Afrikaans
Akan
Albanian
Amharic
Arabic
Armenian
Azerbaijani
Basque
Belarusian
Bemba
Bengali
Bihari
Bosnian
Breton
Bulgarian
Cambodian
Catalan
Cebuano
Cherokee
Chichewa
Chinese (Simplified)
Chinese (Traditional)
Corsican
Croatian
Czech
Danish
Dutch
Esperanto
Estonian
Ewe
Faroese
Filipino
Finnish
French
Frisian
Ga
Galician
Georgian
German
Guarani
Gujarati
Haitian Creole
Hausa
Hawaiian
Hebrew
Hindi
Hmong
Hungarian
Icelandic
Igbo
Indonesian
Interlingua
Irish
Italian
Javanese
Kannada
Kazakh
Kinyarwanda
Kirundi
Kongo
Korean
Krio (Sierra Leone)
Kurdish
Kurdish (Soranî)
Kyrgyz
Laothian
Latin
Latvian
Lingala
Lithuanian
Lozi
Luganda
Luo
Luxembourgish
Macedonian
Malagasy
Malay
Malayalam
Maltese
Maori
Marathi
Mauritian Creole
Moldavian
Mongolian
Myanmar (Burmese)
Montenegrin
Nepali
Nigerian Pidgin
Northern Sotho
Norwegian
Norwegian (Nynorsk)
Occitan
Oriya
Oromo
Pashto
Persian
Polish
Portuguese (Portugal)
Punjabi
Quechua
Romanian
Romansh
Runyakitara
Russian
Samoan
Scots Gaelic
Serbian
Serbo-Croatian
Sesotho
Setswana
Seychellois Creole
Shona
Sindhi
Sinhalese
Slovak
Slovenian
Somali
Spanish
Sundanese
Swahili
Swedish
Tajik
Tamil
Tatar
Telugu
Thai
Tigrinya
Tonga
Tshiluba
Tumbuka
Turkish
Turkmen
Twi
Uighur
Ukrainian
Urdu
Uzbek
Vietnamese
Welsh
Wolof
Xhosa
Yiddish
Yoruba
Zulu
Svemirska letelica iz drugog solarnog sistema remeti no�no nebo.
Ali to nije na�e nebo.
A mi smo osvaja�i.
Po�ela je potraga za vanzemaljskim �ivotom.
(Dr D�EMS GARVIN, NASA)
Mislimo da postoje drugi svetovi, mo�da druge Zemlje.
Trenutno znamo za stotine planetarnih sistema,
a to je mo�da samo vrh ledenog brega.
(D�ORD� LUKAS Re�iser)
Nije nemogu�e da ima �ivota. Da li je inteligentan?
Ne znam. To je ve� sasvim drugo pitanje.
Tokom nekoliko decenija, sonde bez ljudske posade,
opremljene ve�ta�kom inteligencijom mo�da prona�u �ivot
na planetama van na�eg solarnog sistema.
(Dr MI�IO KAKU, Fizi�ar) 2014. je magi�na godina.
Te magi�ne godine �e zemaljski pronalaza� planeta krenuti u orbitu.
Njegova jedina misija je da prona�e dokaze o mo�da
500 planeta sli�nih Zemlji u nekom drugom zvezdanom sistemu.
(D�EK HORNER, Paleontolog)
Nema razloga da mislimo da na nekoj od njih, negde,
ne�e prona�i vi�e�elijske organizme nalik nama.
(STIVEN HOKING, Fizi�ar)
Ako se �ivot na Zemlji spontano stvorio,
mora da postoji mogu�nost da se �ivot stvori
spontano jo� negde u svemiru.
Kre�emo na simulirano putovanje, nau�no potvr�eno
od vode�ih eksperata, do planete nazvane Darvin 4.
�ivot na njoj testira�e ograni�enja na�e tehnologije
i intelekte najve�ih umova na�e generacije,
jer ovde na Darvinu, �ivot je pun iznena�enja.
NEPOZNATA PLANETA
Me�uzvezdana letelica nazvana fon Braun napu�ta Zemljinu orbitu
na putu ka planeti udaljenoj oko 6,5 svetlosnih godina.
Da li smo spremni da se suo�imo sa tehni�kim izazovima misije
kojoj �e trebati decenije da se zavr�i?
Da saznamo to, tim vrhunskih nau�nika,
in�enjera i umetnika stvara virtuelnu misiju na Darvin 4,
�etvrtu planetu binarnog sistema nazvanog Darvin.
(VEJN BARLOU, Umetnik)
Izgleda mi jako va�no da osnova za stvaranje sveta
bude sigurnost da je taj svet prihvatljiv nau�noj zajednici.
(VIKTORIJA MEDOUZ, Istra�itelj)
Zatim �emo sastaviti tim nau�nika da pogledaju taj koncept
da bismo bili sigurni da �e zakoni fizike i
hemije biti zastupljeni u tom modelu.
Danas teleskopima tra�imo planete sli�ne Zemlji.
Misija Darvin 4 simulira slede�i gigantski korak.
Potraga bez ljudske posade za �ivotom van na�eg sistema.
Fon Braun je otprilike veli�ine nuklearne podmornice
i putuje brzinom od 60.000 Km u sekundi.
20% brzine svetlosti.
Prema Ajn�tajnu, postoji ograni�enje brzine u svemiru.
Majka priroda je kao policajac.
Onaj koji ka�e da ne mo�ete pre�i svetlosnu barijeru.
Najbli�a zvezda je daleko 4 svetlosne godine.
Darvinu koji putuje sa 20% brzine svetlosti
treba�e 42 godine da pre�e tu razdaljinu.
LOKACIJA: SISTEM DARVIN
Kompozitni metalni �tit na nosu je izre�etan sudarima sa svemirskim otpadom
65 SVETLOSNIH GODINA OD ZEMLJE
tokom putovanja od 42 godine do Darvina 4.
Planeta se okre�e oko ve�eg sunca binarnog solarnog sistema.
U zoni taman dovoljno blizu zvezde koliko treba.
Fina ta�ka koju astronomi zovu, "Zona Zlatokose."
Ni previ�e blizu, ni predaleko,
ve� ba� na pravoj udaljenosti da planeta mo�e
da ima te�nu vodu na povr�ini.
Prvi prioritet fon Brauna je da pozove ku�i.
Digitalna poruka �e biti poslata laserskim zrakom
ali �e ograni�enja vremena i prostora nametnuti lutaju�u putanju
na velikoj razdaljini.
�ak i pri brzini svetlosti, fon Braunovoj transmisiji ka Zemlji
treba�e 6,5 godina, �to �e onemogu�iti in�enjerima da koriguju probleme.
Zato fon Braun i njegove sonde moraju da misle svojom glavom.
Prva faza misije je spu�tanje izvi�a�ke sonde za Darvin
ili I.S.D.
(RENDI POLOK, kreator svemirskih instrumenata)
Prove��e mesece u prou�avanju vremena, geologije, tra�enju znakova �ivota.
(D�OAN HORVAT, Direktor Tehnologije Poletanja)
Mapira�e celu planetu i rotira�e oko planete
snabdevaju�i nas nekim detaljima njene topografije.
Nau�ili smo o planeti ne�to malo preko teleskopa u svemiru
koji kru�e oko Zemlje, ali sada kada smo zaista tamo,
gleda�emo dole i potvrditi da li su na�a naga�anja bila ta�na.
Zato �emo kad spustimo te sonde dole, koje mogu da istra�e
male delove planete, saznati mnogo vi�e.
Slike se gomilaju preko kamera I.S.D-a.
Infracrvene, radarske, ultravioletne slike
otkrivaju ekvatorijalni lanac planina...
i ogromne ravnice u vrtlogu vremenskih prilika.
Darvin 4 nema okeane. Samo malo plavo more.
Kompjuteri fon Brauna tra�e kroz hiljade lokacija
pre odabira mesta za sletanje koje mo�e najvi�e da ponudi.
LANSIRANJE SONDE BALBOA
Fon Braun lansira sondu veli�ine kontejnera za �ubre
nazvanu Balboa po �uvenom istra�iva�u.
Balboa ulazi u vazdu�ni prostor Darvina kao na� prvi ambasador
na praiskonskoj nepoznatoj planeti.
Prvi kontakt Zemlje sa Darvinom bukvalno se raspada u delove.
Ali planeri misije su predvideli takav scenario.
SONDA BALBOA: KRITI�NO OTKAZIVANJE PRI ULASKU
Fon Braun nosi jo� dve dodatne sonde.
Sonda Leonardo Da Vin�i ima nadimak Leo.
Lea prati sonda bliznakinja,
Isak Njutn, iliti Ajk.
Sonde ulaze u atmosferu isto kao �atlovi na Zemlji.
Kona�ni prilaz je lagani let u obliku latini�nog slova S
da bi smanjile brzinu pre sletanja.
Temperatura na povr�ini: 21 stepen Celzijusa.
Leo prvi sle�e i izlazi iz letelice.
Leova glava nalik pti�joj je prepuna senzora.
Vo�en protokolima ugra�enim u softver
Leo potvr�uje da se Ajk spu�ta pravilno
i �alje statusni izve�taj fon Braunu.
POZDRAV SA DARVINA 4 STIGLI SMO
Vest da su Leo i Ajk sleteli �alje se Zemlji.
Mo�da i jeste adekvatno da nau�nici koji su bili bebe kad je fon Braun krenuo,
sada objave ro�enje me�uzvezdanog putovanja.
Gledanje sondi na Zemlji bi�e sli�no sedenju u publici
i posmatranju svog deteta dok speluje B a vi znate odgovor,
i sedite tamo nadaju�i se da �e uspeti da donese
pravu odluku i ka�e pravi odgovor,
ali tako�e znaju�i da ne mo�ete da mu pomognete u tom trenutku.
Darvin 4 ima gu��u atmosferu od Zemljine
i sonde su dizajnirane da se nose s tim.
Znali smo da je atmosfera gu��a pre nego smo stigli tamo.
Saznali smo za to gledaju�i spektralnu sliku planete
i tra�e�i tragove kiseonika na planeti. Taj trag kiseonika bi bio tako upadljiv
da bismo znali da ga mnogo vi�e nego u atmosferi koju imamo na Zemlji.
Danas je na�e znanje o svemiru zaista eksponencijalno pro�ireno.
Pametniji smo. Nau�ili. Obavili smo svoj zadatak,
Prvi talas teleskopa u svemiru pokazao nam je jednu stvar.
Teleskopi na Zemlji su nam pokazali drugu.
Fizika, kompjuteri, matematika, spojili su se u lepom slivu
koji nam je dozvolio da prepoznamo ne�to �to je bilo nemerljivo.
Slede�e, sonda Da Vin�i je istra�ila baru i na�la mikro svet.
Ali �ivot na Darvinu postoji u razli�itim veli�inama.
A neke od njih su smrtonosne.
Na Darvinu 4, sonde Da Vin�i i Njutn imaju podr�ku gomile mini sondi.
U roku od minuta, njihovi senzori otkrivaju tajanstvenu prisutnost.
Nedavno su neki astronomi rekli:
"Ma, hajdete! Uslovi za �ivot su ekstremno retki."
Na primer, treba vam veliki mesec da stabili�e putanju zemlje.
Ina�e bi se Zemlja tumbala po svojoj orbiti.
Treba vam veliki Jupiter da pokupi komete i meteore solarnog sistema.
Morate da imate mnogo "Zona Zlatokose."
Zemlja mora da bude prava za ovo, prava za ono...
Onda smo mo�da sami. Ja ne mislim tako.
Jer ako pogledate broj zvezda na nebu,
mo�da deset milijardi trilijardi zvezda
koje su u dometu na�ih teleskopa shvati�ete da mo�da polovina,
mo�da polovina ima solarni sistem oko sebe,
i ako pogledate �anse, shvati�ete da mo�da postoje milijarde planeta
u na�em svemiru koje imaju uslove kompatibilne sa �ivotom kakvog znamo.
MISIJA NA DARVIN: 2. DAN PO�INJE PROVERA SISTEMA
Leov prvi zadatak je da istra�i regiju ispunjenu
visokim tajanstvenim strukturama nalik tikvama.
Pre polaska tamo, mora prvo da se sabere.
PROVERA SISTEMA... NADUVAVANJE
Atmosfera Darvina 4 je puna vodenog isparenja,
slobodnog izvora vodonika
kojim Leo naduvava veliku kesu na le�ima.
Pokrivena je fotosinteti�kim solarnim panelima.
Menja boju u zelenu, dok materijal sli�an algama,
u �elijama, generi�e energiju od Darvinova dva sunca.
NADUVAVANJE ZAVR�ENO... TESTIRANJE MEHANIKE
Leova glava nalik pti�joj sadr�i dva oka sa osetljivim kamerama.
Njegove ruke su simulirani plasti�ni mi�i�i
opremljeni senzorima i manipulatorima
kojima mo�e da otkine cveti� sa vanzemaljske Bele rade.
Obrtni pogon ga pokre�e najve�om brzinom od 50 Km na sat.
Leo ose�a pokret na svom bo�nom radaru.
Ali ne mo�e da istra�i izvor pokreta.
Njegova ve�ta�ka inteligencija trenutno nije programirana za to.
Leov prvi prioritet je nala�enje njegovog �utorepog brata.
Iako su fizi�ki identi�ni, Leo i Ajk su
su stvoreni sa li�nostima koje se nadopunjuju.
Ajk je za bezbednost, Leo je istra�iva� i programiran da preuzima rizik.
Njihova ve�ta�ka inteligencija je otprilike kao kod deteta od 4 godine.
Njihove misije mogu biti promenjene bilo kad od fon Braunovih superkompjutera.
Poma�u im mini sonde kao �to je ovaj "pauk."
Dizajniran je da istra�uje mesta nedostupna ili preopasna za Lea i Ajka.
Podaci koje sakupi se �alju fon Braunu na analizu.
Diskovi sa kamerom slu�e kao brzi izvi�a�i.
Mogu da se vrate i dopune.
Radikalne promene vremena na Darvinu 4 mogle bi da rasture sonde.
Zato, Ajk i Leo poseduju sistem ranog upozorenja.
Mali meteorolo�ki balon prati atmosferu.
Sada je vreme za poslednju proveru.
Ako Ajk i Leo nai�u na inteligentan oblik �ivota,
pokaza�e pozdravnu poruku u obliku holograma.
Razumevanje brojeva, slike na�e galaksije, solarnog sistema,
Zemlje i ljudske vrste, ponu�ene su kao me�uzvezdano rukovanje.
Leo je opet ne�to osetio.
Fon Braun odlu�uje da su Leo i Ajk potpuno spremni
da istra�e bizarne strukture oko njih.
Nau�nici �e ih imenovati kao drve�e tikvi.
15 spratova visoko, stoje na mre�i stubova nalik korenima.
Kompjuteri fon Brauna procenjuju da stubovi
mogu da dr�e tako veliku masu samo ako je tikva �uplja
ili ispunjena nekom vrstom sun�eraste materije.
Ali Leo i Ajk nisu programirani
da odmah prou�e objekte nalik na drve�e tikvi.
Neki astrobiolozi su predvideli da su jedini oblici �ivota na koje mogu nai�i...
mikroorganizmi.
Sonde su programirane da ih prou�avaju.
Leo je programiran da ih tra�i u prvoj bari na koju nai�e.
Mikrokosmos jedno i vi�e�elijskih oblika �ivota
puni njegove senzore.
Ali Leo �e uskoro otkriti da �ivot na Darvinu 4
postoji u mnogo veli�ina i oblika.
Ovaj oblik �ivota je otprilike veli�ine Ti Reksa.
Ali umesto rike, on �alje jedan udar sonara ka Leu i Ajku.
Darvin 4 je pokazao misiji svog d�okera.
Sonde su usred vanzemaljskog Serengetija, a to je sasvim druga igra.
(D�EMS KIRKLEND, Paleontolog)
Otkri�e da Darvin nije samo planeta pogodna za �ivot
ili ima �ivot na jednostavnom nivou,
u stvari ima ceo kompleks interaktivne vi�e�elijske biosfere
uporedive sa onim �to imamo na Zemlji,
jedno je od najve�ih otkri�a, tj. najve�e otkri�e u ljudskoj istoriji.
(Kertis Klark, biolog)
Mo�emo biti sigurni da �e �ivot na drugoj planeti
evoluirati na sasvim druga�iji na�in od Zemljinog.
Strelojezik je zadivljuju�i veliki grabljivac.
Koliko znamo, me�u kopnenim grabljivcima na Darvinu 4,
on je najve�i o kome imamo podatke.
Kada posmatramo Darvin 4 i organizme kao �to je Strelojezik,
a zatim pogledamo Zemlju i organizme kao �to je Ti Reks,
nalazimo dva razli�ita evoluciona puta.
Zapo�eti razli�itim materijama i pod mo�da sli�nim okolnostima,
nailazimo na dva organizma koji su na neki na�in veoma sli�ni,
a na drugi na�in ekstremno razli�iti.
Moramo istra�iti celokupan lanac ishrane
na toj planeti, od najmanjih do najve�ih �ivotinja,
da bismo uvideli �ta Zemlja i Darvin 4 imaju zajedni�ko.
Kada krenemo sa Zemlje, ne�emo znali gotovo ni�ta o Darvinu 4.
Zna�emo neke uop�tene stvari,
ne�emo znati da li je povr�ina pokrivena vodom,
ne�emo znati da li je povr�ina jako mo�varna ili �udna,
i ako po�aljete sondu koja samo preleti preko svega
i leti veoma sporo, �to ve�ina sondi mo�e,
mo�ete saznati osnove prili�no dobro.
(KRISTOFER KITS, Robotik Sistems)
Inteligencija koju imaju Ajk i Leo je prili�no kao kod male dece.
Intelektualno, dete mo�e da zna ne�to, a da ne zna ne�to drugo.
Ali, u nekim slu�ajevima, mo�da mu treba poja�anje.
Dete ne mora da zna obavezno da ne dira ringlu ili rernu,
a Ajk i Leo ne moraju biti svesni svih mogu�ih pretnji u svom okru�enju
i u�i�e iz toga.
Slede�e, Leo i Ajk ulaze u domet mo�nog grabljivca na Darvinu 4,
vanzemaljskog lovca koj obara svoj plen sonarom.
Po�inje brza potera na Darvinu 4,
nepoznatoj planeti gde se �ivot i smrt brzo smenjuju.
Dok nastupa no�, strani oblici �ivota stvaraju bioluminescentni lajt �ou.
Ako shvatimo da postoji druga�iji �ivot na vi�em nivou
ili vi�e�elijska organizacija ili �ak, adaptacija na okru�enje...
mislim da bi nam to dobrano poljuljalo uverenja.
I u izvesnom smislu,
mo�da bi u stvari dovelo do
shvatanja da treba vi�e da istra�ujemo.
Zato �to na�e malo dvori�te nije tako izolovano i za�ti�eno koliko mislimo.
Mislim da bi nas to dovelo do neverovatnih mogu�nosti.
U�e�i o druga�ijem �ivotu mo�da bolje shvatimo na�a ograni�enja,
na�e mogu�nosti.
Njegov vid je mo�da slabije razvijen od primeraka na Zemlji.
Zato koriste�i sonar mo�e biti precizniji u cilju
lociranja objekata u okru�enju, kao �to su Leo i Ajk.
Bioluminescentne mrlje pokrivaju le�a bi�a.
Astrobiolozi bi mo�da nazvali ovo bi�e Strelojezik.
Strelojezik odlu�uje da sonde nisu pretnja
i okre�e svoju pa�nju na drugu stranu.
�irosprinter je dvono�ni biljojed, oko dva puta ve�i
od Afri�ke antilope.
Strelojezik pokazuje da je grabljivac iz zasede,
sposoban za veliko ubrzanje.
Dok grabljivac i plen dosti�u brzinu od 65 Km na sat,
sonde ostaju same u pra�ini.
Ajk lansira diskove sa kamerom da prati akciju.
Strelojezik juri putem kao kamionet,
ali �irosprinter skre�e kao od �ale.
No� pada na Darvinu 4.
MISIJA DARVIN: 9. DAN
Ra�trkane grupe bioluminescencije �araju
povr�inu kao neka vrsta vanzemaljskog osvetljenja.
Mogu�e je da je to neka vrsta komunikacije na Darvinu 4.
Ajk i Leo ignori�u lajt �ou i nastavljaju ka svom primarnom cilju.
Njihov prvi prioritet je da pretra�e tlo u potrazi za Balboom,
izgubljenom sondom, da potvrde njenu sudbinu.
Misija Darvin sada zavisi od samo dve neustra�ive sonde
sa inteligencijom pred�kolaca.
Slike Balboe i velikog oblika �ivota koje su snimili Ajk i Leo
procenjene su od fon Brauna.
SONDE NJUTN I DA VIN�I REFORMATIRANE
Njegovi superkompjuteri prave va�na prilago�enja
u programiranju dve sonde.
Sondama je nare�eno da se razdvoje.
Leo �e tra�iti ve�a bi�a na Darvinu,
dok �e Ajk istra�iti ekosisteme i oblike �ivota koji predstavljaju biljke.
Na po�etku Leove potrage, on prele�e geotermalne izvore.
Ovde �e dopuniti svoju kesu sa gasom s malo vodonika iz izmaglice.
Ali �ak i tokom odmora, dobra sonda nastavlja istra�ivanje.
Ni �ivot na Darvinu 4 nikada ne miruje.
Usred ovih vulkanskih kotlova Leo nalazi mikroorganizme
sli�ne nekim prona�enim u vrelim izvorima na Zemlji.
Dok Leo traga za ve�im bi�ima, njegov blizanac Ajk
istra�uje malu izolovanu �umicu.
MISIJA NA DARVIN: 19. DAN SONDA: NJUTN
Tlo je prekriveno loptastim biljkama.
Polu sun�eri, polu virusi.
Gigantska plesan nazvana Darvinov paradajz
uzdi�e se iz bujnog tla.
Tada se Ajkovi senzori iznenada okre�u ka nebu.
Takozvani Korosisa�i, ka�e se za ovo so�no drve�e,
i sisaju hranljive materije iz njima bogatih slojeva
odmah ispod �vrstog spoljnog omota�a.
Ovde misija dolazi do jo� jednog preokreta.
Videv�i �ivot svuda okolo
Ajk sti�e prvi uvid u smrt na Darvinu 4.
Ali smrt od �ega?
Strelojezik je veoma zanimljiv organizam.
Ima mnogo sli�nosti sa nekim od na�ih dinosaurusa.
Ne poseduje pokretljivost svog plena, ja tu ne vidim uop�te
mo�nog, brzog grabljivca.
To je grabljivac iz zasede koji se pri�unja svom plenu
a zatim ga brzo obara.
On je efikasan grabljivac.
Veoma razvijena, veoma zanimljiva �ivotinja.
�irosprinter je veoma verovatna �ivotinja
ako se osvrnemo na �ivotinje na Zemlji.
To je �ivotinja sa velikom potrebom da pobegne grabljivcima
koja juri u skokovima, razvijena 100 miliona godina ranije.
Ako grabljivac tr�i br�e, i ona �e tr�ati br�e,
sve dok nije razvila svoj neverovatan ose�aj balansa,
ve�a stopala za bolju trakciju i kretanje po tlu.
Gledaju�i ramena i kukove,
otkrivamo da je ova �ivotinja mo�da evoluirala od �etvorono�ne �ivotinje.
Izgleda da je u pitanju spajanje prednja dva u jedan, kao i zadnjih dva u jedan ud.
Stvarno izvanredno. Ne�to �to nikako
ne bismo o�ekivali od �ivota na Zemlji.
Jedna od stvari u vezi biljaka na Darvinu 4
je da, povr�no se �ine nekako bizarno,
a ipak ako pogledamo biljke na Zamlji,
vide�emo da ih i tu ima stvarno bizarnih.
Samo �to nisu �este.
Jedna od stvari koje se pitamo u vezi so�nog drve�a
je pre svega, prenosi hranljive tvari, a to samo naga�amo,
pitamo se kuda ih to prenosi.
Nismo naredili sondama da to ispitaju.
Ali mo�emo nau�iti o tome posmatraju�i pona�anje Korosisa�a.
Veoma su sli�ni nekim pticama.
Detli�ima koje imamo na Zemlji. Lete, slete na koru drveta.
Dr�e se repovima i uzimaju te�nost iz drve�a.
To nam govori ne�to o Korosisa�ima,
gde se snabdevaju energijom,
ali je tako�e informativno u vezi biljaka i onoga �to one rade.
Zna�i da su Korosisa�i informativni i u vezi biljaka i u vezi �ivotinja.
Slede�e, krdo fantoma juri Darvinom 4
a Leo poku�ava da ostvari kontakt sa ljutitim vanzemaljcem.
Na stranoj planeti, Ajk je otkrio smrt �umskog bi�a od nepoznatog uzroka.
U me�uvremenu zvu�ni signal prekida konverzaciju
i Leo se isklju�uje iz veze na Darvinu 4.
Ako pogledate raznovrsnost u izgledu bi�a na toj planeti,
priroda stvara bolje stvari od na�e najbolje nau�ne fantastike.
Umetnici i ostali poku�avaju da zamisle kako bi strane vrste izgledale.
Neki misle da dolaze iz dubokih okeana,
prosto neverovatna stvorenja,
samo razli�itost nastala od istog DNK materijala i gena.
Me�anjem i sparivanjem toga, gotovo bilo koji fizi�ki oblik je mogu�.
Poslednja tri dana, Darvinov
Istra�iva�ki Orbiter je pratio veliki objekat
u brzom kretanju po povr�ini.
Leu je nare�eno da istra�i to,
�to bi nau�nici misije nazvali, objektom interesovanja.
MISIJA NA DARVIN: 32. DAN SONDA: DA VIN�I
Kako se pokazalo, objekt interesovanja nije uop�te objekt.
Ve� gomila njih.
Leo nailazi na krdo bi�a nazvanih Unti.
�to im bli�e Leo prilazi, to se vi�e
njegova pa�nja sa kretanja usmerava na zvuke.
Unti imaju nozdrve i plu�a, ali tako�e naduvavaju sekundarne vazdu�ne vre�e
sa obe strane tela.
Unti su dobili ime po zvuku koji prave kad izdi�u kroz te bo�ne vre�e.
Kao i bizoni na Zemlji, i Unti se nadme�u.
Verovatno se bore za dominaciju u krdu.
Ne�to je upla�ilo krdo.
Leo ose�a pokret u blizini, ali ne mo�e da ga locira.
Njegovi senzori simultano pretra�uju u svim pravcima
tra�e�i najja�i signal.
Najnoviji unos dolazi kroz Leove mikrofone.
Par Vre�oroga se nadme�e.
Bioluminescentni rogovi se pokazuju da zapla�e protivnika.
Buka ovog dvoboja je mo�da upla�ila Unte.
Leo tuma�i ja�u i slabiju dreku kao oblik komunikacije.
Mo�da je ovaj vanzemaljski mrgud pametniji nego �to izgleda.
Leo uklju�uje Zemaljski pozdravni ekran.
Nalik vizitki, to je najbolji pozdrav koji mo�emo ponuditi.
Ali ako Vre�orog ne�to i govori, verovatno ka�e Leu da se gubi.
Vre�orog se okre�e i be�i dok Leovi senzori otkrivaju drugo kome�anje.
U slede�ih 24 sata, fon Braun vi�e puta poku�ava da komunicira sa Leom.
Ne dobija odgovor. Sumorna poruka kre�e laserski ka Zemlji:
"Sonda Da Vin�i nije u funkciji. Uzrok nepoznat."
Programiranje Ajka i Lea je moglo biti druga�ije,
tako bi reagovali druga�ije.
Postoji �ansa da jedan od njih reaguje na situaciju
na na�in koji mo�da nije najbolji za tu situaciju,
mo�da sonda zapadne u opasnost.
Tako �to dve sonde imaju razli�it softver
imate �ansu da jedna opstane ako druga strada.
(DEJVID MORIARTI, Biolog)
Unti su zanimljivi zato �to se pojavljuju u krdima ili grupama.
To je jedna od �ivotinja Darvina 4 kod koje vidimo
da je postoji evolucija socijalizovanja, socijalne grupe,
�to je tako�e veoma va�no i desilo se mnogo puta i na Zemlji.
Te �ivotinje komuniciraju na vi�e sofisticiranih na�ina.
Verovatno da ustanove rang u okviru krda
i iako nismo sigurni u razliku izme�u mu�jaka i �enki,
kod Unta u ovom trenutku se odvija neka vrsta odnosa.
Ono �to vidimo je vrlo sli�no borbi mu�jaka za �enke
kakve vi�amo na Zemlji u krdima �ivotinja.
Vre�orog je veoma zanimljiva �ivotinja iz vi�e razloga.
Prili�no je neo�ekivano to �to je
Vre�orog jedina do sada vi�ena �ivotinja
koja koristi zvuk kao glavno sredstvo komunikacije.
O�ekivali smo da vidimo neke osobine
u vidu pokazivanja, koje bi koristile u nadmetanju.
Vidimo da se te �ivotinje su�eljavaju frontalno.
Verovatno su ti rogovi sa vre�ama osnovni na�in na koji uzajamno deluju.
Slede�e, Ajk se sre�e sa �umskim vampirom
i �ivi zemljotres potresa povr�inu Darvina 4.
Na stranoj planeti, �umski susreti
su gotovo katastrofa za Ajka.
Kada kontaktiramo sa inteligentnim
oblikom �ivota, mo�da �e on biti bi�e nastalo od grabljivica.
Osvrnimo se na na�e �ivotinjsko carstvo. Imamo lisice, lavove i tigrove
sa stereoskopskim vidom.
A tu su onda zec i jelen sa o�ima sa strane.
To je zato �to grabljivci moraju da fokusiraju plen.
Lukavi su, nevidljivi, znaju kako da naprave zasedu,
dok ako ste zec, sve �to treba da znate je kako da be�ite.
Pa ko je onda inteligentniji, lisica ili zec?
O�igledno, lisica je inteligentnija od zeca.
Zato su velike �anse da ako sretnemo inteligentni �ivot u svemiru,
on poti�e od grabljivica.
MISIJA NA DARVIN: 77. DAN SONDA: DA VIN�I, STATUS NEPOZNAT
Osim ako ne po�ne opet da oda�ilje, Leo je bukvalno nevidljiva ta�ka
u ogromnom stranom pejza�u.
Leov blizanac Ajk nastavlja dalje.
Nalazi jo� jedan �umski d�ep. �ivi ostatak �ume koja cvetala
sve dok Darvinovi okeani nisu isparili i klima se promenila.
�im je Ajk po�eo skeniranje drve�a, njegovi senzori su pokupili ne�to novo
�to se skriva u visokim granama drveta.
Nau�nici bi to nazvali No�ozglob iz dobrog razloga.
Kad Ajk lansira disk sa kamerom, No�ozglob ne �eli da pozira.
Prednji udovi No�ozgloba uranjaju tako duboko,
da hranljivi sok izlazi na povr�inu.
Ajk nije programiran da pri�e ne�emu toliko agresivnom.
To je Leov posao.
Ajkova misija je prou�avanje biljnog �ivota
sve dok fon Braun ne naredi druga�ije.
Nala�enje vode je statisti�ki najsigurniji na�in da se na�e i vegetacija.
Ajk skenira tepih mahovine na obodu duboke mo�vare,
ali ono �to se nalazi iza nje je jo� zanimljivije.
Ajk procenjuje tri �udne humke prekrivene mladicama.
Izgled �esto vara na Darvinu 4.
Dok se uzdi�e pet spratova u visinu, vidimo ogroman paradoks...
�umole�a.
�umole�a se zakopavaju �iva na dug vremenski period.
Nisu u hibernaciji, hrane se tako.
Apsorbuju hranljive materije iz tla kroz ko�u svog donjeg dela tela.
Kad tlo bude iscrpljeno, kre�u u potragu za novim hranili�tem.
Mladice drve�a ni�u na le�ima tih ogromnih bi�a.
�umole�a im obezbe�uju vodu iz svog sun�erastog tkiva.
Drve�e u�pricava �e�ere u �umole�a.
Taman dovoljno za po�etak titanske �etnje na Darvinu 4.
Izboj podataka tera fon Braunove kompjutere na ubrzan rad.
Ajkov brat Leo je o�iveo.
Ako se Ajk i Leo ponovo uklju�uju nakon �to su bili isklju�eni,
prvo �to biste �eleli da znate je za�to. Moraju da vam po�alju neke informacije.
Koji je razlog restartovanja, sve �to mogu da vam ka�u,
kao i da li je mogu�e da su sa�uvali podatke o trenutku pre problema,
tako da dobijete uvid �ta se de�avalo kada se pojavio problem,
i njihovu reakciju, tako da mo�ete
po�eti da sklapate kockice o tome �ta se desilo.
�umole�a su najve�e �ivotinje koje smo videli na Darvinu 4.
Njihova grandiozna veli�ina podr�ava moju teoriju o tim �ivotinjama
koju mislim da bi podr�ali jo� neki nau�nici.
Imaju mnogo manju gustinu tela. Veli�ina �umole�a
daleko nadma�uje masu na�ih dinosaurusa zabele�enu na Zemlji.
Moj prvi utisak o No�ozglobu je da je to velika Bogomoljka.
Ima konfiguraciju udova koja podse�a na prednje udove Bogomoljke,
mada ih No�ozglob koristi da se penje po drve�u, �to je vrlo zanimljivo.
Kretanje jedrenjem je tako zanimljivo.
Ovo je prili�no velika �ivotinja. Zbog membrana koje stvaraju potisak,
jedrenje bi trebalo da je kra�e. Moramo znati da je gravitacija na Darvinu
manja nego na Zemlji. Tako�e treba da se setimo
da mi jedrimo kroz gu��u atmosferu.
Zato bi dinamika trebala da se razlikuje.
Ljudi me stalno pitaju
za�to bi nas bilo briga za otkrivanje novih stvari ako nemamo koristi od toga?
Ako nam to ne donosi hranu na sto ili benzin za automobile?
�to bi nas bilo briga?
Sve �to mogu na to da ka�em je, ako niste dovoljno radoznali
da �elite da znate odgovor na sve �to mo�ete saznati,
sve �to mo�ete otkriti, onda vi niste ljudsko bi�e.
Slede�e, Ajk razotkriva jezivu misteriju u �umi,
a �iroka krila vazdu�nih lovaca bacaju svoju senku na Darvin 4.
Fon Braun dobija signal od izgubljene sonde, Lea.
Ajk je poslat u misiju nala�enja blizanca,
ali na samom po�etku potrage
Ajk se susre�e sa parom Darvinovih najve�ih grabljivaca.
Mislim da bi statistika rekla da je �ivot kosmi�ki imperativ.
Li�no verujem, na osnovu svih posmatranja
koje je NASA ponudila �ove�anstvu u poslednjih 50 godina,
da bi okru�enje koje sada prepoznajemo moglo biti potencijalni habitat na Marsu
u koji je mogu�e uneti zemaljski �ivot, habitat koji je potencijalno odr�iv.
To je neverovatno! Pre 20 godina mo�da to ne bismo rekli.
A tu je onda i pitanje: za�to ga ne vidimo svuda oko nas?
Mislim da to zahteva ve�e pitanje...
Da li zaista znamo �ta sve vidimo oko nas?
Preduzeli smo tek osnovne korake
u taj kosmi�ki okean, sa par elegantnih robota
i nekoliko ljudskih posada do sada. Jedva da smo na�eli temu.
MISIJA NA DARVIN: 91. DAN SONDA: NJUTN
Dok fon Braun poku�ava da popravi Lea,
njegov blizanac Ajk kre�e dublje ka podno�jima planina na Darvinu 4.
Kao i �ume borova na Zemlji, �umice na Darvinu 4
prekrivene su kolonijama pasivnih organizama
koje se hrane na vla�nom, sun�erastom tlu.
Dok Ajk nastavlja istra�ivanje, Darvinov izvi�a�ki
orbiter otkriva iznenadni poreme�aj atmosfere.
Dok Ajkovi senzori registruju vetar od samo 50 kilometara na sat,
super gusta atmosfera daje kineti�ku snagu uraganu u za�etku.
Ajk nema drugi izbor do da krene u visinu da bi izbegao oluju.
Ajk ispaljuje salvu meteo balona
da ispita struje u neistra�enoj gornjoj atmosferi.
Za razliku od Zemlje gde oluje nastaju nad velikim okeanima,
Darvinova atmosfera je promenljivi lavirint termalnih struja
koje se uzdi�u sa vrelih mesta stvorenih od dva sunca.
Snaga oluje predstavlja potencijalno smrtonosnu pretnju misiji.
Ajk je jedva ne�to vi�e od osetljive vre�e vodonika
na planeti gde �ak i vreme izgleda grabljivo.
Ali za sada, vra�a se na istra�ivanje.
Ajkovi senzori pokreta hvataju aktivnost unutar �ume.
Ne na tlu, ve� u vazduhu.
Veza izme�u opasnog lovca, njegovog plena i drve�a iznenada otkriva
mra�nog kralja �umarka
i nedostaju�e delove mozaika grabljivaca.
Korosisa�i se hrane sokom iz rupa stvorenih penjanjem No�ozgloba.
Ajkovi podaci potvr�uju da No�ozglob izvla�i polusvareni materijal
iz tela svog plena.
Odvratna, ali energetski efikasna strategija opstanka na Darvinu 4.
Vreme na Darvinu 4 je zagonetno.
130 dana je pro�lo od po�etka Ajkove pretrage
bez ijednog ki�nog dana.
Koliko su Ajkovi senzori u stanju da odrede
Darvinova povr�inska voda izlazi iz podzemnih izvora,
�to mo�da obja�njava za�to su �ume tako male.
Ajk kre�e ka uzvi�enoj livadi
gde su njegovi skeneri otkrili novi signal.
Sonarni udar tera krdo Litoralopa stampedo.
Kao i Strelojezik, ove vazdu�ne ubice love sonarom.
Nijedno bi�e na darvinu 4 nije bezbedno od koplja lete�ih Ra�njeva.
Koplje je �uplje i jako kao titanijum.
U njegovom sredi�tu je jezik sa o�trim vrhom
koji mo�e da izbu�i sve.
Bespomo�ni plen je ubijen i isisan.
Le�inari nazvani Mlazostrel hrane se na ostacima.
Ra�njevi su izvanredne, velike �ivotinje koje lete.
U stvari, �injenica je da ne koriste svoja
krila ili opne da lete njima.
Izgleda da imaju mlazni pogon.
Kori��enje koplja da nabodu plen a zatim se dignu je krajnje neo�ekivano.
Sile ume�ane u to su ogromne.
Kod lete�ih �ivotinja ako iznenada dodate svu tu te�inu napred,
to pomera centar ravnote�e
�ivotinje, �to je jako kriti�no za letenje.
Gotovo je sigurno da zato krenu odmah u vis
nakon probadanja plena.
Zato �to je centar gravitacije,
balans �ivotinje pomeren toliko napred.
Odbacivanje plena i hvatanje novog,
nabadanje i opet uzletanje pravo u vis je opet veoma neobi�no.
Nekako me podse�a na ono �to vidimo kad bacimo veliki komad ribe
ptici Fregata tokom pecanja, u na�inu na koji je hvata.
�elimo da znamo da li tamo ima nadmetanja, ili je to
saradni�ko pona�anje tih srodnih individua.
Mnogo je zanimljivih pitanja u vezi Ra�njeva.
Slede�e, gigant zalazi na pogre�no mesto.
Ajk ulazi u smrtonosnu �emu.
Na Darvinu 4, sonda Da Vin�i poku�ava da se oporavi na mestu pada.
U me�uvremenu, Ajk, njegov brat blizanac otkriva da
veli�ina nije garancija opstanka na stranoj planeti.
Dokaz koji sugeri�e verovatnost da je pojava primitivnog oblika �ivota
razumno velika, to da se �ivot na Zemlji pojavio
kratko nakon �to se Zemlja dovoljno ohladila da �ivot bude mogu�.
Da tada nije bilo pojave �ivota, moglo bi se o�ekivati da se ne pojavi
ni mnogo kasnije za 10 milijardi godina ili vi�e Zemljinog �ivota.
Na Darvinu 4, misija se susre�e sa gigantskim oblicima �ivota
i ogromnim �ivotinjama koje podr�ava
gusta, vla�na atmosfera i slabija gravitacija od Zemljine.
Vladari neba su sokolima sli�ne grabljivice nazvane Ra�njevi.
Lete�i oblik �ivota koji putuje i lovi u parovima.
Ra�njevi manevri�u promenom oblika svojih 15 metarskih krila.
Ali nisu krila ta koja ih u stvari pokre�u.
Ra�njevi stvaraju gas metan u sebi,
koji sagorevaju u �etiri mahune nalik mlaznim motorima.
Litoralope se brane ra�trkavanjem u svim pravcima.
Ra�njevi su primorani da izaberu samo jednu metu.
Darvinovi lete�i grabljivci su bukvalno smaknuti s neba.
Ali �ime?
MISIJA DARVIN: 135. DAN
Visoko iznad podno�ja Darvinovog ekvatorijalnog planinskog pojasa
Ajkovi senzori otkrivaju neobi�an izboj energije.
Jato le�inara nazvanih Mlazostreli upadaju u opasnu zonu.
Ono �to li�i na koloniju velikih pe�urki je smrtonosni lavirint.
Ajk je programiran da prikupi vi�e podataka
i nau�i kako funkcioni�u.
Odgovor mora da je u samim organizmima,
ali Ajk ne sme da reskira da spr�i svoja elektri�na kola.
Mini sonda je jedino mogu�e re�enje.
Pauk �e potra�iti izvor struje odozdo.
Pona�aju�i se kao provodnik, pauk je zatvorio fatalno kolo izme�u dva naboja.
Ajkovi senzori su pokupili poznati signal.
Samo hodanje po Darvinu 4 je rizi�an poduhvat.
�ak i petospratna �umole�a moraju da paze gde staju.
Kolonija Bodljopera pokre�e napad na nepa�ljiva �umole�a.
Bodlje se zabadaju duboko u telo bi�a i unose smrtonosnu dozu neurotoksina.
Bodljopera vare �umole�a jo� �ivog.
Daleko od ubistvenog polja, druga borba se odvija na udaljenom kraju Darvina 4.
Leo ne zna gde se nalazi.
Da bi to saznao, mora da lansira disk sa kamerom
da ispita svoje okru�enje.
Leovo poslednje emitovanje dozvoljava superkompjuterima na fon Braunu
da odrede njegovu lokaciju.
Ajk je otprilike 320 kilometara daleko od Lea
dok nastavlja da pretra�uje podno�ja.
Pustara sa korom od drevne lave
prekrivena je li�ajevima i niskom vegetacijom.
Ajkovi senzori su sada pode�eni da tra�e vi�e oblike �ivota.
Kao vanzemaljski duhovi, izgleda kao da dolaze za svih strana,
ali sva ova okretna bi�a prate isti miris.
Na Zemlji, mi imamo vukove. Ova na Darvinu 4 nazvana su Krakoglavi.
Pogledajte samo te elektri�ne biljke. To je ne�to �to li�ni na biljku
a opet skida bi�a s neba. I nekako se pitate �ta rade
s onim �to skinu.
Da li ih samo teraju? Da li ih ubijaju
i na kraju pojedu, a mi to prosto ne vidimo?
A to nas vra�a na ono pitanje, da li su biljke ili �ivotinje?
Razlika izme�u biljaka i �ivotinja je veoma specifi�an na�in
na koji ljudi vide �ivot.
Zato �to �ivimo na povr�ini Zemlje i kako se pokazalo u Zemaljskoj istoriji,
postoje samo dva velika roda �ivih organizama na kopnu.
Biljke, zelene su, vr�e fotosintezu.
�ivotinje, tr�e okolo, jedu stvari.
Zato mi to vidimo kao vrlo va�ne razlike.
Ne bi uop�te trebalo da nas iznenadi nala�enje organizma na Darvinu 4,
ili bilo gde drugde koji kombinuju aspekte onoga �to smatramo biljkama i �ivotinjama.
Ako posmatramo Darvin 4, tra�i�emo dokaze
toga kako su te �ivotinje razvile kretanje,
kako su razvile efikasnost u kretanju
i odnos grabljivica i plena.
Ako pogledamo napad Bodljopera na �umole�a,
dolazimo vrlo brzo do zaklju�ka da je ta
�ivotinja sigurno izlo�ena veoma jakom otrovu.
Mo�da sli�nom onom koji proizvode Konida morski pu�evi na Zemlji,
koji je najja�i poznati otrov.
Konide mogu veoma brzo da ubiju veliku ribu i pojedu je.
Jedna od stvari koje �elimo da znamo je da li je to tako.
Zato �emo se vratiti da pogledamo to mesto
nakon �to su Bodljopera ubila �umole�a, da vidimo �ta se dalje de�ava.
Da li se pretvaraju u slede�u fazu �ivota? Mnogo toga �elimo da znamo,
da bismo mogli da shvatimo sve mogu�nosti.
Sledi, u potrazi za Leom, Ajk mora da pre�e plavo more,
sa mra�nom tajnom.
Ajk je saznao da je vreme na Darvinu 4 opasno
koliko i grabljivi �ivotni oblici na planeti.
�ivotni oblici, kad odemo na drugu planetu i potra�imo �ivotne oblike,
mislim da prvo treba da znamo definiciju �ivotnih oblika.
Svakako imamo definiciju ili vi�e definicija
onoga �to ljudi misle da je �ivotni oblik,
zasnovano na konto Zemlje, onoga �to imamo ovde na Zemlji.
Mogu postojati �ivotni oblici
sastavljeni od mnogo drugih molekula, koji ne postoje ovde na Zemlji.
Ali pre nego �to mo�emo zaista nazvati ne�to �ivotnim oblikom,
morati imati definiciju �ta je to.
MISIJA NA DARVIN: 142. DAN
�irosprinteri su brza i okretna bi�a.
Ali Krakoglavi znaju kako da presre�u.
Kao i kod grabljivaca na Zemlji, ne zavr�ava se svaki lov uspehom.
Ali je otkrivanje zajedni�kog lova veliko dostignu�e.
Stanovnici Darvina 4 su razvijeniji od o�ekivanog.
Ve�ta�ka inteligencija kompjutera na fon Braunu
je odlu�ila da preduzme ne�to u vezi Lea.
Zato su prioriteti Ajkovog pona�anja izmenjeni.
Ajku je nare�eno da odmah prekine istra�ivanje.
Dobio je instrukcije da preduzme ve�i rizik.
Njegova sada�nja misija je da na�e Lea.
Putovanje �e ga voditi preko velike neistra�ene oblasti Darvina 4.
Prema podacima sa Darvinovog Istra�iva�kog Orbitera,
Darvinovi okeani su isparili pre vi�e miliona godina,
pretvaraju�i tako vazduh u gust prekriva�, bogat kiseonikom.
Kada su okeani nestali, ostavili su za sobom pustaru sa uvrnutim �iljcima.
Tokom eona neki od njih su narasli kilometar i po u visinu.
�iljci su akumulirani ostaci milijardi tona okeanske soli i minerala.
Ajk je identifikovao novi predmet zanimanja,
ne�to �to do sada nije vi�eno na Darvinu 4,
Izuvijani oblici koji se ne uklapaju u okru�enje.
Mo�da su ih napravila neka jo� uvek neotkrivena bi�a.
Iako je Darvin ostao bez okeana, jo� uvek ima more veli�ine Teksasa.
Ali ono �to iz svemira izgleda kao voda,
ne izgleda tako izbliza.
Ivica vode izgleda kao tanak list �elatina,
okru�en velikim kupama soli.
Ajk ne mo�e da probije povr�inu.
Izgleda kao da je voda prepuna �ivota.
Ono �to li�i na more, zapravo je ogromna kolonija,
sredina sa simbiotskim �ivotnim oblicima.
Evoluirali su kako je okean isparivao,
zarobljavaju�i morsku vodu u svojim providnim membranama.
Fon Braun je izra�unao da je prelazak mora ameba
najbr�i na�in da Ajk do�e do mesta Leovog poslednjeg oda�iljanja.
Ali na pola puta, Ajk je primetio radikalnu promenu u teksturi povr�ine.
More ameba se iznenada pona�alo kao gigantski grabljivac
koji lovi nisko lete�i plen.
Darvinov Istra�iva�ki Orbiter izdaje iznenadno upozorenje na oluju.
Talas otpadaka se pribli�ava velikom brzinom.
Jedina Ajkova �ansa da opstane je mo�da ve� van doma�aja.
Ono �to vidite oko mora ameba su slani pesak i dine,
�to je ostatak okeana koji je nekada pokrivao Darvin 4.
Posle nestanka tog okeana,
ono �to se desilo je izuzetno genijalno.
�ivot u okeanu je razvio sopstveni pokriva�
da se za�titi od gubitka poslednjeg deli�a okeana.
More ameba je taj �ivi ostatak okeana.
Darvin 4 je planeta koja nema mnogo vode,
dok ovde na Zemlji imamo mnogo vodenih isparenja za pokretanje oluja.
Voda ima posebnu osobinu da mo�e da �uva i otpu�ta energiju.
Tako se de�avaju oluje na Zemlji.
Na Darvinu 4, sa malo vode,
oluje se formiraju zbog razlika u temperaturi.
Zna�i da je neverovatna oluja koju vidimo nad morem ameba
stvorena razlikama u temperaturi
koje se javljaju zbog razlika u apsorpciji sun�evih zraka
izme�u slanih dina i tamnog mora.
Pona�anje koje vidimo kod Krakoglavih podse�a na vu�ji �opor.
Tu imamo �ivotinje koje opkoljavaju oblast veoma polako
a zatim zatvaraju krug
oko plena na jednom mestu gde mogu da ga dovr�e,
�to je je o�igledno koordinisana strategija lova.
Kad se radi o lovu u �oporu, potrebna je vi�a inteligencija
da koordini�e pona�anje �opora u lovu, kakvo vidimo kod vukova,
ili kakvo pretpostavljamo da su imali Dromasaurusi iz roda Raptora.
Moraju imati prili�no veliki kapacitet mozga.
Me�utim, to je ipak instinktivno pona�anje �ivotinja.
Posle svega re�enog i u�injenog,
nadam se da �emo kad otkrijemo �ivot u svemiru
biti svesni da je �ivot dragocen.
Toliko je toliko dragocen da je bilo potrebno milijarde godina
i nizovi kompleksnih slu�ajnosti da se stvori �ivot na planeti Zemlji.
Imamo velike okeane, okeane te�ne vode.
Mo�da najdragocenije supstance u svemiru, te�ne vode.
I �ta radimo s njom? Zaga�ujemo je,
bacamo svo na�e �ubre u te�ne okeane.
Zato se nadam da �emo najzad razumeti,
shvatiti koliko je dragoceno na�e postojanje,
koliko je dragoceno �to �ivot mo�e da se formira i razvija
i da to moramo za�tititi.
Savr�ena oluja besni na Darvinu 4
a Ajk sre�e fantasti�ne gospodare mora ameba. Sledi...
Najve�i stanovnici Darvina 4 vode Ajka dalje od opasnosti strane planete.
Jedno�elijski �ivot je po meni klju�ni doga�aj u evoluciji.
Sigurno ne bi bilo nikakvog makro�ivota
na Darvinu ili bilo kojoj planeti da nije zapo�et jednom �ivom �elijom.
Da nisu formirani mikroorganizmi,
jedno�elijska bi�a bi funkcionisala u kolonijama.
Zatim bi formirala mre�e. Mo�da vi�e�elijske organizme.
Ne bi bilo ve�eg �ivota vidljivog o�ima.
To je istovetan �ivot kao na�, od istog materijala.
Ali mi stavljamo veliki akcenat na to kako gledamo na stvari,
da li izgledamo isto ili ne.
Dajemo veliki zna�aj i tome da li nam se u mnogome razlikuje metabolizam.
Sondu Isak Njutn bacaka ciklon od slanih i kausti�nih minerala.
Ajk je mogao da izbegne oluju penju�i se navi�e.
Ali njegova nova direktiva je da preuzme jo� ve�i rizik u potrazi za Leom.
Prelazak mora ameba je najkra�i put.
Ajkovi senzori otkrivaju velike smetnje.
Nisu od oluje.
To je najve�i oblik �ivota ikada igde otkriven.
Morski Hoda� je sedam spratova visok.
Ajk sada otkriva jo� kretanja.
Leta�i izgleda prate Hoda�a,
privu�eni izvorom energije odmah ispod glave bez usta.
Hoda� ne samo da hoda po povr�ini,
ve� odnosi sa sobom velike par�i�e.
Oluja prestaje iznenadno kako je i po�ela.
Hoda�i idu u istom pravcu
u kom Ajk mora da ide da prona�e Lea.
Zato �e Ajk da nastavi s njima i prikuplja podatke o vanzemaljskom gigantu.
Astrobilozi bi mo�da rekli
da Hoda� jede ustima na dnu svojih ogromnih nogu,
�etaju�i tamo i ovamo preko mora pokretne gozbe.
Ne�to je uznemirilo Hoda�e
ali je brzo nestalo sa Ajkovih senzora.
Leta�i su nimfoliki mladunci Morskih Hoda�a.
I oni imaju svoj odnos sa morem.
Daleka obala je najzad na vidiku.
Ovde, miroljubivi divovi Darvina 4 se okre�u.
Na osnovu Leovih emisija ka fon Braunu,
Ajk �e pratiti njegov trag kao robotski pas traga�.
Za par sati Ajk dolazi do jedne od poslednjih Leovih lokacija.
Krdo Unta nije odlutalo daleko od mesta Leovog susreta s njima.
Odrasli pravi brazgotine u tlu.
Mo�da je one izuvijane �eme stvorilo neko krdo nalik ovom.
Ajk prime�uje metalni odsjaj koji mo�e do�i samo od Lea.
Ogromna veli�ina i visina Morskih Hoda�a
sugeri�e da su te �ivotinje manje gustine
od �ivotinja koje poznajemo na Zemlji.
No�enje tolike te�ine na dve noge bilo bi nemogu�e sa istom
gustinom koje imaju �ivotinje na Zemlji.
To je prosto mehani�ki nemogu�e.
Jo� jedna neobi�nost je oluja.
Kako to da tako velika bi�a oluja nije oduvala?
Naro�ito ako su dovoljno laka da ne propadnu na dno mora.
Mnogo toga bismo voleli da znamo o Morskim Hoda�ima.
Pisac nau�ne fantastike, Artur Klark je rekao
da u svemiru ili ima ili nema inteligentnog �ivota.
Me�utim, obe zamisli su zastra�uju�e.
Ipak, za mene je to stimuli�u�e.
Te�im verovanju da �emo kada sretnemo
drugi inteligentni oblik �ivota
mo�da imati ogroman priliv nau�nih informacija.
Mnogo kulturne razmene do koje �e do�i.
Kao nau�nik radujem se tom danu
kada �emo napraviti kontakt sa drugim inteligentnim oblicima �ivota u svemiru.
Zato radije nego da se pla�imo, mislim da trebamo pri�i toj ideji
otvorenih ruku i otvorenog uma, shvataju�i da bi to mogla biti
ta�ka preokreta u istoriji ljudske rase.
Trag Leovog nestanka otkriva dokaz o vanzemaljskoj inteligenciji na Darvinu 4.
Sledi... Na stranoj planeti,
Ajk otkriva trag Leovog nestanka
i prime�en je od Ra�njeva.
Na�e prvo putovanje van solarnog sistema
do najbli�ih, okolnih planeta,
bi�e robotsko.
Mora da bude robotsko, ima smisla.
A mi �emo biti posmatra�i,
mnogo vi�e nego �to smo sada sa na�im robotskim emisarima.
To je u redu, zato, verujem, da ako to uradimo,
da �emo pripremiti te pametne ma�ine
da se pona�aju vi�e kao mi.
Ne da budu mi, to nikada ne�e biti,
ali da se pona�aju vi�e kao mi u smislu da posmatraju, skupljaju podatke, razumeju
anomalije, uzbu�enje
u nala�enju novosti i da nam to ka�u,
u ograni�enju brzine fizike, brzine svetlosti.
A kad krenu, otvori�e vrata da shvatimo kako mi mo�emo da po�emo.
Nije disk sa kamerom zbunio Ajkov kompjuter,
ve� ono �to le�i oko njega.
Ajk ne mo�e da odredi da li je ne�to postavilo taj prizor.
Ajk detektuje pokret dok kre�e ka mestu poslednje Leove emisije.
Vre�orog jo� uvek brani isti komad teritorije.
Ali Lea nema na vidiku.
Nema gde da se pobegne niti vremena da se sakrije
od Darvinovog najopasnijeg grabljivca.
Sonda nije opremljena da izbegava grabljivce kakav je Ra�anj.
Ali to sada nije problem.
Ajkovi senzori otkrivaju novi oblik �ivota.
Po�inje da prati signal.
Ra�anj je nestao.
Trag se zavr�ava u podno�ju strme padine planine.
Ili mo�da ne?
�ta god da je ubilo Ra�nja, uspelo je da podigne svih njegovih 15 metara uz liticu.
Ajk ne registruje pokrete.
Nema emisije koja dolazi od njegovog blizanca, Lea.
Ajk ose�a pokrete svuda oko njega.
Iznenadni pokret je registrovan iz pravca Lea.
Videti �ivot na drugoj planeti
bio bi najveli�anstveniji
emocionalni naboj koji nau�nici ikako mogu do�iveti.
�ivot na Zemlji je mogao da bude mnogo druga�iji
da nije bilo nekih specifi�nih doga�aja u prirodi.
Verovatno najpoznatiji je asteroid koji je pao na Zemlju pri kraju perioda Krede,
izazvav�i izumiranje svih velikih dinosaurusa.
Samo bez tog doga�aja, organizmi koji bi pre�iveli
do dana�njih dana bili bi mnogo druga�iji od onih koje sada znamo.
U analogiji sa onim na planeti kao �to je Darvin 4,
nalazimo stvari sli�ne organizmima na Zemlji.
To nas zadivljuje jer nam govori da postoji ne�to drugo osim sre�e.
Postoji razlog za�to izgledaju tako a ne druga�ije.
Mislim da �e saznanje da nismo sami, �ak i na nivou �elije,
promeniti na� pogled na na� kom�iluk i na daleki svemir.
Ali onda �e na�e pitanje biti, a kako smo mi s tim povezani?
Jesmo li od iste materije?
Mislim, Sagan je to lepo rekao: "Svi smo nastali od zvezdane materije".
To je ta�no.
Ajk se sprema da ostvari kontakt sa najve�im otkri�em. Sledi...
Na stranoj planeti, Ajk poku�ava da
komunicira sa �ivotnim oblikom koji izgleda inteligentno.
Oktopod ima slabe o�i.
Ima pipke kojima mo�e da rukuje okolinom.
Ali ne poseduje kulturu. Ne mo�e da prenosi informacije
sa generacije na generaciju.
Ali ako biste mogli da odgajate oktopode milionima godina,
mo�da biste uspeli odgajiti oktopode sa sposobno��u
govora, manipulacije informacijama
i mo�da �ak rasu, drugu rasu inteligentnih bi�a na planeti Zemlji.
Smisao je, za�to bi vanzemaljski �ivotni oblik
morao da izgleda kao mi?
MISIJA NA DARVIN: 160. DAN
Taj vanzemaljac je mogao lako da uni�ti sondu.
Umesto toga �eka na Ajka da u�ini slede�i potez.
Kad Ajk projektuje numeri�ke simbole
vanzemaljac je izgleda spreman da odgovori.
Prvi deo je test da se odredi da li ovo vanzemaljsko bi�e
mo�e da shvati koncept i poka�e da je inteligentno.
Ajk prikazuje tri simbola.
Vanzemaljac ta�no odgovara sa �etiri bljeska.
Takav odgovor pokre�e Ajka da isporu�i ostatak poruke.
Kada se tre�e bi�e pribli�i, Ajk lansira disk sa kamerom
da proceni pretnju.
160. dana misije na Darvin 4, poslednji snimak Ajka i Lea
je poslat na fon Brauna.
Kompjuteri pu�taju stalno iznova podatke slede�ih 72 sata,
ali interpretacija ovakvog doga�aja
je iznad mogu�nosti njihovih ve�ta�kih inteligencija.
Procena punog zna�aja na�eg prvog vanzemaljskog kontakta
zahteva ljudsku inteligenciju.
Posle decenija istra�ivanja, delovi po�inju da se sklapaju.
Nau�nici su bi�e nazvali Eosapiens.
�ivotni oblik sa inteligencijom mo�da sli�nom prvom �oveku na zemlji.
Eosapiens je izgleda veoma pokretno lete�e bi�e.
Leti pomo�u velikog balona sa metanom i upravlja organskim potisnicima.
Eosapiensi verovatno vide diskove sa kamerom,
koje su lansirale sonde, kao pretnju.
Taj nesporazum je verovatno i doveo do uni�tenja Lea.
Na kraju simulirane misije na ovu stranu planetu,
javlja se pitanje veliko kao svemir.
Ho�emo li ikada na�i �ivot van na�e planete?
�ta moramo da uradimo za to?
I kako da se pripremimo psiholo�ki da se nosimo
sa otkri�em vanzemaljskog �ivota?
Nala�enje �ivota van Zemlje je stvarno samo pitanje upornosti.
Verovatno �emo morati da po�aljemo mnogo sondi.
Tek smo na po�etku.
Znate da �e vam se otvoriti svemirski svet.
Znate, tek smo iza�li iz pe�ine, pobogu. Ovo je najbolje vreme.
Slede�ih dve ili tri hiljade godina bi�e fantasti�ne.
Divno je �to smo �ivi.
Mislim da bi otkrivanje �ivota na drugoj planeti
bila jedna od najfantasti�nijih stvari za �ove�anstvo.
Ako �elimo da na�emo napredan inteligentan �ivot,
najbolje je da slu�amo radio signale kao u programu SETI.
Me�uzvezdane daljine su prevelike za nas da putujemo
dalje od najbli�ih zvezda.
Ako �elimo da istra�imo galaksiju bolje je da �aljemo robote,
mada mo�da ne�emo do�iveti da saznamo �ta su otkrili.
Ako na�emo �ivot na drugoj planeti,
sazna�emo kao prvo
da nismo vi�e centar svemira.
Mislim da je va�no da shvatimo svoj polo�aj u svemiru.
Mislim da je veoma va�no
da rade�i to do�emo do punog po�tovanja za svet na kome smo.
I da shvatimo daljine
i �ta je uop�te svemir.
Zna�emo da ako su uslovi potrebni za �ivot prisutni,
�ivot se mo�e pojaviti na vi�e mesta u svemiru,
i da �ivimo u �ivom svemiru koji smo spremni da istra�imo.
Mislim da �e revolucija koju nam pru�aju nau�nici
dok istra�ujemo na� solarni sistem, svaki dostupni svemir,
nastaviti da se odvija.
Kada budemo poslali gore slede�e generacije teleskopa,
ne�emo videti samo indirektne dokaze o Zemlji,
ve� i pro�lost svemira.
Bolje �emo razumeti svemir, galaksije i njihov nastanak.
Ni�ta jo� niste videli.
Bi�e sve bolje i bolje.
A ta zona, jaz izme�u nau�ne fantastike i nau�nih �injenica
smanjiva�e se sve vi�e.
I, znate, nisam do sada �uo za nau�nu �injenicu
koja nije mogla biti vi�ena kao ne�to od najbolje nau�ne fantastike.
Mislim da �emo videti kako se ta zona stapa
dok nastavljamo potragu za �ivotom.
Tomas Haksli, veliki biolog iz pro�log veka,
rekao je da je mo�da najplemenitije dostignu�e nauke i filozofije
otkriti na�u pravu ulogu u svemiru. Ko smo mi?
Gde se uklapamo u ve�oj slici stvari?
Mislio je da je to glavno pitanje ujedinjenja filozofije, nauke i umetnosti.
A danas, mislim da mo�emo odgovoriti na to pitanje,
zato �to smo na rubu
ili mo�da ve� najve�em otkri�u u istoriji nauke,
a to je otkrivanje drugih oblika �ivota u svemiru.
Prevod i obrada: Movie Master 01.02.2014'www.titlovi.com
Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.