Original subtitles

Volim �ivot. Svakog se jutra budim zahvalna �to sam �iva.

Vi�e je to od u�itka. Vrlo sam sretna �to sam �iva.

Po�ela sam pisati pri�e, pjesme i scenarije sa sedam, osam godina.

Zvu�i glupo, ali bilo je to poput pristupanja vojsci svetaca.

Nisam imala osje�aj da se izra�avam,

nego vi�e kao da sudjelujem u ne�emu plemenitom.

Moju je majku zanimalo sve.

Intelektualno, kulturno, estetsko i tjelesno iskustvo.

40 sam navr�ila u Kini, 50 sam navr�ila u Francuskoj,

a 60 u Sarajevu, dok su bombe padale.

Imati 70 godina zvu�i super.

Unato� dvjema borbama s rakom, osje�am se dobro.

Osje�am se kao da je jo� mnogo toga preda mnom.

Jedna od najkontroverznijih kriti�arki... -Borac za ljudska prava

i protivnica rata... -Najinteligentnija �ena Amerike.

Aktivistica, scenaristica... -17 knjiga, knji�evne nagrade...

Susan Sontag imala je 71 godinu.

O SUSAN SONTAG

U posljednjih stotinu godina

najzanimljiviji pisci uglavnom su i kriti�ari dru�tva.

Spisatelj je �esto svojevrsni suparnik.

Svi�a mi se pozicija suparnika.

Svi�a mi se �to mogu iznijeti druk�ija mi�ljenja.

Nedugo nakon 11. rujna Susan Sontag bila je prva istaknuta osoba

koja je javno rekla da je napad bio odgovor na vanjsku politiku SAD-a.

U �asopisu "New Yorker" tada je napisala:

"Gdje je priznanje da ovo nije bio 'kukavi�ki' napad na 'civilizaciju'

i 'slobodu', nego napad na samoprogla�enu svjetsku velesilu?"

Opisivanje tog u�asnog zlodjela moralisti�kim rije�ima

nije nam pomagalo da shvatimo i do�emo do inteligentnog odgovora,

politi�ki i vojno, �to ja podupirem. Nisam pacifist.

Postoji mnogo mi�ljenja. Ja sam �vrsti pobornik Prvog amandmana.

Ali ste i vrlo uvredljivi. Jedna ste od onih koji najprije krive Ameriku.

Rekli ste da je kriva na�a vanjska politika. -Nisam.

Domoljub sam, kao i vi. -Za vas je domoljublje okrivljavanje Amerike.

Imamo dugu tradiciju debate.

�elim da ljudi shvate na�u poziciju kroz povijest, radi bolje obrane

i spre�avanja terorizma. -Stavimo se u va� polo�aj...

"Budu�i da Amerikanci nikad nisu do�ivjeli ratno razaranje,

te�ko im je pojmiti istinski u�as rata.

Nikad ne�emo dobiti bitku za mir

nazivaju�i sve koje ne volimo komunistima.

Budemo li to radili, jednog �emo dana uvidjeti da smo,

u poku�aju da o�uvamo demokratski na�in �ivota,

odbacili njegov najplemenitiji dio: slobodu izno�enja svog mi�ljenja."

Svatko tko nas je poznavao znao je da sam ludo zaljubljen u nju.

Nikad nismo hodali, ali uvijek smo bili zajedno.

Ona mi je odr�ala prvo akademsko predavanje. Posjela me na krevet

i razglabala o kritici �istog uma.

Kantovoj kritici �istog uma. Bilo joj je, valjda, 15 godina.

"U Los Angelesu sam na�la knji�aru,

prvu u nizu knji�ara u mom �ivotu.

'The Pickwick' na Hollywood Boulevardu.

I�la bih onamo svakih nekoliko dana, nakon �kole,

kupovala kad sam mogla, krala kad bih se usudila.

Morala sam ih imati, vidjeti ih uza zid svoje sobice.

Moja ku�anska bo�anstva, moji svemirski brodovi."

Maturirao sam '48. Sue je bilo preostalo jo� jedno polugodi�te.

Nakon toga je oti�la na Berkeley.

Prvog sam dana �ekala u redu da se upi�em na predavanje

i �ula da je netko ispred mene rekao Proust.

Pomislila sam: "Bo�e, izgovara se 'Prust'." Mislila sam da je 'Praust'.

Osjetila sam se kao doma. Ljudi su ondje �itali iste knjige kao ja.

Bila je to sloboda, bijeg.

"Transvestiti. Transvestitski tulum.

Strejter na istoku, hetri� na zapadu.

Budi flagrantan. Ve�eras sam flagrantan."

Ove sleng izraze Susan je nau�ila kad sam je odvela u San Francisco

da se upozna sa svijetom gay osoba.

1948. na Berkeleyju radim u skriptarnici,

osim mene, svi su zaposlenici gay momci.

Susan je do�la kupiti knjigu. Bila je apsolutno prekrasna.

Rekla mi je: "Idi po nju." I jesam.

"Oti�le smo u '299', zatim u '12 Adler', gdje smo upoznale Brucea

i potom s njim po�le u gay bar.

Pjeva�ica je bila divna, visoka plavu�a u haljini bez naramenica.

Zainteresirao me njezin iznimno sna�an glas.

Harriet mi je rekla da je ona mu�karac."

Odvela sam je u Peggyn bar. Te smo se no�i dobrano napile.

Pohvatale smo se. Bila je divlja.

Bila je tako naivna i nevina. Dotad se uop�e nije seksala.

Vjerojatno se hvatala s momcima u srednjoj, ali ni�ta ozbiljno.

Zbog mu�karaca je bila hladna.

"Sada znam istinu. Znam kako je voljeti dobro i ispravno.

Djelomice sam dobila dozvolu da �ivim.

Sve po�inje od sad. Ponovno sam ro�ena."

A zatim sam oti�la. U Pariz.

Susan je oti�la u Chicago.

Prelazak iz Sue u Susan Sontag odvijao se preko Philipa Rieffa.

Slu�ao sam Rieffov sociolo�ki kolegij na �ika�kom sveu�ili�tu.

Nakon dva, tri tjedna nazvao sam je i rekao joj da ga mora �uti,

da je briljantan predava� koji uspijeva povezati Freuda i Marxa.

Oti�la je i nakon deset dana su se zaru�ili.

To nije bilo na moju preporuku.

"Sa 17 sam upoznala mr�ava, pro�elava tipa koji je samo govorio.

Snobovski, knji�ki. Rekao mi je da sam slatka.

Nakon nekoliko dana udala sam se za njega.

Razgovarali smo sedam godina."

Bilo je to maleno vjen�anje. Nakon njega smo oti�li na hamburger.

Hihotale smo se, toga se sje�am.

Pogledi su nam se sreli i to je bilo to.

Posjetila sam ih na Cambridgeu, bili su vrlo bliski, nerazdvojni.

Koliko je to bilo intelektualno, a koliko nije?

Negdje je moralo biti ne�to fizi�ke privla�nosti.

Svakako su se pona�ali kao da je ima. Bili su kao jedna osoba.

"Poro�aj je bio te�ak. David je bio velik.

Mnogo boli. Htjela sam anesteziju, tako da ni�ta ne znam.

Pravila i zada�e kad ima� 24 godine: ispravnije se dr�i,

pi�i majci triput na tjedan, manje jedi,

pi�i minimalno dva sata na dan,

u�i Davida �itati.

Kad bih dobila stipendiju za Oxford,

znala bih jesam li za i�ta vi�e od obiteljskoga gnijezda."

Mislim da je neko vrijeme bilo dobro,

ali ljudi se u braku promijene. Ona o�ito jest, a on nije.

"U braku je do�lo do gubitka osobnosti.

Isprva je gubitak bio ugodan, lagan.

Sada boli, a nezadovoljstvo koje me uzburkuje dobiva novu �estinu.

Dobila sam stipendiju za studij filozofije na Oxfordu."

Roditelji njezina mu�a preuzeli su brigu o djetetu.

Dana�njim je roditeljima to nezamislivo.

Rodila je vrlo mlada, nije stigla pro�ivjeti svoju adolescenciju.

Mislim da je htjela raditi ono �to je htjela. To je...

To je sve.

"Je l'aime. Je l'aime beaucoup. Je l'aime bien.

Je l'aime beaucoup je vi�e od je l'aime bien, ali manje od je l'aime.

J'aime bien Paris. Svi�a mi se Pariz - sna�nije, rezerviranije.

J'aime Paris. Svi�a mi se Pariz."

Krajem '57., za Bo�i�, do�la je u Pariz iz Oxforda i ostala ondje.

�ivjele smo zajedno u hotelu.

"Harriet je divna, opu�tena, strastvena.

Sretna sam, opijena stra��u i potrebom za njom.

Dobri Bo�e, zaista jesam sretna."

Imale smo veliki tulum, a no� prije toga posjetio nas je lezbijski par.

Puno smo popile, popu�ile smo puno trave, seks je bio u zraku.

Susan se malo previ�e u�ivjela, a ja sam postala ljubomorna

i udarila je �akom u glavu.

Idu�eg smo dana priredile zabavu, do�li su ameri�ki iseljenici.

Bitnici - Ginsberg, Corso i ostali.

Ginsberg mi je u jednom trenutku pri�ao. Susan je imala modricu.

Pitao je: "Za�to si je udarila? Mla�a je i ljep�a od tebe."

Odgovorila sam: "Eto za�to."

U to sam doba bio pomo�nik redatelja Pierrea Kasta.

Susan je imala problema s novcem.

Ponudio sam joj manju ulogu u filmu.

�udno je kad se sjeti� da je bila u filmu novoga vala,

jer je zbog nje novovalni film postao va�an u SAD-u.

Ona se stalno ponovno ra�a. Ne samo zbog Francuske

i vo�enja ljubavi s Harriet. Stalno je otkrivala stvari

i postajala nova osoba, to je njezina esencijalna avangarda.

Mo�e� biti sumnji�av prema tome ili se diviti.

Mislim da joj je Pariz bio bijeg od braka.

"Gotovo da vi�e i nije bilo dileme o povratku starom �ivotu.

Ne mogu. Ne�u."

Susan je, nakon godine dana toga, do�la ku�i i rekla: "To je to."

Rastava nije bio ba� ugodna.

Koled� s 15, brak sa 17? -Da. -Dijete s 19? -19, da.

�to se da razlu�iti iz tih brojeva? -�elja za odrastanjem.

Bilo mi je grozno biti dijete. Nisam mogla �initi �to sam htjela.

Htjela sam probdjeti no�. Htjela sam vidjeti svijeta.

Htjela sam razgovarati s ljudima, upoznavati ljude s istim interesima.

Moji su roditelji �ivjeli u inozemstvu.

�ivjeli su u Kini, otac je bio poslovni �ovjek u Kini.

Vratili su se u SAD zbog moga i sestrina ro�enja,

a potom su nas ostavili rodbini.

"Mlijeko s aromom vanilije i keksi s maslacem od kikirikija.

Sat za kuhanje jaja u kuhinji.

Kla�enje na bejzbol s djedom, ja na "Yankeese", on na "Dodgerse".

Judith sam ispitivala glavne gradove svih saveznih dr�ava.

Tata je umro 19. listopada 1938.

U Kini se razbolio i umro od tuberkuloze.

Otac je umro, daleko, a ja to godinu dana nisam saznala.

"Nisam vjerovala da mi je otac mrtav.

Godinama sam sanjarila da �e se jednog dana pojaviti na vratima."

Imala sam �est godina, a sestra tri kad smo zavr�ile s majkom,

koja nam je majka bila povremeno, u Tucsonu u Arizoni.

Na�a majka Mildred nije bila posve�ena samo nama.

Da se ovako izrazim: imali smo mnogo stri�eva

koji nam nisu bili stri�evi.

Samo su dolazili i odlazili.

Majci nisam bila dijete. Bila sam joj podanik, drug, prijatelj, partner.

Moja navika suzdr�avanja odanost je mojoj majci.

Majka je upoznala glamuroznog veterana, punog medalja i �rapnela.

Nastrijeljen je �est dana nakon Dana D i oporavljao se u Tucsonu.

Prezivao se Sontag.

Jednog su dana oti�li u Meksiko i vjen�ali se.

Susan i ja bile smo vrlo povrije�ene �to nismo bile pozvane na svadbu.

Bile smo odu�evljene promjenom prezimena.

Prezime Rosenblatt toliko nas je ozna�avalo kao �idove

da su moju stariju sestru, koja je bila lak�a meta, udarali i vrije�ali.

Iz Tucsona smo se preselili u Sherman Oaks u ju�noj Kaliforniji.

Sje�am se kako sam, u skromnoj ku�ici, le�ala potrbu�ke i �itala.

Kraj mene su pro�le velike hla�e i cipele. Bio je to g. Sontag.

Rekao je da se nikad ne�u udati budem li toliko �itala.

Prasnula sam u smijeh. Bila je to najve�a besmislica koju sam �ula

jer mi nije padalo na pamet udati se za nekoga tko nije mnogo �itao.

"Imala sam astmu. Puno sam le�ala u krevetu i stalno sam �itala.

S 13 godina �itala sam kronike Andr�a Gidea.

Predo�io mi je kakvi su spisatelji i ostavio je jak dojam na mene.

Spisatelja zanima umjetnost, politika

i, naravno, psihologija.

Odlikuje ga strast prema svemu."

"Susan Sontag bila je profesorica filozofije na Sveu�ili�tu Columbia.

1963. izdala je prvi roman, 'Dobro�initelj'.

Knjiga je prevedena na 18 jezika."

"�to je to�no va� roman? Je li to fantastika, komedija, satira?

Kako ga definirate?

Te�ko je odabrati to�nu kategoriju,

sve bi odgovarale. Ali rekla bih da je to i filozofski roman."

"Istina je uvijek ono �to se ka�e, ne ono �to se zna.

Da nema govora i pisanja, ne bi bilo istine ni o �emu.

Bilo bi samo onoga �to jest."

Dala mi je potpisani primjerak knjige, ovdje je negdje.

"Dobro�initelj", njezin prvi roman. U�asan je.

Kriti�ar "Timea" 1963. za taj je roman napisao

da zvu�i kao nejasan prijevod s nekog drugog jezika.

Sve dana�nje zanimljive pisce zahvatila je potraga za formom,

eksperimentiranje s narativom. Nitko vi�e ne pi�e pravocrtno.

Sontag se odmaknula od realizma.

Stremila je vrlo apstraktnoj, filozofskoj prozi.

Sebe je oblikovala i kao teoreti�arku i kao autoricu fikcije.

Uvijek je htjela dvostruki identitet.

Zato smatram da je "Dobro�initelj" hrabra knjiga, iako je lo� roman.

Bila sam vrlo usamljena, bila je zima.

Zime su u Parizu grozne.

Susan je ve� �ivjela u New Yorku.

Palo mi je na pamet malo se vratiti u New York, da vidim kako je ondje.

"U New Yorku se pojavio novi, ezoteri�ni �anr spektakla,

na prvi pogled, mje�avina izlo�be i kazali�ne izvedbe.

Ti su doga�aji dobili skroman i pomalo golicav naziv 'hepeninzi'."

Susan je sa sinom �ivjela na Aveniji West End.

Uselila sam se k njoj, a ona je upoznala Irene Fornes.

Irene i ja prije smo bile zajedno.

Zaista sam je voljela, ali ve� smo bile prekinule.

�to se ti�e Susan, nisam ba� shva�ala �to se zbiva s njom.

Spremila bih Davida na spavanje, ona bi do�la oko tri ujutro,

mirisala bi na "Mitsuoko", divan "Guerlainov" parfem

koji sam darovala Irene, a ja to nisam povezala.

Ona joj je bila najbolja ljubavnica. S Irene bi i kamen svr�io.

Bila je nevjerojatna.

S Irene dobiva� pravog, kreativnog umjetnika.

Bila je dio boemske scene.

Susan je otkrila briljantnost talenta, spram one intelektualne.

Ti neobi�ni ljudi nisu znali ni�ta o pitanjima koja su njoj bila va�na.

Nikad nisu �itali Nietzschea, niti mu znaju napisati ili izgovoriti ime.

To je nju prodrmalo i oslobodilo.

"Ono �to volim i �to me goni da pi�em

jest to �to je to na�in opa�anja svijeta.

Tek si instrument i u�timava� se za stvarnost koliko god mo�e�."

Susan sam upoznao otprilike kad su "Bilje�ke o 'campu'" postale hit

i promijenile njezin polo�aj.

Sontag je bila �eljezna dama. Drska, majstorski autoritativna.

Ona �e nam prva re�i �to je to "camp".

"Dvije pionirske sile suvremenog �uvstva

�idovska su moralna ozbiljnost i homoseksualna estetika i ironija."

Javila se mogu�nost

da gay sme�e istupi i izbori si polo�aj.

Pomak od visoke ozbiljnosti k niskoj

odre�enoj je generaciji predstavljao opasnost.

Bila je to prijelomna to�ka.

"Bit 'campa' je ljubav prema neprirodnome,

umjetnome i pretjeranome.

Najfiniji oblik seksualne privla�nosti i seksualnog u�itka

sadr�an je u prko�enju rodnim normama."

Ne povla�i veliku teoretsku raspravu.

Govori: "Vidi ovo, vidi ono..."

Kad zavr�ite, ne�to vam se ve� otvorilo.

Ne morate biti Schoenberg.

Mo�ete biti Ginger Rogers i Fred Astaire i to mo�e biti dobro.

Mo�da je toliko lo�e da je dobro.

Koncept "campa" je "straight" ljudima bilo nepoznat.

"Camp" je zapravo bio kod.

Govori da je, kao kulturni etnograf, u�la u taj �udni "queer" svijet,

da zna ne�to o tome, ali nije izvorni kaziva�,

nego autsajder koji ih je do�ao promatrati, ali nije jedan od njih.

Naravno da je pazila na gay sleng.

Iza "Bilje�ki" su desetlje�a doma�e zada�e.

"Moja �elja za pisanjem vezana je uz moju homoseksualnost.

Trebam identitet kao oru�je za sukob s dru�tvom.

Tek postajem svjesna koliko se krivom osje�am jer sam 'queer'."

Njezina slika na "Ja, itd."

bila je ikona za sve studentice lezbijke koje sam poznavala.

Veli�anstveno.

Imali ste osje�aj da...

Da je djetinjasto tako reagirati na tu fotografiju.

Posebice zato �to ne �eli iza�i.

"Bez obzira na to �to govorila,

moj �ivot i postupci govore da nisam voljela istinu.

Da nisam htjela istinu."

Jasno se sje�am da su ljudi govorili da treba iza�i iz ormara.

Da ih sve iznevjerava.

Ovo nikako nije po�teno. Mislim da nije po�teno ikomu to re�i.

Stvar je godina. Za nekoga moje dobi, to je osobna stvar.

Za�to? Zato �to je to �itavog �ivota morala biti tajna.

U njezinu prvom romanu, "Dobro�initelju", stoji:

"Ja sam homoseksualac i pisac,

obje su te osobe profesionalno egocentri�ne i pretenciozne."

Treba li autorica "Bilje�ki o 'campu'" iza�i?

"Interpretirati zna�i osiroma�iti.

Osiroma�iti svijet radi uspostave sjenovitog svijeta zna�enja.

Cilj je umjetni�ke kritike u�initi djela i na�a iskustva realnijima,

a ne manje realnima. Trebamo erotiku umjetnosti."

Dama ple�e. Voli "The Supremese" i upu�ena je u "camp".

Frizura joj je divlja, a re�enice su joj intenzivne.

G�ica Sontag napisala je zanimljivu, �ivahnu

i zadivljuju�e ameri�ku knjigu.

Susan je bila zvijezda. Te misli svakako nisu bile samo njezine.

Odjednom je, od zanimljive li�nosti u usponu, postala slavni spisatelj.

Kad bi iza�lo ne�to njezino, to bi se isticalo,

i to isklju�ivo zbog svoje knji�evni�ke kvalitete.

Stil je bio velik dio njezina djela.

Njen stil pisanja bio je neraskidivo vezan za stil nje kao osobe.

Nedvojbeno je bila divna i glamurozna.

Dobro je znala kako djeluje na ljude.

Nasmije�i se. Reci "sir".

Bila je, uza sve ostalo, stra�no fotogeni�na. I bila je svjesna toga.

To �to radi�. Re�i �u ti kad da po�ne�. Dobro.

Svugdje se spominjalo kako je najfotografiranija �ena generacije,

kao da je rije� o elementarnoj nepogodi, potresu.

Znala je za mo� fotografije. Stvorila je taj imid� i upalilo je.

"Kad me slikaju, osje�am se paralizirano, zarobljeno.

Mene se promatra. Koliko god profesionalno gledam,

toliko amaterski bivam gledana. Vje�na fotografska djevica.

Na svakom snimanju podjednako sam zbunjena."

Ne volim kad ka�ete "dama spisateljica". �elite biti pristojni,

ali nama to nije u redu. Bolje bi zvu�alo "�ena pisac".

Ne znam za�to, ali rije�i su va�ne, svi smo mi pisci.

A "�ena doktor", "�ena odvjetnik"?

Da predstavljate Jamesa Baldwina, ne biste rekli "pisac crnac".

A svakako ne "mu�ki pisac". Mnogo toga... -"Pisac gospodin"!

Susan... -Ne �elim se sva�ati. -Vi�e nikad ne�u javno re�i "dama".

Ne dajte da vam se obra�aju svisoka.

Ako ste �ena, to se doga�a i doga�at �e cijelo vrijeme,

�itavog �ivota. Ne trpite sranja, recite gadovima �to ih ide.

Kad je tek po�ela izdavati za FSG,

Roger i Dorothea Straus prire�ivali su zabavu.

Obi�aj je bio da mu�karci nakon ve�ere odu u jednu sobu

pu�iti cigare i razgovarati, a �ene bi i�le u drugu sobu.

Susan je to vidjela i oti�la s mu�karcima.

To je bilo to, prekinula je tradiciju.

Nakon toga vi�e nije bilo razdvajanja.

Nije njoj feminizam ni�ta dao.

Susan je dobila izvadila dozvolu da bude velika �ena prije feminizma.

Mislim da joj je feminizam skresao sferu aktovnosti

jer se morala poistovjetiti s tim blesavim �enama.

Ja sam militantna feministica, ali ne i feministi�ka militantica.

Moj je glavni posao posao pisca, ne �ene pisca.

"Biti �ena zna�i biti glumica.

�enstvenost je svojevrsna predstava,

s prikladnim kostimima, dekorom, svjetlom i stiliziranim gestama."

Feminizam je postojao, ali ona je bila individualac.

Mrzila je kategorizaciju, nije htjela udarati petama o tlo

i koriti samu sebe jer ne protestira nose�i transparent.

Ali uvidjela je da mnoge �ene ne ispunjavaju o�ekivanja.

Za�to im je toliko stalo kako izgledaju, a ne �to misle?

Ne znam kako je biti rob obiteljskog �ivota. Bila sam udana,

dijete sam uglavnom sama odgojila

jer sam se rastala kad mi je sin imao sedam godina.

Imala sam obiteljski �ivot, ali mislim da on nije zamka.

Kad sam upoznala Susan, moj sin imao je 7 godina, a David 11 ili 12.

Bio je to prvi put da mi se �ena udvarala i da me osvojila.

Mislim da sam je �ak upoznala preko Irene.

Mislim da nikad nisam saznala koliko je duboko vezana za Irene,

koliko je jo� voli. Nisam znala.

Nisam se smatrala njezinom glavnom ljubavnicom ili �enom.

Ja sam bila me�uigra.

Trudile smo se i biti majke i nastaviti s karijerom,

ali i imati slobodnog vremena za, �etnju, razgovor, vo�enje ljubavi.

Ja sam bila tradicionalnija majka.

Htjela sam da mi sin uredno ide le�i i jede normalnu hranu.

Mislim da je za Susan David vi�e bio vr�njak,

i to davno prije nego �to je tako trebalo biti.

"David je ju�er prije spavanja rekao:

'Zna� li �to vidim kad sklopim o�i?

Vidim Isusa na kri�u.'

Mislim da je vrijeme za Homera. Da mu opogani nje�ni um."

Mislim da mi je do�la zbog stare Susan,

one koja bi, gladna, izula cipele, poharala hladnjak,

tra�ala i bila vrlo opu�tena.

Znala sam da je me�u slavnima imala drugi �ivot.

Vi�e je puta na nekim dru�tvenim zbivanjima bila otresita prema meni,

ne bi me predstavila ljudima ili bi me ostavila samu.

To me poga�alo i jako me boljelo.

Nikad nije uvi�ala kako se drugi osje�aju.

Mislim na onu svakodnevnu osje�ajnost,

brigu o tu�im osje�ajima i mi�ljenjima.

Susan nije bila osje�ajna.

Nije bila osje�ajna osoba.

"Moja slika o sebi otkad sam imala tri ili �etiri godine:

genijalna blesa�a. Kroz veze sam zadovoljavala jedno ili drugo.

Irene je, o�ito, bila za blesa�u.

Philip za genija.

Ali oboje su uvijek bili prisutni, poput sijamskih blizanaca."

"Sino� sam pojmila da sam izgubila Irene.

Ta je spoznaja bila poput reklame na Times Squareu.

Pogled joj je bio prazan.

Odustala je."

Kratko je bila u vezi s Jasperom Johnsom.

Jasperov ego bio je ravan njezinu.

Mislila je da nema mnogo ljudi koji su joj ravni

pa je tra�ila sebi ravne, ali u drugim podru�jima.

Spavala je s kim je htjela. Opirala se kategorizaciji.

Imala je veze i sa �enama i s mu�karcima,

zaljubljivala se i u �ene i u mu�karce.

Nakon Irene i Eve...

Aha, bile su tu i Lily Engler i Carlotta.

Stvari su bile slo�ene, ipak su to bile �ezdesete u Villageu.

"Stanite! �to radite! Nisam lud! Neka me saslu�aju dok nije kasno!

Ve� su stigli! Vi ste sljede�i!"

Pi�e o jeftinim filmovima znanstvene fantastike.

O "Invaziji tjelokradica".

Ne�uveno je da jedan intelektualac u New Yorku pi�e o tome.

"Ugro�avaju nas dvije jednako stra�ne,

ali naizgled suprotne sudbine.

Konstantna banalnost i nepojmljiv teror.

Fantastika ve�ini ljudi omogu�uje da se nose s ta dva ista spektra."

Kroz tjedne posjete kinu u�ili ste se �epiriti,

ljubiti, sva�ati, tugovati."

U doba novog vala, Godarda ili Faustbendera,

to je bila velika stvar, a Susan se pojavila prije svih.

Kino je bilo poetsko, tajanstveno,

eroti�no i moralno, sve istodobno.

�eljeli ste da vas film otme.

Za ve�erom u kineskom restoranu umiljato mi ka�e:

"E, da, idem u �vedsku snimiti film."

"Ho�e� li ubiti mog mu�a?"

Dobila je pismo u kojemu je pozivaju da snimi film.

Bilo je to kao u fantaziji, to se nikomu ne doga�a.

Film je vrlo �udan. -Mislite? -Da. Ima tu i politike.

Poigravaju se seskualno��u i ideologijom tih ljudi.

Ljudi iz filmova nemaju puno veze sa stvarnim ljudima.

U holivudskim su filmovima ili slavne ili marginalne li�nosti.

"Usta. -Usta.

Kako se ka�e ovo? -Tijelo. I du�a."

Malo te ljute jer ne jedu, ili �to ve�.

"Snimanje filma �isti su instiknt,

sitne kalkulacije, vje�to vodstvo,

sanjarenje, tvrdoglavost, �ar, blef, rizik."

Ti su mi filmovi bili vrlo bergmanovski.

Pred nama je u�ila o tome.

Znam, pro�itala sam kritiku. -I? -Smatram da nemaju pravo.

Jako volim fotografiju. Gledam slike, stalno razmi�ljam o njima.

Da vam sad ka�em da vas �elim fotografirati, namjestili biste se?

Svakako. U�inila bih ovo. Imamo stav o fotografiji,

�elimo da nam ka�e istinu, ona je bilje�i, za razliku od slika.

A opet, �elimo da fotografije la�u. Da izgledamo bolje nego ina�e.

Na�e poimanje svijeta sada oblikuju fotografije.

Koja je bila prva fotografija koja te �okirala i u�asnula?

U�asava li te i dalje?

Mislim da je cjelokupni efekt bolnih, u�asnih fotografija

upravo u tome da si manje �okiran.

Mislim da te, kad vidi� vi�e bolnih fotografija, sve to manje poga�a.

Mu�i je na�in na koji slika zauzima javni prostor za razmi�ljanje.

Misli da moramo na dijetu, da moramo konzumirati manje slika.

"Nije problem u tome �to se ljudi sje�aju kroz fotografije,

nego u tome �to se sje�aju samo fotografija."

Do�ao sam i vidio predizdanje "O fotografiji".

Uzmem knjigu, potr�im gore

i na�em nju kako le�i na le�ima, raskre�ena na krevetu.

Ka�em kako dobro izgleda, u dva tona sive i to, a ona ni rije�.

Sjednem na krevet, a ona okrene glavu, pogleda me u o�i i ka�e:

"Ali nije dobro kao Walter Benjamin, zar ne?"

Bio je to trenutak istine, duboko sam udahnuo i rekao:

"Ne, ali to ne zna�i da to nije najbolja ameri�ka knjiga eseja

jo� od Drugog svjetskog rata."

Slike nacisti�kih logora prvi sam put vidjela s 12 godina.

U knji�ari sam otvorila jednu knjigu.

Mislila sam da �u se onesvijestiti.

Bila sam jako uzrujana, smjesta sam je zatvorila.

Drhtala sam. Ponovno sam je otvorila.

Znala sam �to vidim.

Znala sam da su nacisti pobili mnogo �idova, da sam ja �idovka.

Ali nisam znala da to zna�i to �to sam vidjela.

"Neka nas te grozne slike progone.

Ljudska su bi�a sposobna to u�initi.

Dobrovoljno, poletno, smatraju�i da imaju pravo.

Nemojte zaboraviti."

Je li vam va�no to �to ste �idovka?

Va�o mi je jer bi me zato stalno prosu�ivali, jer je to drugima va�no.

�idovka sam sociolo�ki i povijesno, jer drugi ka�u da jesam.

Moja je obitelj prije vi�e nara�taja pripadala religioznoj kulturi.

Mnogo smo govorili o mom �ivotu, kao �idovke izbjegle iz Njema�ke.

Susan je tu moju pozadinu gulila na esencijalne dijelove.

Bilo je vrlo va�no �ivjeti mondenim �ivotom,

ali i biti u dodiru s mogu�no��u drasti�ne promjene �ivota

u bilo kojem trenutku.

"Kao �idovka, osje�am posebnu odgovornost

stati uz potla�ene i slabe."

"Susan Sontag revoltirana je �ena.

Kriti�arka, esejistica, spisateljica i redateljica,

�ivi u Francuskoj i New Yorku."

"Pisac mo�e sve.

Mo�e� misliti o svemu, baviti se svime.

Jasno, to za sobom povla�i predanost.

Mislim da sam predanost poku�ala izraziti esejima.

Sve �to pi�em ima politi�ku notu."

�to �emo sa Susan Sontag? -Zar ne�to trebamo u�initi?

Ne znam, ja je ne mogu �itati, nedoku�iva mi je.

I ona, kao i svi danas, iznosi stav o Americi,

nasilnoj, konformisti�koj Americi, koja, prema H. Zinnu, sije smrt.

U ovom trenutku kruta dje�ja tijela pr�i napalm,

mladi�i, Vijetnamci i Amerikanci, padaju u blato poput stabala.

Mi pisci, �uvari jezika,

moramo biti poveznica s istinitim �ivotom,

odnosno ozbiljnim �ivotom. Budimo ozbiljni.

Prihvatila sam poziv da posjetim Sjeverni Vijetnam,

u znak zahvale za javne govore, uhi�enja i sve to �to sam u�inila.

"Shakespeare, parlamentarna vlada, barokne crkve, Newton,

emancipacija �ena, Kant, Marx i Balanchineov balet

ne mogu nadoknaditi to �to je ova civilizacija u�inila svijetu.

Bijela je rasa rak ljudske povijesti."

Mislim da ona sa�ima Camusove rije�i:

"Onoga dana kad ne budem vi�e od samoga pisca, prestat �u pisati."

"Obe�ane zemlje"

"Do�la sam u Izrael tijekom rata s Arapima

kako bih snimila takozvani dokumentarac.

Shrvala me tuga, do suza. To sam uvelike utkala u film."

�elim da ljudi pojme koliko je rat ozbiljan.

Da je grozniji nego �to to slike mogu predo�iti.

Ono najgroznije je to �to to postane normalno.

Postoji kultura rata.

Dosta kritiziram vladu, ali generalno podupirem Izrael

i mislim da to ne mora odudarati od ljevi�arskog stajali�ta.

Snimanje "Obe�anih zemalja" omogu�ila je Nicole St�phane.

Ro�ena je kao Nicole Rothschild.

Iz Francuske je pobjegla pred nacistima.

Pristupila je pokretu otpora. Uhi�ena je.

A potom je postala filmska zvijezda. Ti sjajni filmovi...

Recimo, "Les Enfants Terribles", u kojem glumi divnu, grubu curu.

I ona je bila �idovka. Svime je fascinirala Susan Sontag.

Unajmila je stan na St. Germainu, i to ne neku rupu,

nego Sartreov stari stan. Ondje su se sastajali Beauvoir i Sartre.

Doslovno ondje nije ni preno�ila. Odmah se uselila k Nicole.

"Zaljubljena sam.

Ne pitajte me kako je to mogu�e. To ne odgovara mom karakteru,

mom izmorenom, tvrdoglavom,

melankoli�nom �idovskom karakteru.

Ali eto, to se ipak dogodilo."

"Moja je sestra bila op�injena sa Susan.

Govorila bi: 'Najprije Susan, a onda ja.'

Moram priznati da mi je to katkad smetalo.

Iako sam dobar dio svog odraslog �ivota provela u Europi,

uglavnom u Francuskoj, uvijek bih se vra�ala ovamo.

Ne bih �ivjela u ovoj zemlji da ne �ivim u New Yorku.

Jednog smo jutra �avrljali i ona ka�e da mora poklopiti,

da je �eka naporan dan, da mora saznati izbacuju li je i ima li rak.

Do kraja tjedna je saznala da je odgovor na oba pitanja bio "da".

"Dok sam bila obuzeta drmanjem svijeta umom,

tijelo mi je pokleknulo."

Rekli su da je rak previ�e uznapredovao

i da imam �est mjeseci ili godinu dana �ivota.

"Poku�avam se utrkivati sa smr�u i stati ispred nje,

a zatim se okrenuti i suo�iti se s njome."

Ispalo je da ima rak dojke koji zahtjeva vrlo radikalnu operaciju.

Nicole me nazvala i rekla da smjesta do�em,

da ona ide na operaciju i da mo�da ne�e pre�ivjeti.

Nisam ni pomislio da bi mogla umrijeti. Bila je tako �iva.

Bili su vrlo konzervativni u vezi s kemoterapijom

pa sam na�la poznatog francuskog terapeuta

koji bi mi pru�io vi�e kemoterapije kroz dulje vrijeme.

Nisam se mirila s �injenicom da je moj slu�aj beznadan.

"Osje�am se kao Vijetnamski rat.

Na meni koriste kemijsko oru�je.

Moja je bolest invazivna, ona kolonizira.

Tjera me da za�utim.

Tijelo mi govori glasnije nego �to sam ja ikad mogla."

Nicole je u�inila sve. Grozno. Susan je �ivjela u susjednoj sobi

i u�asno je patila.

Mogla se opustiti jedino pred Nicole i bila je grozna prema njoj.

Derala se na nju jer ona �ivi, a ona umire i to.

Sje�am se kad bi za ve�erom Nicole doslovno hranila Susan.

Na�la bi neki jako dobar komadi� ne�ega, a Susan bi ga pojela.

Ne volim biti �rtva. Morala sam vjerovati doktorima,

kad su rekli da je slu�aj beznadan, ali vjerujem da sam ja iznimka.

Spa�avala se iz dana u dan.

Oporavila se zbog doktora, Nicole i �elje za �ivotom.

Borila sam se za svoj �ivot. Zaista sam htjela �ivjeti.

Nije mi te�ko priznati da sam se borila za �ivot. Jer jesam.

"Sve �ega se sje�a� ti je drago, dirljivo, dragocjeno.

Barem je pro�lost sigurna, iako to tada nismo znali.

Sad to znamo, jer smo pre�ivjeli."

Najstarija tuma�enja bolest vide kao kaznu,

ne�to �to zaslu�ujete i �to ste si sami prizvali.

Predmet ovdje nije sama bolest, nego upotreba bolesti kao metafore.

Tvrdim da bolest nije metafora i da jedino pravo poimanje bolesti

mora biti li�eno metafori�kog razmi�ljanja.

Postoje i nesre�e i zla kob,

kao i potpuno nezaslu�ena katastrofa.

Ne bismo trebali katastrofu opravdavati krivnjom,

misliti da ste sami krivi za to, ni dopu�tati da drugi to tako tuma�e.

Susan je godinama bila s Nicole, koja je oduvijek �ivjela u Parizu,

a i ona je sama pola vremena provodila ondje. �itava ljeta.

No ta je veza pukla.

Prekid je bio dug i spor, a time i bolniji.

"Nadala sam se da �e me Nicole ponovno prihvatiti.

Molila sam, plakala, optu�ivala, sva�ala se, bjesnjela.

Ne trudi se lagati, ne trudi se zvati me, vi�e me ne zanima�."

Kad sam upoznala Davida, �ivio je kod ku�e. Susan je bila dobila rak.

Nikada nije htjela biti sama, a sad se toga u�asavala.

Zaista nije htjela da se iseli iz tog stana.

Nije sama htjela jesti sendvi�, piti jutarnju kavu.

Htjela je da budemo s njom.

"Jesam li ogor�ena �to nisam genij? Jesam li tu�na zbog toga?

Bih li platila cijenu toga? Mislim da je cijena samo�a."

Izgubila sam gomilu bliskih prijatelja.

Posljednjih pet godina idem na pogrebe.

Ljudi osje�aju krivnju zbog bolesti i zbog toga ludim.

Osje�am da moram zajahati konja i boriti se za ka�njene bolesnike.

Zvala me i rekla da je razgovarala s �ovjekom kojeg ne poznaje,

a koji ima AIDS. Nazvao ju je i htio razgovarati o bolesti.

U to se doba nije znalo mnogo o AIDS-u, kako se nositi s tim,

kako razgovarati o tome. Bila je stra�na i stigmatizirana.

Ljudi su je zvali jer je pisala o bolestima koje te isklju�e.

"Kad sam bila doma, navodno je rekao da ga je strah zaspati

jer se svake no�i �inilo kao da pada u crnu rupu.

Spavanje je bilo kao predaja smrti.

Spavao je s uklju�enim svjetlom.

Nije spomenuo, da, njegov dosada�nji �ivot svakako zavr�ava,

ali Ira ka�e da jest razmi�ljao o tome. O kraju ishitrenog juna�enja,

kraju �ivota povjerenja, uzimanja �ivota zdravo za gotovo,

shva�anja �ivota kao ne�ega �to, kao samuraj, mo�e lako odbaciti."

"Poput hiperaktivne kraljice, svakodnevno krstarim kulturom.

Nekoliko puta na tjedan puca me ekstaza.

Apetit mi je kompulzivan, promiskuitetan."

Susan su privla�ile �ene koje su ne�emu bile predane.

Irene s predstavama, Nicole je bila producentica, Lucinda Childs...

Bile se uspje�ne u svojim podru�jima.

Nikad je nisam mogla pratiti, ali kad bi mi ne�to pokazivala,

preporu�ila mi knjigu, ja bih se potrudila.

Voljela je zapovijedati, radila je ne�to novo.

A Lucinda je bila i prava zvijezda New Yorka.

Susan je htjela zadr�ati privatnost.

�eljela je biti profesionalna.

Odr�avala je identitet profesionalke.

Nije htjela ni�ta tajiti,

ali nije ni htjela ni iznositi pojedinosti o privatnom �ivotu.

"Ljubav boli. To je kao da dopu�tate da vam netko guli ko�u

znaju�i da svakog trenutka mo�e oti�i i odnijeti je."

Susan je prekinula s Lucindom.

Bila je shrvana. Odveo sam je ku�i i ostao s njom �itavu no�.

Pola no�i mi je govorila kako je Lucinda u�asna i koliko je mrzi.

Kad smo to pro�li, rekla je: "Zna�, �to se ti�e poezije...

Mo�e� li me nau�iti �itati stihove?"

Ostatak no�i prolazili smo Wallacea Stevensa.

Annie Leibovitz, dobro do�la. Za�to ba� knjiga fotografija o �enama?

Za�to ne? To je divna tema. Rije� je o polovici ljudske rase.

"Ameri�ke �ene" Susanina su ideja.

Rekla sam da pristajem ako ona napi�e esej.

Zanimala ju je fotografija. Rekla je da sam dobra, ali mogu biti bolja.

Annie ju je fotografirala. Stiglo je neko cvije�e,

Susan ga je vidjela i rekla: "Nadam se da je od Annie."

Susan ti je bila bliska prijateljica? -Nismo koristile takve rije�i.

Bilo je to intimno prijateljstvo. Nikad nismo koristile taj �argon.

I�la bih u New York i bila bih kod Susan.

Ona bi oti�la usred no�i jer je Annie imala obiteljsku krizu ili ne�to.

To mi je uskoro postalo sumnjivo i prokljuvila sam u �emu je stvar.

Susan je �ivjela u 24. ulici 410,

a Annie ovdje, na broju 465.

Mogle su vidjeti jedna drugoj u stan.

Ve�erao sam sa Susan i Annie, Susan je po�ela vikati da je glupa.

Sutradan smo i�li u Muzej moderne umjetnosti.

Hodam iza njih i vidim da se dr�e za ruke.

"�to me �ini jakom?

Zaljubljenost i posao. Moram raditi."

Ja sam Susan Sontag, predsjednica "Ameri�kog centra PEN".

Susan je utjelovljavala ideju intelektualca koji je,

mo�da se ne�ete slo�iti, pass�.

Predsjedni�e, uva�eni �lanovi odbora...

To je imalo veze s njezinim poimanjem uloge pisca.

Pisac se treba suprotstaviti, biti na prvoj liniji, boriti se za ne�to.

Idem u rat jer mislim da moram �to vi�e biti u kontaktu sa stvarno��u.

A rat je na�a golema realnost. -Ali niste i�li promatrati...

Ne, radila sam ondje. Ondje su me zamolili da radim u kazali�tu.

Nisam htjela. -Usred rata? -Da. Pitala sam za�to �ele glumiti.

Rekli su da nisu �ivotinje, ljudi u skloni�tima i redu za vodu i kruh.

Odabrala sam "U o�ekivanju Godota" jer je to oslikavalo osje�aje

ljudi u Sarajevu. Rije� je o slabim, ranjivim, napu�tenim ljudima

koji nastoje odr�ati raspolo�enje u i��ekivanju pomo�i vi�e sile.

Neki ljudi �ele i�i u ekstremne situacije

jer osje�aju da se ondje izra�enije �ivi.

Susan je bila takva osoba.

Malo si uklju�eniji nego dok u New Yorku sjedi� i pije� kavu.

Pisci ne spa�avaju �ivote. Voljeli bi to jer je to herojski.

Genocid se spre�ava vojnom akcijom, ne produkcijom "Godota".

Imala je herojski osje�aj o tome �to neki ljudi mogu posti�i,

u glazbi, spisateljstvu, umjetnosti, filmu, svemu.

Izvanredni ljudi. Ali ograni�en broj ljudi.

Pitala se ho�e li se domo�i Olimpa.

U �to onda vjeruje�? -U dobar fel�, vlakna, dobar viski,

u to da su knjige Susan Sontag precijenjeno sranje

i duge, lagane, mekane, vla�ne poljupce koji traju tri dana.

Ja mislim da je Susan Sontag briljantna.

Odli�no je osje�ala �to je va�no, zanimljivo i va�no.

I to u razdoblju od �ezdesetih do osamdesetih,

poslije nije bila toliko anga�irana. Stari� pa ti se interesi mijenjaju.

Manje je bila na prvoj crti.

Kad sam, kao mlada, po�ela pisati,

bojala sam se da �e neke forme biti zanemarene, odba�ene

ili da �e se pljuvati po njima.

�inilo se da branim popularnu kulturu.

Visoka kultura, koju sam uzimala zdravo za gotovo, kojoj sam te�ila

i kojoj sam htjela pridonositi, imala je osobine ugro�ene vrste.

O kakvoj civilizaciji govorite? -Te�imo diplomaciji i samilosti.

�enevskoj konvenciji, komornoj glazbi, Susan Sontag,

svemu �to se va�e dru�tvo stolje�ima trudilo ostvariti.

�elimo biti civilizirani. Mislim, pogledajte ovoga.

Ne privla�i li vas televizor,

takozvana popularna pitanja?

Pitanja o tome �to ve�ina smatra umjetno��u, �to se prodaje...

Ne.

Ne privla�i me to. I znate to, govorila sam to u intervjuima.

Nisam to �itao. -Niste �itali mnogo intervjua. Mo�da je u tome problem.

Ona predstavlja grandioznost. To i je pomalo komi�no.

Postoji i aspekt "campa". Ona je "camp", njezina je ozbiljnost "camp".

To je pomalo i stilizirana poza.

Ali to je dio zabave u paketu Susan Sontag.

Bi li neki dio vas volio da ste se prije vi�e fokusirali na pisanje?

�itava ja to �elim. Nemojte da vam ispadne knjiga. Nije li to grozno?

Voljela bih da tek po�injem, ali �to mogu?

Eseji iz �ezdesetih su drski, djelo su mlade osobe.

Ne bi mi smetalo da s vremenom nestanu.

Mislim da su fikcija, knji�evnost i narativ ono �to traje.

Vjerujem da istina postoji,

ali dra�i mi je oblik u kojemu je ona prisutna u umjetnosti i knji�evnosti.

U knji�evnosti je istina suprotstavljena istini.

S moja posljednja dva romana, jedan se zove "Vulkanski ljubavnik",

a drugi "U Americi", otkrila sam da znam ispri�ati pri�u.

Osjetila sam da mogu ra�iriti krila, pa �ak i biti zabavna.

Da, jo� je bilo vremena da se dogodi ne�to �ivo.

Netko je mogao imati sr�ani, odalamiti gosta po glavi, uzdahnuti

ili nekoga zaliti �a�om vina.

Ali to je bilo jednako neizgledno kao da ja zaple�em na stolu,

pljunem u juhu, nekomu pipkam koljeno ili ugrizem ga za gle�anj.

Ne bi htjela ovo �uti,

ali romani joj nisu primljeni onako kako bi to ona htjela.

Bila je poznata i privla�ila je pozornost.

Mislim da je Gore Vidal napisao da, kao autorica fantastike,

nema nimalo talenta. Izjave su uvijek bile sna�ne i grube.

Dobila je nagradu "National Book Award" za "U Americi".

"Vulkanskim ljubavnikom" po�ela je velik uspjeh.

Katkad se nagrade dijele zbog postignu�a u karijeri,

koliko i zbog vrijednosti odre�ene knjige.

Unato� zaslu�enim nagradama i svim postignu�ima,

morio ju je osje�aj neuspjeha. Nije bila sretna.

Mu�io ju je osje�aj da mla�a ona ne bi bila zadovoljna,

da nije bila dovoljno dobra.

U�asavala ju je vlastita prolaznost,

to da �e i ona sama postati dio povijesti,

da �e izblijedjeti.

Jeste li ostvarili sve svoje �elje? -Nipo�to.

Annie Leibovitz, vjerojatno najpoznatiji ameri�ki fotograf,

objavila je �est knjiga fotografija. Najnovija se zove "Devet funti".

Ne, zove se "�ivot fotografa od 1990. do 2005."

U njoj objavljuje slike poznatih, obiteljske slike svoje troje djece

i mo�da najva�nije osobe u svom �ivotu, Susan Sontag.

Bo�e, te godine rada na knjizi provela sam sa Susan.

Mislila sam da �u gledati svoja djela kao da je Susan uz mene,

kao da sa mnom radi na knjizi.

Moja je majka imala tri raka. Rak dojke u ranim �etrdesetima.

Rak grli�a maternice u �ezdesetima.

Smrtonosni rak krvi dijagnosticiran joj je �est godina poslije.

Trebalo joj je presaditi ko�tanu sr�.

Znala je da ako transplantacija ne upali, ne�e dobro zavr�iti.

Tek sam se bila vratila u SAD. Rekla mi je da ima te�ku leukemiju.

Razmi�ljala je o izlasku iz ormara kad se oporavi od transplantacije.

Mislila je da �e uspjeti. Znala je za rizik zbog dobi i prija�njih bolesti,

ali to joj je bila jedina nada.

Ako je �eljela vjerovati

u misao da mo�e jo� jedanput pobijediti izglede,

kao �to je u�inila dvaput dotad, ja joj nisam smio smetati.

Razgovarale smo.

Rekla mi je da joj moram re�i �ime me povrijedila.

Rekla sam da ho�u ako ona u�ini isto.

Tada mi je rekla za svoju glupu �elju da postanem odvjetnica.

Pomislila sam kako to zaista nije te�ko.

Sutradan sam joj rekla da sam ogor�ena

�to nije do�la na na�e vjen�anje.

A ponajvi�e me ljutilo �to ve�inu svog �ivota nije bila iskrena.

Mislim da sam tada pogodila u sr�.

Bilo joj je �ao zbog vjen�anja.

Rekla je da imam pravo i da joj je �ao.

Moja se majka bojala da ne ugasne.

Mislim da je to osje�ala i da se toga grozila.

Odlu�ila je da �e se suo�iti s time,

da �e se boriti do zadnjeg daha.

Da �e se neprestano boriti.

I ja sam, poput nje, mislila da �e pre�ivjeti.

Presadili su joj sr� u centru za rak u Seattleu.

Kad su joj doktori rekli da nije uspjelo, po�ela se derati.

"Smrt je suprotna svemu."

Oti�la sam u Seattle da je odvedem ku�i. Bilo je to mu�no iskustvo.

Vratila se u bolnicu jer je to bio kraj.

Poslali su je onamo da umre.

I umrla je.

Smjesta sam oti�ao u bolnicu i neko vrijeme sjedio uz njezino tijelo.

Prili�no dugo.

Kad vas sve zanima, mnogo je te�e umrijeti.

Posljednji sam je put vidjela pred sam kraj �ivota.

I�la sam bulevarom St. Germain i pro�la kraj kafi�a "De Flore".

Sjedila je ondje i pisala u bilje�nicu.

I dalje sjedi u Parizu i zapisuje u svoju bilje�nicu.