Original subtitles

Kubrick po Kubricku

Upravo sti�u vijesti, upravo smo �uli da je re�iser Stanley Kubrick

preminuo u 70. godini �ivota. -Kubrick, koji je bio Amerikanac,

zapo�eo je karijeru u Holivudu, gdje je re�irao film "Spartak" (Spartakus),

ali je odlu�io da se preseli u Britaniju,

gdje je re�irao filmove "Lolita", "Paklena pomorand�a" (A Clockwork Orange),

"2001: Odiseja u svemiru" (2001: A Space Odyssey) i "Isijavanje" (The Shining).

Stanley Kubrick je bio nadaleko cijenjen

kao jedan od najve�ih i najkontroverznijih majstora kinematografije.

Upravo je zavr�io svoj posljednji film,

"�irom zatvorenih o�iju" (Eyes Wide Shut), na kojem je radio pet godina.

Stanleyja Kubricka su zvali Howardom Hughesom kinematografije

zbog toga �to je bio tako povu�en.

Ja ga radije vidim kao Franka Sinatru kinematografije

jer je uvijek radio sve na svoj na�in.

Gledaju�i bilo koji njegov film, osje�ate se kao preporo�eni.

Ovaj re�iser je za 40 godina re�irao samo 13 filmova.

Ali svaki od njih bio je doga�aj. -Ovaj re�iser je snimio najbolji epski film,

najbolji nau�nofantasti�ni film, najbolji film o urbanom nasilju,

najbolji horor film, najbolji film o Vijetnamskom ratu.

Kubrick je u najmanju ruku istinski inovator

koji pomi�e granice mogu�eg u kinematografiji,

a to nisu uspjeli mnogi. -On je tako�er i neuhvatljiv �ovjek

koji rijetko dozvoljava da ga posmatraju dok radi. -Nije bio ni�ta od onog �to su

novine pisale o njemu.

I

sam je rekao, "Jako je te�ko. -Kako da se odbranim?

Da napi�em �lanak, znate, Draga publiko, ja sam �armantan?"

Pa, to je te�e nego �to zvu�i.

Jer, znate, nikad nije radio televizijske emisije

ili je vrlo rijetko davao intervjue za medije.

Pothvat je svakako niz intervjua

koje je Michel Ciment tokom vremena, napravio sa Stanleyem Kubrickom,

u razdoblju od deset godina, a koje nam je vratio u ovom radu.

Pretpostavljam da nije bilo lako biti prihva�en od Kubricka

i pribli�iti se svetom �udovi�tu poput njega.

Mislim da Kubrick nikoga ne prihvata.

Tolerirasao me je ili me je privremeno prihvatio, za vrijeme intervjua.

Ne bi trebao misliti da si Kubrickov prijatelj. Mislim da niko nije.

Kako je zapo�ela va�a strast prema Stanleyu Kubricku?

I prije svega, za�to ste jedan od rijetkih novinara u svijetu

koji mu se uspio pribli�iti? Kako vam je to uspjelo?

Pro�itao je �lanak koji sam napisao 1968. o njegovim djelima,

�to je bila prva velika studija u Francuskoj.

A onda, kad je iza�la "Paklena pomorand�a",

dao mi je intervju intervju za Express magazin.

I oti�ao sam u London da ga upoznam. -Pregledava li ono �to pi�ete o njemu?

�aljete li mu dokaze? -Ne �ita ono �to ja pi�em o njemu,

ali �ita ono �to je on meni rekao.

Mo�da bi prvo pitanje moglo biti o ovom problemu s intervjuima,

jer se �ini da sve vi�e nerado govorite o svojim filmovima?

Pa, nikad nisam smatrao smislenim ili �ak mogu�im

razgovarati o filmskoj estetici u kontekstu mojih filmova.

Tako�er, ne u�ivam posebno u intervjuima jer �ovjek uvijek osje�a obavezu

da se ka�e neku duhovitu, briljantno sa�etu izjavu o namjerama filma.

I

sa "Dr. Strangelove" mogli biste govoriti o problemima nuklearnog rata.

Sa "2001." mogli biste govoriti

o vanzemaljskoj inteligenciji, ali ja nikad nisam bio...

"Paklena pomorand�a" o nasilju. -Da, ili o budu�im dru�tvenim strukturama.

Mislim, ne znam �ta me je navelo da snimim bilo koji od filmova koje sam snimio.

I shvatam da je moje misaone procese

jako te�ko definisati,

u smislu, "Od koje pri�e �elite snimiti film?"

Na kraju, to postaje vrlo nejasna stvar, kao na primjer za�to vam se svi�a

odre�ena djevojka ili za�to ste o�enili svoju suprugu.

Da, i pretpostavljam da vam je te�e analizirati sebe

jer materijal dolazi od nekog drugog. -Tako da je te�e sagledati li�ne razloge

koji su stajali iza toga budu�i da to niste sami napisali,

ali o�ito je da je izbor teme veoma li�na stvar, jer mo�ete birati

izme�u hiljada knjiga, ali ste izabrali jednu. -Dakle, vi postajete autor knjige,

na neki na�in, biraju�i je. -Pa ako je neko drugi napisao pri�u,

imate to jedno sjajno prvo �itanje.

Jednom kad ne�to pro�itate prvi put, nikad vi�e ne�ete mo�i do�ivjeti to iskustvo.

A suditi o naraciji i osje�ati se uzbu�eno

zbog dijelova pri�e koji vas emocionalno doti�u

ne�to je �to ne postoji ako sami pi�ete pri�u.

Znamo, mislim, svi znaju, poznato je da volite prikupljati informacije

i istra�ivati. -Je li to za vas uzbu�enje, poput novinara ili detektiva?

Pomalo je kao detektiv koji tra�i tragove.

Za film "Beri Lindon" (Barry Lyndon), napravio sam slikovni dosje

sa hiljadama crte�a i slika. -Mislim da sam uni�tio svaku knjigu o umjetnosti

koju mo�ete kupiti u knji�ari tako �to sam �upao stranice i sortirao ih. -Ali...

kostimi su svi kopirani sa slika.

Nijedan kostim nije bio, citiram, "dizajniran".

Glupo je imati citiram "dizajnera" koji interpretira 18. vijek

onako kako ga se sje�a iz umjetni�ke �kole ili iz nekoliko slika koje je prikupio.

Sla�ete li se da �to je iluzija uvjerljivija, to je realnija?

Da film mora biti krajnje realisti�an, kako bi stvorio iluziju?

Pa, uvijek bi me privuklo ne�to �to nudi zanimljive vizuelne mogu�nosti,

ali to sigurno ne bi bio jedini razlog. -A budu�i da je dio problema svake pri�e

natjerati vas da vjerujete u ono �to vidite,

svakako je stvaranje realisti�ne atmosfere,

pogotovo ako nije rije� o savremenom razdoblju,

jednostavno neophodno kao polazna ta�ka.

Zato ste do�li na ideju da snimate sa prirodnim svjetlom. -Pa, to je ne�to

�to me je uvijek mu�ilo kod filmova iz pro�losti,

toliko je la�no osvjetljenje u interijerima.

Bio je veoma druga�iji od bilo koje druge vrste filma u smislu fotografije,

jer je osvetljenje bilo tako...

Znate, mnogo toga je snimano uz svjetlost svije�a, dosta toga je snimano sa opremom

koju je Stanley Kubrick prona�ao,

a koja nikad prije nije stvarno kori�tena na filmu.

Tako da je bilo pravo iskustvo raditi na tome.

Bilo je tako�er te�ko jer su postojali trenuci

kad se jednostavno niste mogli ni mrvicu pomaknuti.

I

bilo je dana kad bismo samo sjedili tamo, a oni su nas osvjetljavali cijeli dan.

Znate... -Doslovno.

Samuele, idem napolje na svje� vazduh. -Da, moja gospo, naravno.

Poznavanje svjetla, so�iva i kompozicije puno vam poma�e kao re�iseru.

Sje�am se, dok sam snimao "Spartaka", snimatelju Russu Mettyu bilo je smije�no

�to sam odabrao kadar sa tra�ilom, i rekao mi je: "Okrenimo se u ovom smjeru.

To je ameri�ki plan. -Idi i vje�baj sa glumcima, a kad se vrati�,

sve �emo pripremiti."

Nije mu bilo jasno za�to sam gubio vrijeme na komponiranje kadra.

Fotografija je svakako bila prvi korak u stvaranju filma, jer kako mo�ete

snimiti film, a da ne znate ni�ta o fotografiji?

Kakve ste fotografije snimali? -Mislim, postoji ona poznata fotografija

prodava�a novina i... -Fotoreporterstvo sa prirodnim svjetlom.

Uglavnom uli�ne scene, poput Cartier Bressona. -Pa, na�alost,

po�to je Look uvijek radio kratke pri�e, tema je uvijek bila idiotska.

Napravili bi pri�u poput "Je li sportista ja�i od bebe?"

A ja bih morao oti�i i tamo bi bio neki tip koji bi

morao poku�ati zauzeti iste polo�aje kao beba i takve stvari.

To su bile prili�no glupe reporta�e,

ali povremeno bih mogao napraviti neku vrstu li�ne pri�e

ili pri�e o ne�emu poput univerziteta, gdje sam imao priliku

snimiti neke razumne fotografije.

Radili ste �etiri godine u Look-u? -Da, oko �etiri godine. Imao sam oko 20 godina.

Ova �uma, i sve �to se sad de�ava, je van istorije.

Samo nepromjenjivi oblici straha, sumnje i smrti

pripadaju na�em svijetu.

Ovi vojnici koje vidite �tite na� jezik i na�e vrijeme,

ali nemaju drugu dr�avu osim uma.

Zapo�eli ste gotovo kao snimanje ku�nog filma, kad ste imali 23 godine,

sa strahom i �eljom, o �etiri �ovjeka u patroli.

�ta je stajalo iza ovog projekta?

Bio je to vrlo arogantan, aljkav scenario koji smo sastavili ja

i jedan dje�ak kojeg sam poznavao, a koji je bio pjesnik.

Mislili smo da smo genijalci,

a film je bio tako nespretno napravljen i nedramati�an

i tako pompezan. -Ali nau�io sam lekciju iz toga.

Barem je imao ambiciju da ima neke ideje u sebi,

i pretpostavljam da bi se u tom smislu moglo re�i

da postoji neki kontinuitet sa ostatkom mojih filmova,

�to sam tako�er nastojao osigurati,

da ne budu samo prazna zabava.

Iz va�ih filmova imate osje�aj da svijet nije samo pozornica, ve� i rat,

jer se �ovjek neprestano bori.

Pa, u umjetni�kom djelu morate imati sukoba.

Ako u pri�i nema problema, ona gotovo po definiciji ne mo�e biti pri�a.

Znate, koliko ima sretnih brakova? -I koliko o�eva voli svoje posinke?

A koliko posinaka voli svog o�uha? -Koliko �esto

ljudi koji imaju ambicije koje se ti�u samo novca

uspijevaju zadovoljiti svoje �elje?

Kaplare Barry,

vi ste hrabar vojnik i o�ito dobrog roda.

Ali ste lijeni, raskala�eni i neprincipijelni.

Nanijeli ste mnogo zla ljudima i uz sav tvoj talenat i hrabrost,

siguran sam da ne�e� dobro zavr�iti.

"Beri Lindon" pri�a pri�u o usponu i padu

irskog pustolova i da budem iskren, prevaranta,

koji postaje vojnik, dezerter, kockar, duelist

i na kraju mu� jako bogate udovice. -Mislim da postoji namjerna distanca

izme�u publike i likova. -Od vas se tra�i da gledate pri�u

o njihovim avanturama i nezgodama, ali ne nu�no da se poistovjetite sa njima.

Pa, to je opasan pristup, ali funkcioni�e.

Ono �to tako�e funkcioni�e je lagani tempo filma, tempo koji odgovara tempu romana

i usu�ujem se da ka�em, samom 18. vijeku.

Dakle, ako o�ekujete film pun akcije i avanture, zaboravite.

Ono �to Kubrick predstavlja je te�ka, neromanti�na i nesentimentalna slika

�ivota i vremena zgodnog, ali nesretnog oportuniste.

Neki gledaoci ka�u da nemaju simpatija prema liku. -Pa, ne vidim

kako ne mo�ete imati simpatije prema njemu.

S druge strane, svjesni smo slabosti njegovog karaktera

i zamke u koju se stavlja zbog svojih ambicija,

te ograni�enja njegove li�nosti

koja proizlaze iz cinizma koji se razvija

iz njegovih ranih odnosa sa ljudima.

On tada postaje vrlo ograni�ena osoba.

Potpuno je neprikladan za �ivot, ne samo dru�tveno ve� i temperamentno.

I tako se stavlja u zlatni kavez.

A od tada nadalje, sve ide nizbrdo.

Ali kako ste odlu�ili odabrati Ryana O'Neala za glavnu ulogu?

Pa, pravo da vam ka�em, nisam mogao da se sjetim nikog drugog.

O�igledno, Barry Lyndon mora biti fizi�ki privla�an.

Ne bi ga mogao glumiti Al Pacino ili Jack Nicholson.

Tako�e je morao biti u stanju izgledati mlado na po�etku,

a ipak ne premlado na kraju.

A glumci, kako usmjeravate glumce? -Razgovarate li s njima puno,

ili ih pu�tate da osjete tekst, ili im obja�njavate?

Pa, prvo razgovarate o liku uop�te, pa onda o sceni,

kakav je stvarni stav lika u toj sceni.

Zatim dolazi taj stra�ni trenutak. -Prvi put kad zapravo uvje�bate scenu

na lokaciji na kojoj �ete je snimati. -Uvijek je iznena�enje,

nikad nije ono �to ste mislili da �e biti. -Tekst obi�no treba na neki na�in

promijeniti. -Zatim ga morate dovesti do nivoa gdje je realisti�an i zanimljiv.

I u tom trenutku postaje relativno lako.

Bilo je to nevjerovatno iskustvo raditi na "Paklenoj pomorand�i".

Veoma dug i naporan film za snimanje.

Snimanje je trajalo sedam mjeseci.

Nekoliko puta sam bio povrije�en tokom snimanja. -Imam udubljena rebra.

Zbog toga sam bio odsutan dvije sedmice.

Mislim da sam imao upalu krajnika ili tako ne�to. -Jedna katastrofa za drugom,

barem �to se mog zdravlja ti�e. -Dobio sam nekoliko ogrebotina na ro�nja�i.

Ali, nakon svega toga, naravno, mogu re�i da je vrijedilo.

A ako vam Stanley vjeruje, ako vam vjeruje, bi�ete dobro.

Ako ne, �uvajte se. -Vrlo dobro, sad me pa�ljivo slu�ajte.

Baza je stavljena u stanje pripravnosti.

�elim da se ovo odmah proslijedi svim sektorima.

Imao sam najgore filmsko iskustvo ikad, i to nije imalo veze sa Stanleyjem,

Ja sam kriv. -Prvog dana sam snimao u Sheppertonu

i morao sam koristiti mnogo tehni�ki �argon.

I tako sam po�eo raditi i po�eo sam gubiti. -Ti klovnovi tamo �e mi

za nekoliko minuta prili�no zagor�ati �ivot. -Natjerao me da to ponovim 38 puta.

Ne znam koliko bih mogao izdr�ati pod mu�enjem.

A postajalo mi je sve gore i gore. -Pa je kona�no po�eo snimati.

Re�enicu po re�enicu. -Bilo je bolno i neugodno.

Sranje, bio sam tamo i �elio sam dati sve od sebe.

Znam da �u morati odgovarati za ono �to sam uradio.

I na kraju sam pri�ao i rekao: "Stanley, �ao mi je, ali ne mogu ni�ta u�initi."

Rekao je: "Znam to." -Rekao je: "Ne mogu ni�ta u�initi." -Rekao sam, "Znam to."

Rekao je, "Ali re�i �u ti jednu stvar."

Rekao je, "Taj strah, strah u tvojim o�ima mogao bi nam dati kvalitet kakav �elimo."

On je perfekcionista. -Ali mislim, na na�in koji je razumljiv.

Znate, druga�ije je na snimanju filma kad pitate, "Kako je bilo?" operateru.

Stanley sad ima blesimetar, tako da zna. -I broj razloga koje ima

za�to snimak nije prihvatljiv... -U su�tini, perfekcionista.

Raspravljali smo o nedosti�noj kvaliteti

perfekcionizma jer tamo dolje, na 75. snimku,

mnogo drugih stvari po�inje i�i po zlu. -Traka koja je ne�to dr�ala

na zidu se na kraju istro�i, entropija preuzima, svi starimo, znate?

Dakle, potraga je izuzetna, on nikad ne odustaje.

Bilo je to tokom scene sa puno vojnika ili irskih vojnika, �ta god to bilo,

ali smo koristili mnogo materijala koji je bio potpuno autenti�an.

Autenti�ne flaute iz muzeja, autenti�ni bubnjevi, i tako dalje.

I bilo je vrlo lako. -Nakon svega, snimio sam neku veoma avangardnu muziku

koja je bila jako te�ka, a ovo je bilo jednostavno.

Napravili smo 105 snimaka i drugi je bio savr�en.

Orkestar je gledao u mene, a ja u njih kao da imamo posla sa lu�akom.

I 105 snimaka, Na kraju sam bacio dirigentsku palicu, i zgrabio ga za vrat.

Htio sam ga baciti kroz prozor kad su se svi po�eli nervozno smijati.

A on je rekao, "Ti si lud." -A ja sam rekao, "Pa, izludio si sve,

to je... to je problem."

Re�iranje filma, ako poku�avate da uradite kako treba, nije uvijek zabavno,

jer dolazite u sukob sa drugima.

Ako poku�avate da to uradite kako treba i ako vam je stalo do toga,

to nije najzabavnija stvar na svijetu. -To je ponekad neizmjerno korisno,

ali to je puno posla i puno je li�nih tenzija me�u svima.

Vojna analogija �ini mi se najprikladnijom. -Da Napoleon nije

precizno usmjerio svoje trupe,

ne bi ih doveo u pravi grad u pravi dan. -Prou�avao je sve mogu�nosti

s razli�itih gledi�ta i sam je napravio sve prora�une,

kako bi stigao u pravo vrijeme. -Ina�e nikad ne bi bio genij na bojnom polju.

Snimanje filma je poput bitke.

Klju� njegovog uspjeha kao filmskog re�isera

to je da je on bio nemilosrdni general kojeg su svi htjeli slijediti.

Uspio je sve privu�i na svoju stranu i bez obzira na sve,

o�ekivao je da �e njegova gluma�ka postava i ekipa ispuniti njegove standarde.

Na neki na�in, to je predstavljalo ne�to za sve nas,

jer je bio tamo, na svom imanju u Engleskoj, daleko od Holivuda,

imao je svoje kamere, svoju opremu za monta�u, svoje ozvu�enje,

i radio je potpuno po svom rasporedu. -Bio je inspiracija, u doba kad su svi ostali

vjerovali u trgovinu i ogla�avanje.

Znate li kakva je to kamera? -Kako se zove? To je... -Ku�ni film Arriflex.

Napoleon jo� uvijek le�i u svom grobu, �ekaju�i da se vrati u �ivot.

Pitam se �ta bi Napoleon mislio o Lew Wassermanu i Davidu Pickeru.

Bi li mu se svidjelo da oni donose sud o njegovom �ivotu?

Je li legenda o zidu od dva metra koji okru�uje va� posjed istinita?

Ne, nemojmo pretjerivati. Pa kako je? -On je �ovjek koji �ivi na selu,

sa suprugom, sa svojim psima i ma�kama. -Koji ima tri k�eri.

Koji �ivot provodi rade�i, igraju�i �ah ili �itaju�i knjige.

Izvanredno je to �to je svoje filmove uspio snimiti 15 kilometara od svog doma,

prakti�no sve. -Rekreirao je hotel iz "Isijavanja" na periferiji Londona.

Nije oti�ao u Kolorado. -Sve se snima u studiju.

Neobi�no je to �to filmove montira kod ku�e. -Ne ide ni u studio na monta�u.

Ulazi u svoju ku�u, prelazi hodnik i odlazi spavati.

Glumce bira pomo�u video traka.

On kontroli�e sve po�ev�i od svog doma.

U "Full Metal Jacket", neke sekvence iz Vijetnama

snimljene su u napu�tenoj tvornici blizu Londona. Je li istina?

Da, ali Kubrick je imao odgovor na to. Pitao sam ga.

Radili ste u napu�tenoj tvornici? -Pa, prvo �to sam primijetio

bila je arhitektura u perifernim podru�jima

gdje se �inilo da se borba odvija,

�to je bila neka vrsta industrijskog funkcionalizma iz 1930-ih.

Slu�ajno smo prona�li ovo podru�je koje je povr�ine oko kvadratnog kilometra,

a projektovao ga je njema�ki arhitekta 1930-ih

i izgledalo je ta�no kao fotografije koje smo vidjeli na granici Huea i Sajgona,

na periferiji grada. -I jednostavno se �inilo kao �udo,

jer ne znam gdje smo to. Gledaju�i unatrag, ne znam

kako bismo snimili te scene bez autenti�nosti i zanimljivosti

koju predstavlja ovo mjesto.

U Hueu nikad ne bismo mogli posti�i ovu viziju pakla, na koju je Hue li�io.

Napravio sam ogromna istra�ivanja, imao sam hiljade fotografija

i �to je vi�e mogu�e dokumentarnog materijala koji smo mogli dobiti iz arhiva.

Bilo je toliko divnog dokumentarnog materijala o Vijetnamu,

koji nije snimljen ni u jednom drugom ratu. -Uklju�uju�i i scene umiranja ljudi.

Dakle, gledanjem 100 sati dokumentarnog filma vjerovatno nau�ite vi�e nego

odlaskom tamo bez borbe.

Naslov "Full Metal Jacket", kako je nastao?

"Full metal jacket" je vrsta dizajna metka, gdje je olovni dio metka

oblo�en bakrom. -To se radi kako bi se pove�ala

pouzdanost metka da se ubaci iz okvira u komoru, jer je glatkiji.

Tako�er, mislim da je �enevska konvencija utvrdila da je to humaniji tip metka

jer se olovo obi�no �iri,

a ovaj jednostavno prolazi i pravi lijepu �istu rupu.

Mislite li da je problem ratnog filma to �to, �ta god da radite,

ne mo�ete uvu�i publiku u bitke, ne mo�ete im pru�iti posredno iskustvo?

Ali nije li to eti�ki problem za re�isera? -Kad �itate memoare ljudi

koji su pre�ivjeli rat, mnogi od njih se sje�aju toga kao najve�ih trenutaka

u svojim �ivotima. -Dakle, o�ito mora postojati aspekt koji je

stvarno inspirativan i spektakularan u pravom smislu te rije�i.

A elementi drugarstva, lojalnosti, hrabrosti, ti su elementi, retrospektivno,

ne�to �to pokre�e ljude koji u�estvuju. -Sa velikim ponosom konstatujem

odli�an rad vojnika ove komande tokom nedavne operacije.

Sa zadovoljstvom mogu re�i, dobro obavljen posao.

Ako vas zanima sam rat i njegova dvosmislenost,

nema dvosmislenosti u na�inu na koji gledate na hijerarhiju.

Mislim, bilo u "Dr. Strangelove" ili �ak u "Staze slave" (Paths of Glory),

ili u ovom filmu, vojni instruktor.

Pa, vojni instruktor u ovom filmu je naivan kao i momci.

On je samo programiran da to radi. -Imaju li tvoji roditelji �ive djece?

Gospodine, da, gospodine. Kladim se da �ale zbog toga.

Toliko si ru�an da bi mogao biti remek djelo moderne umjetnosti.

Lee Ermey je bio vojni instruktor na Parris Islandu.

On je zaista bio ono �to je glumio. -Bio je anga�ovan kao tehni�ki savjetnik,

a ja sam tra�io glumca za tu ulogu. -Ali kad smo po�eli intervjuisati momke

za regrute na Parris Islandu, imali smo ideju da Lee improvizuje s njima.

Prvobitno je bilo samo da vidi kako �e reagovati,

a uradio je ono �to je uradio u sceni. -Najbizarniji, najlu�i dijalog koji

mo�ete zamisliti. -Pitao je jednog momka kako se zove,

a on je rekao, "Lawrence", i zapravo mu je rekao.

Lawrence? Lawrence, �ta, od Arabije? -Gospodine, ne, gospodine.

To ime zvu�i kao kraljevsko. -Jesi li ti plemi�? Gospodine, ne, gospodine.

Pu�i� li kite? -Gospodine, ne, gospodine. Sranje!

Kladim se da bi mogao usisati lopticu za golf kroz crijevo!

Dakle, pretpostavljam da su vojni instruktori na neki na�in glumci,

ali Lee, naravno, mislim da je poseban. -Ne svi�a mi se ime Lawrence!

Samo se pederi i mornari zovu Lawrence!

Od sad si Gomer Pyle! Gospodine, da, gospodine.

Recite mi, bili ste u Vijetnamu. Je li ovo realno? -Kad gledate film, je li to...?

Vrlo je realisti�no. Imam presjek... -Kad me neko unajmi da dajem tehni�ke savjete,

volim tehni�ke savjete jer volim da u njih unesem realisti�nost.

To je dobro za mene. -Za�to? Mo�da je to dobra terapija, mislim.

Kad to gledate, zvu�i li vam istinito? -Je li vam te�ko gledati?

Jer niste ni voljeli pri�ati o svojim iskustvima u Vijetnamu.

Stvarno mi nije te�ko gledati jer znam da to nije ne�to u �ta sam ja direktno

bio uklju�en.

Ne vidim lice svog prijatelja ili... -Nemam problema s tim.

Ali realizam je tu. -A mo�ete uzeti deset vijetnamskih veterana

i dati im svima istu situaciju i oni �e imati deset razli�itih na�ina

da rije�e problem. -Pa �ta je stvarno?

Jedna od drugih centralnih karakteristika rata

bila je manipulacija ratnom realno��u

od strane tehnokrata i takozvanih "intelektualaca" u Va�ingtonu,

koji su uvijek vidjeli svjetlo na kraju tunela i

ohrabrivali ljude tamo da la�u i preuveli�avaju omjere ubijenih.

To je bila arogancija u Va�ingtonu onih takozvanih "intelektualaca",

koji su vodili rat kao reklamnu kampanju, kad su pretrpjeli stra�ne gubitke

i nisu postigli ni�ta od onoga �to su mislili da �e posti�i.

Mislili su da �e se ljudi zapravo pobuniti i pridru�iti im se.

Ali, zbog laganja, novinari i javnost su bili tako �okirani.

Pa, pomalo li�i na generale i vojnike u "Stazama slave".

Ali u ovom slu�aju nije se radilo samo o ambiciji generala naspram �ivota vojnika.

Naredio sam napad. -Va�e su trupe odbile napasti.

Moje su trupe napale, gospodine, ali nisu mogle napredovati.

Jer nisu poku�ali, pukovni�e. -Sam sam to vidio. -Pola ih nije ni iza�lo iz rova.

Tre�ina mojih ljudi bila je prikovana jer je paljba bila tako intenzivna.

Nemojte cjepidla�iti sa procentima, pukovni�e. -�injenica je

da dobar dio va�ih ljudi nije ni iza�ao iz rovova.

Pukovni�e Dax, sudi�u desetorici ljudi iz svake �ete va�eg puka

pod prijetnjom smrtne kazne zbog kukavi�luka.

Smrtna kazna? Zbog kukavi�luka!

Ni�ani!

Pali!

Ali "Staze slave" nije se su�tinski razlikovao u filozofiji od ovog filma.

Prvi svjetski rat je zapravo bio borba uzalud. Ni za �ta.

Svakako, Prvi svjetski rat je bio velika prekretnica.

Svakako i Vijetnamski rat za Amerikance,

jer je to bio prvi put da je Amerika zapravo izgubila rat.

Dakle, to je velika trauma. -Pa, mislim da je to nau�ilo Ameriku da ne ide u rat

samo zato �to su neki intelektualci odlu�ili da bi to mogla biti dobra stvar.

Mislim da vi�e ne�ete natjerati Amerikance da ratuju

osim ako ne misle da im to zaista ne�to zna�i.

Koliko daleko �e taj izolacionizam i�i, ne znam.

Pukovni�e.

Vojni�e, kakva je to zna�ka na tvom panciru?

Simbol mira, gospodine. -Odakle ti? Ne sje�am se, gospodine.

�ta pi�e na tvojoj kacigi? "Ro�en da ubija", gospodine.

Napi�e� "Ro�en da ubija" na svojoj kacigi i nosi� simbol mira.

�ta je to, neka bolesna �ala? -Ne, gospodine. �ta bi to trebalo zna�iti?

I to, naravno, igra na Jungovim idejama o dualnosti �ovjeka.

Altruizam i saradnja naspram ksenofobije i agresije.

�injenica da ljudi ne vide tamnu stranu sebe

i te�e eksternalizaciji zla. -Ljudi sebe vide samo kao dobre,

a sve ostale kao slabe ili zle. -Mislim, uvijek postoji problem

kad se ljudi suo�avaju sa tamnom stranom.

Svakako u slu�aju Alexa, on mora biti svjestan svoje dualnosti

i mora biti svjestan svoje slabosti kako bi bio dobar

ili sprije�io najgore vrste li�nog i dru�tvenog zla.

Koji si zlo�in po�inio? -Ubistvo iz nehata, gospodine.

Brutalno je ubio �enu, gospodine, zbog kra�e. -�etrnaest godina, gospodine!

Odli�no. -Preduzimljiv je, agresivan,

dru�tven, mlad, odva�an, okrutan.

Uklopi�e se.

U "Paklenoj pomorand�i", bio je u sukobu sa ljudima

koji su, na neki na�in, bili jednako lo�i kao i on, ali u druga�ijem smislu

i pretpostavljam, na emotivni na�in, izgledali su manje simpati�no.

Ne... Ne!

Prestanite! Prestanite, molim vas! Preklinjem vas! -To je grijeh!

To je grijeh! -To je grijeh! -To je grijeh! To je grijeh! To je grijeh!

Grijeh? �ta je sve ovo o grijehu?

Jedan od najzbunjuju�ih dru�tvenih problema dana�njice je

kako se vlast mo�e odr�ati, a da ne postane represivna?

Me�u mladim raste osje�aj da su politika

i zakonski na�ini dru�tvenih promjena

prespori i mo�da beskorisni. -S druge strane, imate vlast

koja se osje�a ugro�enom zbog terorizma

i ovog rastu�eg osje�aja anarhije koji mogu osjetiti.

I pitanje je, kako posti�i, ako je to jo� mogu�e, neku vrstu

ravnote�e?

To svakako ne le�i u ovom vrlo utopisti�kom, optimisti�nom gledi�tu

da �e, ako uni�tite vlast, iz toga proiza�i ne�to dobro.

Niti to le�i u tome da se ka�e,

vlast mora nametnuti svoju volju sve ve�om i ve�om snagom. -To je dilema.

Londonsko kino Scala

optu�eno je danas na sudu za kr�enje autorskih prava nakon navodnog prikazivanja

kontroverznog filma "Paklena pomorand�a".

Film je zabranjen u Britaniji ve� 20 godina na zahtjev njegovog re�isera,

nakon �to su kriti�ari tvrdili da idealizira nasilje.

Vi�e nasilja vidite u informativnim emisijama.

Vi�e nasilja vidite u filmu Johna Waynea,

jer John Wayne uvijek puca i uvijek osje�a�, "Oh, dobri stari John Wayne.

On je dobrica i upucao je lo�eg." -I to je emotivna reakcija.

Li�no osje�am da je to vi�e nasilje ma�te, uma.

Mislim da je film veoma va�an jer argument koji daje

govori o slobodi ljudskih bi�a da biraju. -A to je va�nije

od bilo kojih od tih senzacionalnih elemenata

o kojim su mediji i ljudi pri�ali.

Niko, osim ljudi koji su poku�avali da doka�u

da je "Paklena pomorand�a" bio zao film,

nije mogao vjerovati da iko podr�ava Alexa. -Samo, kad pri�a� takvu pri�u,

�eli� prikazati Alexa onako kako se on osje�a i kakav je sam sebi.

I analiziraju�i film, mogli biste pomisliti

da imate vi�e simpatija prema Alexu, ali po�to je to satiri�na pri�a

i budu�i da je priroda satire da se tvrdite suprotno od istine

kao da je istina...

Ne vidim kako bi neko sa imalo inteligencije, pa �ak i obi�na osoba,

mogao pomisliti da stvarno misli� da je Alex heroj.

To je vjerovatno ono �to me je privuklo knjizi. -To je ta �udna dualnost lika

koji je o�ito zao, a ipak, po�to on djeluje na nesvjesnom nivou,

�ini vas svjesnim stvari unutar va�e vlastite li�nosti

s kojim se tada identifikujete.

Vi�e vas privla�e zli likovi nego dobri. -Pomislio sam na Miltona,

koji je "Izgubljeni raj" u�inio mnogo zanimljivijim.

"Bolje vladati u paklu nego slu�iti u raju."

Kako vidite svoj lik u ovom filmu? -Kako vidite razlog njegovog pona�anja?

To je vrlo ironi�no jer on �eli pisati, �eli biti kreativan i �eli biti slobodan,

ali zapravo je rob sopstvene neuroze. -Pa, mo�ete samo popuniti detalje

Jackove li�nosti. -Gorko je gorko razo�aran u sebe,

on je osoba koja o�igledno ima ogroman bijes.

O�enjen je �enom prema kojoj o�ito nema ni�ta osim prezira i ne voli svog sina.

Onda ga dovedete u situaciju u kojoj je izlo�en zlim silama u hotelu.

Sad dolazite do natprirodne strane pri�e.

A svi ti drugi faktori jednostavno slu�e da ga pripreme,

da ga u�ine odgovaraju�im slugom slugom njihovih �elja.

Ne! -Molim te!

Molim te!

U ovoj pri�i, mislim, barem na na�in na koji ste je snimili,

uvijek postoji mogu�nost da je sve u umu.

Pa, to je ono �to sam smatrao tako genijalnim

u na�inu na koji je roman napisan. -I pretpostavljate dok ga �itate

da su stvari koje se de�avaju vjerovatno plod njegove ma�te.

I mislim da vam to omogu�ava da po�nete da ih prihvatate.

Mislite li da postoji interakcija izme�u du�a u hotelu

i da to nije �ista projekcija njegovih mentalnih stvari?

Pa, mo�ete to interpretirati. -Pa, mislim da ja tu pri�u tuma�im kao stvarnu.

Mislim da samo prihvatam za potrebe pri�e da je sve to istina.

Ako se dobro sje�am, postoje tri lavirinta. -Postoji pravi lavirint,

postoji neka vrsta karte ili plana lavirinta,

a tako�er je lavirint na neki na�in i hotel jer su hoteli puni hodnika

i sli�nih stvari. -Dakle, ta ideja je izuzetno mo�na

i ide uz imaginarnu dimenziju filma.

Sje�am se da sam jednom �itao ne�to o lavirintima

�to mi se �inilo kao savr�ena metafora za mnoge stvari

o �ivotu i neko je opisivao kako u lavirintu svi jedni drugima daju savjete,

i potpuno zbunjuju jedni druge svojim savjetima.

Niko zapravo ne zna �ta treba uraditi,

svi daju jedni drugima ideje koje su pogre�ne.

Kubrick je re�iser koji voli pratiti kadrove i velike pokrete kamere.

Pokreti kamere su sudbina, ali i lavirint.

To je neka vrsta praznine u kojoj se vrti� u krug, u nekoj vrsti fatalnosti.

Mnogi tipovi �anrovskog materijala zapravo su na�ini razmi�ljanja o smrti.

Dakle, na psiholo�kom nivou, to je mo�da na�in istra�ivanja stavova prema smrti.

Va�i filmovi daju osje�aj velikog o�aja.

Ako pravite odre�ene pretpostavke o prirodi �ovjeka

i gradite dru�tvenu situaciju na la�nim pretpostavkama,

ako pretpostavite da je �ovjek su�tinski dobar, to �e vas razo�arati.

Ono �to radimo u filmu "2001: Odiseja u svemiru" je prikazivanje nekih stvari

koje �emo razviti u svijetu budu�nosti

kao rezultat na�ih sada�njih prvih koraka u svemiru.

Sljede�a generacija �e istra�ivati planete,

donijeti nova znanja, odgovoriti na stara pitanja i naravno postaviti nova.

To je zaista sljede�a faza u evoluciji �ovje�anstva.

Prije otprilike pola vijeka, veliki ruski pionir svemira, Tsiolkovski, rekao je:

"Zemlja je kolijevka �ovje�anstva, ali ne mo�ete zauvijek �ivjeti u kolijevci."

I to je veoma istinito. -A ovdje me�u zvijezdama le�i sudbina �ovje�anstva.

Jedna generacija nas dijeli od 2001. godine, dakle to je sutra.

Ali da li �e tada biti mogu�e oti�i na Jupiter

kao �to je danas mogu�e oti�i u amazonsku �umu, gospodine Biguay?

Ako pomislimo da je prvi Sputnik lansiran prije samo 11 godina

i da �e mo�da sljede�e godine prvi ljudi sletjeti na Mjesec,

u isku�enju smo da budemo optimisti i odgovorimo potvrdno.

Ljudska vrsta se nije promijenila od vremena kromanjonaca

i u smislu evolucijskog vremena,

ne�e se puno promijeniti u sljede�ih 100 ili 200 godina.

Kriti�ni problem na�eg opstanka

mora�e se rije�iti mnogo prije nego za 100 ili 200 godina.

E sad, odakle �e do�i taj izvor inteligencije?

Dobro ve�e, Dave. Kako si, HAL? -Sve te�e glatko. A ti? -Nije lo�e.

Ima� li novih radova? -Nekoliko skica. Mogu li ih vidjeti? -Naravno.

To je jako lijepo prikazano, Dave.

Znatno si napredovao.

Postoji ne�to �to se ve� danas de�ava,

moglo bi se re�i, "mehanokratija" ili kako god da se ka�e.

Ljubav koju sad imamo prema ma�inama. -Miris i osje�aj prekrasnog fotoaparata

ili kasetofona. -Postoji estetika, gotovo senzualna estetika ma�ina.

Siguran sam da �e im biti korisno da znaju �ta su ljudska osje�anja

jer �e im to pomo�i da nas razumiju.

Serija 9000 je najpouzdaniji ra�unar ikad napravljen.

Nijedan ra�unar serije 9000 nikad nije napravio gre�ku ili iskrivio informacije.

Svi smo mi, po bilo kojoj prakti�noj definiciji rije�i,

nepogre�ivi i nesposobni pogrije�iti. -HAL, uprkos tvom ogromnom intelektu,

da li si ikad frustriran svojom zavisno��u od ljudi koji predvode misiju?

Ni najmanje. -U�ivam raditi sa ljudima.

Imam utisak da je ovaj robot izuzetno human.

On je gotovo humaniji od ljudi unutra.

U svakom slu�aju, on apsolutno nije klasi�ni robot iz nau�no-fantasti�nih filmova,

koji je suprotnost �ovjeku.

Sad nam je o�ito potreban neki izvor inteligencije mnogo ve�eg obima

nego �to se �ini da trenutno postoji.

I moglo bi se re�i da �ovjekov opstanak zavisi od ultra inteligentne ma�ine.

Ne mogu zamisliti niti jedan razlog za�to je to zastra�uju�a perspektiva,

jer mi se �ini da je inteligencija ne�to �to je dobro,

i zato ne vidim kako bi tvoja ultrainteligentna ma�ina mogla

biti lo�ija od �ovjeka.

Otvori vrata kapsule, HAL.

�ao mi je, Dave. Bojim se da to ne mogu u�initi.

U �emu je problem? -Mislim da zna� u �emu je problem jednako dobro kao i ja.

O �emu govori�, HAL?

Ova misija je previ�e va�na da bih ti dopustio da je ugrozi�.

Ne znam o �emu govori�, HAL.

�ini mi se va�nim re�i kako HAL nikad nije ma�ina.

Uvijek ostaje su�tinski ljudska prisutnost.

Ljudska prisutnost koja je u po�etku za�titni�ka,

a zatim postaje prijete�a. -I grije�i,

poput �ovjeka, �ak i ako njime dominira.

Ma�ina se poku�ala pobuniti. -A to je o�ito nau�na gre�ka,

jer ma�ina ne mo�e prekora�iti granice svog memorijskog programa.

I vidimo kako astronaut isklju�uje memoriju kako bi je paralisao.

Bojim se.

Bojim se, Dave.

Trenutno se problemi svijeta samo �ine problemima jer �ovjeku izgleda nedostaje

inteligencija da razmi�lja dalje od trenutne zamke u kojoj se �ini da smo.

Dave.

Svijest mi se gasi.

Osje�am to.

Osje�am to.

Osje�am to.

Osje�am to.

Svi Kubrickovi filmovi, u osnovi, govore o istoj temi.

Ali u isto vrijeme svi su veoma razli�iti jedni od drugih.

Uvijek postoji povr�ina civilizacije. -Sve izgleda mirno.

"Beri Lindon" odvija se u 18. vijeku. -U "2001." ma�ine su savr�ene.

Vojska 1914-18 je jako disciplinovana. -Sve mora funkcionisati. Sve radi.

18. vijek je njegovo doba.

To je doba velike civilizacije, velike harmonije,

velike kulture, velike racionalnosti. -A ispod toga je iracionalno.

Tu su nagoni, nasilje i �ivotinjska priroda �ovjeka.

To je odnos izme�u svjesnog �ivota i nesvjesnog.

I u svim svojim filmovima na kraju eksplodira.

I probija se i u istoriju i u privatni �ivot.

Zar trenutno nemate druge projekte? Kao i obi�no? -Ne, volio bih da imam.

A Schnitzler, niste li htjeli ostvariti "Novelu sna".

Nisam siguran, mo�da bih, zanimljivo je. -Jeste li je pro�itali? Izvanredno je.

Nije rije� o seksu.

Stanley nikad nije rekao da je rije� o seksu. -Rije� je o seksualnoj opsesiji.

To je triler o seksualnoj opsesiji i ljubomori.

I sve glasine koje su isplivale, najlu�e pri�e koje mo�ete zamisliti...

To nije pornografija. -Da je htio to u�initi, u�inio bi to.

Kad bi vi mu�karci samo znali.

Re�i �u ti �ta znam, a to je da si se ve�eras malo naduvala,

i poku�ava� se sva�ati sa mnom, a sad me jo� �eli� u�initi ljubomornim!

Ali ti nisi ljubomoran tip, zar ne? -Ne, nisam.

Nikad nisi bio ljubomoran zbog mene, zar ne? -Ne, nisam.

A za�to nikad nisi bio ljubomoran zbog mene?

Pa, ne znam, Alice. Mo�da zato �to si mi �ena.

Mislite li da je monogamija prirodno stanje?

Mislim da je to izbor.

Mislim, ako je to samo prirodno stanje, za�to bi ljudi �eljeli druge ljude?

Mislite li da u svakom postoji

tanka granica? -Perverzija ili ekstremna opasnost od �elje, pretpostavljam?

Je li to u svakom? -Naravno. -Da.

Druga je stvar koliko su ljudi po�teni u tome, ali mislim da svi to imamo.

Ve�ina situacija u kojim je neko beznade�no zaljubljen

u nekog u koga ne bi trebao biti, obi�no je fizi�ke prirode.

A ve�ina tragi�nih

mazohisti�kih odnosa koje poznajem su u osnovi fizi�ka privla�nost

i �inilo se da ovo govori to.

Ova vrsta primitivnog dijela va�eg uma koji je jednostavno fasciniran misterijom

onog �to se doga�a. -Sve je to dio ogromne fantazije,

te mu�ke seksualne fantazije.

Mislim da bi pri�a postala nemogu�a ako bi poku�ao dati razloge za to.

Mislim da ste inovator. -Mislim da stvarno volite razbijati stvari, nove stvari.

Ali ponekad ste veoma svjesni tradicije.

Pa, mislim da je jedna od stvari koja karakteri�e neke od neuspjeha

umjetnosti 20. vijeka, u svim umjetni�kim formama,

jest opsesija s potpunom originalno��u.

Inovacija zna�i pomicanje naprijed,

ali ne i napu�tanje klasi�ne forme,

umjetni�ke forme s kojom radite. -Ali mislim da �e prava eksplozija do�i

kad neko kona�no oslobodi strukturu naracije.

Ono �to me �udi jeste da nemate apsolutno nikakvih predrasuda prema izboru teme.

Mislim, sva�ta se mo�e dogoditi. -Pa, mo�da ih i imam, ali nisam ih svestan,

mislim... -Dobra pri�a koju mo�ete pretvoriti u film je �udo,

a �uda je jako te�ko napraviti.

Neko mi je poslao �lanak o Schnitzleru. -Umro je na najdivniji na�in.

Sjedio je i pisao na pisa�oj ma�ini.

Neko je bio u susjednoj sobi, a on je ustao da mu odnese stranicu

i jednostavno je pao, i to je bilo to.

Nije bio bolestan ili tako ne�to, samo je radio i umirao.

Trebao sam razgovarati s njim u nedjelju. -Ponekad bi Stanley nazvao, usred no�i.

Sje�am se da sam razmi�ljao... -Telefon je zazvonio, bio je to ili Nick ili Stanley,

jedini ljudi koji obi�no zovu usred no�i. -A to je bio Leon. Rekao je,

"Tom, zna�, Stanley Kubrick...

umro je u snu."

Sje�am se da sam jednostavno pomislio: "Ovo se jednostavno ne doga�a."

Kako razo�aravaju�e napraviti kraj filma je,

pretpostavljam, stvar ukusa ili umjetni�ke ravnote�e,

�ta god da je, ali uvijek se suo�avate sa problemom

da li �ete poku�ati poja�ati

tu iluziju koju melodrama podsti�e ili �ete poku�ati prikazati ono

�to se vidi u �ivotu?

Melodrama koristi sve probleme svijeta

i sve katastrofe koje zadese glavne likove kako bi vam na kraju pokazala da

je svijet dobronamjerno i pravedno mjesto,

a svi testovi i isku�enja i prividne nesre�e

koje se doga�aju na kraju samo u�vr��uju to uvjerenje.

Ali tragedija, ili iskrenost,

ili poku�aj prikazivanja �ivota

na na�in koji se �ini bli�im stvarnosti nego melodrama

mo�e vam ostaviti osje�aj pusto�i.

Ali svakako, pristup po formuli,

koji prikazuje svijet na na�in druga�iji nego �to jest,

�ini se da nema veliku vrijednost osim ako se samo ne zabavljate.

Hvala vam puno.