Original subtitles

Do you want subtitles for any video? -=[ ai.OpenSubtitles.com ]=-

www.titlovi.com

HIMALAJA S MICHAELOM PALINOM

Za divno �udo, opet sam u zemlji jakova.

U Butanu �u posljednji put iskusiti visoku Himalaju.

OD BUTANA DO BENGALSKOG ZALJEVA

Butan je kami�ak me�u velikim kineskim i indijskim masivima.

�ine ga uglavnom planine i �ume i ima malo putova

pa pje�a�im do Chomolharija, na granici s Tibetom.

Vodi� Dorji nosi narodnu no�nju, kao �to se o�ekuje od mu�karaca.

Ja sam naklonjeniji me�unarodnom neobaveznom izgledu.

Ima mjesta za putovanje.

Butan je veli�ine �vicarske, s ne�to vi�e od milijun stanovnika.

Politika za�tite prirode me�u najstro�ima je na svijetu.

�etvrtina zemlje je nacionalni park,

a bez dozvole ne smijete skupljati ni opale grane.

Zemlja ljubomorno �uva svoju nezavisnost,

a njome vlada voljeni kralj �iji je moto sretan narod

prije prihoda po glavi stanovnika.

Utjecaj budizma vidi se svugdje, kao i u ovoj ba�tini na litici.

Sveti�ta su svugdje u Butanu. �to je ovdje tako posebno?

Legenda ka�e da ga je osnovao svetac, Guru Rinpoche, koji je

dojahao na tigrici prije 1200 godina

i pretvorio se u ne�to tako opasno

da je zli duh pobjegao i prepustio dolinu budizmu.

Fantasti�no.

Ono naslikano na zidu izgleda kao �takor. �to je to?

Lasica. -Lasica?

Vidite ono �to ispada? To je drago kamenje.

Simbolizira bogatstvo i napredak ku�e.

Izlazi iz usta lasice. Ona se smatra �ivotinjom koja donosi sre�u?

Ne lasica, ve� bog sjevera koji je dr�i u ruci,

a koja izbacuje drago kamenje.

Shva�am, zamr�eno je.

Bogovi sjevera i lasice koje povra�aju

su podsjetnik da je religijski simbolizam sredi�te �ivota Butanaca.

Ako �elite sigurno putovati nemojte pro�i molitveno kolo bez vrtnje.

Ovog �u prepustiti vama. Eto ga.

Butan je svjesno ograni�io broj turista.

Turisti moraju platiti 200 dolara na dan,

�ak i ako borave u �atoru.

Nevjerojatno je koliko vam ljudi treba za u�ivanje na otvorenom

kako biste proputovali Butan kao mi sada.

Na neki na�in "izvan rute",

gdje nema puteva, pa morate nositi stvari.

Zato su tu svi ti konji.

Imamo oko 20 ponija

koji moraju nositi cijelu opremu.

�atore, �ator za kuhinju, stolice, torbe, hranu.

Katerin�ka konjica nosi sve stvari koje trebamo za ru�ak

i drugi kamp ve�eras.

Nas iz ekipe je �estorica,

ostali nam poma�u da pre�ivimo i vidimo ovu predivnu zemlju.

Sve �to trebam je napuniti bocu s vodom.

Zapravo ne trebam ni to.

Ali je pijem.

Kao �to vidite, vrlo vje�to.

Ujutro se ni�ta ne doga�a dok se ne doru�kuju puni tanjuri

ri�e s �ilijem, �arobnim sastojkom butanske kuhinje.

Nakon nekoliko dana, iz �ume izlazimo na visoravan,

gdje dominira jedno stvorenje.

Svi ovise o jakovima.

Koristi se svaki dio, uklju�uju�i i izmet.

Da, izmet. -Slu�i za ogrjev i kuhanje.

Za jelo? -Ne.

Opet smo izme�u velikih vrhova. Zaista spektakularno.

Tu je i gle�er. On je najvi�i u Butanu?

Ne. On je �etvrti-peti po veli�ini.

Zadivljen sam �to ovdje �ive ljudi.

Ova je ku�a na visini od 4400 m, �to je vi�e od Eigera.

Ovo je dom �ovjeka s kojim me Dorji �eli upoznati,

pjesnika koji je napisao jedan od butanskih hitova.

Drago mi je. Lijepo od vas �to nas primate.

Upravo smo do�etali.

Ispri�avam se, ne znam mu ime.

Jumi Doji. -Jumi Doji. -Ja sam Michael.

Drago mi je. Koliko imate godina?

Osamdeset dvije. -Osamdeset dvije? Odli�no izgleda.

Odli�no za 82 godine. Dug �ivot.

Ka�e da sad sunce zalazi.

I njegov je �ivot na rubu da se ugasi.

On je skladao onu pjesmu...

Ho�ete li da vam pjeva?

Ka�e da je star i da mu glas nije kao nekad.

Voljeli bismo �uti, ako �eli pjevati.

Hvala lijepa. Bilo je odli�no.

Ja vam mogu pjevati o drvosje�i, ali ne �elite slu�ati.

�eli. -Blesavo je.

Sije�em drva, jedem, idem u toalet.

Srijedom idem u kupnju i jedem poga�ice s �ajem.

Ja sam dobar drvosje�a, sije�em...

Ne mogu se sjetiti dalje, a ja sam je napisao.

Tako nekako. Ali nije lijepa kao va�a pjesma.

Mo�emo zajedno na turneju. Hajdemo.

Vi pjevajte svoju pjesmu, ja �u svoju.

Hvala.

No�it �emo u baznom kampu Chomolhari,

na najvi�oj to�ki na�eg puta,

odakle planinske staze vode na Tibet.

Divno mjesto za kamp. Prili�no je za�ti�eno.

Jedan od najboljih kampova. -Stalan je? O�igledno.

Zdravo.

Jo� koliko dana do... Po�injemo se spu�tati.

Za koliko dana sti�emo u Paro?

Za tri dana, bit �emo u Paru. -Tri dana? U redu.

Na vrijeme za festival. -Da.

Odavde je sve nizbrdo? -Da. Sve je vrijeme nizbrdo.

Nije lo�e. Lijepo je ovdje, zaklonjeno.

Ujutro, prizor planine koja ostaje za nama zbli�ava me

s onima koji su vjekovima odr�avali trgova�ke putove.

Ovo im je sigurno u krvi.

Gor�taci su uporno prenosili hranu, odje�u, �ivotinje i �to�ta.

Na�alost, ja idem samo u jednom pravcu.

Tu�an trenutak, jer ondje je, iza oblaka,

vjerojatno posljednji vrh Himalaje koji �u vidjeti - Chomolhari.

Visok je ne�to iznad 7000 m.

Nedostajat �e mi velike planine. Sada mislim da su samo to planine.

Sve ispod 6000 m je patuljak.

Zbogom, monumentalni vrhovi Himalaje. Zbogom, Chomolhari.

Ovo je najve�e u�ivanje tijekom planinarenja.

Kad stignete do kraja puta i zateknete se pokraj rijeke.

I operete noge.

Ledena je.

Ledena voda. Djeluje malo mutno, ali vjerojatno je �ista.

Kakvo olak�anje.

Ovo je jedna od radosti kretanja pokraj rijeke.

Da je toplije, vjerojatno bih plivao.

Divno. Ovo kamenje...

Danas smo pre�li oko 20 km, ju�er oko 18.

To je mnogo za ove noge koje su se naviknule samo na stube.

Planinarenje izjedna�ava ljude.

Svi se kupaju na rijeci, a konji su nezamjenjivi pratioci.

Zora na rijeci Paro.

Jo� jedan dan, jo� jedno najbolje mjesto za kampiranje na svijetu,

jo� jedno ranojutarnje bu�enje uz �aj u krevetu.

Jedno od prednosti planinarenja

je da ste mrtvi umorni kad padne no�.

Vjerojatno sam bolje spavao nego ikada u Londonu.

Jedina mana je tjelesna higijena.

Nisam vidio svoje tijelo nekoliko tjedana,

pa �u nakon povratka u Paro trebati malo pjeskarenja.

Ina�e, �ivot i nije lo�, nevoljko rekoh ja.

�to bismo vi�e �eljeli?

Konji se pripremaju za utovar, su�eni but jaka za doru�ak,

nema reda pred kupaonicom, vodi se le�erna diskusija...

Imamo namjeru i�i na festival. Kakav je to festival?

Festival je vrlo va�an za narod.

Ima veliko vjersko zna�enje.

To je istodobno prilika da se ljudi dotjeraju i zabave.

To je kao praznik, ali ima veliko vjersko zna�enje.

Butanski budisti razlikuju se od tibetanskih.

Njihov duhovni vo�a je Je Khenpo.

Dalaj Lama nema utjecaja, nikad nije ni bio ovdje.

Dorji se hvali butanskim pobjedama nad Tibetancima,

�ija je vojska poku�avala invaziju

istim ovim stazama vi�e puta.

Po�eli nam sre�u usput. -Sretan put.

Jo� jedan dan pje�a�enja dovodi nas na obode Para.

Umorni ste?

Zna�i, ovo nam je bio cilj. Da, umoran sam.

Vrlo sam umoran. Noge su mi umorne.

Mozak mi se odavno isklju�io.

Lijepo je vidjeti selo. Mjesto je divno.

Po�etak staze. -Ono ondje je Paro?

Zamak ili dzong u Paru dominira dolinom.

Ovdje sutra po�inje festival tsechu.

Odlazak na tsechu smatra se obveznim?

Nije obvezan, ali...

Ima veliko vjersko zna�enje i va�an je.

Ako do�e�, dobiva� zasluge? -Da.

Tsechu zna�i deseti,

dan u mjesecu kada su se dogodila velika �uda gurua Rinpochea.

Ovo je prilika da svi ne�to kupe, prodaju... -I zarade novac.

Put je ispunjen redovnicima koji nude blagoslov za novac

i �oporima pasa lutalica.

U budisti�kim zemljama �ivot je svetinja pa smiju gnjaviti.

Psi, ne redovnici.

Koliko ljudi o�ekuju prvog dana?

Mo�da oko 2000. -Stvarno?

Uglavnom... Butance?

Da, uglavnom lokalce.

Dok po�inju uvodni plesovi,

svi se trude ugrabiti najbolja mjesta.

Ne mo�ete rezervirati sjedala jer ih nema,

osim za vi�e sve�enstvo i njihove obitelji.

Dugi ples. �to to�no rade?

Ima puno pokreta ruku koji simboliziraju puno toga.

U biti pro�i��avaju prostor.

Dorji ka�e da su tunike s dugim rukavima nekad skrivale ubojstvo.

Jedan je svetac izvodio ples, tibetanski kralj nije bio budist

pa je svetac skrio luk i strijelu u rukavu i ubio kralja.

Ti su dugi rukavi simbol. -Shva�am.

U zemlji s nekoliko kazali�ta, u kojoj TV postoji tek pet godina,

ovaj festival, osim vjerskog, ima i veliko zabavno zna�enje.

Monarhija i religija, osnovni stupovi butanskog dru�tva,

spajaju se u kapeli Kraljice Majke,

u koju sam pozvan na ve�ernju molitvu.

Glazba svira i pale se svije�e da zagriju na�e du�e.

Imam dovoljno vremena prou�iti rasko�ne dekoracije

i razmi�ljam o prolaznosti i krhkosti ljudskog �ivota.

Sljede�eg dana, atmosfera je sve osim filozofska,

dok se priklju�ujemo masi ljudi na drugom danu festivala.

U budizmu sve ide uzbrdo.

I u Butanu. -Strma religija. Kao i Butan.

Zato �to je budizam himalajska religija.

Svugdje �e se hramovi nalaziti na vrhu brda.

Vidi ovo.

Nevjerojatno, Butan ima tako malo stanovnika. I svi su ovdje.

Kao finale kupa na Wembleyju. -Na malom prostoru je gu�va,

ali u cjelini, populacija je mala.

Svi su dotjerani. Divno.

Svi su u najboljem izdanju. Divno.

Vrlo primamljivo. �to preporu�uje�? -Knedle.

U redu. Divno. Koliko stoje?

Trideset pet. -Trideset pet.

Izvolite. Hvala. -�ili...

Taj �ili izgleda opasno. Volim �ili.

Vrhunac dana�nje proslave ples je Suda mrtvih.

Bog mrtvih, okru�en slugama,

slu�a smrtnike, odmjerava njihova djela i sukladno tome im sudi.

Plesovi su test izdr�ljivosti i za publiku i za sudionike.

Podalje od arene, vidimo umiruju�e poznate stvari.

Na parkingu su pokretna kina gdje se prikazuju lokalni hitovi,

�ak i butanski bingo.

�etiri i devet. 49.

Osam i pet. 85.

Ima li tko? Nitko. Nemate sre�e.

Glavna atrakcija je streli�arstvo,

koje promatram s kraljevom ro�akinjom, Ashi Khendum.

Zamalo. Vrlo blizu. -Kako mo�ete vidjeti?

Vidi se. Naviknete se.

Mo�ete vidjeti po pokretima.

Streli�arstvo je nacionalni sport u Butanu.

Igra�i se poti�u da na svaki na�in omalova�avaju protivnike.

On je beba.

Opusti se, �ovje�e.

Nemoj me iznevjeriti!

Nemoj me iznevjeriti

Ovim sportom bave se na najvi�em nivou.

Ovaj elitni butanski tim �ine bankari i ministri

koji se ne boje gubitka kose.

Posljednjeg dana tsechua narod se okuplja u dzongu pred zoru

kako bi nazo�io najva�nijem doga�aju,

rijetkoj prilici da vidi najve�e blago himalajskog budizma,

tapiseriju visine peterokatnice.

Da je sunce ne bi o�tetilo,

tapiserija zvana thongdrol otkriva se prije svitanja.

Uza svjetlost svjetiljki mo�ete nazreti redovnike i hodo�asnike.

Za ovako pobo�an narod, ovo je vrlo va�an doga�aj,

kojem prisustvuju opat i vi�i redovnik u punom sjaju.

Thongdrol zna�i oslobo�enje pogledom

i samo prisustvo tome donosi goleme zasluge.

Dok se zora bli�i, ljudi prilaze kako bi dobili blagoslov.

Svugdje osim u Butanu ovakva gu�va bila bi zastra�uju�a.

Ali ovo nisu veseli pobjednici ili gnjevni gubitnici,

ve� masa ujedinjena budisti�kom potragom za boljim �ivotom,

bilo u ovoj ili idu�oj inkarnaciji.

Glavni je grad Butana Thimpu.

Prometni policajci izvode tai chi,

�ene nose narodnu no�nju, a redovnici idu u kupnju:

ovo nije sli�no nijednom drugom glavnom gradu.

A iza fasade suvremenog budizma,

postoje mjesta na kojima zapadnjaci ne�e biti izgubljeni.

U ovom biljarskom klubu u centru

mo�ete popiti dobro pi�e i porazgovarati u baru.

Benji Dorja - biv�eg ministra pravde, zdravlja i obrazovanja,

predstavlja mi ro�akinja Khendum koju sam upoznao na streli�arstvu.

Ovo je lijep �ivot.

Nisam o�ekivao ovakvo �to u Butanu.

Pijemo, igramo biljar,

vlada tolerantna i opu�tena barska atmosfera.

Je li to u skladu s principima budizma?

Naravno. Tolerancija. Sre�a. -To je bit?

Svi se poznaju. -Da. To je zanimljivo �uti.

Svatko treba raditi ono �to ga �ini sretnim.

Stvarno? -Da rade svoje.

Ne osu�ujemo lako i nismo jako konzervativni.

Vi ste vjernici? Idete u hram i sve ostalo?

Da, da. -Stvarno?

Za nas je budizam na�in �ivota, dio svakodnevice.

O njemu se ne razmi�lja, do�e nekako prirodno.

Razmi�ljate li vi o tome? -Povremeno, da.

Mi smo sa Zapada. Optere�eni smo krivnjom.

Toga kod nas nema. -Nema krivnje?

Ja imam vi�e funkcija, o Bogu razmi�ljam samo kad sam u nevolji.

Zna�i, �esto razmi�ljate o njemu! -Nismo svi takvi.

Jednostavno je lako. Lako je.

Vjerujete u reinkarnaciju, da �ete biti ne�to drugo u drugom �ivotu?

Ja, osobno? -Da.

Nisam sigurna. Imam problem s reinkarnacijom.

Mislim da su neki ljudi definitivno reinkarnirani,

da su imali druge �ivote, svjesni su toga i duhovni su.

Nismo svi predodre�eni za velika djela

i mislim da se ne�emo svi reinkarnirati,

da smo imali pro�li �ivot, a i ako jesmo, da �emo to znati.

Mislio sam da je to osnova... -Jest, naravno.

Ali ja osobno... Ne mogu pomiriti svoju vjeru

i svoj budizam s tim aspektom.

Neobi�no razmi�ljanje. -Zaista neobi�no.

Ja znam kako bih se volio ponovo roditi.

Kao crni ko�arka� od dva metra koji zara�uje puno novca.

Za to �ete se morati pomu�iti! Mo�da ste malo...

U sljede�em �e �ivotu biti �ohar! -Ne�e, sigurno.

Bit �e �ohar ko�arka�! -E, ba� vam hvala.

Priroda je oduvijek bila Benjieva strast

i vodi me u zaba�enu dolinu da mi poka�e svoj omiljeni projekt.

Iz Thimphua put vodi na istok, prema Popshiki u Crnim Planinama.

Iza toga, na jugu i istoku,

nalazi se moje odredi�te - Banglade�.

Prili�no dobar put. -Da.

Do prije 30 godina ovdje nije bilo puta i morali ste...

Kako ste prelazili?

Uzimali biste ponije, konje

i i�li biste danima starom stazom

da biste stigli onamo kamo ste naumili.

Ovo je glavni put kroz centar zemlje?

Ovo je glavna veza istoka i zapada Butana.

Butan mentalno i fizi�ki ovisi o Himalaji.

Planinski lanci dijele zemlju na niz dolina,

od kojih svaka ima svoj karakter, a �esto i klimu.

S druge strane ovog prijevoja ostavljamo snijeg za sobom.

Ovo je dolina Popshika,

zimovali�te najrje�e ptice na svijetu, crnovratog �drala,

najelegantnije himalajske ptice koja dolije�e ovamo sa sjevera

privu�ena mo�varnim tlom u dolini.

Benji se borio da im stani�te ne isu�e lokalni seljaci.

Ku�e su vrlo velike. -Jesu.

Ovdje su seljaci imu�ni?

Ne mora zna�iti.

Ku�e gradi zajednica.

Svi rade ku�e jedni drugima. -Shva�am.

Ako zidam ku�u, svi �e mi do�i pomo�i u izgradnji.

Zna�i, svi grade i dijele tro�kove? -Svi dijele tro�kove.

U Butanu, svaka seoska ku�a nalik je na malu pala�u.

Po zakonu, sve moraju biti gra�ene tradicionalno.

Od drveta i �ega?

Drveta, akre, blata. Donji dio je od blata. Prvo naprave temelj.

Nemaju temelj kao zapadnja�ke ku�e.

Postave kamenje pa onda nabiju blato i naprave debeli zid.

Vrlo debeli zid od blata. Preko dolaze drvo i akra.

Djeluje solidno. -Sve je ru�no ra�eno.

Ve�ina ku�a u zapadnom Butanu ima simbol falusa.

Divno nacrtan falus.

Slu�i tjeranju zla, osigurava napredak i za�titu.

To je simbol plodnosti, sa spermom koja prska...

Samo u ovom selu ima desetak naslikanih penisa.

Inspirirani su vjerskim junakom iz 16. st.

po imenu Drukpa Kunley, Bo�anski Lu�ak,

koji je i�ao zemljom, propovijedao i, koliko vidimo,

�irio svoj falocentrizam.

Ovdje to nikomu nije �udno.

Michaele, ovo je tipi�no butansko stubi�te.

Vidite da je vrlo strmo. -Da.

Prava je umjetnost popeti se.

Stubi�te je obi�no deblo s nekoliko usjeka.

Nisu se trudili zavr�iti stube.

U�i �ete u tipi�nu butansku seosku ku�u.

Prili�no grubo otesano.

U ku�i �ivi petero�lana obitelj.

Dawa Zangma, najmla�a od tri sestre,

odlazi u internat u veliki grad.

Pridonosi obiteljskim prihodima tako �to tka.

Istka kiru, dugu suknju slo�ene mustre i boja, za tjedan dana.

Nema no�eva i vilica. -Nema ih po tradiciji.

Uzmemo ri�u, smotamo je u kuglicu...

Smotamo je u kuglicu i onda o�istimo ruke njome.

Njome mo�ete �istiti i odje�u, skida svu pra�inu.

Zna�i, �istite se ri�om? I onda je pojedete?

Ne, to se ne jede! -Lijepa, bogata tekstura!

Michaele, postoji umjetnost sila�enja niz ove stube.

Zavalite se malo unatrag i onda samo klizite dolje.

Pokazat �u vam kako. -Poslu�at �u va� savjet.

Zabacite stopala unatrag. Tako.

Butanci ne piju mnogo. -Kako vam ide?

O�igledno ne piju mnogo, ina�e ne bi radili ovakve stube.

Sljede�eg jutra, vrijeme je savr�eno

i imamo lijep pogled na neuhvatljive �dralove.

I pokraj budisti�ke ljubavi prema svim bi�ima,

prvi odgovor na poku�aj za�tite bio je mlak.

Vlada je odbila prekid isu�ivanja mo�vare zbog 20 ptica.

Benji ih je prebrojio 80. To ih je navelo da se predomisle.

Osnovan je rezervat i sad ih svake godine do�e oko 300.

Tu ih je 19. -Da, 19.

Vidim tri mlada �drala. -Kako prepoznajete mlade?

Manji su i nekako sivi. Sivkasti. -Da.

Lijepi su. Vidite crnu glavu i vrat. Potpuno su crni.

Za�to je tako va�na? Ba� ova ptica?

Te su ptice neka vrsta...

Kada stignu krajem listopada, po�etkom studenog...

Odakle? -S Tibeta. Dolaze s Tibeta.

Kru�e oko samostana pa ljudi misle da je to dobar znak,

da postoji veza izme�u samostana i ptica.

Ovdje ima puno vjerskih simbola. Molitvenih zastava.

Misle da su ptice svete? -Svete.

Imate ravnote�u... Ovdje je mnogo bolje nego drugdje.

Budisti�ka filozofija. Holisti�ki pristup.

Svi su �ivoti isprepleteni.

Cinik u meni ka�e: Reci to seljacima koji bi pre�ivjeli,

ali cinizam ne pali u Butanu.

Djeluje neprimjereno u ovom malom, ure�enom kraljevstvu.

Sve dok je bruto nacionalni prihod

manje va�an od sre�e naroda, budu�nost djeluje lijepo.

Iz Butana, prelazim dio Indije prije moje posljednje granice.

Sada sam u Banglade�u,

prostranoj aluvijalnoj ravni koju �ine Himalajske rijeke.

Pratit �u ih iz Syhleta kroz Dhaku, glavni grad,

sve do Bengalskog zaljeva.

Iz kraljevstva u republiku, iz najstarije u najmla�u dr�avu,

od milijun do 135 milijuna stanovnika.

Dobar dan. Moja putovnica Banglade�a.

Moja viza. I britanska putovnica.

Banglade� je imao te�ku povijest.

Izborio se za nezavisnost 1971. usred rata, gladi i masakra,

�to je malo tko na Zapadu i primijetio.

Osim Georgea Harrisona.

Banglade�

Banglade�

U kome mnogi

umiru brzo

Izgleda kaoti�no

Nikad nisam vidio takvu bijedu...

Iz zraka se vidi korijen mnogih dr�avnih problema.

Ovo je su�na sezona, ali i sada je mali dio kopna iznad tla.

Banglade�

Banglade�

Goleme rijeke i monsuni �ine Banglade� plodnim i krhkim.

U kaosu je

Nikad nisam vidio ovakvu bijedu

Nedaleko od granice, rijeke se ve� obra�uju

i osiguravaju pre�ivljavanje onima koji po vodi tra�e

ne metale i minerale, ve� obi�no kamenje.

Ovakvo je kamenje bogatstvo Banglade�a s Himalaje.

Ispire ih voda s padina i talo�e se ovdje, u ravnici.

U zemlji koja nema kamenoloma i ovakvo �to vrlo je dragocjeno.

Ovo kamenje vrijedi bogatstvo.

Ali ne mnogo za one koji ih skupljaju.

Za dan rada, neobu�eni radnici zarade 70 penija.

Unato� tome, tisu�e o�ajnika danono�no pretra�uju rijeku

da pomognu graditeljski bum od kojega nemaju koristi.

Novac se slijeva u grad Syhlet

od grupe poznate kao Londonci:

ljudi koji su se obogatili na restoranima u Londonu.

Brick Lane vrvi mramorom i kamenom.

Ovo je va�a najnovija ku�a? -Da.

Abdul Rahman obogatio se prodajom piletine u Birminghamu

i evo �to mu je piletina platila.

Petnaest vrhunskih stanova za njegovu obitelj.

Ako bi ih obitelj �eljela prodati, lako bi na�ao kupca.

U Syhlet se slijeva toliko novca da je ovdje zemlji�te, kako tvrdi,

skuplje nego u Londonu i New Yorku.

Da vam ka�em, moja ambicija...

Po�eo sam od dva pileta.

Da. -Posao.

Onda sam brzo prodavao 300... pili�a.

Na kraju prodajem 12.000. Kraj.

Abdul Rahman utro je put bogatstvu

kad je dobio prvu britansku licenciju za mesara halala.

Ja sam dobio prvu dozvolu. -Prvu dozvolu za...

Dozvolu halal.

Objasnio sam �to je halal,

za�to halal, u �emu je kvaliteta.

Engleski na�in... Jeste li ubili koje pile na engleski na�in?

Nisam. Zavrne im se vrat, zar ne?

Englezi stisnu i povuku. -Da.

Mi mislimo da je to surovo. -Mislite da je to surovo.

Mislimo da je muslimanski na�in... To je muslimanski na�in �ivota.

Mi ka�emo da je to vrlo, vrlo surovo jer...

Vrlo o�tar no�... to je stil na�e religije.

Sije�e� ovako, ne tupim... ne, ne.

Vrlo o�tar. I brzo presije�e� vrat da iskrvari.

I lijepo zaspi i gotovo. To je halal.

U Banglade�u �ivi 135 milijuna ljudi.

Gra�evinarstvo koje cvjeta zbog ove manije

nije jedina grana industrije koja koristi jeftinu radnu snagu.

I izgradnja i ru�enje veliki su poslovi.

Ovo je najneobi�niji otpad na svijetu.

Najve�i brodovi dolaze u Chittagong da umru,

a ne uni�tava ih aparatura,

ve� tisu�e pojedinaca koji ih �erupaju kao vojska mrava.

Sljede�i na otpad ide Oceanski povjetarac.

Porinula ga je kraljica prije 50 godina,

a za 6 mjeseci bit �e gomila otpada na obali Banglade�a.

U surovom svijetu jeftine radne snage,

privatna brodogradili�ta u Banglade�u najvi�e trpe.

Mnoga se zatvaraju jer im zaradu jede kineska konkurencija.

Stanovnici Banglade�a siroma�ni su i �ive od zemlje.

Poma�u im ljudi kao N. Chowdhury koja radi za Grameen Phone.

Sada je u tijeku sadnja? -Sada sade.

Za tri mjeseca, sve �e biti dobro prije sezone ki�a.

Grameen zna�i selo i ve�ina je podignuta na uzvi�enjima

koja ih �uvaju od poplave.

Zdravo. -Ima� odbor za do�ek, Naila.

Ideja Grameena je da daje mikropozajmice seljacima

i pomogne im da se uzdr�avaju.

Ova je gospo�a s pomo�u kredita kupila mobilni telefon

koji �e puniti solarnom energijom.

Sultana. U deset sela samo ona ima telefon.

Kako ste je izabrali?

Do�la je uzeti kredit i zaista joj je dobro krenulo.

Svi dolaze k njoj.

Ona je va�na �ena. -Vrlo va�na. Michael Palin.

Drago mi je.

Posao je bio vrlo uspje�an.

Gospo�a Sultana sada mo�e k�er poslati na fakultet.

Ka�ete da je va�no �to dajete kredite uglavnom �enama.

Mo�ete li to objasniti? -Svi su krediti za �ene.

Mislimo da su �ene uvijek u sigurnijem polo�aju

i tako je vra�anje kredita sigurnije.

Tako unapre�ujete naciju jer ja�ate obitelj.

One �e paziti da djeca studiraju i uspiju u �ivotu.

Rekla je da ima velike prihode od ljudi koji zovu obitelji

koje rade u Zaljevu,

a zovu li se ljudi iz sela me�usobno?

Je li ovo donijelo promjene seoskom �ivotu? -Da, seljacima.

Raspituju se u drugim selima za cijene

sjemena, gnojiva i poljoprivrednih strojeva.

Nitko ih ne mo�e prije�i. Sada su mudriji.

Saznaju cijenu iz drugih sela i poga�aju bolju cijenu.

To je veliki napredak.

Vidite li... ve� ste bili u selu. Vidite li da se promijenilo?

Vidim pumpe. Vidim da sti�e bogatstvo, vidim promjene.

Mo�da ne�e biti lako stvoriti bogatstvo,

ali kredit za kupnju krave ili pumpe bio je tako uspje�an

da ga kopiraju �irom Tre�eg svijeta.

Ali da nije malo prekasno?

Stanovnici sa sela hrle u grad u takvom broju

da se broj stanovnika glavnog grada Dhake otima kontroli.

Prije 30 godina grad je imao milijun stanovnika.

Danas ima 15 milijuna i nema naznaka da �e rast prestati.

Rik�a je �esto jedini na�in da stignete bilo kamo.

Dobra je vijest da smo u svjetskoj prijestolnici rik�i.

Mo�ete birati izme�u njih 600.000.

Ni vodeni tokovi nisu manje �ivi.

Ovo je Sadarghat, centar rije�nog �ivota u gradu.

I ovdje morate �uvati le�a.

Evo ne�ega �to ne razumijem.

Voda je prljava, a rublje besprijekorno �isto.

Odavde svi brodovi kre�u na jug.

Uz malo sre�e, ve�eras �u biti na jednom od njih. Ve�em, nadam se.

Dobio sam ime parobroda Noj,

a to je samo jedan od tuceta trajekata

na kojima je uvijek gu�va.

S toliko dolazaka i odlazaka, moram se prvo raspitati.

U redu? Dobro.

Noj je ugledna stara ptica, sagra�ena 1929.

Ima 700 mjesta pod palubom i 24 u prvoj klasi.

Ja sam izabrao komfor, bojim se.

Sadarghat je predivno mahnit,

pro�et stalnom histerijom, kao ubrzana Venecija.

To�no u �est isplovljavamo, ostavljaju�i jato drugih brodova

da se bori za na�e mjesto na doku.

Stvari nisu ni�ta ti�e na rijeci,

gdje se pod nama kovitlaju vode Gangesa i Brahmaputre.

Trajekti nemaju radar. Sudari se izbjegavaju s pomo�u svjetala.

A katkad se i ne izbjegnu.

Ujutro prolazimo pokraj trajekta koji ide u Dhaku.

Mi smo dio Rocketa koji je plovio rijekom jo� od britanskog rad�e.

Banglade� ima 250 rijeka

i 8000 km plovnih putova.

U delti su to jedini putovi kretanja.

Mjesta Barisal, Jhalakharti,

Charkali i Moralgunj ovise o brodovima,

a Noj je i lokalni autobus i kamion.

Mogu raditi malo toga, osim �to gledam i upoznajem putnike

me�u kojima je Mahjabeen Khan.

Poznatija kao Moni, ona je pjeva�ica

na �ijem su repertoaru benglaski klasici.

Vrlo dobro. -Hvala.

Divna pjesma. Odakle je?

To je Rabindranath Tagore. -Da.

Dobitnik Nobela na bengalskom jeziku.

Da. -Sigurno ste �uli za njega.

Jedini azijski dobitnik Nobela za knji�evnost. -Da, tako je.

Jo� ga smatraju velikanom banglade�ke literature?

Svaki �e Bengalac re�i da je on najve�i bengalski pjesnik.

Ne�to kao Shakespeare iz Banglade�a? -Da.

Otpjevajte mi jo� jednu. Divne pjesme. Recite mi o �emu govore.

O narodu. Mogu se odnositi na bilo koji dio svijeta.

Mogu se odnositi na moju zemlju, na Indiju,

na bilo koju zemlju u kojoj narod �ivi jednostavno.

Sve njihove �elje katkad su izbrisane,

a oni ipak ne gube nadu.

Mole se Svevi�njem da bude uz njih.

Tagore je univerzalni glas, �to ga �ini tako popularnim.

Rijeka �eka. Kao i ja.

Te�ko je povjerovati da u sezoni monsuna

ovaj dio rijeke zovu aleja ciklona kojom bjesni vjetar.

24 sata poslije, sti�emo u drugu luku po veli�ini, Monghlu.

Noj ne ide ju�nije.

Od Mongle do Bengalskog zaljeva je 145 km.

Jedini brod koji �e me tamo odvesti biv�i je �amac za spa�avanje

s nadgra�em za promatranje.

S obje strane nenastanjenih obala

nalazi se najve�a obalna �uma mangrova na svijetu.

Ovo je Sunderbans, stani�te kraljevskog bengalskog tigra,

od kojeg je, unato� pojavljivanju na turisti�kim posterima,

samo Jeti spretniji u prikrivanju tragova.

U sku�enom prostoru odmah do toaleta

na� kuhar priprema posljednji objed na�eg putovanja.

Lokalni ra�i�i, jastog i najbolji �kampi na svijetu.

Objed za pam�enje dok nam vjetar u ja�anju govori da smo blizu cilja.

Napokon je do�ao taj trenutak.

Nakon �est mjeseci na planini, osje�am nepoznat miris mora.

Dok kre�em u bengalski zaljev na tonama blata s Himalaje,

osje�am da sam uspostavio posljednju u nizu veza

izme�u mora i planina na koje smo se popeli

i klanaca i rijeka kojima smo plovili

i svi koje smo usput upoznali odjednom su mi djelovali blisko.

Himalaja - visoki �ivot.

Obrada: ZKARLOV

Preuzeto sa www.titlovi.com

Do you want subtitles for any video? -=[ ai.OpenSubtitles.com ]=-