Original subtitles

www.titlovi.com

Pitate li prosje�nog roditelja vjeruje li u Djeda Mraza,

Re�i �e: "Naravno da ne, nisam lud. Pretvaram se zbog djece."

No kada to isto pitate djecu,

Normalno �e dijete odgovoriti: "Ne, nisam lud. Roditelji kupuju darove."

"Pretvaram se da vjerujem da ih ne razo�aram i da dobijem dar."

Zapravo nitko ne vjeruje.

Svi tvrde da se pretvaraju zbog drugih. Ipak, stvar funkcionira.

Oblikuje na�u dru�tvenu stvarnost.

HOUSTON, IMAMO PROBLEM! Obrada by: www.exyu-subs.tk

- Lijeva. - Ova? -Ne, lijeva.

Lijeva. -Ova? Ne. Jako je lijepa.

Ne, molim te. Dobro. Koju �eli�? Ovu?

Da! -U toj izgleda� staro. Hvala ti. Nema na �emu.

Sve ide k vragu. NASA nije vi�e onakva kakve se sje�am.

Sada Rusi �alju ljude u svemir, a ne mi.

Vi�e ne znamo ni kako se to radi.

Ivan i ja poslali smo �ovjeka na Mjesec.

A sada je vrhunac tip koji isko�i iz balona s "Red Bullom�. Ma dajte!"

Mislite da to i�ta vrijedi? Ne vrijedi.

U Isto�noj Europi je hladno. Trebate pomo�? U redu je.

Nemam pojma gdje Ivan nalazi te ku�ne pomo�nice.

Ima dobar ukus. -Da. Idete onamo s njim? -Da.

Mislim da �e ga u Zagrebu �ekati jo� ljudi.

Valjda znate u �to se upu�tate. Da.

�to vam se dogodilo?

Javio mi se jedan �ovjek iz SAD-a.

Koji tvrdi da je moj otac. Ivan Pavi�.

Znate �to? Cijeli �ivot �ivim bez oca.

Smatrala sam da je poginuo. Mislim...

Ja sam s njegovom majkom odlazila na njegov grob.

"Me�unarodna zra�na luka George Bush."

Mislim da �e ovo biti zanimljivo putovanje. -Jako.

Tim vi�e �to nisam bio ondje 50 godina.

Dolazi li Nata�a na Pag? Da, na�i �emo se na Pagu.

- Izvrsno. Jako mi je drago. - Da.

- To je dogovoreno s njom? - Da.

Mnogi spisi iz 1960-ih tek su sada dostupni javnosti.

Nakon 50 godina imamo jasniju sliku onoga.

�to se zapravo zbilo u 1960-ima.

To je to.

Nema stakla unutra?

Ne. �uvajte nogu. Evo ga.

To je ono �to tra�imo. Evo ga. Herman Poto�nik.

Slovenski znanstvenik.

G. 1929. Pisao je drugu knjigu o putovanju u svemir.

Zbilja revolucionarne ideje, s mnogo detalja.

Na�alost, umro je dok je pisao drugu knjigu.

Izgubilo se sve na �emu je radio.

Krajem 2. Svjetskog rata.

Jugoslavenska obavje�tajna slu�ba otkriva lokaciju tih spisa.

Javili su to vo�i Komunisti�ke partije Jugoslavije Josipu Brozu Titu.

Te ga informirali o njihovoj potencijalnoj va�nosti.

Tito je tra�io da spise pregledaju stru�njaci.

Koji su zaklju�ili da sadr�e vrlo detaljne upute o tome.

Kako izgraditi svemirsku letjelicu koja bi mogla otputovati na Mjesec.

Tito je shvatio da bi spisi mogli pomo�i njegovoj mladoj dr�avi.

Koja �e se na�i izme�u isto�nih i zapadnih blokova.

Tito nare�uje pokretanje svemirskog programa.

Postao sam dio in�enjerskog tima.

Koji je radio na razvoju modula za ljudsku posadu.

Jugoslavenskog svemirskog programa.

Vidjeli smo da su Jugoslaveni uporno tra�ili lokaciju za testiranja.

Gdje bi testirali svemirsku tehnologiju.

Istodobno, Jugoslavija je gradila golemu podzemnu zra�nu bazu,

Objekt 505 koji je savr�eno odgovarao.

Dodijelili su me timu �asnika za protu-obavje�tajnu sigurnost.

Morali smo iseliti nekoliko sela.

Kako seljaci ne bi obra�ivali polja u blizini.

Te da stranci ili turisti ne bi fotkali.

Hajdemo.

Kad u�emo, pokazat �u vam da u idu�ih 50 metara...

Do�la je policija. Nema problema. Javit �emo im se.

Vi ste na�? -Da. Anga�irali su me da im poka�em podzemni objekt.

Poznajem situaciju. Sto je ovo? Vi ste?

On je iz SAD-a. Amerikanac. Da. -A kamera?

Snimamo ne�to. Sada ne.

Provjeri ovo. -�to �e Amerikanac tu?

On je... Povjesni�ar. Pitaju �ime se bavite.

Mo�e� prevesti? -Da. Razumijete engleski? Malo.

Povjesni�ar sam. Zanima me povijest ovoga objekta.

�to ka�e? -Da je povjesni�ari zanima ga povijest ovog mjesta

I pri�a o svemirskom programu... U redu.

Tu smo. -Imali smo svu opremu za testiranje,

Ali objekt nije jo� bio u funkciji. Jo� su ga gradili.

U listopadu 1957. Po�elo je svemirsko doba.

Rusi su lansirali vi�estupanjsku raketu.

Koja je nosila prvi umjetni satelit. Sputnjik 1.

Predvidio sam da �e do�i dan.

Kad �e se bitke odvijati u svemiru, a ne u zraku.

Narod SAD-a poni�en je, uznemiren i nesretan.

Nije u pitanju samo na� ponos nego i na�a sigurnost.

Na�a je zemlja u nevolji. Moramo zaklju�iti.

Da �e za deset godina Rusija biti daleko ispred nas.

Nekoliko mjeseci nakon pokretanja svemirskog programa.

Tito je do�ao u Objekt 505 u iznenadni posjet.

Protu-obavje�tajna slu�ba bilje�ila je takve posjete za internu uporabu.

Otkri�e i osvajanje drugih planeta i svemira.

Ovisi o zajedni�kom trudu Zemljana.

Da istra�e kakve susjede imaju.

Tito je inzistirao da se stvari ubrzaju,

�to su mu na�i in�enjeri i obe�ali.

Da �e na� projekt biti bolji od sovjetskog Sputnjika.

Ondje dolje bila je velika lansirna rampa.

Trostupanjska raketa s malim modulom. -Aha.

U modul smo stavili prase. Prase? Da.

Projekt koji je bio realiziran zvao se Triglav 1, trostupanjska raketa,

Koja je uklju�ivala mnoga Poto�nikova rje�enja.

Radar, preuzmi kontrolu. Gubimo vizualni kontakt.

Kad je raketa dovr�ena, poletjela je do stratosfere.

Pomogli smo skriti pad modula.

Pao je u me�unarodne vode, na granici s Italijom.

Na� se brod susreo s talijanskim.

Koji je registrirao prekr�aj.

Jer je na� brod morao u�i u talijanske vode.

Tako su Talijani mogli naga�ati po �to je do�ao na� vojni brod.

Pra��i� je pre�ivio let.

Halo? Nata�a. �iga, koliko je?

Da, ja sam, Ivan. Sve je u redu, sletjeli smo.

U Hrvatskoj sam. Vidimo se na Pagu. Bok!

Dru�e Tito, �elite Ii iskoristiti priliku

I re�i gra�anima SAD-a koja je va�a posebna poruka za njih?

- Dru�e Tito... - U redu je.

�elim iskoristiti ovu priliku i pozdraviti gra�ane Amerike.

Te im po�eljeti svako dobro. Tako�er, za sve one u Americi.

Koji gaje simpatije za na�a...

Ne, ne... Nastojanja. Nastojanja.

Da stvorimo novu, sretnu i sna�nu Jugoslaviju.

- Idemo lijevo. - Ovuda.

Pa �emo vidjeti... Mislim da je tu negdje, ne sje�am se to�no.

Mislim da je to ova zgrada.

Bila je manja od ostalih. Dobro. Vratimo se.

Zapela mi je noga. Koja? Desna.

Mo�e� Ii me gurnuti? Moju nogu.

- Mo�e� Ii je izvaditi? - Ne.

- Dobro si? - Jesam.

Ivan je rekao da su Jugoslaveni morali improvizirati.

Nisu imali resurse kao Amerikanci ili Sovjeti.

Postavili su ovaj spremnik za budu�e jugoslavenske astronaute.

Simulacija beste�inskog stanja plutanjem u vodi.

Budu�i astronauti u�li bi u spremnik, pod vodu,

I dobili zadatke. Izazov je bio izvesti ih dok plutaju.

Da se naviknu na beste�insko stanje.

Nakon polijetanja trostupanjske rakete po�elo je planiranje ve�e.

No nije bilo novca i razvoj je zaostajao.

Svemirski program o�ito je bio preskup.

Bio je to prili�an udarac za nas,

Iako smo na neki na�in bili spremni za to.

Jugoslavija bi trebala uzeti kredite.

No kreditori tra�e da im to�no predo�ite za �to vam treba novac.

Re�i me�unarodnim kreditorima da financiramo svemirski program,

Bilo je nemogu�e.

Tito je bio �ovjek velikih apetita, velikih ideja.

Odustajanje od svemirskog programa zna�ilo bi neuspjeh.

To bi rezultiralo politi�kim posljedicama, pa i za Tita.

Izra�uni financijskih stru�njaka bili su takvi.

Da bi Jugoslavija mogla bankrotirati.

SAD je imao suprotan problem.

Imali su novac, ali ne i tehnologiju.

Neuspjeh lunarne sonde Pioneer O, raketa Vanguard...

Na vlast je do�ao Kennedy koji je bio pod golemim pritiskom.

Da se ne�to u�ini. Mora razmotriti sve mogu�nosti.

Na� je svemirski program pod revizijom.

Slu�aju�i potpredsjednika koji predsjeda Svemirskim vije�em,

Ispitali smo svoje jake i slabe to�ke.

Gdje mo�emo uspjeti, a gdje ne.

Ovdje vidimo podzemnu zra�nu bazu, takozvani Objekt 505.

I prva identifikacija, fotografija lansiranja rakete izvan atmosfere.

CIA je rekla Kennedyju da jugoslavenski svemirski program.

Ima sli�nosti s ameri�kim.

Kennedy je poslao iskusnog diplomata Harrimana u Beograd.

Da ispita teren. -Drago nam je �to smo opet u Beogradu.

Drago mi je �to �u se opet susresti s predsjednikom Titom.

Razgovarat �emo o temama za koje postoji obostrani interes.

Major Hafner naredio mi je.

Da za Amerikance izradim prili�no uljep�ani izvje�taj.

Iako je na� program bio je na dobrom putu, nije bio funkcionalan.

Je li istina da su se izvje�taji o svemirskom programu la�irali.

Kako bi se prikazao u ljep�em svjetlu? Jeste li vi to naredili?

Ne. Izvje�taji o na�em svemirskom programu.

Uvijek su bili realni.

Mo�da su znanstvenici katkad pretjerivali.

No nisu bili namjerno la�irani.

Nismo smjeli prevariti budu�eg kupca.

Falsificirao sam skice,

Uljep�avao rezultate testnih lansiranja.

Dopu�tam da su neki tehni�ki detalji bili prikazani vi�estrano.

Ra�unali smo da �e predstavnici NASA-e rado do�i u Jugoslaviju.

I do�li su.

G. Scott, dobro do�li u Sloveniju. �emu se veselite?

Razmjeni sa znanstvenicima u Sloveniji.

Jer znamo da postoji visoka razina razumijevanja

I o�ekujemo da nam postave zanimljiva i va�na pitanja.

Naravno, s obzirom na to �to smo dosad vidjeli u Jugoslaviji,

Radujemo se gostoljubivosti ljudi

I zabavi u kojoj �emo zasigurno u�ivati.

NASA-ina delegacija bila je vrlo impresionirana na�im programom.

Procjena du�nosnika bila je da je rije� o naprednom programu.

Te da je i tehnologija napredna.

Potajno vjerujemo da Amerikanci vjeruju u nas.

To je na�in na koji mitovi funkcioniraju.

Znam da nije istina, ali znam da drugi vjeruju da to vrijedi za mene.

To je dio ameri�ke naivnosti.

Skloni su vjerovati tajnama drugih.

Tito je odlu�io program ponuditi Amerikancima za odre�eni iznos.

Ovo je slovenska ambasada. Ali neko� je bila jugoslavenska.

Dobro jutro!

To je to. Konferencijska soba. Tu se sve odigralo.

Tu je stajao veliki konferencijski stol,

Hrpa stolaca, papiri posvuda,

Ameri�ki i jugoslavenski du�nosnici tu su pregovarali.

I o�ito veliko osiguranje.

Amerikanci su, kao �to je i obi�aj kapitalisti�kih dr�ava,

Poku�ali smanjiti iznos. No mi nismo popustili.

Tra�ili smo tri milijarde dolara.

Dogovorili su se. 2,5 milijardi dolara za svemirski program.

Bilo je to tri puta vi�e od NASA-ina godi�njeg bud�eta.

Javnost nije znala za�to je Tito dobio taj novac.

Re�eno je da je to pomo� SAD-a za razvoj Jugoslavije.

Gledano u dana�njim okvirima, NASA je platila 50 milijardi dolara.

Ono je otok Pag, tu sam se rodio.

Tu sam se vjen�ao i sada sam opet ovdje.

Sutra �ete prvi put vidjeti svoju k�er poslije... -Da.

Nikad je nisam vidio, nemam ni njezinu fotografiju.

Ne znam kako izgleda, ali mislim da �emo se nanju�iti.

Moja k�i. -Dobar dan. Martina, drago mi je.

- Ivane, sve u redu? - Jest.

Matej, ho�e� nam pomo�i? Nema problema.

Ovo je moja k�i Ana, doktorica znanosti.

Od 1983. Radila je za jugoslavensku sigurnosnu slu�bu.

Poslije za slovensku, tako da smo obiteljska sigurnosna tvrtka.

To�no.

Tito je bio pravi operativac.

Znao je prodati da se nije znalo �to je prodao.

Sve �to se nalazilo na institutu, dokumentacija, skice i oprema,

Sve je to moralo i�i Amerikancima.

Jugoslavija je imala logisti�ki problem.

Kako da prebace tisu�e komada opreme u SAD a da nitko ne primijeti?

- Dobro do�li. Izvolite. - Hvala.

Za prijevoz modula i rakete smi�ljen je plan.

Prema kojem je sve trebalo prebaciti u neutralnu dr�avu.

Odlu�ili smo se za Maroko.

Za�to Maroko? Jer je �lanica Pokreta nesvrstanih

I ima veliku ameri�ku vojnu bazu.

Organizirali su Titov posjet Maroku kao dio Puta mira.

Brodu "Galebu" pridru�ili su se i drugi, uklju�uju�i i transportni,

Koji su nosili cijeli jugoslavenski svemirski program.

"Galeb" je bio Titova perjanica, upotrebljavao se u diplomatske svrhe.

Njime je putovao diljem svijeta.

Titova flota bila je najbolja kamufla�a.

Pa smo neprimije�eni pre�li Sredozemno more.

Jer su ondje dopu�tenu kontrolu prometa radili Talijani i Francuzi,

Kao i pregled brodova.

More je bilo mirno i na putu nije bilo problema.

U jednom trenutku Tito se prebacio na susjedni brod.

Mo�da mu je Jovanka dosa�ivala ili je bila nervozna.

Pa se htio maknuti. Jovanka je katkad znala biti dosadna.

Pogotovo s �lanovima sigurnosne slu�be.

Ovo je Titova spava�a soba. Gle ti to.

Nikad ne bih o�ekivao tu boju u Titovu krevetu.

Ru�i�asta. -Lijepa je. Jest. Fini, tvrdi madrac.

Roger, nemoj ga slomiti.

- U redu je? - Da.

To je predivna ideja o mitu da je to Casablanca.

Jer je Casablanca svojevrsna pozadina.

Gdje drugi obavljaju svoje prljave poslove.

U filmu "Casablanca" gotovo da nema Marokanaca.

Pojavljuju se samo kao statisti.

Idemo jo� malo zajedno pa �u onda sama dalje.

Kamo �ete? Ispuniti o�evu �elju.

A to je? Imam mnogo pitanja.

Idem u kratki posjet. Dobro. Prijatelju svog oca?

Nije prijatelj, nego o�eva operativna veza.

Nazvat �u vas. -Bit �emo tu pa se javite kad zavr�ite.

- Dogovoreno? - Da. Bok!

Tito se zadr�ao u Maroku dva dana.

Tijekom kojih je s brodova trebalo iskrcati sve kutije.

To se nije dogodilo u Casablanci, nego dalje u ameri�koj vojnoj bazi.

Ali u tajnosti. Amerikanci su ih pretovarili na svoje brodove

I odvezli ih u SAD.

Svjesni smo da se samo u miru mo�e stvarati,

Da je mir prijeko potreban uvjet za izgradnju socijalizma,

Me�unarodne suradnje i globalnog napretka.

Marokanski kralj nije mogao pitati izravno ni Tita ni njegovo osoblje.

O �emu je rije�. To se tako ne radi u obavje�tajnim slu�bama.

Iz ovog je spisa vidljivo da kralj nije znao �to se doga�a.

Taj ste spis dobili od prijatelja svog oca? Ne�u vi�e ispitivati.

Sve je zavr�eno u posljednjem trenutku.

Kao zahvalu Tito je svakomu od nas darovao ovakav pi�tolj.

Te nam je zahvalio na sudjelovanju.

U Jugoslaviju smo se vratili drugim prijevoznim sredstvom,

A Tito je nastavio put prema drugim afri�kim dr�avama.

Dok su napu�tali Maroko, Sovjeti su poslali prvog �ovjeka u svemir.

Jurija Gagarina. Jugoslaveni su osjetili olak�anje.

�to su uspjeli posti�i dogovor prije nego �to se to dogodilo.

Odlu�ili smo oti�i na Mjesec,

Odlu�ili smo oti�i na Mjesec u ovom desetlje�u, kao i druge stvari,

Ne zato �to je to lako, nego zato �to je te�ko.

Gra�anke i gra�ani Jugoslavije, drugovi i drugarice,

Novo atomsko doba i prodor �ovjeka u svemir.

U�inili su da se ljudi boje genijalnih tekovina ljudskog uma.

Mo�da �e ne�to od toga biti kori�teno izvan na�e zemlje.

Ali neka nam to ne smeta.

Jer ulazimo ne samo s velikim uspjesima u razvoju socijalizma.

Nego i s najboljim izgledima za daljnji napredak.

Kojim �emo podi�i standard i stvoriti bolju budu�nost.

Idemo. Dolje prema moru ako uspijemo.

Mislim da mo�emo pro�i tu s lijeve strane.

- Zapravo ne. Tu desno. - Gdje?

Ako uspijemo do�i. �ekajte, ispast �e. �ekaj.

Prvo stani pa razmisli i pogledaj pa da Vidimo... -Hajdemo lijevo.

Doveo sam te ovamo da ti poka�em gdje sam izveo svoj prvi pokus.

Projektirao sam brod... Zbilja? Da. Od ba�ve.

Ba�ve? -I zaplovio sam. Da me otac nije izvukao iz mora,

Sigurno bih se ugu�io.

Koje sam batine dobio od oca.

Vjerujem ako si dovde do�ao u ba�vi.

Do�li smo ovamo samo zbog ba�ve?

Da. To je va�na epizoda u mom �ivotu.

Mogao si mi to ispri�ati i u hotelu.

Jugoslaveni su prodali svoj svemirski program

I zemlja je napredovala.

Ne samo da su rije�ili financijski teret nego su im za njega i platili.

Odjednom je standard porastao

I bio je najvi�i me�u socijalisti�kim zemljama.

Vi�estrana je i bogata Titova osobnost, kao i na�a revolucija,

Nezaustavljiva u svom hodu. Zahvaljujem ti u ime komunista.

Na svemu �to si uspje�no i sa �arom revolucionara dosad u�inio

I �elimo ti jo� mnogo zdravlja i godina �ivota.

Kako bi nas i dalje vodio, poticao i inspirirao.

Amerikanci su dobili jugoslavensku tehnologiju.

Koja nije funkcionirala. Problemi su po�eli odmah.

Kad smo sve to dobili, nismo imali ba� ni�ta.

Strahovali smo da nema ni�ega.

Jer nisu mogli zadr�ati ni svinju koju su lansirali s obale.

Pokupili su je i ispekli. I uz to dobili milijarde na�ega novca.

U me�uvremenu, sve smo njihove planove bacili.

Amerikanci su bili bijesni. Sto su rekli?

Da smo im prodali nerazvijeni program.

Nastala je uzbuna na institutu.

Uspostavljena je izravna veza s SAD-om, radili smo i no�u.

To je tipi�no za mitske konstrukcije.

Suprotnosti se podudaraju.

S jedne strane Balkan je navodno mjesto.

Gdje se dr�i do staromodnih obe�anja.

I ako umrem, ispunit �u svoje obe�anje.

Radije �u umrijeti nego pogaziti rije�.

No istodobno ondje vlada lukavost.

Mo�ete li zamisliti kako bi se Amerikanci iznenadili.

Da su od Jugoslavije dobili program koji zbilja funkcionira?

Htjeli su da Tito objasni za�to tehnologija ne radi.

G. 1963. Tito je odlu�io posjetiti Kennedyja. Vrlo �kakljiva situacija.

- U�ite. - Lijepo je.

Ovdje je Tito odsjeo i pokazao solidarnost s radni�kom klasom.

Neki su ljudi ravnopravniji od drugih.

Ugostili smo sve ameri�ke predsjednike od 1931. Godine.

Kad je predsjednik tu, zna�i da radi. Nije na odmoru.

Prije susreta s Kennedyjem 1963. Tito je odsjeo u "Waldorfu".

Kennedy se uzrujao �to tehnologija ne radi.

Pa je Tito do�ao izgladiti stvari.

G. Predsjedni�e, �ivimo u te�kom i opasnom svijetu.

Va�no je da razumijemo osnovnu politiku i ciljeve.

Tako da se opasnost mo�e umanjiti.

G. Predsjedni�e, dame i gospodo,

Srda�no zahvaljujemo na prijateljskom pozivu i dobrodo�lici.

Sa zadovoljstvom koristim ovu priliku.

Da iskreno razmijenimo stavove o trenuta�nom stanju,

Kao i o pitanjima koja se ti�u na�ih zemalja.

Kennedy je dao ultimatum. Sredite program ili vratite novac.

Tito je bio u ozbiljnom problemu.

Suradnja s CIA-om nije i�la onako kako smo htjeli.

Bilo nas je premalo.

Pa su se ekstremisti poku�ali probiti do Titova apartmana,

Pri �emu su koristili i oru�je.

Nikola Kavaja poku�ao je atentat na Tita dok je boravio u New Yorku.

Koji je bio navodni pla�enik CIA-e.

No sprije�ili su ga Titovi tjelohranitelji.

Zbog poku�aja atentata na Tita odlu�ili smo da se vrati.

Time su prekinuti pregovori.

Situacija je odjednom postala vrlo napeta.

G. Predsjedni�e? -Ja sam. Kako ste? Dobro.

Jeste li bolje? -Da. -�ao mi je zbog te�ko�a u New Yorku.

Hvala. Nije bilo stra�no.

I mene katkad izvi�de u New Yorku.

Nadam se da ste dobro putovali i drago nam je da ste nas posjetili.

Hvala. -Pozdravite gospo�u... Hvala.

Kao �to rekoh, hvala na posjetu. Do�ite nam opet.

Hvala. Nadam se i va�em posjetu Jugoslaviji.

U redu. Hvala. Zbogom. Zbogom.

Titu je bilo drago �to se akcija uspje�no okon�ala.

Jer je tako dao do znanja da nema igre s Jugoslavijom.

Zato je Tito upozorio Kennedyja.

Da njihov sigurnosni sustav ima propusta.

U listopadu 1963. Tito se vratio u Jugoslaviju.

Idu�i mjesec ovamo je do�ao predsjednik Kennedy.

Dok se vozio Ulicom Elmom, do�lo je do poku�aja atentata.

Ovaj put uspje�no. -Mislite li da su ta dva incidenta povezana?

Ne �elite re�i. Nemam komentara.

U Jugoslaviji je slu�beno progla�en dan �alosti.

Tito se upisao u knjigu �alosti u Beogradu.

Ljudi ne vole Ameriku.

Razgovarao sam s pokojnim Kennedyjem.

Bio sam zadnji �ef dr�ave koji je s njim razgovarao.

Ubili su ga mjesec poslije.

Pitao me kakav sam dojam stekao o Americi.

Rekao sam mu da nisam odu�evljen va�om demokracijom.

Jer nije predsjednik svemogu�. Biraju ga.

Tako da nije lako.

Ideja teorija zavjere jest.

Da je rije� o ideologiji za obi�ne, glupe ljude.

Imate slo�enu situaciju i ne mo�ete je razumjeti.

Teorija zavjere nudi jednostavan odgovor.

Paradoksalno, na�in kako zata�kati zavjeru.

Jest prikazati je kao teoriju zavjere i ra�unati na �injenicu.

Da se ne�e shvatiti ozbiljno.

Evo crkve. Sad bi to trebala biti tre�a ku�a s ove strane.

Dobar dan! Dobar dan. Snimate?

Da, dokumentarac.

Onda snimite ovu konobu. Stvorena je za dokumentarce.

- U�ite. - Idemo? Hajdemo. -Hvala.

Pomaknut �u. Sjednite i vi. Mi smo filmska ekipa.

Ma Sjednite. Pa ne�e sam sjediti za stolom.

I vi._-Do�i �u. Samo da... �elite ne�to popiti?

�to �ete? -Ako nam dopusti. Onda mo�e?

Imate vo�ni sok? -Sok u konobi! Crno ili bijelo vino.

Tako je to u konobi. Sve staro �to smo na�li u ku�i ovdje je.

Gore imamo apartmane. -To je va�a ku�a? Vi ste vlasnica?

Jesam, ali to smo kupili od jedne obitelji prije 30 godina.

Sve smo preuredili, stavili talijanske plo�ice...

Od koga ste je kupili?

Od Pavi�a. Ako vam treba, preporu�ite nas...

Jeste li poznavali Ivana Pavi�a?

On je...

Ovo je gadno mjesto, kao i svako drugo. Svi sve govore o svakome.

�to je bilo s njim?

Ka�u da je sletio dolje kod trajekta, da se ubio.

Da je lo�e zavr�io.

A neki tvrde da su ga Srbi ubili. �to�ta se pri�a.

Mogu vam re�i samo to �to sam �ula. Nemam pojma.

Mami je bilo te�ko samoj. Preudala se.

Ali zadr�ala je prezime Pavi�.

Udala se za jednog Svetozara, pilota.

Bio je dobar �ovjek. Bio je dobar prema nama.

To je najva�nije. -Ali nije im i�lo. Rastali su se.

Za�to? -Nije im i�lo. Nije im i�lo? Nije.

Kako si ti to podnijela? Stalno sam gledala mamu.

Koja nikad nije povjerovala da si poginuo.

Mislim da je �ekala da se vrati�. Zao mi je. I meni. Zbog svega.

Dame i gospodo, predsjednik SAD-a!

Postoje ljudi u na�oj vladi koji su se borili prije deset godina.

Da osiguraju ulogu SAD-a u svemiru. Bio sam jedan od njih.

Nakon Kennedyjeve smrti do�ao je novi predsjednik L. Johnson.

Otpo�etka je bio pod pritiskom da u�ini ne�to.

Do�lo je do promjene u ameri�koj politici.

Ovo je telefonski razgovor izme�u Johnsona i dr�avnog tajnika Ruska.

_ Johnson je bio ljut. Rekao je: "�ele nas sve napraviti budalama."

"To je najve�a zbrka koju sam ikad vidio."

Rusk ka�e da Jugoslaveni �ele da se Tito susretne sa Johnsonom.

Koji to ne �eli pa u Beograd �alje Ruska.

No Rusk nije do�ao pregovarati nego re�i:

"Sredite tehnologiju. Nema vi�e isprika ili nam vratite novac.�"

Rusk je dodao: "Mo�emo izdati prijetnju."

Jugoslaveni su poslali 26 in�enjera u SAD.

Da pomognu Amerikancima oko programa.

To se moralo u�initi u tajnosti.

Morali su smisliti kako to u�initi a da se ne sazna.

Amerikanci su zahtijevali da nitko ne smije saznati.

Da su na�i znanstvenici oti�li pomo�i Amerikancima.

Primjer Ivana Pavi�a bio je poseban.

Inscenirali smo da je izletio iz zavoja na Pagu i poginuo.

U autu. Truplo je navodno izvu�eno iz mora.

Te je odr�an la�ni pogreb u zatvorenom lijesu.

Na pogreb je bila pozvana i njegova �ena.

Koja je tada bila trudna.

Kad sam stigao na institut,

Sazvali su hitan sastanak u konferencijskoj dvorani.

Kasnio sam pa smo se pozdravili brzim poljupcem.

Jeste li se smjeli oprostiti od supruge? -Ne.

Iz konferencijske su nas dvorane prebacili u avion.

I zatim u Langley u NASA-in centar.

I vi�e se nismo vidjeli.

Jugoslaveni su bili �okirani.

Neki su navodno imali �iv�ane slomove.

In�enjeri su dobili nove identitete.

Nisu smjeli zvati obitelj u Jugoslaviji.

Re�eno im je da �e im obitelji biti zbrinute

I da im se ni�ta ne�e dogoditi. Ali moraju �utjeti.

Mnogo kasnije doznao sam od Hafnera.

Da sam dobio k�er.

Voljela bih znati koji je to veliki razlog za�to su me odvojili od oca.

Nema tog programa na svijetu.

Koji �ovjeku mo�e oduzeti pravo na izbor.

Ako bi to bio tvoj izbor, onda ni�ta.

No ako ti je to nametnuto...

Prof. Novakovi� zavr�io je na Golom otoku, koliko ja znam.

Da, ali vratio se obitelji.

Koju je korist imala obitelj od njega u onakvu stanju?

To je druga pri�a. -Bez brige, bio bi nam dobar.

�elite li se na�i s Ivanom Pavi�em?

Susret bi vjerojatno bio zanimljiv, pogotovo zato.

�to bismo si smjeli re�i stvari koje prije nismo.

Kad ostarite, nema vi�e zamjerki.

Moramo otvoriti ovo dolje.

- Je li daleko? - Skroz na kraju.

- Koji grob? - Stigli smo. Tu je.

Tvoj grob.

Eto vidi�. -Tko tu le�i? Vjerojatno nitko.

Ne znam. -Za�to bi le�ao netko unutra?

Kad su napokon poslali svoje ljude.

Da sura�uju s nama. Ma dajte! Znali smo vi�e od vas.

Vremenom smo se integrirali, no potrajalo je.

Amerikanci su shvatili.

Da jugoslavenska tehnologija ne�e nikad proraditi.

Ni uz pomo� jugoslavenskih in�enjera.

Titov je cilj bio dobiti na vremenu da na�e rje�enje.

NASA je bila bijesna jer je potro�ila tri godi�nja bud�eta na Jugoslaviju.

A sada su morali odgoditi let na Mjesec.

Posjetio je na�e in�enjere iza zatvorenih vrata. Uvjeravao nas je.

Da nas nisu zaboravili, kao ni ranjenike sa Sutjeske.

Jugoslavenski in�enjeri bili su vrijedan doprinos.

Neki su daleko dogurali u NASA-i.

Bez pomo�i Titove tehnologije.

Nekoliko godina poslije pokrenuta je misija Apollo.

20 sekundi i odbrojavam. 15 sekundi.

12,11,10,9...

Pokre�em proceduru paljenja.

6, 5, 4, 3, 2, 1,0.

Svi motori rade.

Imamo uzlijetanje. 33 minute nakon punog sata.

Neil Armstrong javlja da Apollo ide u pravom smjeru.

Mali korak za �ovjeka, ali veliki za �ovje�anstvo.

Neal i Buzz, govorim s vama preko telefona iz Bijele ku�e.

Ovo je zasigurno najva�niji poziv u povijesti.

Ne mogu vam opisati koliko se ponosimo vama.

Za sve Amerikance ovo je najponosniji dan ikada.

Siguran sam da �e nam se pridru�iti i ljudi diljem svijeta.

Krenuli smo, Houston.

Naveliko se slavilo. Dijelila su se odlikovanja.

A nas 26 in�enjera nitko nije ni spomenuo. Kao da nas nema.

Pavi�eva supruga Vesna poslije je izvr�ila samoubojstvo.

Kakva je bila va�a majka Vesna?

Mislim da je cijeli �ivot bila jako tu�na �to je izgubila svoju ljubav.

Je li ikada govorila o Ivanu, va�em ocu?

Jest.

Stalno je govorila o njemu. Oprostite.

Mislim da nikad nije mogla krenuti dalje.

I to mi je jako �ao.

Ekipa Apolla 11 posjetila je Beograd

I Amerikanci su iskoristili priliku da tada po�alju i pregovara�ki tim.

Tito ih nije mogao ignorirati.

Do�li su ga upozoriti da ne�e vi�e trpjeti isprike.

Novac koji su mu dali sada je pretvoren u zajam,

�to je pokrenulo sukob izme�u Jugoslavije i SAD-a.

Koji se samo pogor�ao. -U dva dana upoznali smo vo�e

I do�li smo prenijeti duh Apolla.

No nosimo sa sobom vi�e nego �to smo donijeli.

�elim jo� re�i: "Dovi�enja, Jugoslavijo."

Tito je bio bijesan zbog promjena uvjeta.

U prona�enim transkriptima vidljivo je da je bio izvan sebe.

Prijetio je Nixonu da �e Sovjetima re�i.

Da su Amerikanci nesposobni i lakovjerni.

Nixon se ponio arogantno

I zahtijevao da mu Tito vrati nekoliko milijuna dolara.

Jugoslavija je zavr�ila s dugom od 20 milijardi dolara.

Nixona je naljutilo to �to je Tito non�alantno pu�io cigare.

Koje mu je slao Fidel Castro ravno iz Kube.

Veliki broj ljudi u SAD-u pita se kako �ovjek od 77 godina

I dalje izgleda tako zdravo. Koja je va�a tajna?

Stalno radim i ne stignem ostarjeti.

Nemamo se �ega bojati.

Moglo bi na�koditi to �to sada poku�avamo u�initi s Jugoslavijom.

Ne �elimo sukob. No uvijek postoje razmirice.

Ovo je predsjedni�ka inicijativa otpo�etka.

Da. -Budi strog i reci da su ljudi protiv komunizma. To�ka.

Imamo nekoliko asova u rukavu. -Ti gadovi sigurno imaju problem s tim.

Ovo �e ih zbuniti i dr�ati ih...

Tako je. O�ekuju... Ako ne upali, briga me.

Uskoro �u doznati i okrenuti desno tako jako da im se zavrti.

Ne znam. -Izbrisat �emo ih s lica Zemlje. Ozbiljno to mislim.

�est jugoslavenskih diplomatskih misija u SAD-u napadnuto je.

Uslijed zagonetnih bomba�kih napada u razmaku od sat vremena.

Ambasada u Washingtonu jako je o�te�ena.

Bomba je postavljena u plitku rupu izvan kotlovnice.

Strop je o�te�en, stakla su popucala,

A velika rupa o�tetila je temeljni zid.

Ima 28 ranjenih. Osumnji�eni su na ispitivanju.

Vlada osu�uje napad kao sulud i besmislen.

Za napad se okrivljuju protu-titovski teroristi.

Tito se prepao i po�eo razmi�ljati kako da vrati novac Amerikancima.

Nismo imali toliko novca pa je po�eo razmi�ljati o alternativama.

Stru�ne analize zaklju�ile su da bi dug mogli otplatiti izvozom auta.

U kragujeva�koj "Zastavi" bili su vrlo iznena�eni.

Kad im je predlo�io da izrade luksuzan, moderno opremljen auto,

�to su in�enjeri i u�inili.

Jugoslavija i SAD ve� niz godina uspje�no sura�uju.

Duboko vjerujem da �emo tu suradnju jo� i vi�e produbiti.

Na obostrano zadovoljstvo. Hvala.

Gospodine... -�ekajte da popijemo pa onda prevedite.

Nekoliko godina poslije s Titom smo i�li u "Zastavu" u Kragujevac.

Gdje su Titu predali klju�eve od novog auta.

Situacija je bila mu�na.

Tito je klju� dao pomo�niku rekav�i da to nije auto za njega.

Bio je vidno razo�aran. Bilo je o�ito da su pogrije�ili.

Jer nisu izvje�tavali Tita o razvoju auta.

"Yugo" �e sigurno biti najve�a vrijednost za najmanje novca.

Na�em "Yugu" �elim mirno more i sretan put u Ameriku.

Zbogom i sretno u Americi.

Predstavljamo novi "Yugo",

In�enjersko dostignu�e iz Jugoslavije.

Od prometnih gu�vi do grubih terena, "Yugo" �e vas odvesti svakamo.

Od Zapadne od Isto�ne obale "Yugo" gazi konkurenciju.

Pouzdanost je njegovo drugo ime.

Uvijanje i sigurnost imaju posve novo zna�enje.

Nemojte �ekati jer mo�ete ostvariti san o pouzdanom autu.

Kupite si slobodu, kupite "Yugo".

"Yugo", vi�e slobode za manje novce.

Povijest se ponavlja. "Yugo" je stigao u SAD

I postaje poznat kao jedan od najgorih auta u povijesti SAD-a.

Odnos izme�u Jugoslavije i SAD-a i dalje se pogor�avao.

- Koji je plan? - Idemo do Victora.

Koji je 1980-ima radio u sovjetskoj ambasadi.

Ima hrpu zanimljivih informacija.

O ameri�koj uklju�enosti u Jugoslaviju.

- Viktore, 388? - Da.

To bi trebalo biti to.

Titov neuspjeh s "Yugom" zna�i da po�inje gubiti kontrolu.

Ekonomska situacija sve je gora. Inflacija raste, kao i nezaposlenost.

Svemirski program koji je podijeljen na republike...

�ale se na njega. Tita napadaju vlastiti ljudi.

Mora prihvatiti novi ustav koji daje ve�u samostalnost republikama.

Stvaranjem novog ustava ulazimo u novu fazu borbe za socijalizam.

Tito to shva�a kao izdaju, a za SAD je to trenutak koji su �ekali.

Da se uklju�e u samu Jugoslaviju.

Ovo je kopija originalnog povjerljivog izvje�taja CIA-e.

Ovo je nacrt budu�nosti Jugoslavije.

Prikazali su �to bi SAD htio da se dogodi da se vrati novac.

Saznali smo za taj plan.

Bila je rije� o takozvanoj destabilizaciji.

Koja se temeljila na poznatoj doktrini sukoba niskog intenziteta.

Destabilizirati komunisti�ki re�im, poduprijeti demokratske stranke,

Poticati ameri�ke tvrtke da posluju s republikama.

Jer su tako manje i lak�e je njima upravljati.

Jer su sada pojedina�ne zemlje.

Jugoslavenska narodna armija.

Odjednom je postala zadnja jedinstvena cjelina u zemlji.

Poku�ala je uspostaviti kontrolu nad situacijom.

No SAD podupire radikalne demokratske ideje.

Dokle god se aparat dr�avne sigurnosti ne bude mijenjao,

Nema smisla govoriti o prijelazu u normalno, demokratsko dru�tvo.

Ne zaboravimo da je aparat tu i djeluje.

Sje�am se tog va�eg �i�eka.

Bio je pod kontrolom dr�avne sigurnosne slu�be.

Zastupao je vrlo radikalne, filozofske ideje,

�to je za JNA predstavljalo ve�u opasnost.

Od usta�kog, �etni�kog ili domobranskog terorista.

Dok se ne rije�e odnosi izme�u JNA-a i politike,

Cini�no je govoriti o tranziciji u modernu dr�avu.

Tito gubi bitku. Star je i napu�ten.

Dok napetost raste. Mo�da se vi�e ne osje�am onako.

Kako sam se osje�ao nekada

I ne dajem ono �to se od mene o�ekuje.

Bojim se dana.

Kada �e se od mene vi�e o�ekivati nego �to �u mo�i dati.

Tog sam se dana vra�ao iz Ljubljane u Beograd.

Stigav�i u Beograd, uzeli smo taksi.

�udili smo se da taksist nije bio razgovorljiv kao obi�no.

Imao je suze u o�ima.

Nismo ga pitali �to se dogodilo jer smo ve� znali.

To je samo bila potvrda da se to stvarno dogodilo.

�to te nema.

�to te nema.

Kad nam mlado poljsko cvije�e.

Biser ni�e pono� nijema.

Kroz grudi mi pjesma lije�e.

�to te nema, �to te nema.

�to te nema.

Kad mi sanak pokoj dade i du�a se miru sprema.

Moja ljubav pjesmu kre�e, �to te nema, �to te nema.

�to te nema.

Moja ljubav pjesmu kre�e, �to te nema, �to te nema.

�to te nema.

Jugoslavija se po�ela raspadati uz mnoge ratove i brojne �rtve.

Razli�ite etni�ke skupine ratovale su me�usobno.

Poku�avaju�i osnovati nove dr�ave.

Odjednom mi se u�inilo da je, ne samo moja karijera.

Nego i �ivot, da su bili bezvrijedni.

Sve za �to smo se borili, radili i �rtvovali.

Prakti�ki je nestalo.

G. 1991. Kad sam shvatio da se sve raspada,

Da je cijela dr�ava u rasulu, da se sve ru�i,

Poku�ao sam se vratiti. Doletio sam do Londona,

No let za Zagreb bio je otkazan u zadnji �as.

Zbog napada JNA-a nisam uspio do�i u Zagreb.

Morao sam se vratiti odakle sam do�ao.

Drago mi je da smo se napokon uspjeli na�i. -I meni.

Mislim da CIA nije shvatila koliko �e nasilje uslijediti.

Kad se te dr�ave po�nu odvajati od Jugoslavije.

Trebali su u�initi ne�to da zaustave rat.

Pa je 1999. NATO pokrenuo zra�ne napade protiv ostatka Jugoslavije.

- Jeste li �ivi? Idemo! - Bje�imo!

Ironi�no, ali jedan od prvi ciljeva napada bila je tvornica.

Gdje se proizvodio "Yugo".

Ovo je veliki dan za slobodu.

Osigurali ste svoju slobodu i najavili da vi�e ne�e biti isto.

A Amerika �e pomo�i.

Da �to vi�e ameri�kih tvrtki pokrene svoje poslovanje ovdje,

Da se pro�iri trgovina i druge stvari.

Koje �e pomo�i va�em gospodarstvu.

Demokracija, tolerancija i ljudska prava moraju prevladavati svuda.

Jer nijedna nacija nije sigurna i nijedan napredak nije stabilan.

Moramo izgraditi Europu bez dr�ava na prvoj crti.

Slovenija �e predvoditi put, a Amerika �e pomo�i...

Ovaj �e film biti stvarna pobjeda.

Ako nakon gledanja svi gledatelji postanu svjesni.

Ne samo toga kako se nama oduvijek manipulira.

Nego i kako nema jednostavne izravne la�i.

�ak i ako je sve la�no,

Ovo la�no, ba� ako znamo da je la�no,

Govori nam jako puno o dru�tvenoj stvarnosti u kojoj �ivimo.

I ako se nije dogodilo, istinito je.

I to je klju�na poruka.

Eno Jovankina groba. Gdje? Ondje.

- Idemo? - Mo�e.

Idemo, tata. Jesi li gladan, �edan?

Idemo ne�to... Neka ide k vragu i Tito.

Preuzeto sa www.titlovi.com