Afrikaans
Akan
Albanian
Amharic
Armenian
Azerbaijani
Basque
Belarusian
Bemba
Bihari
Bosnian
Breton
Bulgarian
Cambodian
Catalan
Cebuano
Cherokee
Chichewa
Chinese (Simplified)
Chinese (Traditional)
Corsican
Croatian
Czech
Danish
Dutch
Esperanto
Estonian
Ewe
Faroese
Filipino
Finnish
Frisian
Ga
Galician
Georgian
German
Guarani
Gujarati
Haitian Creole
Hausa
Hawaiian
Hebrew
Hindi
Hmong
Hungarian
Icelandic
Igbo
Interlingua
Irish
Italian
Japanese
Javanese
Kannada
Kazakh
Kinyarwanda
Kirundi
Kongo
Korean
Krio (Sierra Leone)
Kurdish
Kurdish (Soranî)
Kyrgyz
Laothian
Latin
Latvian
Lingala
Lithuanian
Lozi
Luganda
Luo
Luxembourgish
Macedonian
Malagasy
Malay
Malayalam
Maltese
Maori
Marathi
Mauritian Creole
Moldavian
Mongolian
Myanmar (Burmese)
Montenegrin
Nepali
Nigerian Pidgin
Northern Sotho
Norwegian
Norwegian (Nynorsk)
Occitan
Oriya
Oromo
Pashto
Persian
Polish
Portuguese (Brazil)
Portuguese (Portugal)
Punjabi
Quechua
Romanian
Romansh
Runyakitara
Russian
Samoan
Scots Gaelic
Serbian
Serbo-Croatian
Sesotho
Setswana
Seychellois Creole
Shona
Sindhi
Sinhalese
Slovak
Slovenian
Somali
Spanish (Latin American)
Sundanese
Swahili
Swedish
Tajik
Tamil
Tatar
Telugu
Thai
Tigrinya
Tonga
Tshiluba
Tumbuka
Turkish
Turkmen
Twi
Uighur
Ukrainian
Urdu
Uzbek
Vietnamese
Welsh
Wolof
Xhosa
Yiddish
Yoruba
Zulu
Zovem se Bear Grylls.
Slu�io sam u specijalnim snagama Britanije,
peo se na Everest
i pre�ao zale�ene okeane na Arktiku.
Sada, moj cilj je da pre�ivim na jedno od najnegostoljubljivijih mesta na svetu.
Aljaska.
Vi�e od milion turista poseti ovo mesto svake godine
a vi�e od 5 hiljada nestane.
Pokaza�u vam ve�tine koje su vam potrebne da pre�ivite.
Ovo je obala Aljaske, odmah ispod Arkti�kog kruga.
Ovaj teren se sastoji od beskrajnih obala, dubokih �uma
i ogromnih gle�era.
Idem na vrh Aljaske.
Ovde dolaze penja�i i skija�i da osete divljinu.
Ali sa adrenalinom, dolazi i opasnost.
I svake godine umre oko 20 ljudi.
Stavi�u se na mesto izgubljenog skija�a
kako bih vam pokazao kako da pre�ivite u ovakvom okru�enju.
Svakog �asa �e me pilot ispustiti na jednu od ovih planina
i onda �u morati prona�i svoj put i bezbednost.
Nalazimo se na oko 70 metara.
30 metara.
15 metara.
Sve �to imam su skije, no�,
�uturicu sa vodom i kremen.
Ekipa snimatelja �e me pratiti.
Sedamnaest najvi�ih planina u sjedinjenim dr�avama
su ovde na Aljasci.
Ovo je raj za skija�e.
Sa tako malo ljudi, a sa toliko prostora
ovo je jedno od mesta prave divljine u Americi.
Jednostavno prelepo.
Biti ovde na ovim planinama je neverovatno.
Najve�a opasnost za skija�e su lavine.
Ubije oko 40 ljudi svake godine u severnoj Americi.
Jedno pogre�no skretanje i cela planina mo�e da se sru�i na vas.
Trebate znati kako da ih izbegnete.
Klju�na stvar u izbegavanju lavina je da poznajete sneg.
Mo�ete iskoristiti va� �tap za skijanje kako bi ga testirali
da li je �vrst ili slojevit.
Kada ga gurnete u sneg
treba da je �vrst.
Ali ako pritisnete i onda odjednom ode dole
onda zna�i da je u slojevima. A to je upravo opasno.
Odron �esto nastupa
usled neiskusnih skija�a i snoubordera
koji do�u da u�ivaju u 12 metara snega koji �esto pada ovde.
Na po�etak 2006-te, snouborder je izazvao lavinu
du�ine 90 metara na ovakvoj padini.
Oporavio se posle 3 meseca.
Pao je sa visine od 180 metara.
Spustio sam se 1500 metara.
i kona�no, ostavio sam iza sebe sne�ne vrhove.
Ovaj deo je toliko stenovit da je nemogu�e nastaviti skijama.
Skije me mogu samo sputavati.
Bolje mi je bez njih.
Ispod mene je gle�er, to je doslovno reka leda
a kao i svaka reka, ovaj gle�er ide nizbrdo.
Ako do�em do njega trebalo bi da me izbavi iz planina.
Ali da bi do�ao do gle�era treba da pratim ovu platformu
a to nije lako.
Temperatura se brzo spu�ta.
Temperature na Aljasci mogu da padnu i do -15C
a promrzline od leda su uvek opasne ovde.
Delove tela koje treba paziti su ekstremiteti.
Ruke, stopala, lice. A znakovi da ste dobili promrzline
su ti da vam ko�a o�ednom bude veoma crvena pa onda crna
video sam to na penja�ima na Everestu.
I mogu vam re�i da je to u�asno i veoma bolno.
Ova platforma me je dovela do brda okrenutom severu.
Po�to tu ima manje sunca pokriven je snegom.
Po�injem da se kajem �to sam se resio skija.
Vreme ne izgleda najbolje.
Biti zahva�eni nevremenom mo�e biti fatalno.
Moram brzo da se spustim.
Ali padina ispod mene ima 90 metara.
Mogao bi da se spustim ali to bi trajalo satima.
Umesto toga, koristi�u tehniku koju penja�i zovu "glisejd. "
kad krenete na dole,
usporavajte se svojim cepinima.
Ja nemam cepine, pa umesto toga lomim na pola skija�ke �tapove.
Vidim da se ovaj oblak pomera
i sve te�e mogu da vidim dno
prili�no sam nervozan �to �u uraditi ovo.
Ova tehnika je rizi�na, ali u hitnim situacijama
mo�e vam spasiti �ivot.
Ako ne pru�ate dovoljno pritisak i�i�ete prebrzo.
A ako pritiskate prejako �tap �e vam se oteti iz ruke.
Ovo je bilo brzo.
Radio sam ovo i pre ali ne na tako strmo i toliko dugo.
Mora da sam i�ao 80km na sat.
Bilo je to prebrzo
Stigao sam do gle�era. Ima ih oko 100000 u Aljasci.
Oni formiraju najve�e rezervoare sve�e vode na �emlji.
Lo�a vest je �to su puni pukotina.
Velike provalije u ledu �esto prekrivene snegom.
Najbezbedniji na�in za hodanje je biti vezan i i�i u parovima.
Ja nemam partnera za penjanje, zato moram na �vr��e zemlji�te
�to pre.
Ali izgleda da imam sre�e.
�vrsto zemljiste se pru�a du� gle�era.
Ali hodati u ovim �i�mama za skijanje je skoro nemogu�e.
�ini se kao da su od olova. Ali ne smem stati sad.
Provesti no� ovde gore mo�e biti fatalno.
Vidite.
Mogu da vidim kraj gle�era.
Da, bez sumnje se zavrsava. To je pravo olaksanje.
Kona�no sam van leda i snega.
Ali gle�er ima jo� jednu prepreku za mene.
Do�ao sam do o�tre litice.
Ovo je dno gle�era, i ova voda jurca na dole
kao i ovaj vodopad.
Nema �anse da se sa ovim �izmama i bez konopca spustim dole.
Potreban mi je drugi plan.
Moram da se spustim dole. Pitanje je kako.
Ispustili su me na zaba�enim ledenim planinama u Aljasci.
Moj izazov je da na�em izlaz odavde.
Ali prvo, moram da si�em sa ovog gle�era.
Moj put do dole je blokiran 18 metara visokim vodopadom.
Ali mislim da vidim drugi izlaz.
po�toji ledeni tunel unutar gle�era.
Nastao je topljenjem vode koja je tekla iznutra.
Ali ovaj me mo�e izvesti.
Ledeni tuneli su ekstremno nestabilna mesta
i gle�er se mo�e pomeriti i do 18 metara dnevno.
Pre ulaska proverite da li je led �vrst.
Mogu�e je da se iznad mene nalazi 60 metara debeo led.
I svakog momenta se mo�e sru�iti.
Uradite ovo samo ako vam je to jedini izlaz.
Postajem malo klaustofobi�an,
ne znam da li mozete da vidite okolo
ali ovo nije mesto gde bi ste �eleli da budete.
Umalo nisam poginuo na istom ovakvom gle�eru na Everestu
kada se pukotina otvorila ispod mojih nogu
i biti ovde ne budi ba� lepe uspomene
Samo �elim da iza�em.
�to vi�e zalazite to je te�e da se vratite.
Onda sam video svetlost dana ispred.
To je moj izlaz.
Nikada nisam osetio takvo olak�anje i, kona�no, si�ao sam sa gle�era.
Tako je dobro biti van gle�era i imati prostora.
Ali najbolje od svega je �to kona�no mogu da se re�im ovih prokletih �izama.
Tako je dobro.
Osta�u u ovim cipelama. Idealne su za hodanje
ali treba mi ne�to sto �e mi �tititi stopala,jer sada predstoji te�ak teren.
Ali nema �anse da pre�em jos jedan metar u ovom oklopu.
Teren je po�eo da se otvara
i mogu da vidim liniju drve�a ispred.
Hodao sam ve�inu dana, gladan sam a sada po�inje i ki�a.
Ali barem, kona�no, sam blizu �ume.
Ovo su dobre vesti. Vidim da nebo po�inje da se otvara
Mogu da vidim �umu tamo ali izgleda da ima
duboka uvala.
Mogu�e je da tamo ima reka, i tamo �u ja da idem.
znam da se ve�ina sela na Aljasci nalazi na reci.
I ako na�em jedno, mo�da me odvede do ljudi.
Ali prvo, da pre�em ovu nabujalu vegetaciju.
Mogu da vidim samo nekoliko metara ispred
i to vas �ini klaustofobi�nim.
znam da je ovo zemlja medveda. I mrki medved i grizli �ive ovde.
Mrki medvedi mogu da dostignu i do 500kg
porasti 2. 5 metra i mogu da rastrgnu �oveka.
Ovde mo�ete videti kako je medved grebao ovo drvo
a to oni rade. Oni do�u ovde, grebu
i �e�u se o drvo. Me�utim, ovde ima dlaka medveda.
Tako oni obele�avaju teritoriju.
Nedavno je ovde umro �eta�.
Kada su rend�eri prona�li ostatke tela, videli su krv medveda
i prazne �aure.
Ispalio je dva metka u medveda ali to nije bilo dovoljno da odbije napad.
Ali velike grupe retko napadaju
iz jednog prostog razloga.
Mnogo ljudi �na�i mnogo buke.
A to, upozorava medvede.
Ako ste sami, onda ste ranjivi.
Medvedi su mnogo opasniji kada su iznena�eni.
U stvari, najvi�e napada imaju lovci
zato �to se uvek �unjaju
zato je va�no, kada ste sami,
da pravite mnogo buke, kako bi medvedi znali da ste ovde.
Mozda izgleda malo sme�no �to idem naokolo i vi�em
ej "medo. "
Ali moram da ih dr�im podalje
Ma koliko buke pravio i dalje se ose�am nelagodno.
Ovo je izmet medveda.
Dobra vest je ako mo�ete da vidite, u ovom izmetu
male semenke bobica, �to zna�i da negde u blizini ima bobica.
Lo�a vest je �to je medved u blizini.
Ovo je staro najvi�e jedan dan.
Moram da se izvu�em odavde, ali nije tako lako.
Ova vegetacije je nemilosrdna. Svaki korak je bolan.
Ovo je,, �avolja motka", i ovo je najbodljikavija biljka
koju sam ikad video. Mo�ete videti bodlje du� stabiljke
du� debla �ak i na li��u.
I kad procveta �ak i tada ima bodlje.
I koren tako�e. Ovde je no�na mora.
Ali za domoroce Aljaske ovo je jedna veoma cenjena medicinska biljka
puna dobrih sastojaka, puna ginsenga.
Ali hodati kroz ovo, nije dobro.
Ka�e se da ginseng pove�ava snagu i izdr�ljivost
u ovom trenutku je to �to mi treba.
Potok te�e kroz,, �avolju motku".
Ako budem imao sre�e mo�da me odvede do reke
i onda mogu napustiti sumu.
To zna�i da se mo�ete kretati br�e.
Ali ova divljina je tako nepredvidiva.
Nakon nekoliko metara nai�ao sam na prepreku.
Ogroman vodopad.
Mora�u da izaberem:Dole ili vra�ati se nazad kroz,, �avolju motku".
Nijedna od opcija ne izgleda dobro.
Izgubljen sam u �umama Aljaske.
Do�ao sam do mora ali po�toji prepreka.
Ovaj vodopad.
Ima vi�e od 60 metara.
Rizi�no je.
Ali ja sam iskusan penja�
i pokaza�u vam kako da se spustite.
Najva�nija stvar kada krenete na dole
je da idete mirno.
Najvi�e penja�kih nesre�a se doga�a kada adrenalin jurne
i po�nete da �urite. Re�i�u vam jednu stvar:
Mo�emo izvesti dobro hiljadu puta ali samo jedan pogre�an korak
i sve mo�e krenuti lo�e.
Ove stene su neverovatno klizave i veoma je lako da se pogre�i.
kako bi se spustio, mora�u da pratim neka osnovna pravila
Pustite da noge nose pritisak.
Mnogo ljudi poku�ava da se penje samo rukama
ali ruke popuste, noge su vam mnogo ja�e.
Koristite ruke samo da se odr�ite i da balansirate.
Ima mnogo labavih kamena. Dakle, moram da testiram svaku rupu
gde stavljam ruke.
Snaga vode sada kada sam na pola puta do dole
mnogo ote�ava. Kao da se spustim sa ne�im na le�ima.
Ovaj zadnji deo je skoro vertikalan.
Ova ledena voda sa gle�era je kao bujica i jako me vu�e na dole.
A hladno�a samo pogor�ava.
Ova voda je tako hladna.
I ruke po�inju da mi trne.
Jedva da mogu da stisnem.
Ali da vam ka�em jedno. Kad pogledam nagore
mnogo je strmije nego �to sam mislio kad sam po�eo da se spu�tam.
Izgleda da dan traje 24 sata ovde leti
Ne izgleda tako ali je ve� 10 uve�e.
Hodao sam satima i sada moram da odmorim.
Moram da napravim skloni�te i zapalim vatru kako bi osu�io ode�u.
U situaciji pre�ivljavanja uvek je va�no da odr�avate moral na nivou.
A za mene, ni�ta nije bolje od vatre.
Na Aljasci ima oko 6 miliona hektara �uma.
I ve�ina njih je prekrivena borom i jovovinom,
oba su idealna za izgradnju skloni�ta.
za ovo skloni�te, bi�e mi potrebno deset grana jovovine.
Najbolji na�in je da ih savijete do dole, dok ne vidite da je napregnuto
i kad vidite da su vlakna napregnuta samo pritisnite no�em i on �e pro�i.
Ovaj je gotov.
Jovovinu mo�ete prepoznati preko lista.
A ja �u iskoristiti ovaj bor za krov.
Pravim skloni�te od grana.
I ako stavim ovo ovde i onda spojim ove dve
sada samo treba da isprepletamo ovo.
Da bi bilo vodootporno, po�nite odozdo na gore
i jo� jedan sloj gore.
Sada mi treba vatra.
Uvek nosim sa sobom kremen kako bih zapalio vatru.
Obi�no, ova vrba je odli�na za paljenje,
ali je vla�na. Tako da �e paljenje vatre biti borba.
Iskoristio sam polovinu za prvi neuspeli poku�aj.
To je olak�avaju�e.
Mrki medvedi ubiju nekoliko ljudi i grizlije
ali od 90% napada
oni ustvari love ljude kao plen.
Mnogi me�tani nose pu�ke sa sobom.
Ako nemate pu�ku, jedini na�in da se spasite
je da uzmete nekakav �tap i nabijete mu ga u o�i.
Va�e telo ima biolo�ki sat koji nam govori da spavamo kada se smra�i
i koji nas budi kada svane.
Po�to na ovakvom mestu no� traje samo 4 sata,
bi�e te�ko dobro odspavati.
A naravno tu su i medvedi.
Sada je oko dva ujutro.
�ujem kako ne�to hoda ovuda.
Jel �uje�? Slu�aj, slu�aj.
Bilo da je jelen ili medved
nadam se da �e ih vatra oterati.
Nadam se �ta god da je, da �e ostaviti ovog,, Medu" na miru.
Jutro je, i drugi je dan kako sam izgubljen na Aljasci.
Sada je oko 5 ujutro i ve� je dan.
Budan sam i ose�am se slomljeno.
Jo� uvek pada ki�a.
I ose�am se po malo uznemireno.
Ali misli da je to razumno po�to sam celu no� proveo mokar.
Mislim da imam pravo da se ose�am malo uznemireno.
I dalje pratim potok koji sam na�ao ju�e.
Video sam reku u dolini i tamo treba da idem.
Sada kada sam je na�ao, to su odli�ne vesti.
Ova reka �e me odvesti do obale.
A to je mesto gde se mo�e na�i najvi�e ljudi na Aljasci.
Ali pratiti reku nije lako. Mnogo malih potoka se uliva u nju
i primoran sam, da ih konstantno prelazim.
Hladno je.
Ovo je brzo.
Ove reke od gle�era su ekstremno hladne.
Veoma je va�no da se okrenemo ka struji
kako bi se borili sa snagom vode.
Nakon nekoliko milja, reka se pro�irila.
Mora da sam blizu obale.
Kona�no, more.
Koliko ja znam, pronalazak ove obale
�e biti moja najbolja �ansa za pomo�.
Problem je �to... mogu i�i 800 km u tom pravcu
i 800 km u onom pravcu, a da ne nai�em na nikog.
zato samo treba da izaberem na koju �u stranu.
Do�ao sam do jednog od mnogih zaliva
na obali Aljaske.
Moje najbolje �anse da se spasim
su da me primeti neki ribarski brod koji dolaze ovde da pecaju.
Vidi ovde. Vidi.
Mrtav losos.
Evo jo� jednog. Ovo su odli�ne vesti!
Ovde lososi plivaju uzvodno.
Oni prevale oko 480 km od mora
kako bi do�li u istu reku gde su ro�eni,
u istu pritoku. Oni se vrate tu
polo�e svoja jaja i uginu.
Reka je puna kraljevskog i ru�i�astog lososa.
Nemam strunu za pecanje
i zato moram da smislim drugi na�in kako bi ih uhvatio.
Pravim koplje od drveta.
Na�ao sam drvo na koje grane rastu u V,
duga�ke oko 1.20m.
Prvo treba ukloniti sve druge gran�ice i onda polomiti te dve
i nao�triti ih.
Ovo �e probosti njihovu ko�u i zadr�ati ih dole
dok je ne zgrabim rukama.
Pravljenje koplja traje oko 10 min. Ali pecanje mo�e da traje mnogo du�e.
U ovom jezeru mora da ima preko hiljadu lososa
ali preduboko je da bih mogao da probodem jednu.
Kada bi mogao da ih upla�im i nateram da odu u pli�u vodu
onda po�toje dobre �anse.
Moja ideja je upalila. Ribe idu gde ja �elim.
Vidim da ih ima dosta, a duboko je samo 15 cm.
Poenta je da pri�ete �to bli�e i veoma polako.
Jedan od glavnih predatora lososa su orlovi
koji se obru�avaju odozgo, zato su ribe veoma osetljive na senku.
Ako vide moju, pobe�i�e.
�ekam pravi trenutak.
Kad zastanem, one �e mi pri�i.
Ali izgleda kao da su van doma�aja.
Ka�u da je za ribolov potrebno strpljenje.
Ja sam verovatno najmanje strpljivija osoba koju ste ikada videli.
Sada �u probati da im pri�em agresivnije.
Kako pobe�e...
Bilo je veoma blizu.
Imam je.
Do�i.
Ovo �e biti dobar komad.
Natakao sam ga na �krge, sa strane
sada �u gurnuti prst na isto mesto gde sam ga natako.
Ovde otpozadi.
Kako bi mogao da ga dr�im.
Ovo mo�ete jesti pravo iz reke.
Ovo je najsve�iji losos sa Aljaske koji mo�ete imati.
Oduvek sam voleo su�i.
U lokalnim zajednicama
ribe �ine glavni izvor hrane za celi godinu.
Riba je puna proteina.
Krlju�t lososa je mala i mo�ete tako�e jesti ko�u
zato �to sadr�i dosta masti.
Sve �to mome telu treba kako bi nastavio sa hodanjem.
Pro�lo je dva dana kako nisam imao pravi obrok
i zato �u iskoristiti ovu gozbu maksimalno.
Mo�da sam sada van �ume, ali sam i dalje okru�en medvedima.
Oni obi�no dolaze ovde da pecaju.
Vidi ovde. Vidi.
Ovo je razlog za�to moramo da budemo pa�ljivi.
Mo�ete videti da je bez sumnje ovde prolazio medved
i smestio svoje debelo telo
i gostio se lososom.
Neverovatno. Vidite.
Mo�ete videti mesto na kom je bio.
I mo�ete videti ostatke hrane. Masno�a i iznutrice.
Pojeo je deo gde se najvi�e nalaze masno�a i proteini, sve drugo je ostavio.
Ali zbog ovoga moramo da budemo pa�ljivi.
Smrkava se i moram da na�em mesto gde �u se odmoriti.
Pe�ine su skloni�ta koje je napravila priroda, ali su �esto zauzete
�ivotinjama, uklju�uju�i i medvede.
Ova je veoma plitka i znam da je bezbedna
ovo je idealno mesto za odmor.
Visoki zidovi zna�e da ne�u biti iznena�en otpozadi.
Sada mogu da se odmorim koliko �elim
po�to nemam pojma �ta me �eka.
Sada kada sam na obali, hrane ima u izobilju
naro�ito na pla�i po�to je plima slaba.
Ova stena je cela pokrivena �koljkama.
One su odli�an izvor hrane, zato �u uzeti nekoliko
i skuvati ih kasnije.
Ovo je u stvari jedno od glavnih jela me�tana.
�koljka uvek treba biti dobro skuvana.
zato mi treba vatra.
,, Star�eva brada" raste na granama i drve�u i gori veoma dobro.
Ali moram na�i i drva.
Ovo je suvo drvo koje �elim.
Drvo koje se nalazi na zemlji je obi�no puno mahovine i vlage
ali ovo je odli�no. Nije na zemlji i suvo je.
Treba se �uti pucanj. Dobar na�in za utvr�ivanje drveta da li je dobro za vatru
je kada �ujete da puca
kao zvuk vatre.
A to je dobar znak. To je znak da je drvo dobro za vatru.
po�to nemam u �emu da ih skuvam, oko �koljke sam stavio dva sloja algi.
Ovo �e se pona�ati kao pe�nica. Trebalo bi da se skuvaju za 10 minuta.
Kada ih vadite iz vatre produvajte moluske.
Ako se ne otvore, to zna�i da su ve� mrtve i da nisu dobre.
Ali kada se skuvaju trebalo bi da se otvore.
Ova se ba� otvorila.
Sada kada sam na obali vredi probati napraviti neki signal
zbog brodova koji prolaze ovuda.
Imam odli�nu preglednost mora
i sigurno vredi napraviti signalnu vatru.
Stavljam na gomilu sve ove grane
i stavljam dovoljno zelenila kako bi dimilo.
Ako neko prolazi, vide�e ovo.
Klju�no je napraviti beo dim kako bi dao kontrast u odnosu na �eleno drve�e i�a mene.
Ali je priroda protiv mene.
Ako pogledate, vide�ete da se dim ne di�e mnogo.
U stvari, izgleda da ide na dole.
A to je znak da dolazi nevreme.
Iako je sada plavo nebo, vreme se mo�e pogor�ati.
po�to nisam imao sre�e u opa�anju nekog broda, moram da nastavim dalje.
Ali je te�ko.
Ali plima konstantno ulazi i izlazi u ove zalive.
Vidi ovde. Vidi, vidi.
Vidite one kolibe?
Mogu da vam garantujem da neko �ivi tamo.
Ribar ili neko. Mislim da sam uspeo.
Ako ovde ima ljudi, mogu�e je da sam na putu za ku�i.
Vidite ovo.
Ali vegetacija je visoka i ku�e su propale.
Aljaska ima istoriju napu�tenih imanja.
Obala je puna napu�tenih rudnika, zatvorenih fabrika i koliko vidim,
starih brvnara.
Siguran sam da je ovo nekada davno bilo puno ljudi
ali danas, je pusto.
Nije ba� luksuzna brvnara kao �to sam o�ekivao,
puna kola�i�a i sendvi�a. �ak nema ni krova.
Ali re�i�u vam jednu stvar. Ako se ikad vratim ovde
ovo je pogled koji �elite da imate kad gradite ku�u.
Pogledajte samo. Prosto prelepo. Licem u lice ste sa planinama i gle�erima.
Neverovatno
Gledanje u gle�er mi je dalo ideju koja mi mo�e pomo�i da odem odavde.
Ovi gle�eri pri obali su poznata turisti�ka atrakcija
i mogu�e je da ima neka krstarica tamo. Ali izgleda kilometrima daleko
�eka me dugo pe�a�enje.
Vidite ovo. �amac.
Ovo je odli�no.
Ovo mo�e biti klju�na stvar koja �e me izbaviti odavde
ako mo�e da pluta.
Jedna od glavnih stvari u situaciji pre�ivljavanja
je da budete otvoreni za svaku priliku. A ovaj �amac mi je pru�io jednu.
Potrebno mi je veslo, a ova lopata �e poslu�iti.
�amac je star a more je puno leda.
To je odluka za kojom �u mo�da �aliti.
Nalazim se na starom �amcu kojeg sam upravo na�ao
i kre�em se lagano du� obale.
Da hodam, bili bi mi potrebni dani hoda kroz ove beskrajne zalive.
Ali stari �amci su �esto rizi�ni.
Ali sada ovo je moja najbolja alternativa.
po�toji pri�a o ocu i njegovoj deci
koja su bila izgubljena ovde tokom sne�ne oluje.
�ekali su deset dana na pomo� koja nije nikad stigla.
Onda je njihov otac doneo te�ku odluku, da ostavi njegove �erke tinejd�erke
dok on i njegov sin poku�avaju da prona�u pomo�.
Pronasli su neku staru brvnaru ali be� znakova �ivota.
Onda je do�la druga oluja i morali su da �ekaju �est dana
dok se vreme ne smiri. I misleo je da �e prona�i svoje k�eri
mrtve. Ali kada se vreme pobolj�alo
pronasli su �amac i popravili ga
kako bi oti�ao po svoje �erke koje su, neverovatno, jo� uvek bile �ive.
Slede�eg dana, bili su spa�eni.
Kako idem dalje, nai�ao sam na zaliv pun leda.
I ako nastavim led �e probosti �amac.
Ledeni blokovi su svuda oko mene.
Mo�da deluju prelepo
ali mogu da nanesu ozbiljnu �tetu i ve�im brodovima.
1989, Ekson Valdez, tanker ulja te�ak 33, 000 tone
potonuo je na Aljasci poku�avaju�i da izbegne ledene sante.
Ovo mesto je prosto neverovatno.
Re�i�u vam jednu stvar. Na svim mestima na kojim sam bio
nikada nisam video tako neobi�an teren.
Ovde ima hiljade ledenih santi koje plutaju ovuda
i svi se oni otka�e od gle�era i idu u more.
Neki od njih su stari i do pet hiljada godina.
Ovo je neverovatan pejza�.
Mo�ete videti samo vrh ledenog brega, jer je 90% pod vodom.
po�to se led topi br�e kad do�e u kontakt sa vodom
�amac na kraju postaje sve te�i
i pluta sve te�e.
Po�injem da brinem po�to je led po�eo da se zatvara
i ba� je te�ko orjentisati se i znati gde se nalazi�
jer se ovo stalno pomera. U jednom momentu vam se u�ini kao prolaz
a o�ednom se zatvori ispred vas.
Ba� je te�ko odvratiti ovo. Kao kamen su.
Vidite koliko ovo mo�e �tetu da nanese
Ne znam jo� koliko �e ovaj �amac izdr�ati.
Voda je ve� po�ela da ulazi.
Ovo mi se uop�te ne svi�a.
�amac se o�te�uje konstantnim udarima leda.
I hladna voda je po�ela da ulazi.
Jel vidite ono par�e zemlje sa �ljunkom, tamo?
Tamo mi idemo.
Ekipa ima �a�titnu ode�u.
Ja nemam.
Na po�etku su bile nekoliko kapi, ali se sada napunio.
Izgleda da mi je jedina opcija plivanje.
Ve� je po�eo da tone
Ali prvo, moram da skinem ode�u, pre nego �to me povu�e nadole.
Potpuno je potonuo.
Nemoj jo� da potone�. Nemoj da potone�.
�amo jo� malo, da ostane na povr�ini.
Treba da preplivam 200 metara do obale.
Ali izgleda da je ovo kraj. Ode i pramac...
zbog �oka sa dodirom vode, di�em ote�ano
a opasno je udisati veliku koli�ni vazduha i vode.
Tako se ljudi udave.
Moje srce lupa kao ludo, i di�em ubrzano.
Kod nekih ljudi, ovo mo�e izazvati sr�ani napad.
Moram da skinem maj�u.
Pamuk vam doslovno isisava toplotu.
Pravi je ubica kad je mokar.
Ako vam se majca i farmerke izmokre u ovakvim uslovima
morate brzo da ih skinete.
Du�e �e te pre�iveti goli.
I ova voda je sa gle�era.
Ovoj vodi treba mnogo manje da se zamrzne
nego obi�noj. Skoro da je hladnija od leda.
Prsti su se uko�ili.
Moram da ubrzam krvotok.
Moja jakna je ostala suva unutar ranca, i to �e me spasti.
Vidite. Otvoreno more.
Ovo je mesto gde odlazi sav gle�er.
Ovo je odli�no. Mogu da vidim miljama i miljama,
du� obale. Ali mora�u da zastanem
i ugrejem se malo od ovih kamena,
i ne mrdam nikuda, dok se ne osu�im i ugrejem kako treba.
Mislim da je ovo idealno mesto za �ekanje.
Ribarski brodovi i turisti dolaze po nekoliko puta u ove otvore.
I nije te�ko zaklju�iti za�to dolaze ovde.
Prelepo je.
�ekam i �ekam, ali se ni�ta ne pojavljuje na horizontu.
Idem dalje du� pla�e da vidim da li mogu ne�to da na�em.
Ako moram da provedem jo� jednu no� ovde, bi�e mi potrebna hrana i skloni�te..
Ali ba� kada sam izgubio nadu, �uo sam zvuk motora u daljini.
Vidi. Vidi.
Tamo je brod. Nadam se da �e pogledati ovuda.
Oti�i �e za nekoliko minuta
a bez drva za signalnu vatru
mogu samo da ra�unam da �e moje mahanje i malo sre�e
privu�i njihovu pa�nju.
Okre�e se. Okre�e se.
Videli su me. Sad sam na putu za ku�i.
Ovo je bilo neverovatno putovanje.
Od visokih i ekstremnih vrhova do ledenih gle�era.
Aljaska je mesto gde stvarno mo�emo
da se pribli�imo prirodi.
A za mene, ovo je prava magija.
Subtitle: Krang\stefan_krang@yahoo.com Sync, kva�ice i jo� sto �uda: Aleks@
Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.