Afrikaans
Akan
Albanian
Amharic
Arabic
Armenian
Azerbaijani
Basque
Belarusian
Bemba
Bengali
Bihari
Bosnian
Breton
Bulgarian
Cambodian
Catalan
Cebuano
Cherokee
Chichewa
Chinese (Simplified)
Chinese (Traditional)
Corsican
Czech
Danish
Dutch
English
Esperanto
Estonian
Ewe
Faroese
Filipino
Finnish
French
Frisian
Ga
Galician
Georgian
German
Greek
Guarani
Gujarati
Haitian Creole
Hausa
Hawaiian
Hebrew
Hindi
Hmong
Hungarian
Icelandic
Igbo
Indonesian
Interlingua
Irish
Italian
Japanese
Javanese
Kannada
Kazakh
Kinyarwanda
Kirundi
Kongo
Korean
Krio (Sierra Leone)
Kurdish
Kurdish (Soranî)
Kyrgyz
Laothian
Latin
Latvian
Lingala
Lithuanian
Lozi
Luganda
Luo
Luxembourgish
Macedonian
Malagasy
Malay
Malayalam
Maltese
Maori
Marathi
Mauritian Creole
Moldavian
Mongolian
Myanmar (Burmese)
Montenegrin
Nepali
Nigerian Pidgin
Northern Sotho
Norwegian
Norwegian (Nynorsk)
Occitan
Oriya
Oromo
Pashto
Persian
Polish
Portuguese (Brazil)
Portuguese (Portugal)
Punjabi
Quechua
Romanian
Romansh
Runyakitara
Russian
Samoan
Scots Gaelic
Serbian
Serbo-Croatian
Sesotho
Setswana
Seychellois Creole
Shona
Sindhi
Sinhalese
Slovak
Slovenian
Somali
Spanish
Spanish (Latin American)
Sundanese
Swahili
Swedish
Tajik
Tamil
Tatar
Telugu
Thai
Tigrinya
Tonga
Tshiluba
Tumbuka
Turkish
Turkmen
Twi
Uighur
Ukrainian
Urdu
Uzbek
Vietnamese
Welsh
Wolof
Xhosa
Yiddish
Yoruba
Zulu
PET NAČINA DA PREPOZNATE LAŽNE VIJESTI
Sve ove priče su lažne:
Novinar uči studente kako da ih prepoznaju
Svi moramo postati digitalni detektivi
Evo njegovih savjeta.
Osnovno je:
Odakle dolazi ta informacija?
Mnogi sajtovi sa lažnim vijestima,
kreiraju URL koji je sličan
URL publikaciji koju poznajete
ili vam je bliska.
Konačno, najbolji način za razumijevanje
da li je stranica pouzdana ili ne,
je zapravo čitanje cijelog njenog sadržaja.
Ne samo jedan članak,
već i ostale da vidite:
da li su ispunjeni standardi
kvalitetnog novinarstva?
Zvuči li naslov neutralno?
Ako te to stvarno naljuti
ili rastuži,
ili te grohotom zasmije,
to ti je zapravo crvena lampica
jer uzrokuje kratki spoj
u tvom logičkom centru ili u sposobnosti razmišljanja.
Ko je napisao tekst?
Mogu istražiti autora tog članka.
Mogu pogledati i ostale tekstove koje je napisao.
Postoji li autor teksta?
Zato što je to važna stavka
što nam pomaže da razumijemo
da li je ta informacija zapravo
stvarna i pouzdana ili ne.
Koji je izvor članka?
Ako pročitam nešto što kaže:
„Naučnici vjeruju da vas
čokoladni kolači čine pametnijima",
pa, ko su ti naučnici?
I šta su tačno rekli?
Jedan od načina za širenje glasina je
da mnogoštvo ljudi
stalno ponavlja istu informaciju,
ali je niko ne provjerava.
Novinari zavise od
izvora visokog kvaliteta.
Pa stručnjaci, kako ste stupili u kontakt sa ovim informacijama?
Na osnovu čega mislite da li je ova informacija tačna?
Da li je slika tačna?
Neko je snimio tu fotografiju,
prije možda 3 godine i napisao:
"Ovo se dešava upravo sada".
Vidjeli smo mnogo takvih
tokom nedavnih uragana.
Upotrebom obrnute pretrage slika na google,
možete saznati gdje se ta slika
pojavljvala ranije
i ko ju je dijelio.
Može vam dati važne tragove,
kao da li je slika originalna ili ne,
da li slika njeste ili nije u svom izvornom kontekstu.
To je ono što treba da uradimo,
hajde da probamo da kopamo malo dublje,
nego taj prvi tvit,
koji tvrdi da vas čokoladni kolači čine pametnijim.
Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.