Original subtitles

NETFLIXOVA SERIJA

Rich Kisseloff voli provesti dan u �umi s prijateljima�

�u vo�nji na dva kota�a prepunoj adrenalina.

Idemo, de�ki. Idemo.

Zahvaljuju�i pasmini koja se zove greyster.

Greysteri postoje otprilike 50 godina.

Oni su mje�avina hrta,

njema�kog kratkodlakog pti�ara, engleskog pti�ara

i jo� nekoliko pasmina.

Te su �ivotinje ro�ene da tr�e.

Hajde!

Kad izvadim orme, oni polude.

Najlak�e ih je privezati na skuter.

Zeznuto je ne pasti.

Vo�nja na skuteru s psima sport je u kojemu je u timu najmanje jedan pas.

Sjajan je osje�aj juriti stazama,

jedno ste sa svojim psom, a psima se to svi�a.

Greysteri su prirodno dobri sporta�i

koja mo�e osam kilometara tr�ati brzinom od 30 km/h.

Nijedna druga �ivotinja ne mo�e tr�ati ovako brzo i sna�no

i pri tome tako dugo tro�iti energiju.

Koja je njihova tajna?

Po�inje s njihovim kosturima.

Psi nemaju klju�ne kosti koje povezuju ramena i rebra

tako da mogu protegnuti prednje noge kako bi pove�ali du�inu koraka.

A kod dugonogih greystera to mo�e iznositi nevjerojatnih pet metara.

Vidite velike noge, velike butove,

velika prsa, velike mi�i�ave pse.

Op�enito vole tr�ati. To im je uro�eno.

Nema toga �to radije rade.

Obi�no treniramo pse u dobi od oko devet mjeseci do jedne godine.

Treniramo ih uputama, naredbama,

�elimo se pobrinuti da se psi preteknu, a da se ne potuku,

da se ne zapetljaju.

Desno!

�Gee� zna�i desno, ��haw� zna�i lijevo.

To su naredbe koje su rabili u pro�losti

za upravljanje ko�ijama i sli�no.

To je veza izme�u vas i va�eg psa, radite kao tim.

Vrijeme curi pa poku�avate �to br�e prije�i stazu.

To je malo uzbu�enja i opasnosti u isto vrijeme.

Richov najiskusniji kolega je Guinness.

Guinness je poseban pas otkako je bio �tene.

Ni�ta ga ne uzbu�uje.

Ne uzbu�uju ga drugi psi.

Samo tr�i i tr�i. On je poseban pas.

Greysteri iznimno u�inkovito upijaju i iskori�tavaju kisik.

To je maksimalni primitak kisika, �VO2 max.

Guinnessu zavide i sporta�i iz redova ljudi.

Greysteri imaju jedan od najboljih maksimalnih primitaka kisika me�u psima.

Mislim da je to negdje u rasponu od 200.

Za razliku od njih, on kod elitnih sporta�a iznosi 70 ili 80.

Ova golema razlika izme�u nas i pasa posljedica je mitohondrija.

To je pokreta�ka snaga svake stanice u na�em tijelu.

Kisik koji udi�emo i hranu koju jedemo pretvaraju u energiju.

U usporedbi s ljudima, Guinness ima gotovo duplo vi�e tih stani�nih baterija.

Dobar de�ko.

Da. -Ova pse�a izdr�ljivost je impresivna.

I to toliko da ameri�ka vojska financira istra�ivanje o primjeni kod vojnika.

I dok Pentagon istra�uje, �Rich i Guinness jednostavno u�ivaju u �ivotu.

Svatko se mo�e utrkivati na skuteru. S bilo kojim psom.

Ne morate se natjecati. Mo�ete samo izvesti psa i vje�bati.

Usput i vi vje�bate.

Sjajno je tako iza�i na stazu

i u�ivati sa svojim psom.

Dobar de�ko, Guinnesse.

Bravo!

Svi na�i ljubimci pre�ivjeli su tisu�ama godina u divljini

bez na�e pomo�i.

Zato su razvili nevjerojatne tjelesne sposobnosti

koje katkad uzimamo zdravo za gotovo.

RO�ENI DA TR�E

Upoznajte Cama, voljenog sirijskog hr�ka staroga godinu dana.

Ali neka vas ne zavara bucmasto tijelo i malene noge.

Cam je jedan od najizdr�ljivijih sporta�a u �ivotinjskome svijetu.

Svaki dan �ivota slijedi nezasitni instinkt

jer je ovaj mali�an trka� na ultra duge staze.

Maksimalnom brzinom od 6 km/h

prevali 600 koraka u minuti.

To je �etiri puta vi�e od najbr�eg trka�eg konja.

S prekidima tako mo�e tr�ati i do sat vremena dnevno.

Da bismo shvatili te �udesne tjelesne sposobnosti,

moramo Cama vratiti u domovinu predaka.

Sirijski hr�ci potje�u iz suhe i stjenovite sirijske stepe,

surove okoline u kojoj nema dovoljno hrane.

Ali hr�ci imaju brzi metabolizam

i svaki dan moraju pojesti dvostruko vi�e nego �to te�e.

Zna�i da gotovo stalno tra�e hranu.

Hr�ci poput Cama u prosjeku prevale

osam kilometara svaka 24 sata.

Zadr�ao je taj divlji instinkt za kretanje.

Da je Camov kota� velik kao London Eye,

okrenuo bi ga 19 puta na dan.

Zato dobro podmazujte kota�e svojih hr�aka.

Ili �ete oglu�iti.

Kad je rije� o vrhunskoj izvedbi, brzina nije nu�no klju�na.

SPORI, ALI POSTOJANI

U Tokiju ta dugovje�nost �ivi u umu g. Mitanija.

Ponosni je vlasnik Bonchana, ostrugaste kornja�e,

koji je s njim ve� 25 godina.

Kad je stigao, bio je malen i mogao mi je sjediti na dlanu.

No stvari su se promijenile.

Bonchan sada ima ponosnih 70 kilograma.

Podrijetlom iz afri�kih pustinja,

ostrugaste kornja�e jedne su od najve�ih kornja�a na svijetu.

A ova kornja�a g. Mitaniju zna�i sve.

Bonchan voli �etati.

Oko 15 ili 16 sati ka�e mi da �eli iza�i.

Iako ve�ina kornja�a �ivi u vrtovima,

sredi�nji Tokio nije prepun zelenih povr�ina.

Zato je g. Mitani prona�ao drugi na�in na koji Bonchan mo�e vje�bati.

�ak je i ljudima stresno kad su zatvoreni unutra.

Zato sam odlu�io da �emo i�i van.

Kad �e�em s Bonchanom, ne moram ni o �emu razmi�ljati

i osje�am se vrlo spokojno.

�ivi svojim tempom.

Od Bonchana sam nau�io kako da se opustim.

Ostrugaste kornja�e u pustinji prehodaju osam kilometara na dan

i kopaju skloni�ta duboka 7,5 metara.

Sve to sa srcem koje rijetko kuca br�e od �est otkucaja u minuti.

Budimo iskreni, kornja�i na srcu zavide

svi ultramaratonci svijeta.

Iako se Bonchan lako nosi

sa �etnjom od 400 metara oko ku�e,

usporavaju ga jedino brojni obo�avatelji.

Budu�i da �esto idemo u �etnju, susjedi su se navikli na njega,

ali kad ga ljudi vide, iznenade se.

Bonchan �e dugo �ivjeti

jer ima manje stresa,

a ja poku�avam ukloniti sve njegove brige.

Dobar �ivot i nizak puls nisu jedine tajne Bonchanove dugovje�nosti.

Nedavna su istra�ivanja pokazala da goleme kornja�e rijetko dobivaju rak.

Nevjerojatno, no kad im se stanice o�tete, uni�te same sebe.

Ovo je dobar znak za Bonchana, koji bi mogao �ivjeti vi�e od 100 godina.

Ali zato g. �Mitani ima problem.

Znam da ne�u �ivjeti du�e od njega.

Zato tra�im nekoga da se brine o njemu.

Ako umrem,

�elim da netko drugi Bonchana voli vi�e od mene.

Izdr�ljivost kornja�a nije sjajna samo za pre�ivljavanje na Zemlji.

Na vrhuncu svemirske utrke

Rusi su na Mjesec poslali dvije kornja�e.

Obletjele su jednu orbitu prije slijetanja u Indijski ocean.

Nevjerojatno, ali pre�ivjele su bez ogrebotine.

Bile su prva stvorenja koja su putovala na drugi svijet.

Jo� je impresivnije �to su na putovanju postigle brzinu do 33 Macha.

To ih �ini najbr�ima kornja�ama u povijesti.

Ve� smo upoznali prvake izdr�ljivosti.

A ovi frajeri mogu izdr�ati da nekoliko sati ne rade ni�ta.

No u Kaliforniji jedan par i njihova ma�ka idu protiv tog trenda.

NEUSTRA�IVA MA�KA

Ovo je Mav. I nije obi�na ma�ka.

On je trogodi�nja bengalska ma�ka koja pripada Nicku i Kayli.

Vole biti u vodi, usredoto�ene su

pa ako ne�to poku�avaju uloviti,

ni�ta ih ne mo�e smesti.

Mislim da zato voli neke zabavne stvari koje radimo zajedno.

Voli ove izazove.

Kad su shvatili da Mav voli vodu,

htjeli su podijeliti svoju ljubav prema pla�i.

Kad je bio ma�i�, pomislio sam:

�Stavit �u dasku u bazen.

Bilo bi smije�no da sko�i.�

Nisam to o�ekivao, ali stavio sam hranu i sko�io je.

Nakon toga smo bili nasred jezera.

Iznenada je sko�io iz Kaylina kajaka

i doplivao do moje daske.

Pitali smo se �to se doga�a.

Mav je uskoro po�eo dijeliti njihovu ljubav prema vodenim sportovima.

Biv�i profesionalni wakeboarder Nick odlu�io je dodati jo� adrenalina.

Voli svladati strah i u�initi ne�to jo� ve�e.

�Za�to ne bismo oti�li na surfanje? Ionako mu je ugodno na dasci.�

Tada sam oblo�io dasku,

da se mo�e primiti.

Ako dotr�i naprijed, mo�e se �vrsto dr�ati.

To mu je dalo puno samopouzdanja.

�ini se da bengalske ma�ke vole izazove.

Mav je brzo savladavao poteze.

Kad uhvatimo val, daska se naginje prema dolje.

Vidite da Mav gura ruke prema naprijed,

priprema se kad se po�injemo spu�tati.

Ali daskao sam nekoliko puta kada se daska nagnula prema natrag.

A on se popeo na nos i kao da je stajao na vrhu daske.

Prvi sam put mislio da je lud.

Ali koristi se ravnote�om. Vrlo je okretan.

Kad se daska ljulja ili naginje,

mo�e se brzo prilagoditi. To je prirodno za njega.

Dakle, ma�ke su vrlo okretne. Ali kakve su u usporedbi s psima?

Da saznamo, postavili smo 100 domina u hodnik

i pozvali ma�ke i pse da pro�u kroz njih.

MA�KE PROTIV PASA

Prvo su na redu ma�ke

koje predstavlja Orlando i njegovi prijatelji:

Moscow i Windsor.

Orlando je prvi, kre�e zdesna.

Jedan je pao, i drugi. Jao meni!

A Windsor?

Siguran po�etak.

Ne, na kraju je sru�io tri!

Moscow ima strate�ki pristup. Dobro izgleda.

Ali lagani pad koncentracije i sru�io je jednog!

Sve u svemu, sjajna izvedba. Ma�ke su sru�ile samo �est.

Slijede psi koje predstavljaju Strike,

Dickens i nervozni�Shadow.

Kakav im je plan?

Naizgled nema strategije i sve je gotovo za nekoliko sekundi.

Psi su sru�ili 35 domina.

Ovo je bio pravi test za ma�ke.

Ali u �emu je tajna njihova uspjeha?

Usporene snimke otkrivaju da ma�ke hodaju sa stalno savijenim mi�i�ima nogu.

To zna�i da mogu precizno kontrolirati

polo�aj svake noge.

Prakti�no kad se prikrada� plijenu.

Psi ne savijaju mi�i�e na isti na�in.

Umjesto toga, velike, elasti�ne tetive u nogama

omogu�uju im da poskakuju pri svakom koraku.

U�inkovitije je, ali te�e kontrolirati polo�aj svake noge.

�to se ti�e kornja�e Titusa,

on nije ba� spretni stru�njak za prepreke, ali je zato pravi buldo�er.

Ma�ke i psi nisu jedini stru�njaci za brzinu i okretnost.

I na�i Gus i Stanley su brzi i spretni.

Zamislite da �ive u odvojenim njujor�kim stanovima.

NEVJEROJATNI REP

Stanleyev je stan prepun svega �to razigrani �takor treba.

Gusov stan je preko puta.

Sre�om, povezuje ih u�e.

Gus mo�e posjetiti Stanleya

i premostiti jaz pomo�u u�eta.

Ve�ina �ivotinja bila bi nervozna da prelazi cestu �est katova iznad tla.

Ali Gusovo tijelo ima �tap za balansiranje.

Njegov iznimno duga�ak rep.

U usporedbi s veli�inom drugih glodavaca, �takori imaju jedan od najdu�ih repova.

A Gus svojim repom odr�ava savr�eno centriranu ravnote�u.

Ta mu protute�a spa�ava �ivot.

Sve dok su noge na u�etu.

Te�ko je gledati.

�ak i ako stvari krenu po zlu, njegov sna�ni, fleksibilni rep

mo�e ga izvu�i iz nevolje.

Mo�e poslu�iti �ak i kao kuka.

Omogu�ava Gusu da se vrati na u�e.

Kakav oporavak!

Prijatelji su opet na okupu.

Na� sljede�i ljubimac podi�e tjelesne sposobnosti na novu razinu.

KLUB BORACA

Fred je �uta ara.

Jedna od najve�ih papiga na svijetu podrijetlom iz Ju�ne Amerike.

Snagu crpi iz mi�i�a i tetiva koji su tako veliki

da �ine otprilike tre�inu njegove tjelesne te�ine.

Njegovi su prsni mi�i�i dostojni najposve�enijeg bodybuildera.

Spajaju se na golemoj prsnoj kosti.

Kada se kre�u zajedno, stvaraju sna�an potisak.

Ispravljanje omogu�uju divovske tetive koje djeluju kao remenice.

Potaknut ovom snagom mi�i�a i rasponom krila ve�im od metar,

are mogu posti�i brzinu od 56 km/h.

Ako uspijete iskoristiti ovu nevjerojatnu tjelesnu sposobnost,

rezultati su nevjerojatni.

Klono je vojni�ka ara.

�ivi u uto�i�tu za �ivotinje u Teksasu.

Nick Phomkasornsri vodi uto�i�te.

Kamo god po�ao, �Klono ga slijedi.

Klono je vrlo poseban.

Volim sve svoje ptice,

ali uvijek me �eli slijediti, uvijek mi vjeruje,

to jo� prije nisam iskusio i veoma je posebno.

Klonu je najdra�i dio putovanja povratak ku�i,

kad mo�e pokazati svoje leta�ke mo�i.

Kad vidim da nema prometa u ulici u koju skre�em,

gurnem ruku kroz prozor i pustim da leti ku�i.

Poleti. Kako brzo juri!

Obi�no leti polako,

ali kad �eli pojuriti, impresivan je.

Pravi su sporta�i.

Klono lako prati Nickov auto

koji vozi brzinom od 65 km/h.

Dok zrak struji preko njegovih krila, stvara uzgon.

Usporimo li sve, vidimo da stalno

prilago�ava krila i rep,

a tijelo mu je savr�eno aerodinami�no.

Prilago�ava svoj stil letenja kako bi �tedio energiju.

Krila i perje na repu usmjerava prema dolje

pa mo�e i kliziti velikom brzinom,

koriste�i se strujom zraka Nickova kamioneta.

Toliko leti da mislim da je izgradio mnogo mi�i�a.

Mo�e letjeti jako dugo. Njegova je izdr�ljivost nevjerojatna.

Poznato je da vojni�ke are u divljini lete

ovom brzinom i po 24 km na dan u potrazi za hranom.

Ali Klono je samo u�ivao u slobodi koju mu�Nick pru�a.

Obo�ava to.

Jako je va�no znati ne�to o ovim pticama.

Dugo ih treniram i pripremam za slobodni let.

Ne mo�ete uzeti pticu,

pustiti je i misliti da �e se vratiti. To najvjerojatnije ne�e dobro zavr�iti.

Na�i su ljubimci razli�ito gra�eni.

Njihova je brzina potrebna u razno raznim situacijama.

PRAVI STRIJELCI

Kada gledate Michelangela, ne biste pomislili da je ludo brz.

Satima mo�e biti u istome polo�aju.

Ali kad je gladan,

posegne za jednim od najbr�ih oru�ja u �ivotinjskom carstvu.

Michelangelov balisti�ki jezik je poput namotane opruge.

U stotinki sekunde mo�e ubrzati od nule do 100 km/h.

Impresivno.

Ali sljede�i ljubimac osloba�a istu snagu da pokrene cijelo tijelo.

Vlasnici ma�aka znaju koliko brzo mogu napasti.

Ovo je jedan od najve�ih lovaca iz zasjede u prirodi.

Ro�en je s instinktom za lovom.

Usporena snimka otkriva da su stra�nje noge izvor njihovih mo�i.

Ma�ke ovdje imaju ve�u te�inu od ve�ine sisavaca.

Zato �to su pune brzih mi�i�a.

Na zahtjev mogu proizvesti maksimalnu snagu.

Zato Ponzo mo�e ubrzati od nule do 50 km/h

za manje od tri sekunde.

�est puta presko�i vlastitu visinu.

Zahvaljuju�i uro�enom refleksu ispravljanja,

uvijek se do�ekaju na noge.

Gotovo uvijek.

Zec je ku�ni ljubimac najpoznatiji po jakim stra�njim nogama.

Iskori�tavanje snage tih stra�nji lo�a preraslo je u pravo natjecanje.

BORBA ZE�EVA

Daleko u danskim selima

okupljaju se natjecatelji.

Ovi su ze�evi elitni skaka�i.

Dio su sve popularnijeg sporta koji potje�e iz susjedne �vedske.

Aase Bjerner organizatorica je mjese�nog natjecanja Horsens.

Imamo osobu koja vodi i onda imamo zeca.

Razvija� posebnu vezu sa zecom kad ska�e� s njim.

Zec ne sjedi samo u svom kavezu.

Danas je sa mnom Mandel. Ima pet godina.

Kao mala bila je malo divlja.

Ali uz trening je postala mirnija.

I u�iva u skakanju.

Uz Aase i Mandel natje�u se 17-godi�nja Alison i njezin Falke.

Moj zec ima dvije i pol godine.

S njim treniram otprilike dvije godine.

Nadam se da �e dobro pro�i jer visoko ska�e

preko prepona.

Danas su Mandel i�Falke u�li u elitno natjecanje.

Ze�evi su poznati po svojoj plahosti.

Ali njihovo prirodno pona�anje mo�e biti korisno u dresuri.

Dva su kruga od 12 skokova.

Svaki je skok ne�to ni�i od 60 cm,

a najdu�i je skok du�i od 60 cm.

Da, postoji vodena prepona.

Svi poku�avamo pro�i stazu za manje od dvije minute

jer nakon dvije minute dobivamo kaznu za prekora�enje vremena.

Svakih dodatnih 15 sekunda dobivamo novu kaznu.

Diskvalificiraju nas nakon tri minute.

Kad ska�ete i vidite da va� zec ne�e sko�iti,

mo�ete ga malo pomaknuti unatrag da ponovno pogleda preponu.

Zlatno pravilo, uvijek ostani iza zeca.

Hodam iza njega.

Ako sam ispred njega, stat �e. Ne vole to.

Uvijek budi iza njega, onda se ne boji toliko.

Najbolji su skaka�i dugonogi nizozemski ovnoliki kuni�i.

Ali prvaci se ra�aju, ne stvaraju.

Trenuta�no su mnogi ze�evi

ve� 11. nara�taj skaka�a, i to se vidi.

Ako ode� u trgovinu �ivotinjama i kupi� novog zeca,

mo�da ne�e biti dobro.

Katkad dobije� zeca koji jednostavno ne ska�e.

Natjecanje uklju�uje 25 ze�eva iz cijele Danske,

a standardi su ludo visoki.

Ponosim se njime. Nisam to o�ekivala.

Imao je samo jednu malu pogre�kicu.

Ponosim se njime.

Bila je vrlo brza pa je mo�da najbolja s jednom pogre�kom.

Nisam sigurna, ali�

Moramo �ekati do dodjele.

Prvi su�Maya and Tjafel.

Rezultati su tu.

Na prvom mjestu je Tjafel�

Dresira ga njegova vlasnica Maya.

Jako se ponosim njime jer je trebao samo dvije potvrde

da bude prvak i sad je prvak.

Mislim da je dobro i�i na ovo natjecanje jer ze�evi iza�u iz ku�e.

Zabavljaju se ska�u�i i to im se svi�a.

Ako �elite trenirati kod ku�e, po�nite hodati

i vidjet �ete da se zecu svi�a.

Mogu iza�i, zabaviti se, upoznati nove ljude i nove prijatelje.

Divlja pro�lost na�ih ljubimaca dala im je sjajne i neo�ekivane tjelesne sposobnosti.

Slave�i ih, njeguju�i i osloba�aju�i ih,

mo�emo unijeti radost i zabavu u njihov,

ali i na� �ivot.

Prijevod titlova: Jelena �estak

Preuzeto sa www.titlovi.com