Original subtitles

NETFLIXOVA SERIJA

Otkako �ivot dijelimo s ljubimcima,

tra�imo bolje na�ine kako komunicirati s njima.

�eli� li se igrati? Da, pogledaj taj rep.

U saveznoj dr�avi Washington Alexis Devine i sheepadoodle Bunny�

Do�i se igrati.

�misle da su na�li na�in kako ostvariti komunikaciju.

Bunny imam otkako je bila stara osam tjedana.

Gotovo dvije godine.

Psa �elim otkako znam za sebe.

Potpuno mi je promijenio �ivot.

Kao svi koji prvi put nabave �tene, Alexis je htjela razviti duboku vezu.

Jesi li sretnija sad?

Ali oti�la je dalje od ostalih. Setom tipka za komunikaciju.

�to �eli�?

Na svakoj je nasnimljena rije�

kako bi ljudi i �ivotinje mogli govoriti istim jezikom.

Igra. Volim te.

Dobro. I ja volim tebe.

Volim te, Bunny.

Nisam znanstvenica, trenerica, stru�njakinja za govor.

Samo sam osje�ala da imam potencijala rasti

i nau�iti ne�to o sebi kroz ovu vezu.

Napredak su dijelili na dru�tvenim mre�ama.

Alexis je eksperiment po�ela jednom tipkom.

Bunny je imala deset tjedana i mogla je tra�iti da ide van.

Pritisnula sam je svaki put kad smo i�le van.

Pritisnula sam tipku, izrekla rije� i onda bismo i�le van.

Nakon tri tjedna stalnog ponavljanja, ona je po�ela rabiti tipku.

Van.

Mora� li i�i van? To!

Vrisnula sam. �O, Bo�e! Jesi li rekla van?�

Van.

Sad �eli� i�i van?

Obje smo bile u �udu.

Van.

Poslije idemo van, Bunny.

Sad. Sretna.

Brbljava kujica Bunny ima dvije godine i �ivi u Washingtonu.

Ima 90 tipki kojima se izra�ava.

�ak ih i spaja u jednostavne re�enice.

Van. Poslije.

Poslije idemo van? Da.

Njihove internetske snimke zarobile su ma�tu

vi�e od sedam milijuna pratitelja.

Prijateljica. -Da, Bunny prijateljica. Tako je.

Intrigira ih ne�to �to zaista izgleda kao komunikacija me�u vrstama.

Mama.

Da, to sam ja. Kako ti mogu pomo�i?

Najpopularnije su snimke na kojima govori:��Mama, volim te.�

Volim te.

I ja tebe volim. Do�i.

Upotrijebi tu tipku vi�e puta na tjedan i svaki put se rastopim.

Volim te, mama.

I ja volim te, Bunny.

Pritisne tu tipku, odmah dojuri i pritisne mi glavu u ruku.

Mama, volim te.

I ja tebe volim!

Do sada smo vjerovali da psi mogu izra�avati

samo osnovne potrebe.

Ali mnoge snimke pokazuju da Bunny razmi�lja mnogo sofisticiranije.

Gotovo.

Molim.

Neki je dan rekla:

�Ti, �ovjek, bok!�

Radila sam na kau�u, ona je bila kod plo�e,

gledala je mene, gledala je plo�u.

�Ti, �ovjek, bok!� Molim? �to?

Da, ne mogu vjerovati.

Ma�ka. Mama.

Ali ostaje pitanje je li Bunny shvatila pravo zna�enje svake tipke.

�uje� ma�ku?

Ili ponavlja kombinacije koje kod Alexis izazovu najpozitivnije reakcije?

Da, ma�ka.

Od prvog sam dana skeptik koji se nada.

�to dulje radim ovo, to sam manje sposobna za skepsu.

Jedna snimka upu�uje na to da Bunny razumije rije�i.

Prikazala je nevjerojatnu samodijagnozu.

Upomo�.

Buba.

Pomo�, buba?

Oti�la je do plo�e i pritisnula: �Pomo�, buba.�

Gdje buba?

�apa.

Buba �apa?

Da vidim �apu.

Popipala sam izme�u prstiju i na�la bodljicu

koju sam izvadila prije nego �to je bilo potrebno lije�enje.

Ovo je bio uljez u �api. Zapleo joj se me�u prstima.

Zdravo.

Nevjerojatni potencijal psa koji zna prepoznati bol

u odre�enom dijelu tijela privukao je Sveu�ili�te u San Diegu

koje sada neprestano nadzire Bunny

u sklopu istra�ivanja.

Igra.

Nadaju se da �e odgovoriti na pitanje

koje dugo mu�i znanstvenike.

Jesu li psi svjesni sebe?

To se ina�e pripisuje samo ljudima.

Tko?

ZNAM DA SVI �EKATE EGZISTENCIJALIZAM�

Tko?

Po�elo je prije �est mjeseci.

Pogledala je u ogledalo i pitala: �Tko to?�

Tko to?

Nosom je poljubila ogledalo i pritisnula:��Pas. Bunny.�

�ELITE VIDJETI?

Pogledaj.

Ne.

To je nevjerojatno.

Ni�ta ne dokazuje, ali je fascinantno, nevjerojatno�

Pas.

Pas za�to? I to.

OK, idemo u �etnju.

Bunny je do sada postavila vi�e pitanja, nego dala odgovora.

Ali u samo dvije godine ona i Alexis postale su uzorima

za novi trend komunikacije s ljubimcima.

Do�i, ovuda.

Uz malo sre�e, tehnologija �e dopustiti da se psi jednog dana zaista izraze.

Ali jedan je ljubimac ve� genijalac

kada je rije� o na�em jeziku.

Lijepa ptica.

BA� KAO PAPIGA

Papige su neprikosnoveni prvaci verbalne komunikacije.

Pa-pa!

Ako nije dovoljno to �to govore na� jezik,

papige su �ak nau�ile prevariti ure�aje

namijenjene ljudskim glasovima.

Alexa.

Iako vlasnici papiga �esto ne znaju

�to se doga�a dok ih nema,

nova tehnologija donijela nam je dokaze

i svi ih mogu �uti.

Alexa, pro�itaj moj popis za kupnju.

Na popisu imate 19 stavaka.

Evo pet najnovijih.

Jagode, jagode, jagode,

jagode, jagode.

�elite li �uti sljede�ih pet stavki?

Tko je naru�io jagode, Beeps?

Hvala Bogu da papige ne vole gucnuti �ampanjac uz jagode.

Ku-kuc!

Vidimo da su na�e papige vrhunski komunikatori.

Ku-kuc!

Ali odakle im ta �udesna sposobnost govora?

Ku-kuc!

Istra�iva�i u Venezueli vjeruju da su napokon otkrili podrijetlo

tog talenta za imitiranje.

Istra�ivali su vrp�aste papigice i ozna�avali varijacije zvukova

kojima roditelji dozivaju svoje potomke.

�ini se da roditelji dodijele poseban zvuk svakom pti�u.

A pti�i odgovaraju tako da im odgovaraju istim zvukom.

Kao da su roditelji djeci dali imena,

a oni prvo izgovore ba� svoja imena.

Kako odrastaju, ova sposobnost imitiranja

omogu�ava im da komuniciraju s nama na nevjerojatne na�ine.

U Knoxvilleu uTennesseeju

upoznat �emo afri�ku sivu papigu Einstein i njezinog prijatelja Adama Pattersona.

Idemo usre�iti nekoga dana. -O, da.

Prijatelji su vi�e od 15 godina. -Da te �uju.

Iz njihove sposobnosti da komuniciraju razvilo se jedinstveno partnerstvo.

Spremna? -Spremna?

Spreman. Jeste li vidjeli tigrove? Kako ide velika ma�ka?

Kako ide ma�ka? Ma�ka?

Kao pti� opona�ala je roditelje.

Einstein je odrasla i ima 34 godine.

Cijeli �ivot u�i nove glasove, kopira zvukove za zabavu.

Kako ide tigar?

Tako je.

Afri�ke sive papige u�e, kao i sve druge �ivotinje.

Ali kod ovih se papiga to jasnije vidi

jer su jako pametne.

U�e asocijativnim u�enjem.

Einstein �e proizvesti zvuk.

Mo�e� pozdraviti? Mo�e� se slo�iti?

Da. -Da.

Ako nam se svidi zvuk, po�injemo ga poticati.

�to je poticaj? Mislim da najve�i utjecaj ima hvala.

Privu�e nam pozornost, mi se okrenemo i ka�emo: �Bravo!�

Dobit �e poslasticu, sjemenku suncokreta, kikiriki.

Mo�e� li se predstaviti? -Einstein.

Jako dobro!

Ona pomisli: �Dobila sam puno pa�nje i hranu.

Opet �u se tako glasati.�

Nastavit �e se glasati,

poticat �emo je da to govori �esto.

Ide zgodni tip. -Hej, srce!

�Hej, srce.� Mo�e pristojnije?

Hej, dragi. -Hej, dragi.

Sve je dobrovoljno. Ona to �eli raditi.

Katkada mislim da govori jer joj se svi�a vlastiti glas.

Mo�e li imitirati�Pok�mone�

Pok�mone! Einstein, �to ka�e�?

Ne. -Ne?

Einsteinina vokalna spretnost povezana je s mi�i�avim jezikom.

Kod ve�ine ptica je tanak i �tapi�ast.

Ali jezik papige sli�i na�em jeziku.

A lijepe ptice pjevice?

Da, cvrku�i.

Tako o�ekujete da se papiga glasa?

Ali za razliku od ljudi Einstein nema glasnice ni grkljan.

Umjesto toga ima skup mi�i�a u grlu koji se zovu pjevalo.

Zbog toga mo�e oblikovati rije�i.

Einstein voli i plesati, ali ne voli plesati sama.

Morate plesati s njom. Mo�ete? Tako je, glavom gore-dolje.

Evo je. Tako je. Jesi za �agu, Einstein?

Einstein ima repertoar od 200 zvukova, uklju�uju�i i rije�i.

Bar 70 zna proizvesti na mig.

Einstein, �to radi�? -�to radi�?

Ali zna�i li to izuzetno pam�enje da razumije jezik koji ponavlja?

Zdravo, draga. -Poseban si.

Adam tvrdi da postoje naznake da razumije.

Voli me gnjaviti jer se ljudi smiju.

Tra�it �u da proizvede zvuk,

a onda �e ispustiti krivi zvuk.

Kako ide pas? Zna� lajati?

I ljudi se smiju.

Vole me zafrkavati, da se publika smije.

Kako ide crveni vuk?

To je bila pusa.

Vuk vam �eli dati pusu. Idemo opet. Zavijajmo kao vuk.

Kako ide vuk?

Tako je. Bravo!

To �to mogu komunicirati sa �ivotinjom kao Einstein

samo u�vr��uje vezu koju mogu razviti s njom.

Ona na svoj na�in razgovara sa mnom,

katkada vokalno,

katkada pona�anjem, a ja joj uzvra�am komunikaciju.

To je veoma posebna veza.

�ak i ljubimci koji nas ne mogu opona�ati,

prona�u na�in kako da ih razumijemo.

ODGOVARANJE

Ali tko je od na�ih krznatih ljubimaca glavni

kad je rije� o komunikaciji s ljudima?

Psi su nam tisu�lje�ima najbolji prijatelji.

Za to smo vrijeme postali stru�njaci

u de�ifriranju njihovih osje�aja,

i to samo na temelju lave�a.

Zapravo, mi smo se potrudili razumjeti njih.

Ali ne podcjenjujmo brbljave ma�ke.

Uz nas �ive 8000 godina.

I one su nau�ile pone�to o tome kako se komunicira s nama.

Ma�ke mijau�u ma�i�ima.

Jedino drugo stvorenje kojemu mijau�u smo mi.

Ma�ke su nau�ile da to pali

kada �ele ne�to do nas.

�ak i variraju svoje mijaukanje.

Spajaju ga s cvrkutanjem i predenjem.

Tako posti�u neodoljivu kombinaciju.

A sada je novo istra�ivanje pokazalo

da mo�da �ak i kopiraju jednu osobinu ljudskoga glasa.

Na�e naglaske.

Ova ma�ka�

Aha. -Dobar si de�ko, aha?

Aha. -Aha.

�ivi s vlasnikom iz Sjeverne Irske. U toj zemlji imaju prepoznatljiv naglasak.

Aha. -Aha.

A ova ma�ka �ivi sa svojim vlasnikom na jugu Sjedinjenih Dr�ava.

Boki�!

Da, dobro ste �uli.

Boki�!

Dobro. -Dobro.

Dobro. -Dobro.

Toliko su uskla�eni da ne znamo tko imitira koga.

Dobro. -Dobro.

Zna�i, neki ljubimci odrastaju i nau�e nas kopirati.

Ali kako mi mo�emo bolje protuma�iti njihove zvukove?

TEPANJE

Svi su ljubimci posebno privla�ni kada su tek ro�ene loptice mekog krzna.

Tako poti�u nas impuls da se brinemo o njima.

Proizvode i neodoljive zvukove.

Maleni i ranjivi, u prvim tjednima �ivota

ve�ina ih ne vidi i ne �uje.

Zbog toga su 24 sata na dan ovisni od mami od koje dobivaju hranu i za�titu.

Ali jedan ljubimac ne slijedi to pravilo.

Zamorac.

Mala Melissa rodila se prije tjedan dana.

Puna krzna, savr�enog sluha i vida.

I za to ima dobar razlog.

Ovo je divljina u kojoj se Melissa trebala roditi.

Na obroncima visokih Anda u Peruu.

Ondje nema previ�e mjesta za skrivanje.

A velikih je predatora mnogo.

Zato je klju�no da se rodi spremna na bijeg.

Sposobnost komunikacije dobro do�e

kad se Melissa odvoji od majke.

Od trenutka kada se rodila, Melissa ponavlja

grgoljenje koje proizvodi njezina majka.

U divljini se zamorci tako dr�e na okupu.

Zajedno su ja�i, a mama mo�e �ak prepoznati

vlastitu djecu prema njihovu grgoljenju.

Zamorci razvijaju veliki raspon razli�itih zvukova.

Odgovaraju kad se ljudi poku�aju pridru�iti.

Evo primjera.

Visoko pi�tanje�upu�uje na uzbu�enje ili o�ekivanje.

Zamorci se �esto tako glasaju blizu ljudi.

DUBOKO KOTRLJANJE

Ovaj zvuk obi�no proizvode pri udvaranju.

Ili kada pokazuju da su dominantni.

A ako va� zamorac grgolji,

znate da je sretan i siguran.

I da radite ne�to kako treba.

Svi ljubimci iz pona�anja �itaju na�e raspolo�enje.

Ali samo je jedan ljubimac to �itanje govora tijela pretvorio u umjetnost.

Taj je osje�aj poznat vlasnicima pasa.

Njihovi ljubimci pomno ih promatraju.

Promatraju nas tako pozorno da se �ini kao da nam �itaju misli.

Recimo, Gabriel.

Nakon �to je ujutro provjeravao e-po�tu, odlu�io je Strikea izvesti u �etnju.

Nije rekao ni rije�i, nije pogledao Strikea.

Kako je onda Strike uzeo stvar u svoje ruke?

Doslovno.

Pogledamo ponovno da saznamo.

Kad je Gabriel zavr�io �itanje e-po�te i odlu�io da je vrijeme za �etnju,

Strike ga je promatrao dovoljno pozorno da uo�i nekoliko sitnih migova.

Gabriel je pogledao prema satu.

Strike je primijetio da je to tako prije �etnje.

Posljednji je put provjerio mobitel.

Jo� jedan mig da planira pokret.

�ak i prije nego �to je uzeo klju�eve,

Strike ve� planira kako �e iza�i.

Kad je Gabriel spreman objaviti dobru vijest,

Strike je ve� tri koraka ispred njega.

Pse�e �itanje misli u punom sjaju.

Ali psi nisu jedini ljubimci sposobni da nas razumiju

i da �ak osjete na�e potrebe.

TEDOV POU�AK

Zaposlenica u NHS-u Emma �eli iskoristiti ljeto u Cornwallu

na jugozapadnoj obali Engleske.

Uz nju je njezin �etverono�ni prijatelj Ted.

Ted je veliki de�ko koji se voli maziti.

Ted nije pas.

Ted je trogodi�nji francuski ovnoliki kuni�

koji je te�ak gotovo sedam kilograma.

On je moj najbolji prijatelj. Uvijek je sa mnom.

Misli da je pas. Mo�da to misli jer se ja tako pona�am.

Kad smo izvan ku�e, tra�imo gdje on mo�e ne�to pojesti,

tra�imo hranu.

Motivira ga hrana. Kao �to vidite prema liniji.

Nije �udno �to se Ted osje�a kao kod ku�e u poljima.

Ali njegovo omiljeno mjesto malo je neobi�no za zeca.

Na pla�i je slobodan.

Luta kamo �eli.

U�iva kao nikada u �ivotu.

Iznimno je opu�ten.

Mnogi su ze�evi u�asno �iv�ani.

Ali on nije.

Kada maknete kaveze, tada upoznate njihovu osobnost.

Emma �eli podijeliti Tedovu opu�taju�u narav.

Teddy!

Omogu�ila mu je da ostavi dubok dojam na druge.

�to to Darcy ima?

Darcy ima poreme�aj senzorne obrade.

Zna�i da se te�ko nosi s informacijama koje dobiva preko osjetila.

Vrati se!

Mo�e se emocionalno preopteretiti.

Zeko.

To je te�ko i njoj i njezinoj mami Nancy.

�to to radi?

Nju�i te.

Darcy je puna �ivota, cijeli je dan puna energije, ne staje.

Intenzivna je i katkada ju je te�ko smiriti.

Mo�e� pro�i. Mo�da �e� morati ovuda.

Iako su psi �e��e terapijske �ivotinje,

Emma s Tedom posti�e nevjerojatne rezultate.

Mislim da trebaju mir i�

Moraju mo�i pristupiti �ivotinji

koja nije nepredvidiva i prevrtljiva.

�to misli�?

Nakon deset minuta s Tedom �ini se da je Darcy promijenila raspolo�enje.

�to je vi�e s njim�

Tko se sad �a�av?

To vi�e komunicira preko Teda.

A zato to i radimo.

�to je najbolje na g. Teddyju? -U�i.

Njegove u�i?

�to ti se svi�a na u�ima?

Jesu li male ili velike?

Male ili velike.

�to je od toga?

Velike. -Velike u�i.

A jesu li mekane?

Da.

Jesu li hladne ili tople? -Tople.

Ted poma�e Darcy da se opusti.

Izvoli, zeko.

On je zeko. -Zove se Teddy.

Um joj ne poku�ava obraditi sve �to se doga�a oko nje.

Mislim da se tako fokusira.

Izvoli. Ne. Ne mo�e� jesti to.

Ovo je za tebe sad. Ovo je za tebe.

Ne mogu to shvatiti, ali nevjerojatno je mo�no.

Stvarno ne shva�a kakvo dobro �ini.

Smijem li ga uzeti?

Smijem li ga ponijeti ku�i?

Ne mo�e� g. Teddyja ponijeti ku�i.

Za�to? -Zato �to �ivi ovdje.

Ja ga volim.

Voli� ga. Ali i ja ga volim.

Mislim da je dar s neba.

Voli� ga maziti?

Da, jako je mekan. Teddy.

Da mogu raditi ovo �to radim.

Vrijeme provedeno s na�im ljubimcima mo�e utjecati na na�e blagostanje.

Ali za�to tako duboko utje�u na nas?

DUBOKA VEZA

Kada gledamo u velike o�i i okrugla lica na�ih ljubimaca,

podsje�aju nas na ljudske bebe.

�ak i ispu�tamo hormon ljubavi, oksitocin.

I mi i oni.

Katkada se najja�a komunikacija izme�u �ivotinja i vlasnika javlja

u radnim odnosima.

U za�ti�enom podru�ju�Ol Pejeta u Keniji

�uvar prirode�Paul i�krvosljednik Otis�

Otise, de�ko moj.

Partneri su ve� sedam godina.

Radim kao �uvar prirode.

To smo ja i moj pas.

Mi smo tim. Poznajemo se.

Van! Sko�i!

Vjerujem Otisu i Otis vjeruje meni.

Dobar de�ko!

Znam da mi se ne�e ni�ta dogoditi jer me on �titi.

To je znak da �eli raditi.

Ol Pejeta pru�a uto�i�te stotinama �ivotinja.

Mnogima prijeti izumiranje.

Jedna od najugro�enijih vrsta je crni nosorog.

Krivolovci su im golema prijetnja jer ih ubijaju ilegalno

i krijum�are rogove u Aziju.

S njim obilazimo ogradu kako bismo se uvjerili

da nema uljeza koji su pre�li �icu.

Ovo su dvije najugro�enije �ivotinje.

Fatu i Najin dva su posljednja sjeverna bijela nosoroga na svijetu.

Paul i Otis klju�ni su �lanovi tima koji ih brani od krivolovaca.

Moramo se pobrinuti

da su za�ti�eni 24 sata na dan.

Mnogo nam poma�u, koriste se njuhom

kako bi se pobrinuli da nosorozi pre�ive.

Njihov uspjeh ne ovisi samo

o Otisovoj nevjerojatnoj sposobnosti da nanju�i trag,

nego i o njegovoj sposobnosti da o tome komunicira s Paulom.

Do�i, dobar de�ko.

Danas je osjetio nepoznati miris.

Tim je vidio otiske stopala.

U parku je bilo troje ljudi.

Pozvat �u poja�anje.

Otis predvodi lov, prati ga te�ko naoru�ana pratnja.

Da izbjegne razotkrivanje, tim mora biti tih.

Zbog toga Paul i Otis komuniciraju preko uzice.

Pas �ita govor tijela. I obrnuto.

Ti �ita� govor tijela psa.

Ja mogu pro�itati govor tijela psa i razumjeti �to govori.

Sve dok vas pas vu�e, sve dok osje�ate da vas vu�e,

znate da prati miris.

Morate biti jako oprezni jer su ti ljudi naoru�ani.

Pola kilograma nosorogova roga stoji otprilike 30000 dolara,

isto kao i zlato,

pa krivolovci ne�e prezati ni pred �im da do�u do nagrade.

Mi smo im prepreka

na putu do onoga �to �ele.

Mnogo su puta pucali na nas.

Morate se bojati jer ne znate �to �e se dogoditi.

Sre�om, trag se ohladio.

Ako su uljezi i do�li,

oti�li su praznih ruku.

Jo� jedna uspje�na akcija za Paula, Otisa i tim �uvara prirode.

Krivolovci nisu imali sre�e, mi smo imali sre�e jer imamo Otisa.

Nikad nas nije iznevjerio.

Dobar de�ko.

Zahvaljuju�i njihovu odnosu,

krivolovci ovdje godinama nisu ubili nosoroga.

Nosoroga smo posljednji put izgubili 2016.

Poslije vi�e nismo izgubili nijednog.

Zbog potrebe da komuniciramo s ljubimcima,

uvijek tra�imo na�ine kako da im ka�emo �to osje�amo.

Teddy.

Zahvaljuju�i pametnoj, novoj tehnologiji,

oni nam po�inju odgovarati.

Mama.

Volim te. -I ja volim tebe.

Ali nema boljeg od dru�enja

kako biste shvatili �to vam va� ljubimac poku�ava re�i.

Sljede�i put

otkrit �emo �udesna�superosjetila na�ih ljubimaca.

Ma�ak Kenny je vo�a puta.

Mo�ete vidjeti te instinkte.

Da, idi!

Ima dobar osje�aj za smjer.

Odani pas tajnim osjetilom spa�ava �ivot.

On nije samo moj ljubimac. Barna je kao an�eo �uvar.

A zlatne ribice koje vole zabijati golove otkrit �e nam tajnu svog uspjeha.

Prijevod titlova: Jelena �estak

Preuzeto sa www.titlovi.com