Original subtitles

Galaksija Mlije�na staza ...

Ogromni "grad" u svemiru od 200 milijardi zvijezda.

Mi �ivimo u mirnom susjedstvu,

za�ti�eni debelim drvenim vratima

No, �to ako bismo mogli proputovati na�im planetom kroz galaksiju?

Od nasilnih groblja gdje �e zvijezde, milijarde godina stare,

umrijeti ...

do kozmi�kih kolijevki gdje gdje se ra�aju nove zvijezde .

Usudimo se proputovati kroz milijarde godina prostora i vremena

kako bi saznali kako je nastala na�a galaksija ...

i tamna sudbina koja nas �eka.

Izazovno putovanje da bi otkriti tajne koje le�e ...

unutar Mlije�ne staze.

Moderni gradovi su dokaz

nekih, od najve�i postignu�a ljudske civilizacije -

in�injerski zahvati sa blje�tavilom od milijuna svjetla.

No, blje�tava svjetla prikrivaju ne�to jo� blje�tavije.

Isklju�ite svjetla i gle ... veliki grad na nebu.

- �to je to? - Pa, ovo je Mlije�na staza.

To je na�a galaksija.

Pa, ako �elite, mo�ete zamisliti galaksiju kao grad zvijezda.

Na�e Sunce je samo jedna od 200 milijardi zvijezda

koje �ine ogromni kozmi�ki grad.

Grad koji upravo po�imamo otkrivati

Trenutno je stvarno prekrasno vrijeme da budete astronom,

osobito prilikom istra�ivanja Mlije�ne staze.

Prolazimo kroz revolucionarno vrijeme

U stvari mo�emo vas odvesti na mjesta koja su uistinu prili�no neobi�na.

Idemo na put.

Provest �emo zemlju

na put od tisu�e svjetlosnih godina -

preseliti je do dalekih susjeda u galaksiji.

Sa na�e nove adrese nebo izgleda druga�ije ...

Prepuno zapanjuju�e ljepote ...

obasjano mno�tvom sjajnih sunaca ...

... Otkrivaju�i mo� zvijezda koje su �ivjele prije nekoliko milijardi godina.

Ovdje �emo dobiti uvid u budu�nost, kad na�e sunce prestane postojati.

Ovo je putovanje na kojem �emo otkriti neke od najve�ih misterija u svemiru:

kako je ro�ena Mlije�na staza ,

kako je pre�ivjela tako dugo

i kako �e na kraju umrijeti.

Ali prije nego �to krenemo na put,

trebamo kartu da se ne izgubimo.

�to je posao nekih astronoma

kao �to su Robert Kirshner i James Bullock.

Prva prepreka je jednostavno otkriti kakvog oblika je galaksija Mlije�ni Put.

Svemirski teleskop Hubble

daje astronomima mogu�nost da vide milijarde drugih galaksija.

Svaka je druk�ija.

Ali ispada da postoji obrazac.

Prilikom istra�ivanja drugi galaksija u svemiru,

Vidimo da postoje dvije osnovne vrste galaksija.

Prvi tip, elipti�ne galaksije,

koje izgledaju kao velike lopte zvijezda,

i bez obzira na kut gledanja,

one uvijek izgledaju zaobljeno (elipti�no).

Drugi glavni tip su takozvane "spiralne galaksije"

spiralne jer su njihove zvijezde sadr�ane u spiralnim krakovima koji izlaze iz njihovih sredi�ta.

Iz daljine, spiralna galaksija izgleda kao nekakav frizbi.

Klju� za pravilno identificiranje Mlije�ne staze

je zapisan preko na�eg no�nog neba.

Mlije�na staza, vjerujemo, da je spiralna galaksija.

Dakle, ono �to doista vidimo,

kada gledamo no�u na ovaj dio neba,

vidimo zapravo na�e mjesto u svemiru.

Mi smo dio ogromnog diska zvijezda.

Ali to je samo iznutra gledano.

Sada, naravno, ne mogu vam pokazati sliku galaksije u svom svojem sjaju.

Ne mo�emo letjeti iznad galaksije uzeti sliku i pokazati vam je.

Mi smo "zaglavljeni" u galakti�kom disku,

ali, unato� svemu, mo�emo je uslikati iz na�e perspektive.

U stvari, ovo slika je slika na�e galaksije, Mlije�nog puta,

slikano sa Zemlje.

To je jedana od najdetaljnijih slika

na�e galaksije ikada stvorena.

Slika od 800 milijuna piksela

sadr�ana u vi�e od tisu�u pojedina�ni fotografija,

preuzeti iz najtamnijih mjesta na Zemlji.

Fotografije su mukotrpno spajane

da bi dobili ovaj prekrasan pogled.

No, kako god impresivna, to je samo dio slike.

To je ne�to kao pizza.

A ako ste bili u pizzi, ako ste bili feferon,

Va� pogled ne bi bio vrlo jasan, vidjeli bi dio onoga �to je u biti cijela pri�a.

Na isti na�in, ne vidimo cijeli opseg Mlije�ne staze.

Ono �to astronomi stvarno trebaju je pogled iz pti�je perspektive.

Za to bi trebali iza�i iz Mlije�ne staze

da stvarno vidimo kako izgleda.

Nemamo na�in da se to napravimo,

ali mo�emo gledati druge galaksije i vidjeti kako one izgledaju.

Hubble-ove snimke obli�ni galaksija snimljene u nevjerojatnim detaljima -

kao Messier 74.

Iako je udaljena vi�e od 30 milijuna svjetlosnih godina,

to je jedan od na�ih bli�ih susjeda.

Messier 74 je prekrasna spiralna galaksija.

Njene velike, zvjezdane ruke odmotavaju se iz sjajne jezgre.

Ovo je primjer galaksije

Astronomi misle da izgleda poput na�e galaksije, Mlije�ne staze.

Ovo je prekrasna reprezentacija na�eg zvjezdang grada.

U sredi�njem dijelu imamo centar grada.

To je sredi�te, ta svijetla to�ka u sredini,

i iz tog sredi�ta vidimo, spirale, spiralne ruke,

ove lijepe spiralne strukture smo vidjeli u ovoj galaksiji.

Astronomi uspore�uju Hubble-ove nevjerojatno detaljne slike

drugih spiralnih galaksija

s najboljim slikama na�e galaksije

uzetim sa Zemlje.

Pomo�u satelita za mjerenje udaljenost i gusto�e

zvijezda u razli�itim smjerovima,

astronomi otkrivaju prekrasnu mapu na�eg grada zvijezda.

U samom centru, svijetla sredi�nja regija,

galakti�ka jezgra

na�e galakti�ko sredi�te grada.

Iz ovog centra dva veli�anstvenih spiralna kraka, svijetle sjajem milijardi zvijezda,

odmotavaju�i se prema van -

Kentaurov �tit

i Perzejeva ruka.

Tu su i tri manje ruke.

Od jednog do drugog kraja,

na�a galaksija mjeri nevjerojatnih 600.000 trilijuna milja.

Svjetlosti je potrebno 100.000 godina da prije�e na�u galaksiju.

To je velika galaksija,

prili�no je nevjerojatno, ako zamislite,

da razumijemo toliko mnogo o ovom sustavu.

Na�e Sunce i Sun�ev sustav nalaze se ovdje -

u mirnom susjedstvu ugnije��eno izme�u dva spiralnih krakova.

To je na�a galakti�ka ku�na adresa to znamo jako dobro.

No, na�e okolno susjedstvo je znatno druga�ije.

Kao i u svakom velikom gradu, tu postoje dinami�ne industrijske zone ...

gdje toplina i tlak stvaraju nove zvijezde

dok druge umiru u nasilnim eksplozijama.

Sredi�te, u samom srcu u galaksije,

zvijezde se guraju za mjesto, i bivaju vu�ene tajanstvenom silom.

Na�a galaksija je imala �udne susjede kroz povijest

kako ispri�ati pri�u o tome kako je nastao na� zvijezdani grad.

Sada idemo u jedno od najspektakularnijih mjesta u Mlije�noj stazi -

mjesto koje dr�i tajnu

o tome kako je nastalo

200 milijardi zvijezda u na�oj galaksiji

ne tako daleko.

Idemo na put i napu�tamo dom.

Vodimo na� planet na putovanje.

Destinacija?

Mjesto gdje se ra�aju zvijezde.

Mo�da izgleda blizu, ali �ak i putuju�i brzinom svjetlosti -

300,000 km u sekundi -

Vo�nja traje 1500 godina.

Sti�emo do ogromnog sjajnog oblaka plina i pra�ine:

Velika Maglica Orion.

Prekrasne nove boje ispunjavaju na�e no�no nebo.

Ali ovaj oblak nije samo umjetni�ko djelo.

On sadr�i klju� kako je na�e sunce, i svaka druga zvijezda u galaksiji,

postala ono �to je.

Mlije�ni put sadr�i milijarde zvijezda u svakom smjeru.

Sa Zemlje golim okom

vidimo velike, tamne, naizgled bez zvijezda zakrpe.

Za astronoma James Bullock,

u tim podru�jima, postoji vi�e toga nego se �ini.

Mo�da najljep�i dio ove slike

je da imamo ovaj kontrast od tamnih i svijetlih podru�ja

koja prolaze kroz ravninu diska.

�to je to zapravo, to je pra�ina.

Postoje oblaci pra�ine

koji bacaju sjenu sa stra�nje strane zvijezda,

i zvijezde se poku�avaju probiti svojom svjetlosti disk,

ali oblaci pra�ine blokiraju svjetlo,

poput oblaka na Zemlji koji blokiraju Sunce.

Ovi ogromni oblaci kozmi�kog plina i pra�ine

se prote�u tisu�ama svjetlosnih godina diljem Mlije�ne staze.

Hubble ih pronalazi u ve�ini spiralnih galaksija.

Tamna, sablasna podru�ja, utkan u spiralne krakove -

koja se �ire po cijelom disku.

No, postoji ne�to �udno u ovom plinu i pra�ini.

Ponekad se zasvijetli.

Ovi svijetle�i oblaci su nazvani Maglice.

Svaka je jedinstvena ... i zapanjuju�e lijepa.

Eagle Nebula, s visokim stupovima do �etiri svjetlosne godine u veli�ini,

i Carina Nebula, sa svojim prepoznatljivim zelenim sjajem.

Te jarke boje otkrivaju od �ega su Maglice zapravo izra�ene.

Tako, na primjer, ako postoji kisik,

ste dobili zeleni sjaj.

Ako je vodik plin, dobili ste crveni sjaj.

Dakle, analiziraje svjetlosti izmaglice Ispada da je biti vrlo pou�no.

To nam govori �to je tamo, to nam govori kakvi su fizi�ki uvjeti,

mo�emo saznati gusto�u, kako je vru�e

i od �ega se sastoji.

Mo�emo saznati puno o susjedstvu

gledanjem tih dokaza koji dolaze izravno iz sjajnog plina.

Plinovi sjaje na temperaturama od tisu�e stupnjeva,

zagrijavani od tajanstvenog izvora skrivenog duboko unutar Maglice.

Shvatiti �to je izvor, moramo zaviriti duboko unutra.

Ali, naravno, plina i pra�ine su nam na putu.

Dakle, to nije tako lako.

To je vrlo tajanstven dio u galaksiji.

To je mjesto koje moramo posmatrati pomo�u specijalne trikove.

I Kimberly Weaver je astrofizi�ar

koji je izvukao nekoliko trikova iz svoga rukava.

Imam stvarno dobar na�in da vam pokaza�em ovo.

Ovo je vre�ica kroz koju se ne mo�e vidjeti sa golima okom.

Tako i obi�ni teleskop koji gleda u opti�ki vidljivom svpektru

nemo�e vidjeti kroz to.

Gledaju�i infracrveno svjetlo, teleskop mo�e vidjeti kroz nju.

Infracrvena kamera,

ako stavim svoju ruku unutra, mo�ete vidjeti ruku.

Prome�koljit �u prste da vam poka�em.

Ali vi vidite toplinu iz moje ruke unutar vre�ice,

i to je isto kao zvijezda koja je skrivena unutar oblaka plina i pra�ine,

dakle astronomi mogu otkriti zvijezde pomo�u infracrvenog teleskopa.

To je slika maglice Orion u vidljivom svjetlu.

Mo�emo vidjeti da plina ima posvuda

nalazi se ispred onoga �to znamo su zvijezde u pozadini,

ali mi �elimo pogledati izmaglicu iznutra i vidjeti zvijezde.

U infracrvenom svjetlu, na ovoj slici,

sada mo�emo izabrati zvijezde unutar maglice,

i mo�emo vidjeti pra�njava kukuljica oko zvijezda.

No, znanstvenicima je jo� uvijek potreban na�in da "svuku" preostalu pra�inu.

Kako �emo se rije�iti sve ove sumaglice i magle?

Na�in za to je da napravimo sliku X-zraka.

Sada kada napravimo tranziciju u sliku sa X-zrakama,

mo�ete vidjeti samo zvijezde,

Te X-zrake koje dolaze od povr�ine zvijezde,

a sada ih mo�emo prou�avati vrlo detaljno.

Analiziraju�i svjetlo od tih zvijezda,

astronomi su do�li zapanjuju�eg otkri�a.

Skrivene unutar maglice Orion su neke od najmla�ih zvijezda ikada na�ene -

zvijezde stare samo nekoliko stotina tisu�a godina -

mlado srce u �ivoj galaksiji.

I to ne samo Maglica Orion.

Izmaglice su vrti�i za zvijezde u svakom spiralnom kraku galaksije.

Ove regije su rasadnici za nove zvijezde.

Tu su mlade zvijezde na ovim prostorima

koje zagrijavaju plinovite oblake koji ih okru�uju

i zato oni dobijaju ru�i�asti sjaj.

Zvijezde su izra�eni od plina, u osnovi,

a na�a galaksija ima plina.

U stvari, na�a galaksija, zamislite je

kao da ima atmosferu od plina i pra�ine

koji okru�uje sve zvijezde koje vidimo na disku,

i od tog plina ra�aju se nove zvijezde.

Promatraju�i Maglice u razli�itim fazama svog razvoja,

Pri�a o ra�anju zvijezde po�inje se pisati.

Sve po�inje u hladnom, tamnom oblaku od pra�ine i plina vodika,

gdje gravitacijske sile pokre�u svoju igru.

Oblak se �eli raspr�iti, poput dima u zraku,

ali gravitacija to ne dozvoljava.

Plin i �elje gravitacije su u nekoj vrsti ravnote�e

Ali gravitacija dobija bitku

Materija se uru�ava u obliku diska,

to je po�etak ra�anja zvijezde.

Kao gravitacija privla�i sve vi�e i vi�e plina

prema sredi�tu diska,

plin postaje gu��i i gu��i i topliji i topliji ....

... Dok se kona�no, na 18 milijuna stupnjeva,

ne dogodi �udesna transformacija

Atomi vodika prilikom fuzije p�imaju formirati helij -

i eksplozijom nuklearne energije, zvijezda po�inje da se sjaji.

Zvijezda na kraju u svom sredi�tu ima nuklearni reaktor.

A kad se to dogodi, zvijezde se zagrijavaju,

te otpuhivaju okolni materijal

�iste svoje sudsjedstvo.

Tijekom sljede�ih nekoliko milijuna godina,

vjetrovi otpuhuju okolni plin u spektakularnom spiralnom uzoraku.

Vjetrovi raznose plin, otpuhuju pra�inu

i to nam omogu�ava uvidi u prekrasne nove vidike,

i mjesto gdje je zvijezda je ro�en.

Ljudski �ivot je prekratak

da bi svjedo�io o �udesnom ro�enju zvijezda u spiralnim krakovima.

No, ako ubrzamo milion godina u samo nekoliko sekundi,

mo�emo vidjeti ra�anje jedne zvijezde za drugom.

Tu i tamo vidimo zasljepljuju�e bljeskove svjetla,

koji dolaze iz najnasilnijih i najopasniji podru�ja

u cijeloj galaksi Mlije�ni put.

Tu se zvijezde ne ra�aju ...

one umiru.

Vodimo sad Zemlju

iz poznatog susjedstva, na�eg sunca

i idemo posjetiti �udesa Perzejeve ruke,

gotovo 6.500 svjetlosnih godina daleko.

Ovdje �e nas do�ekati jedan od najljep�i galakti�ki prizora -

Rakova maglica.

Iako je od plina i pra�ine, ova maglica jo� nije stvorila zvijezde ...

Ali za Alex Filippenko,

ovo podru�je predstavlja industrijsku zonu na�e galaksije,

Na ovakvim mjestima su davno nastali gradivi blokovi od kojih je sa�injena zemlja.

Pogledajte ovo rastaljeno �eljezo. Sveti Bo�e!

Rakova maglica je fascinantan objekt.

Ovdje Vidimo plin koji se ubrzano �iri.

Maglica mo�da izgleda stati�no, ali plinovi su ubrzavaju iz njegovog sredi�ta

na vi�e od tri milijuna milja na sat,

Zamislite fenomenalno mo�an i nasilni doga�aj u pro�losti.

Prou�avali smo plinove iz Rakove Maglice,

koji se �ire prema van,

te smo ekstrapolirali �irenje natrag kroz vrijeme,

saznajemo da su svi plinova bili na zajedni�kom mjestu

otprilike prije tisu�u godina.

Davno, na Zemlji, prije, tisu�u godina,

rane civilizacije su promatrale nebo.

U 1054, kineski rukopisi opisuju iznenadnu pojavu sjajne nove zvijezde.

Sjajnije od bilo koje druge zvijezde, tako je bila vidljiva tijekom dana.

Ali zvijezda misteriozno nestaje.

Danas se Crab Nebula nalazi na istom dijelu neba

gdje su kineski osmatra�i zapazili svoju sjajnu zvijezdu.

Oni su bili svjedoci ra�anja Rakove Maglice.

Crab Nebula (Rakova Maglica) je nastala

nakon kolosalne titanske eksplozije zvijezde na kraju svog �ivota.

Mi vidimo ostatak supernove.

Spiralni krakovi na�eg Mlije�nog puta

su puni tih �areni ostaka.

Spomenici zvijezda koje su nasilno umrle

u kataklizmi�kim eksplozijama zvanim supernove.

Da bi rije�ili zagonetku, astronomi moraju prona�i sljede�u �rtvu -

masivnu zvijezdu na rubu smrti.

Astronomi su poput detektiva.

Moramo shvatiti �to se doga�a u svemiru

ponekad na temelju minimalani broja tragova,

u ve�ini slu�ajeva astronomima, Tragovi dolaze samo u vidu svjetla.

Andy Howell zna da je lov na svjetlo od supernove

sve pitanje timing-a.

Supernove se dogode otprilike jednom u 70 godina

u galakti�kom prosjeku,

jednom za trajanja ljudskog vijeka.

Dakle, male su �anse da jednu vidite u va�em �ivotu.

Zapravo posljednja u na�oj galaksiji koju je netko vidio dogodila se

prije nekih 400 godina.

Dakle, to je predugo,

znate, ja prou�avam supernove i od toga �ivim.

Ne mogu to raditi, ako �u samo �ekati na tu jedanu supernovu u na�oj galaksiji.

Na, sre�u, za Howell-a i Filippenko-a,

ne postoji samo jedna galaksija.

Dakle, �to radimo, gledamo druge udaljene galaksije.

Postoji milijardu galaksija vani,

te posmatramo supernove u tim galaksijama.

Uzmite 70 galaksija, u prosjeku �ete na�i jednu supernovu na godinu.

Ako pogledate 700 galaksija, prona�i �ete ih deset na godinu, i tako dalje.

Tu je snaga u brojkama.

Ako gledamo na tisu�e galaksija, mo�emo pobolj�ati na�e izglede strahovito.

To je supernova

koju su Filippenko i njegovi kolege bili dovoljno sretni da je uhvate -

eksploziju zvijezde udaljenu od nas 55 milijuna svjetlosnih godina.

Zvijezda je nakratko sjajnija od cijele galaksije

svjetlo od milijardu sunaca sa�eto u jednoj umiru�oj zvijezdi.

Svjetlosti supernove je potrebno

milijun, ili �ak milijarde godina da do�e do nas

ako je milijun ili milijarde svjetlosnih godina daleko.

Ali one sjaje otprilike mjesec dana,

tako da imamo mali manevarski prostor za prou�avanje takvi stvari

prije nego svjetlo nestane zauvijek.

U radionici, Howell i njegov tim

su zauzeti pripremom svojih teleskopa.

- Jako dobro. - To je to�no.

Radimo mre�u teleskopa

tako da mo�emo prou�avati supernove u ve�em broju,

detaljnije, nego da smo ikad prije bili u mogu�nosti.

Dopustite mi da vam poka�em teleskope koje izgra�ujemo.

Ovo 0,4 metar-ski teleskopi

a tu ih je �etiri,

radimo ih, 20 ukupno,

i postavit �emo ih diljem svijeta.

Dakle, neki od ovih prvi �e i�i u �ile,

neke ve� imamo na Havajima.

Da vam poka�em jedan od ve�ih teleskopa

kojeg ovdje radimo.

Ovdje imamo jedan-metar-ski teleskop.

Radimo ih oko petnaest godina.

Zrcalo jo� nije ovdje, ali to je mjesto gdje �e i�i.

Ono �e reflektirati svjetlo koje �emo prikupiti od supernove.

Moramo biti u mogu�nosti zaokrenuti teleskop bilo gdje na nebu,

kao �to vidite teleskop se mo�e okretati oko osi,

a i ovaj C prsten se pomi�e.

Velika stvar u ovoj vrsti promatranja neba

je da je ono potpuno robotsko,

ja mogu sjediti ovdje u Santa Barbari

piti pivo i jesti pizzu a teleskopi rade svoj posao.

Sva nova otkri�a o supernovama dolaze iz razli�itih mjesta u svemiru.

Nakon �to ste uhvatili svjetlo od umiru�e zvijezde,

zapo�inje detektivski posao.

Mi prikupljamo tu svjetlost i detaljno je analiziramo

kako bi utvrdili �to se doga�a,

Koji je kemijski sastav zvijezde,

kakav je tlak unutra, kakva je temperatura,

kakva nuklearna reakcija je u tijeku,

kako �e zvijezda eksplodirati.

Sve ove stvari saznajemo kroz analizu svjetlosti.

Astronomi zaklju�uju da samo zvijezde s ogromnom masom

umiru s praskom.

Masivna zvijezda ima vrlo zanimljiv i nasilan �ivot.

U po�etku se spaja vodik te formira helij,

uz proizvodnju energije.

Tako zvijezda sjaji.

Nakon toga "pepeo" te reakcije, helij,

zapo�ima fuziju te formira ugljik i kisik,

osloba�aju�i jo� vi�e energije.

Zatim ugljik i kisik fuzijom stvaraju jo� te�e elemenate,

magnezij i natrij i neon i sli�ne stvari,

a zatim silicij i sumpor, i na kraju �eljeza.

Kada po�ne stvarati �eljezo, div, zvijezda je osu�ena na propast.

U sredi�tu zvijezde po�ne se odvijati �estoka bitka:

stvorena energija nastoji sve izgurati van,

dok gravitacija �eli sve uru�iti prema unutra.

Borba se nastavlja kako zvijezda stvara te�e i te�e elemente -

proizvode�i energiju, da sprije�i totalni kolaps.

Ali kada se po�ne formirati �eljezo, bitka je izgubljena.

Fusija �eljezne jezgre u te�e elemente

ne osloba�a energiju, ve� je upija .

Tako da �eljezna jezgra raste,

ali na kraju jezgra postaje tako masivana da gravitacija pobje�uje.

�eljezna jezgra se uru�ava.

U manje od jedne sekunde vanjski slojevi se uru�avaju ka unutra�njosti,

zatim odbijaju i bivaju odba�eni u parampar�ad.

Ali, iz ove smrti dolazi novi �ivot.

Mi smo ovdje u ljevaonici,

gdje rastaljeno �eljezo dobijamo od starih strojeva,

i ono �e poslu�iti u izraditi dijelova za nove strojeve iz tog �eljeza.

Dakle, recikliramo ga.

Ali sve to �eljezo je nastalo i izba�eno u svemir

gigantskom eksplozijom supernove.

Te eksplozija stvorila je �eljezo, te ga izbacila u svemir,

koje je zatim zavr�ilo u planetarnim sustavima kao �to je na�.

Ali na kraju atomi �eljeza su stvoreni u eksploziji zvijezde.

Supernove su Industrijske zone u na�em zvijezdanom gradu -

kozmi�ke Ljevaonice koje stvaraju nove elemente.

U katastrofalnim eksplozijama

te�ki elementi bivaju razbacani po na�oj galaksiji,

oboga�uju�i je tijekom milijardi godina.

Dakle, da nije bilo eksplozija zvijezda

u industrijskim zonama na�eg Mlije�nog puta,

onda mi ne bi imali Industrijske zone ovdje na Zemlji.

Sve je povezano.

Svi smo povezani s kozmosom.

Na�i �ivoti danas mogu�i su samo

zbog doga�aja koji su se dogodili prije tisu�e milijuna godina

u srcima supernova.

To je fascinantno, kad shvatimo da su te�ki elementi u na�im tijelima,

ugljik u na�im stanicama, kalcij u na�im kostima,

kisik koji udi�emo, �eljezo u na�im crvenim krvnim stanicama,

svi ti te�ki elemenati sintetizirani su,

tijekom nuklearni reakcija u zvijezdama

koji su zatim izba�eni u svemir eksplozijom supernove.

Ali samo je nekolicina zvijezda dovoljno masivna da umre kao supernova.

Ve�ina zvijezda, poput na�eg sunca, umrijet �e nje�nijom smrti.

Ve�ina zvijezda ne umire uz kataklizmi�ke eksplozije.

Na�e Sunce, primjerice, tipi�na zvijezda,

�e umrijeti "cmizdre�i", bez eksplozije.

Smrt dolazi kad gravitacijska sila

naposljetku prevlada snagu nuklearne energije koja je odr�avala ravnote�u.

Kada se to dogodi, svaka zvijezda, �ak i na�e sunce �e umrijeti.

Za otprilike �etiri do pet milijardi godina

sunce �e narasti u mnogo ve�u zvijezdu, zvijezdu zvanu crveni div,

vanjski atmosferski plinovi

bit �e tako labavo povezani sa suncem u to vrijeme

tako da �e plinovi �e biti "nje�no" otpuhani, tako re�i u slojevima.

Ti kozmi�ki slojevi-otisci ostaju iza umiru�e zvijezde

a ti slojevi u spiralnim krakovima pedstavljaju leglo slojeva elemenata.

Neki slojevi su od kisika a neki slojevi su od silicija

a neki slojevi su sumpor,

i to su one razli�ite boje koje vidimo na

na slikama od Hubble teleskopa.

Nedaleko od na�eg sunca je mjesto gdje zvijezda umire

Helix maglica.

Ona sjaji svjetlom na na�in kao �e Ve�ina zvijezda zavr�iti svoj �ivot.

Na�e Sunce �e imati sli�nu sudbinu, Sli�an put prema smrti,

ali za pet milijardi godina.

No, u drugim sudsjedstvima u na�oj galaksiji,

neke zvijezde �e pretrpjeti sudbinu stra�niju od smrti.

U sredi�tu galaksije

nalazi mjesto gdje zvijezde nestaju.

Povest �emo Zemlju iz sigurnosti doma

do centra grada, u sredi�te Mlije�ne staze.

To je dinami�ao i uzbudljivo podru�je, ali isto tako opasno mjesto za �ivot.

Andrea Ghez je provela preko 15 godina istra�uju�i ovu susjedstvo.

Pretpostavimo putovanje od spiralnih krakova,

od na�eg sunca,

do sredi�ta galaksije, to bi bilo zanimljivo putovanje.

To bi bilo poput putovanja iz predgra�a

u srce jako zauzetog gradskog podru�ja.

�to smo bli�i centru grada, broj zvjezda se pove�ava.

Dakle, gusto�a zvijezda je stra�na u sredi�tu galaksije.

Oko milijardu puta ve�a nego ovdje blizu suncu.

Ovdje, u sredi�tu u galaksiji,

ima toliko zvijezda na nebu

da je Zemlja okupana vje�nim svjetlom.

To je zapanjuju�e i opasno mjesto za osmatranje.

Zvijezde nisu samo zajedno grupirane.

One se i kre�u super brzo.

Odlazak u srce galaksije

mo�da i nije druga�iji od odlaska u zabavni park.

Vo�nje su pomalo sli�ne u odnosu na

orbitu zvijezda oko sredi�ta galaksije.

Deset milijuna milja na sat, u odnosu na, recimo, na�e sunce,

to je otprilike 50 puta br�e.

Zna�i ne�to se doga�a u sredi�tu na�e galaksije

postoji neki razlog.

Shvatiti �to se doga�a nije jednostavan zadatak.

Srce na�e galaksije nalazi se udaljeno 26.000 svjetlosnih godina.

To je te�ko promatrati

kroz ogromne koli�ine zvijezda, plina i pra�ine.

A tu je jo� jedan problem �ak i bli�e ku�i:

Zemljina atmosfera.

Atmosfera je super za nas.

Ona nam omogu�uje da pre�ivimo ovdje na Zemlji,

ali je i apsolutna glavobolja za astronome.

Imate sli�an problem dok

posmatrate oblutak na dnu potoka.

Voda se u potoku kre�e turbulentno

i jako te�ko je dobiti dobili �istu sliku.

Na isti na�in, gledaju�i kroz Zemljinu atmosferu

ona nas spre�ava od dobijemo jasne slike od zvijezda u sredi�tu galaksije.

Dakle, astronomi kao Ghez

su pribjegli tehnici zvanoj adaptivna optika

da bi dobili bolji pogled.

Mjerenjem kako se laserska zraka iskrivljuje kroz atmosferu,

mogu�e je kompenzirati atmosferski zamagljuju�i u�inak.

Pokazat �u vam primjer

koliko je mo�na adaptivna optika.

Zvijezde koje �elimo vidjeti

su one koje su u samom sredi�tu,

mislimo na centar galaksije

to je upravo sredi�tu ovoga okvira, koje je ovdje ozna�eno.

Bez adaptivne optike, ovo podru�je izgleda posve mutno.

Ne vidite pojedina�ne zvijezde.

Uz adaptivne optike vidite pojedina�ne zvijezde.

Kroz 15 godina Ghez je snimala infracrvene slike

zvijezda u srcu u galaksije

te napravila izvanredan vremenski (time-lapes) film.

Dakle, zumiramo samo sredi�te galaksije

promotrimo uzete podatke

tijekom posljednjih 15 godina,

ovdje mo�ete vidjeti zvijezde

i ogromne udaljenosti koje su pro�le.

Posebno SO-2, koja je moja omiljena zvijezda

svaki astronom ima najdra�u zvijezdu--

dakle vidimo da SO-2 ide okolo

a osobito �to mo�ete vidjeti, kao je bli�e sredi�tu okvira,

da se kre�e puno br�e.

Dakle, ne�to je zanimljivo dok prolazi kroz to podru�je.

Nakon svih analiza, i mjerenja koje smo napravili,

uspjeli smo napraviti animaciju

koja pokazuje kako su se zvijezde kretale tijekom 15 godina.

Svaka zvijezda radi zaokret oko sredi�ta galaksije.

posebno, najupadljivija stvar koju �ete primijetiti

je kretanje SO-2.

Vidimo da SO-2 ide nevjerojatno brzo, kao roller coaster

SO-2 biva odba�ena van, a zatim se vra�a natrag.

Objekt koji ima dovoljno veliku gravitacijsku silu

da SO-2 lansira u brzu orbitu oko sredi�ta galaksije ...

tako�er mora imati veliku masu.

SO-2 ide okolo svakih 15 godina,

kretanje SO-2 nam govori da postoji masa od najmanje 4 miliona sun�evih masa

oko koje se ona okre�e.

Astronomi poznaju samo jednog kandidata

koji ima tako ogromnu masu a da je tako mali.

To je nevjerojatno velika masa

u vrlo malom volumenu,

i to je dokaz o postojanju crne rupe.

Dakle u sredi�tu na�e galaksije

nalazi se masivna crna rupa,

objekt �ija je gravitacija toliko jaka da joj ni svjetlo mo�e pobje�i.

Ovo je realna slika sredi�ta na�e galaksije.

Crnu rupu nemo�emo vidjeti -

ali mo�emo vidjeti sjajni oblak pra�ine i plina koji se spiralino uru�ava k centru.

Pribli�imo se crnoj rupi.

To u sredi�tu je potok od pra�ine i plina ...

... Krhotine razneseni zvijezda koje su zalutale previ�e blizu.

Crne rupe rastu s vremenom,

zbog materije koja se u nju uru�ava,

kru�i oko nje,

Taj materijal se sastoji od plina

ili zvijezde koju je rastrgala crna rupa.

U sredi�tu je nevidljiva crna rupa.

Ovo je materija kojom se hrani.

Sjajna regija je disk koji uzrokuje porast crne rupe.

Ostatci zvijezda padaju prema unutra

te se okre�u nevjerojatnom brzinom.

Trenje zagrijava otpad do tako visoki temperatura

da svijetli bijelim sjajem.

Dakle, u sredi�tu na�e galaksije imamo crnu rupu.

Danas to znamo,

ali ona ne proizvodi zna�ajnu energiju.

Dakle, mo�da bismo mogli re�i, da je crna rupa na dijeti.

Jednostavno re�eno, nema dovoljno materijala za gozbu.

No, �to �e se dogoditi ako SO-2 i druge zvijezde

budu povu�ene od strane crne rupe?

�to se doga�a kada taj materijal padne u crnu rupu.

je da crna rupa,

po�ne proizvoditi zra�enje

i to mo�e generirati ove mlazove,

koji erumpiraju iz centra galaksije.

Subatomskie �estice bivaju izba�ene blizu brzine svjetlosti,

zrake su kao Ogromni svemirski reflektori.

Ovo je Messier 87,

velika elipti�na galaksija koja ima super masivnu crnu rupu u svom srcu.

Ona guta svoje zvijezde.

Te iz svoje svijetle jezgre ispaljuje

mlazove do udaljenosti na vi�e od 5000 svjetlosnih godina.

Volim ih zvati primadonama u svijetu galaksija.

Oko deset posto galaksija ih ima.

Astronomi vjeruju da je masivna crna rupa

u sredi�tu Mlije�nog puta

od njenog samog nastanka.

Ali da bi dobili uvid kako je nastala galaksija,

moramo odputovati izvan, do najstarijih zvijezda u na�em zvjezdanom gradu.

Odputujmo prema gore, daleko od na�eg Sun�evog sustava,

van spiralnih krakova od na�eg Mlije�nog puta.

Tu le�e ogromne nakupine zvijezda koji kru�e oko centra na�eg zvijezdanog grada.

Postoji ih preko 150 njih.

Ovi satelitski gradovi, se zovu globular cluster,

koji sadr�e odgovor na na jednu od najve�i misterija u astronomiji:

istinsku starost na�e galaksije.

Globular clusters je stvarno fascinantna skupina zvijezda.

Svaka nakupina sadr�i oko milijun zvijezda,

a stvar koja je prili�no interesantna

je da su zvijezde nevjerovatno blizo grupirane.

Kad bi mogli posjetiti, globular cluster

No�no nebo bi bilo spektakularno,

gdje bi ve�ina zvijezda bila sjajna kao puni mjesec.

A no�no nebo u svim smjerovima bi bilo ispunjeno svjetlo��u obli�njih zvijezda.

Izgledalo bi kao vje�ni vatromet.

Osim prili�nog broja zvijezda,

postoji ne�to �to jo� vi�e intigrira po pitanju tih nakupina.

Najzanimljivije saznanje o kuglastim klasterima

je da ne postoji naznaka o mladim zvijezdama.

Zvijezde su kao i ljudi.

Pogledate ih, i mo�ete pogoditi njihovu starost

te kako su provele �ivot.

Na ljudima, sijede dlake i bore su izdajni�ki znakovi.

Na zvijezdama, to je boja i veli�ina.

Tako najve�e zvijezde, najmasivnije zvijezde,

one s najvi�e plina, �ive �ivot u brzoj traci.

One �ive vrlo kratko.

Ali sjaje vrlo jako i one su jako, jako vru�e,

Te zvijezde imaju plavi odsjaj.

S druge strane imate crvene zvijezde,

koje svoju energiju tro�e vrlo konzervativno,

dugo �ive, i ne svijetle previ�e sjajno.

A te zvijezde sjaje jako dugo.

Dakle mjerenjem intenziteta svjetlosti

i boje zvijezda u globularnom klasteru,

mo�emo zaklju�iti njihovu starost.

A izvanredna je stvar.

One su vrlo stare.

Kuglasti skupovi, barem zvijezne u njima,

u mnogim slu�ajevima su gotovo stare kao i sam svemir.

Kuglasti skupovi su �ivu�i fosili.

Kao da otkrivamo zajednice ljudi

koji su �ivjeli u kamenom dobu.

Neke od ovih zvijezda sjaje ve� 12 milijardi godina -

Duplo vi�e nego je sunce staro.

Zgodno za znati da odredimo starost Mlije�ne staze.

Kuglasti skupovi su dio na�e galaksije.

Oni su kru�ite oko na�e galaksije.

U stanovitom smislu oni obilje�ivaju na�u galaksiju.

Znaju�i da je kuglastih skup tako star,

on nam sugerira da je galaksija isto toliko stara.

A na�a galaksija nije samo stara -

nego je vrlo stara.

U stvari, Mlije�na Staza je jedan od najstarijih objekata u svemiru.

Postoji otprilike kao i cijeli svemir -

najmanje 12 milijardi godina.

Kuglastih skupovi nam ukazuju da je kemija galaksije tada

bila bitno druga�ija od one danas.

U mogu�nosti smo mjeriti kemijska svojstva tih zvijezda.

Ispostavilja se da je zastupljenost te�kih elemenata jako mala.

Tvari poput �eljeza su vrlo rijetke u kuglastim klasterima,

u odnosu na zvijezdu poput sunca.

To zna�i da je u ranim galaksijama bilo daleko manje �areni mjesta.

Bez te�kih elemenata nije bilo lijepog pogleda

kojeg vidimo u Maglicama i ostatcima supernova.

�to je jo� va�nije - to je bila galaksija bez �ivota.

Trebalo je nekoliko milijardi godina da zvijezde formiraju dovoljno te�ki elemenata

da zapo�ne evolucija �ivota u bilo kojem dijelu Mlije�noe staze ...

... mnogi se pitaju

kako je galaksija opstala tako dugo .

Jedna od zagonetki o na�oj galaksiji

je da znamo da se zvijezde kontinuirano

ra�aju oko posljednji deset milijardi godina.

Ali tom brzinom izjedanja plina i u sada�njosti,

formiranjem novi zvijezda, i potro�njom plina.

Galaksija bi trebala ostati bez goriva.

Dakle mora postojati neki novi izvor za gorivo.

Taj izvor mora biti izvan galaksije.

Nedavno su astronomimi otkrili zapanjuju�e �injenice:

Kuglastii klasteri nisu jedine nakupine zvijezde u orbiti oko Mlije�nog puta.

Postoje i druge sitne galaksije koje kru�e oko na�e galaksije

zovemo ih ultra tihe patuljaste galaksije.

Razlog za�to ne znamo

za te patuljaste galaksije ovoliko dugo,

ove takozvane ultra tihe patuljaste galaksije,

sadr�e samo nekoliko stotina zvijezda,

ili tisu�u zvijezda.

Dakle, poku�ati prona�i trag od tisu�u zvijezda

dok gledate kroz masu od milijardu zvijezda.

To nije lako.

To je igla u plastu sijena.

Mo�emo zahvaliti,

preciznosti moderne astronomije

koja nam je omogu�ila da otkrijemo

Ove iznimno zanimljive patuljaste galaksije.

Ova nedoku�iva tijela nam mo�da pomognu rije�iti misterij

novog "goriva" u galaksiji.

Dakle, ove patuljaste galaksije se kotrljaju oko na�e galaksije.

Oni su u orbiti oko nje.

Ponekad nam se previ�e pribli�e,

a dok nam se pribli�e bivaju rastrgane u dijelove.

Zapravo u nekom smislu bivaju pojedene od strane na�e galaksije.

Ovaj ra�unalni model pokazuje patuljaste galaksije kao obojene diskova

sa na�om galaksijom u sredi�tu.

Tijekom vremena, na�a galaksija vu�e patuljaste galaksije k sebi,

pro�dire ih , i koristi se njihovim plinom i pra�inom

te na kraju se formira nove zvijezde.

Otprilike na isti na�in kako

veliki grad uni�tava svoje bli�nje susjede,

Mlije�na Staza je kanibal svojih patuljasti galaksija.

Kuglastih skupovi i patuljaste galaksije

nam daju klju�nan uvid o tome koliko je stara na�a galaksija ...

i kako je uspjela pre�ivjeti tako dugo.

Nekada mislilo da ta tijela ozna�itavaju granicu Mlije�nog puta,

kao najudaljeniji dijelovi na�eg zvijezdanog grada.

Ali, danas astronomi preispitivaju sve to.

Na�a galaksija je mo�da ve�a od onoga �to mo�emo vidjeti,

mo�da se prostire dalje nego �to smo ikada zami�ljali.

Idemo na put sa Zemljom

dalje od na�eg mirnog predgra�a do novog susjedstva.

Ovdje u vanjskom spiralnom kraku na�e galaksije.

Saznat �emo

�to je to �to dr�i sve zvijezde u Mlije�noj stazi zajedno.

Na�e novo no�no nebo izgleda malo druk�ije.

Mlijecna staza je manja i nebo je tamnije.

Ovdje na nekoliko desetaka tisu�a svjetlosnih godina udaljeni od centra na�e galaksije,

jo� uvijek smo vezani silom gravitacije.

Gravitacija je sila koji bilo koja dva objekta

�eli spojiti skupa.

Na Zemlji, gradovi se grade �eljeznim nosa�ima i betonskim gredama -

to su nevidljive skele kojim se zgrada protivi sili gravitacije.

Bez te skele i neboderi bi se raspali i mostovi uru�ili.

Gravitacija upravlja Zemljom i cijelim svemirom.

Sve �to ima masu ima i gravitacijsku silu.

Vi�e mase, ve�a gravitacijska sila.

S 200 milijardi zvijezda, Mlije�na staza ima veliku masu -

isto tako i stra�nu gravitacijsku silu.

Dakle, kao zgrade, na�a galaksija Tako�er treba nosa�e

protiv gravitacijske sile.

Zamislite na� galakti�ki disk.

Uzmite disk zvijezda

i stavite ga tamo,

gravitacija �e prouzro�iti da se

Tvaj disk uru�i u samog sebe,

i to bi se za�as dogodilo.

Ali to ne vi�amo s ruba na�e galaksije galaksije.

�to se zapravo doga�a, zvijezda kru�i oko sredi�ta,

i to je ono �to je dr�i od pada u centar,

na sli�an na�in kao �to Zemlja orbitira oko sunca.

Planeti u na�em Sun�evom sustavu su u delikatnoj ravnote�i -

gravitacija ih vu�e ih prema suncu

dok ih njihova orbitalna brzina �eli izbaciti u svemir.

Kako bi ostatli u ravnote�i,

daljenje planete od sunca moraju orbitirati sporije.

Ako odemo do najudaljeni planeta

na rub Sun�evog sustava,

vidijet �emo da te planete mnogo sporije kru�e oko sunca nego Zemlja,

to je zato jer je gravitacija sunca slabija.

Isti bi trebao vrijediti za zvijezde u Mlije�noj stazi.

Svi one kru�ite oko sredi�ta galaksije,

i zvijezde u vanjskim rukama bi trebale putovati sporije

od onih bli�i srcu galaksije.

Ono �to je zanimljivo je da se to ne doga�a.

Zvijezde u vanjskim dijelovima u galaksiji

se vrte jednako brzo kao i one u unutra�njosti.

Ne samo vanjske.

To nije slu�aj samo u na�oj galaksiji; isto je u svakoj galaksiji koju posmatramo.

U svakoj galaksiji koju gledamo �ini se da vanjski slojevi vrte prebrzo.

Ove prebrze zvijezde

bi trebale biti odba�ene iz svoje galaksije.

Ali nisu.

I to je zagonetka.

To zna�i da postoji puno vi�e ima mase

koju mi jednostavno ne mo�e vidjeti.

Masa koja proizvodi gravitaciju

koja zadr�ava ove zvijezde u svojim orbitama.

No, kada astronomi tra�e tu masu,

�ini se da ni�ta ne postoji...

Vode�i kozmolozi kao �to je Joel Primack su do�li do zapanjuju�eg zaklju�ka.

Sve galaksije,

sve zvijezde i plin i pra�ina i planeti i sve ostalo

�to mo�emo vidjeti kroz na�e najve�e teleskope,

predstavlja oko pola posto onoga �to je zapravo vani.

Ostatak je nevidljiv.

To je neka tajanstvena supstanca koju zovemo tamna tvar.

Ne mo�ete vidjeti tamnu materiju.

Razlog za�to mo�ete vidjeti normalnu materiju

je zato �to je svjetlost obasjava i od nje se reflektira.

Tako mene mo�ete vidjeti.

Tamna tvar ne funkcionira na taj na�in.

Svjetlo prolazi kroz tamnu tvar.

Tamnu materiju smo otkrili zato jer ima masu.

Sve �to ima masu, na druge tvari utje�e putem gravitacije.

To je zlatno pravilo mase, to je ono �to masa �ini,

ona je kao teglja� za ostale tvari zbog gravitacije.

Bez tamne materije, Mlije�na staza nemo�e egzistirati.

Dakle galaksija se vrti,

A vrti se prili�no brzo.

Razlog za�to se mo�e okretati tako brzo je zato �to ima tamnu materiju.

Tamna materija ima puno mase te stoga ima puno gravitacije,

i to je ono �to dr�i zvijezde zajedno na okupu.

Ako bi kao ma�ioni�ar mogli maknuti svu tamnu materiju

daleko od na�e galaksije,

ona bi se razletjela.

Zvijezde bi se nastavile samo pravocrtno gibati

i u vrlo kratkom vremenu galaksija bi samo nestala.

Nastao bi samo takav nered od tvari koje lete svaka na svoj na�in.

I to ne samo u na�oj galaksij ,

to vrijedi za sve galaksije

i svaki grozd galaksija u svemiru.

A sve ih na okupu dr�i nevidljiva tvar

koju zovemo tamna materija.

Dakle, trebamo tamnu materiju,

Koja je kao ljepilo koje dr�i galaksije zajedno.

Otkri�e te tamne materije

je imalo revolucionaran uvid u sliku Mlije�ne staze.

Zvijezde u galaksiji predstavljaju samo dio svoje mase.

Ostatak se sastoji od nevidljive aureole od tamne tvari koja -

okru�uje svaku zvijezdu i svako stvorenje u galaksiji.

Zvijezde su samo u sredi�njem dijelu.

Aureola je najmanje deset puta ve�a

i isto tako te�i desetak puta vi�e

od svih zvijezda i plina i pra�ine koje mo�emo vidjeti.

To je cijela struktura i stvarna galaksija Mlije�ni put.

I to ne samo na�a galaksije,

to vrijedi za sve galaksije koje smo ikada prou�avali.

No, tamna tvar je ne�to vi�e od onoga �to dr�i galaksije zajedno.

Astronomi sada misle da ona ve�e Mlije�nu stazu

u izvanrednu strukturu s milijardama - drugih galaksija

struktu koja dose�e ndo samog ruba svemira.

Idemo sa Zemljom napustiti na�u galaksiju i krenuti na put od

nekoliko milijardi svjetlosnih godina prostora i vremena.

Teleskopi su fascinantni

to tu vremenski strojevi.

Budu�i da svjetlo putuje kona�nom brzinom,

kada gledamo udaljene objekte

vidimo ih kakvi su bili su bili kada su odaslali svjetlo.

Kako astronomi gledaju unazad milijarde godina,

oni vide da svemir vrvi galaksija.

No, ove galaksije nisu nasumi�no razbacane kroz prostor.

Ti klasteri su grupirani zajedno te utkani u zamr�ene strukture -

beskrajnog nebeskog prostranstva koji dr�i odgovor

o samom ro�enju galaksija.

To je pri�a prekrivena tamom.

Ako pogledamo natrag, dovoljno daleko postupno �e sve galaksije nestati.

Dosegli smo do tajnovitog razdoblja vremena, od prije

12.5 milijardi godina.

Ovo vremensko razdoblje ne mo�emo vidjeti

jer ni�ta jo� nije formirano.

Zato se ovo razdoblje naziva mra�no doba.

Tijekom mra�nog doba, svemir bio bitno druga�iji

od onog u kojem danas �ivimo.

Bio je zamagljen gustim oblacima vodikova plina.

Ba� kao �to plin zamagljuje zvijezde u Mlije�noj stazi danas,

ovi oblaci vodika blokiraju pogled u unutra�njost ranog svemira.

To je vrlo frustriraju�e zato �to ovo podru�je,

u danom razdoblju, u sebi sadr�i, u izvjesnom smislu,

klju�ne zapise o formiranju galaksija.

Ali postoji jedan trag o tome �to se dogodilo

Unutar tih gusti vodikovi oblaka.

Pogledajmo jo� unazad

do vremena od samo 380.000 godina nakon velikog praska.

Svemir nije ispunjen samo tamom ...

nego i svjetlom.

Astronomi i danas vide blijede tragove.

U stvari, ovo je nevjerojatna slika.

Ovo je slika ranog svemira.

Ovo je blijeda slika velikog praska.

Svemir je ispunjen vrelom atmosferom

prepunom materije i zra�enja,

u kojem se ve� naziru nadolaze�e promjene

Gdje god da pogledamo svemir oko nas

vidimo strukture; vidimo galaksije posvuda.

Od kud sve te galaksije?

Velika naznaka o tome je sadr�ana u ovoj slici.

Ako malo bolje pogledate, mo�ete vidjeti

da postoje crvene to�ke a tu su i plave to�ke.

Ove crvene regije su regije tamo gdje je u osnovi vi�e materije,

ove plave regije su regije tamo gdje je manje materije.

Ova slika pokazuje sitne varijacije

o gusto�i plina koji ispunjava rani svemir.

Sitne varijacije koje �e rasti s vremenom.

Mislimo da je to, iskonsko me�uranje,

posijalo sjemenke svih budu�i struktura.

Ovo me�uranje je s vremenom raslo u ono �to danas vidimo kao prve galaksije.

Potrebna je stra�na sila

da ne�to tako malo naraste u ne�to tako veliko.

To je gravitacija koja je poja�avla to me�uranje,

ali zapravo trebamo dodatni izvor gravitacije

koji �e poja�ati ovo me�uranje te formirati galaksije kve ih danas vidimo,

a ta dodatna gravitacija dolazi u obliku tamne materije.

Dogodilo se to da je tamna tvar najprije formirala svoju strukturu.

Obi�na tvar je nakon toga pala u centar tamne materije.

Uobi�ajena materija je vodik i helij, u ovoj fazi.

I vodik i helij se uru�avaju ka centru

aureole napravljene od tamne materije,

koji �e na kraju postati galaksija.

Tamna materija je mo�da karika koja nedostaje

dok posmatramo

te velike svemirske mre�e koje sad ispunjavju prostor.

No, tamna tvar je nevidljiva.

Dakle, zapravo ne postoji na�in da vidimo stvorenu kozmi�ku mre�u.

No, postupak se mo�e simulirati

u jednom od najmo�nijih super ra�unala.

Ovdje smo u NASA Ames,

istra�iva�ki centar gdje imamo plejade superkompjutera.

Svaki od oih ormara sadr�i 512 procesora.

Dopustite vam poka�em.

Otprilike pola terabajta u svakom od ovih ormari�a.

Ovdje imamo 110 od tih ormara

koji �ine cijelu plejadu super ra�unala.

Dakle, ovo je stvarno veliko super ra�unalo.

Trenutno NASA-ino najve�e.

Ali i izazov je jednako je velik -

razviti virtualni svijet -

od svojih po�etaka svemira pa sve do dana�njih dana -

da bi vidjeli koju ulogu je mogla imati tamna tvar u oblikovanju svemira.

Ako isto poku�ate u�initi na ku�nom ra�unalu,

trebat �e vam preko 680 godina.

Da bi napravili sve kako treba,

mo�emo sastaviti slike u video, ako �elite,

te vam pokazati cijelu strukturu svemira.

Ovo je krajnji rezultat.

Nazivamo ga Bol�oj -

nevjerojatna vizualizacija

o tome kako bi tamna tvar mogla izgledati

u dana�njem svemiru.

Dakle, upravo gledamo

podru�je od 200 miliona svjetlosnih godina,

�to je zapravo samo mali dio na�e stvarno velike simulacije

koje zovemo Bolj�oj, ruski - "veliki".

Sve �to vidite ovdje je zapravo potpuno nevidljivo.

To nije vidljiv svemir kojeg mo�ete posmatrati.

Svijetle pjege predstavljaju tamnu materiju.

Ovo su aureole tamne tvari unutar kojih su formirane galaksije.

I svaka od tih malih mrljica zapravo predstavljalo jedanu,

ili vi�e galaksija veli�ine Mlije�ne staze.

mo�emo ih nazvati vlaknima.

Uglavnom cijela struktura je utkana u niti tamne materije.

E, sad

Primack uspore�uje Bolj�oj simulaciju

sa stvarnom strukturom galaksija koju znanstvenici vide u svemiru.

Prema vi�enom mo�emo re�i,

da ove simuliracije svemira napravljene pomo�u supera�unala

izgledaju poput vidljivog svemira.

�ini se da uop�e ne postoji razlika.

To je upravo uzorak po kojem su galaksije raspore�ene

u vidljivom svemiru.

Bolj�oj simulacija je stvarno zapanjuju�a.

Vidimo savr�eno poklapanje tamne tvari i svemira kakvog danas vidimo.

To je uvjerljiv dokaz

da je tamna tvar oblikovala svemir tijekom milijarda godina.

Ha, ja sam stvarno impresioniran s ovim

jer smo prvotno zaglavi tra�e�i odgovore-

A kada smo napravili prve simulacije,

koje su se pokazale ispravne.

Kad smo otkrili da smo u pravu.

Znate, to je, bila Velika radost za teoreti�are.

Povratkom na po�etke svemira,

astronomi su otkrili porijeklo

temeljne strukture cjelokupnog univerzuma.

No, na�e putovanje kroz vrijeme ni izbliza nije zavr�eno.

Pitanje kako su prve galaksije stvorile prve zvijezde i dalje ostaje.

Idemo sa zemljom unutar mra�nog doba

vrijeme od prije preko 12,5 milijarda godina.

Prizor je spektakularan.

Na�e nebo je obasjano prvim zvijezda Mlije�ne staze.

Njihova svjetlost se probija kroz maglu vodika -

te kupa zemlju jakim ultraljubi�astim zrakama.

Ove prve zvijezde �e promijeniti na�in na koji vidimo svemir, zauvijek.

Tom Abel prou�ava �ivot i smrt tih ranih zvijezda.

Prekrasna stvar je da sada imamo ra�unala.

Programiramo ih prema zakonima fizike,

ukomponiramo gravitaciju, hidrodinamiku,

na�in kretanja plinova, ne�to kemije,

tijekom cjelokupnog rada ,

dobivamo predod�bu kako su zvijezde nastale,

a u slu�aju nastanka prvih zvijezda, ovo je apsolutno presudno.

Abel po�inje s osnovnim sastojcima

dostupnim tijekom mra�nog doba:

vodik, helij, tamna materija i gravitacija.

Kori�tenjem ra�unalnog modela

Abel do�arava �ivot tih ranih zvijezda.

Ovdje vidimo jednu od prvih zvijezda u svemiru.

Koja je sto puta masivnija nego sunce,

milijun puta je svijetija.

Prve zvijezde su bile ogromne,

sa�injene od ogromni koli�ina vodikova plina

povu�enog gravitacijskom silom tamne materije.

Kaad pomislimo na tu ogromnu koli�inu "goriva"

pretpostavili bi da �e zvijezda dugo �ivjeti.

ali gorivo se brzo tro�i,

tako da nakon nekoliko milijuna godina zvijezde ve� umiru.

Prve zvijezde u na�em Mlije�nom putu

su bile �estoke, visoko oktanske zvijezde,

koje su tro�ile vodik nevjerovatno brzo

kao da se utrkuju sa �ivotom.

Bile su poput rock zvijezda.

"�ivjeti brzo i umrijeti mlad".

Ostaju bez goriva vrlo brzo

pa �ak i nakon nekoliko milijuna godina zvijezda ve� umire.

Ove zvijezde umiru u nekim od najnasilniji eksplozija - ikad

koje su potresale svemir

gigantske supernove briljantnog sjaja.

Energija oslobo�ena

tijekom �ivota i smrti tih masivnih zvijezda

vodi do �udesne transformacije.

U prvih milijardu godina starosti svemira,

galaksije su se po�etle formirati u tamnim vodikovim maglicama,

�ija svjetlost ne mo�e doprijeti do nas.

No, kako vrijeme napreduje

a njihove Najmasivnije zvijezde oda�ilju ultraljubi�asto zra�enje,

ta radidjacija mijenja maglice oko njih,

te svemir postaje transparentan u tim regijama.

Ove galaksije ovdje rastjeruju maglu oko sebe.

Plava praznina gdje je energija novih zvijezda

o�istila tamnu vodikovu maglu.

No, milijardu godina nakon velikog praska

cijeli magla je uklonjena

i sada vidimo sve galaksije,

mra�no razdoblje je zavr�eno.

Kao se podi�e vodikova magla,

dobijamo prve poglede na novoro�ene galaksije ...

uklju�uju�i i na�u Mlije�nu stazu.

Ova izvanredna Hubble-ova slika snimka je ultra dubokog polja,

U najduljoj ekspoziciji ikad napravljenoj

pomo�u Hubble teleskopa.

To je uistinu izvanredna slika,

vjerojatno najpoznatija me�u profesionalnim astronomima.

Za vi�e od jedanaest dana Hubble se fokusirao na si�u�nu to�ku na nebu

promjera od dvadesetak metara.

Svaka od ovim mrlja svjetla je galaktika.

Za Richard Ellis, to je prava riznica.

Kao da arheolog spaja komadi�e povijest

kopanjem u dublje i dublje slojeve,

tako da znanstvenici poput mene koriste ovu sliku

dok prou�avaju povijest svemira,

te kako su najudaljenije galaksije, davno prije izgledale,

razvijale se i rasle u ve�im sustavima koje danas vidimo oko nas.

Ova slika nam do�arava "zoru" na�eg Mlije�nog puta.

Kada pogledamo te rane galaksije,

ne podsje�aju na gradove zvijezda kakve vidimo danas.

Grudaste se, i nepravilne,

�ini se da sura�uju sa svojim susjedima,

one su fizi�ki vrlo, vrlo male.

Dakle, jasno da je svemir bio vrlo razli�ite u tim ranim vremenima.

Prije 12 milijardi godina Svemir je bio puno manje mjesto.

Jo� se nije pro�irio na veli�inu kakva je danas.

Na�a mlada Mlije�na staza se bori za svoje mjesto.

Dakle, to je vrlo te�ko razdoblje za rane galaksije

u vrijeme formiranja.

Ove rane galaksije se bore da opstanu u ovom ranom vremenu.

To Opstanak najja�ih

velike galaksije rastu i pro�diru najmanje.

Tako da je te�ko za te rane sustave,

ali o�ito im je �initi, te se na kraju spojiti sa svojim susjedima

i formirati ve�e sustave kakve vidimo danas.

Ovi sudari u ranom svemiru

stvorili su prekrasnu spiralnu galaksiju u kojoj danas �ivimo ...

... I koja jo� postoji.

Astronomi vjeruju da postoji jo� jedan finalni sudar

prema kojem se kre�e Mlije�na staza.

Jedan koji �e je promijeniti zauvijek.

Povedimo zemlju tri milijarde godina u budu�nost.

Nebom dominira masivna galaksija nazvana Andromeda.

Pogled mo�e izgledati mirno,

ali jedno od najve�ih stradanja u svemiru

uskoro �e se dogoditi ...

... Tragovi predstoje�e katastrofe le�e u ovim tajanstvenim Hubble-ovim slikama.

Galaksija za razliku od bilo koje druge ...

iskrivljena ...

deformirana.

Astronomi se oslanjaju na ra�unalnu pomo�

da dekodiraju �to je to tajanstveni predmeti predstavljaju.

Ono �to radimo je �emo napraviti galaksije

da izgledaju poput Mlije�ne staze i sli�ne galaksije.

I pustimo ih neka se razvijaju na ra�unalu,

one razvijaju spiralnu strukturu,

te izgledaju vrlo realno.

Nakon toga ih stavite na putu sudara.

Zamrznimo ovu simulaciju

te je uskladimo sa stvarnim slikama

i odjednom slika postaje jasna:

To je najve�i sudar u svemiru

galaksije u sudaru.

Kao i gradovi, galaksije imaju tendenciju stvaranja klastera.

Na�a Mlije�na staza pripada skupini

prozvanom lokalna skupina,

sastoji se od najmanje 50 galaksija.

Najve�a u pakiranju je Andromeda -

spiralna galaksija koja je �ak i ve�a od na�e.

Danas se Andromeda nalazi udaljena 2,5 milijuna svjetlosnih godina.

No, astronomi poput Abrahama Loeba vjeruju da se ta udaljenost smanjuje.

Kada sam po�eo raditi u astrofizici

Primijetio sam da je ve�ina mojih kolega

razmi�lja o drugim galaksija interakciji jedne s drugima,

sudarajnju jedni s drugima,

a ja sam se pitao za�to se ne ispituje

budu�nost Mlije�nog puta i Andromeda galakcije

kje �e se spojiti.

Nevolje su na vidiku za na� zvijezdani grad.

Na�a galaksija juri prema velikoj galaksiji Andromeda,

one jure jedna prema drugoj,

te �e se susresti

za par milijardi godina.

Loeb i njegovi kolege

odlu�ili su da simuliraju taj me�ugalakti�ki sukob Titana.

To je bila prva simulacija takve vrste.

U po�etku dvije galaksije povuku jedna drugu

proizvode�i ove prekrasne repove zvijezda, nastali zbog gravitacije.

Galaksije se udalje, zaokrenu i vratiti se zajedno,

�ine�i jedan veliki sferoidni skup zvijezda,

koju sam nazvao Milkomeda Galaxy.

Kada se Mlije�ni Put spoji s Andromedom

skoro trilijun zvijezda �e se ostati.

Prekrasna spiralna struktura

na�e galaksije Mlije�ni put

nije ne�to �to �e trajati zauvijek.

To �e biti nered, za neko vrijeme.

Sudar ne�e biti takav

u kojem se dvije stvari uni�tavaju,

ve� takav u kojem se plin jednog sustava

sudariti s plinom u drugoj galaksiji.

Uzrokuju�i prasak stvaranja novi zvijezda.

Formiranje ovih novi zvijezda

obilje�it �e preporod nove galaksije.

Ovaj spektakularan Hubble prizor

pokazuje antena galaksije

veliki kozmi�ki sudar izme�u dva grada spiralnih zvjezdanih.

Galaksije bjesne ra�aju�i zvijezde

mno�tvo Maglica, rozi sjaj u tami

jedan finalni vatromet zvjezdane aktivnosti

prije nego se galaksije stope i postanu jedna.

To je sudbina koja �eka na� Mlije�ni Put

kada se spoji s Andromedom za tri milijarde godina.

Kad se sudare

pojavit �e se puno novih zvijezdani formacija,

to �e biti vrsta pomla�ivanja u Mlije�nom putu za neko vrijeme

i onda na kraju Ovaj kombinirani sustav

ce se smiriti i postati nova stvar,

vjerojatno ve�a galaksija

nego bilo koja od galaksija od kojih je izra�ena.

No, pravo iznena�enje je oblik ove nove galaksije.

Nova galaktika je formirana

ali umjesto diskova koji su postojali u izvornim galaksijama,

gdje su sve zvijezde kru�ile okolo u ravnini, manje - vi�e,,

umjesto toga zvijezde �e kru�iti uokolo,

ba� kao i elipti�ne galaksije koje vidimo.

I tako prili�no smo sigurni da taj proces

mora biti dio velike pri�e kako elipti�ne galaksije dobijaju oblik.

Sudar Mlije�ne staze i Andromede

�e ostaviti iza sebe divovsku elipti�nu galaksiju.

Ali prije nego se to dogodi posljednji pogled �e biti,

Slika Andromede rastegnute preko neba,

svijetle�i sjajno kao Mlije�ne staze sama,

zamislivo je da �e postojati ljudska bi�a poput nas samih

koja gledaju u nebo i vide Ovaj spektakularan prizor.

Mo�da ne�emo biti sjedina bi�a koja u�ivaju u pogledu.

Mo�e li na�a galaksija biti dom i drugim civilizacijama?

Nepoznati �ivot koji tek treba biti otkriven unutar Mlije�ne staze?

Tu je oko 200 milijardi zvijezda u na�oj galaksiji.

Ali postoji samo jedan kvart za kojeg znamo da zasigurno podr�ava �ivot:

Zemlja.

Sunce pogoni sve ovdje na Zemlji.

To je izvor energije, to je motor

�ivota i mnogi drugi procesa.

A �ivot, ovdje na Zemlji, temelji se na vodi.

Teku�a voda koja je klju� za �ivot kakav poznajemo.

A to je zato jer teku�a voda slu�i kao otapalo,

koktel mixer, biokemije �ivota.

Zemlja je jedini planet u na�em Sun�evom sustavu

s obiljem teku�e vode.

Kao i kod premijera nekretnina,

sve o mjestu, lokacija, lokacija.

Venera je bli�e suncu,

Mars dalje od Sunca,

i tu je zona izme�u plameno vru�e pe�i Venere,

ledeni Mars,

ovu zonu izme�u zovemo nastanjiva zona,

a Zemlja se nalazi usred te zone,

gdje je voda u teku�em obliku,

ne u pari, prevru�e, ne u obliku leda, previ�e hladno�e.

prikladna temperatura,

za �ivot.

Lokacija nastanjive zelene zone

ovisi o zvijezdi.

Uz vru�e plave zvijezde, zelena zona je bitno dalja.

od hladniji crveni zvijezda, koja se nalazi bli�e

Svaka zvijezda u Mlije�noj stazi ima nastanjive zone.

Ali nema svaka zvijezda planeti u toj zoni.

1995.-e se dogodilo ne�to izvanredno.

Dobio sam poziv od mog suradnika, Paul Butler,

sve �to je rekao bilo je: "Geoff, mora� do�i."

I to je bio trenutak koji nikada ne�u zaboraviti.

Bio sam nijem, Paul je �utio, i bili smo potpuno zapanjeni.

Na zaslonu ra�unala

Vidio sam nepogre�iv trag planeta.

Marcy je otkrio prvi planet oko druge zvijezde.

Ali on ga zapravo nije mogao vidjeti

jer je planet bio premalen

Svaki planet koji kru�i oko zvijezde izgubi se zbog sjaja te zvijezde,

koja je svijetlija i vi�e od milijardu puta.

I tako, umjesto, za otkrivamo planete, gledamo zvijezde.

A u stvari zvijezde �e se teturati u prostoru

jer bivaju povu�ene od gravitacije planeta,

ili vi�e nih, koji kru�e oko zvijezda.

Dakle gledaju�i samu zvijezdu

mo�emo utvrditi da li zvijezda ima planete

i koliko se ti planeti udaljeni od zvijezde.

Do sada su astronomi otkrili vi�e od 400 planeta

koje kru�i oko zvijezda u na�oj galaksiji.

Ali nijedna od njih �ini se da nije u stambenoj zona.

Jedne vrste divovski planeta Orbitiraju u neposrednoj blizini svoje zvijezde.

Zovemo ih vru�i Jupiteri,

Zato �to su ti Jupiter-planeti tako blizu zvijezdi

bivaju upaljeni od intenzivne topline zvijezde.

Druga vrsta planeta koje smo prona�li je bizarna.

Prona�li smo planete koji kru�e u izdu�enim orbitama,

elipti�nim, ispru�enim orbitama,

Onda planete vrlo daleko od zvijezda

gdje je vrlo hladno.

Pa planeti koje smo prona�li do sada

su malo previ�e �udni za zamisliti

te�ko da �ivot ima dobre �anse za pre�ivljavanje.

Uklju�ite.

Vanjski.

No,sve �e se to mo�da promijeniti.

Nedavno je NASA lansirala sna�an novi teleskop nazvan Kepler,

u potrazi za planetima veli�ine Zemlje

koji orbitiraju u nastanjivim zona oko obli�njih zvijezda.

Kepler radi na najjednostavniji na�in.

Sve �to Kepler radi je posmatranje svjetline od oko 100.000 zvijezda

tako izuzetno precizno

da mo�e otkriti planet malen poput Zemlje

Istu stvar vidimo sa Zemlje

kad Venera i Merkur pro�u ispred sunca.

No Keplerov Zadatak je daleko te�i.

To kao da u svjetlu reflektora

poku�avamo otkriti zrnce pra�ine koje je pro�lo ispred reflektora

dok je zamaglilo njegovu svjetlost

Kada �estica pra�ine pro�e ispred masivnog reflektora,

Iz toga malenog zatamnjenja,

mo�e se mjeriti veli�ina planeta.

I zajedno s na�inom na koji uzrokuje teturanje svoje zvijezde,

Marcy mo�e saznati njihovu gusto�u.

I naravno, to je veli�anstveno

zbog tih mjerenja

biti �emo u mogu�nosti razlikovati plinovite planete,

vjerojatno nepogodne za �ivot,

od stjenovitih planeta koje mo�da imaju povr�inu pokrivenu teku�om vodom.

Astronomi nisu sigurni koliko planeta �e Kepler prona�i -

ali s 200 milijardi zvijezda u Mlije�noj stazi,

izgledi su obe�avaju�i.

Seth Shostak je u�inio izra�une.

Znate, indikacije su

puno tih zvijezda ima planete, mo�da polovica njih.

A budu�i da su planete, znate, poput ma�i�a,

ne okoti se samoo jedan, ve� vi�e njih.

TPo tom obrascu postoji milijun milijuna planeta.

Trilion planeta.

To je nezamislivo velik broj.

No, kakve su �anse da su neki od njih na mjestu

u kojemu se mo�e razviti �ivot?

Mo�emo pro�iriti ideju nastanjive zone oko zvijezde

na nastanjive zone unutar cijele na�e galaksije Mlije�ne staze.

Potraga za �ivotom po�inje

s te�njom i potragom za galakti�kim nastanjivim zonama,

sigurno uto�i�te koje omogu�uje da �ivot cvjeta.

Previ�e blizo centru je izvanredn broj zvijezda ali

prepun X-zraka, o�tri radio valovi, �ak i gama zraka

koje bi sigurno uni�titli krhki jednostani�ni �ivot

Onemogu�uju�i i start prema evoluciji.

Sredi�te je opasno.

Postoji super masivna crna rupa tamo dolje.

Ako ste previ�e blizu ovoj stvari mnogo lo�ih stvari se mo�e dogoditi.

Tu je i puno zvijezda tamo dolje

i, znate, puno zvijezda

ali s druge strane ako imate previ�e previ�e zvijezda,

one imaju tendenciju da pokre�u komete u Sun�evom sustavu

koji bi va stalno bombardirali

sudar s jednim takvim! Da, samo pitajte dinosaure,

dakle nije dobro za vas.

Spiralne ruke mogu ponuditi

najsigurnije mjesto u galaksiji.

Ali �ak i ovdje, opasnosti mo�da vrebaju iza ugla.

Ako vam se dogoditi da budete na planetu u blizini supernove,

eksplozija bi vam mogla uni�titi cijeli dan.

�ivot mo�da zapo�ne, i onda, znate,

jo� par stotina milijuna godina i onda bivate zbrisani.

Dakle, ta podru�ja su vrsta negostoljubive zone,

vjerovatno i vanzemaljcima.

Vanjski slojevi na�eg Mlije�nog puta su ti�i.

No, ovdje �e se �ivot te�ko ukorijeniti.

Na kraju na�e galaksije Mlije�no puta

ne postoji dovoljno te�ki elementi

od kojih se sastoje stanice na�eg tijela

i �ivot kao takav.

Dakle ne postoje temeljni blokovi �ivota

na vanjskim rubovima na�eg Mlije�nog puta.

Dakle, nije slu�ajnost da se nalazimo gdje jesmo.

Na�e susjedstvu, smje�teno daleko izme�u dvaju spiralnih krakova,

je premijer vrijedne nekretnine.

Koje je ostalo relativno nepromijenjeno milijardama godina,

te je dalo �ivotu vremena da se uspostaviti i razvije.

Ostale napredne civilizacije, ako one postoje,

vjerojatno �ive u sli�nim naseljima,

za�ti�eni od opasnosti u galaksiji.

Nismo ih jo� prona�li.

Ali onda opet, na�a galaksija je veliko mjesto.

Nismo prona�li �ivot negdje drugdje,

nismo prona�li tragove,

nismo prona�li tragove ni nestalog �ivota,

ne znamo, za�to je to tako?

Pa, manje od tisu�u zvijezda smo pa�ljivo osmotrili

tragaju�i za planetama koji bi mogli imati inteligentni �ivot.

Pa znate, to je isto kao da idete u Afriku

u potrazi za mega faunom, znate, slonovi, �irafe, ne�to poput toga,

do�ete u Afriku

i pogledate prvo dvori�te

i ka�ete ovdje nema slonova, onda odustatanete.

Pa, ne smijemo odustati, tek smo po�injeli.

Pa, ako �emo to na�i �ivot,

to je nevjerojatno, ako na�emo �ivot negdje drugdje u svemiru,

Mislim da dioni�ko tr�i�te ne�e propustiti jedan takav zalogaj.

Ali mi ljudi bi znali, po prvi put u ljudskoj povijesti,

da nismo sami.

Da smo srodne du�e me�u zvijezdama,

i da bi na�a sudbina mogla biti oti�i do zvijezda,

komunicirati s njima

i postati �lanovi od velikog galakti�kog Country Club-a.

Preuzeto sa www.titlovi.com