All language subtitles for Planet Earth III - 01x02 - Ocean

Veliki dio na�e planete
jo� uvijek je neistra�en,

jer je njen najve�i dio
pokriven vodom.

Svako putovanje ispod povr�ine
mo�e otkriti ne�to neobi�no.

Svake godine se otkrije
vi�e od 1000 novih vrsta.

Ocean je dom za 80% ukupnog

�ivotinjskog svijeta
na planeti Zemlji.

Ali u dana�nje vrijeme, za
naprijedovanje u ovom raznolikom svijetu

ponekad je neophodno
iznena�uju�e pona�anje.

Ocean

Plitka mora u tropima.

Mo�da izgleda kao raj,

ali ispod povr�ine to je arena

za stalne borbe na �ivot i smrt,
gdje nije sve onako kako izgleda.

Grabljivica riba-lav,

u lovu na ra�i�e i malu ribu.

Zbog tako puno mjesta
gdje se njen plijen krije,

riba-lav mora biti strpljiva.

Ra�i�i djeluju primamljivo.

Dok se riba-lav pribli�ava,

ona ma�e svojim perajima
da dezorijenti�e plijen.

Lovac postaje lovina.

Nadmudrio ju je jedan od
najneobi�nijih

predatora plitkih mora,

bradavi�asta riba-�aba!

Na glavi nosi �top za pecanje,
modificirano le�no peraje

na kome je mamac
koji li�i na ra�i�a.

Ali kad riba prestane da grize,
vrijeme je da se �top spakuje

i nastavi dalje.

A za riba-�abu,
to mo�e da potraje.

Jer umjesto da pliva,
riba-�aba hoda!

Njena peraja tada postaju stopala.

Mo�da ne izgleda lijepo,

ali ono �to izgleda kao koral
koji �ivi na njenoj ko�i,

je u stvari kamufla�a.

Kao �to svaki dobar ribolovac zna,
va�no je izabrati dobro mjesto.

Drmanje �topa �alje talase koji
privla�e pa�nju mogu�eg plijena.

Ovi dragoneti su svakako
zainteresirani.

Jo� malo.

Udica, nit i plovak.

Kao i sva plitka mora, hladna
mora pored obale Severne Amerike

imaju koristi od intenziteta
sunca.

Ovdje, ono daje gorivo

jednom od najbr�e rastu�ih
organizama na planeti,

d�inovskoj morskoj algi.

Visoke �ume mogu da dostignu
visinu zgrade od 12 katova.

Ove �ume su jaslice
za mlade rogate ajkule.

Dok sunce po�inje da zalazi, one
napu�taju svoje dnevno skloni�te

i kre�u u srce �ume algi
u potra�i za hranom.

Duga�ka jedva pola metra, ova
mala ajkula je izuzetno ranjiva.

Ovdje ima �udovi�ta.
D�inovski brancin,

te�ak preko 200 kg,

i vu�je jegulje,
sa velikim zubima

koji mogu da smrve male
crvene morske je�eve.

Ali najve�a opasnost
dolazi od drugih ajkula,

ajkula goni�a,

i ogromnih �irokonosnih sedmo�krgih.

U ovoj �umi, isplati
se pritajiti se.

An�eoska ajkula,

jedna od najsmrtonosnijih
ajkula u �umi algi,

i svakako najbolje kamuflirana.

An�eoska ajkula �e
danima le�ati u zasjedi,

ali ova je ve� privukla
previ�e pa�nje.

Nije dobrodo�la ovdje.

Sada je obala �ista.

Ali an�eoska ajkula lovi svo vrijeme.

Otvori za disanje,
takozvani izduvci,

razbacuju pesak koji poma�e
da se sakrije tijelo.

Zamka je postavljena.

Plivanje uz dno je dobar na�in
da se izbjegne ve�ina predatora.

Br�a od treptaja oka.

Ali jo� nije gotovo.

Rogata ajkula ima tajno oru�je.

O�tre bodlje je dr�e van
jelovnika za mnoge.

Zato ova mlada rogata ajkula
mo�e bezbijedno da lovi...

za sada.

�estoke zimske oluje
�ibaju ove �ume algi.

Biljke mogu biti i��upane
sa morskog dna...

i odnete daleko u more.

Otvoreni ocean je ogromna,
bezizra�ajna pustinja.

�ak i mali komad plutaju�e alge
mo�e postati dragocjen.

To je ba� ono �to
ove ribe tra�e.

Ovdje je zaklon gdje se mogu
nenametljivo polo�iti jaja redak,

pa one to spremno koriste.

Svaka �enka proizvede
do tisu�u jaja,

a mu�jaci �ure da ih oplode.

Sva ova aktivnost privla�i
pa�nju plavih ajkula.

One mogu da putuju tisu�ama milja
kroz ocean u potra�i za hranom,

i mo�da nisu jele nedjeljama.

Izgleda da imaju sre�e.

Ali ove ribe nisu lak obrok.

To su lete�e ribe!

Me�utim, plave ajkule
nisu do�le zbog ribe,

do�le su zbog kavijara.

Ali lete�e ribe pola�u
tako puno jaja,

da gozba ajkula ne mo�e
puno da uti�e.

A za par mjeseci, nova generacija
�e uzleteti ka nebu.

Plove�a otoka trave
su uvijek privla�na za stvorenja

koja tra�e zaklon u
velikom plavetnilu.

Ali u dana�njim oceanima, ona
su zamenjena ne�im drugim...

plastikom.

Svake godine 12 milijuna tona
zavr�i u oceanu.

Najopasnija vrsta su odba�eni
ribarski najloni i mre�e.

Svake godine, preko pola milijuna
�ivotinja zarobe

i ubiju ove 'mre�e duhova'.

Ali neke �ivotinje u�e kako da
iskoriste plasti�ne splavove,

i koriste ih kao zaklon,
ili �ak dom.

Ovaj mu�jak Kolumbove krabe,
jedva ve�i od palca,

je brodolomnik.

Dr�i se za svoju mre�u, i mo�da su
ga mjesecima nosile oceanske struje.

Sad kad je sasvim odrastao,
mora da na�e partnerku.

Ali gdje?

Svakako ne ovdje, sam u mre�i.

Kolumbove krabe nisu dobri
pliva�i, pa je ovaj mu�jak odsje�en.

Mo�da bi glavata kornja�a
u prolazu mogla biti �ansa

da iskoristi prevoz.

Uspeo je!

Ali ovdje je jo� jedan putnik,

�enska Kolumbova kraba!

Oni ne gube vrijeme na
upoznavanje,

i odmah po�inju da se pare.

Ovaj par lako mo�e ostati
zajedno do kraja �ivota.

Kornja�a je, na kraju,
jo� i odli�an dom.

Zauzvrat, krabe joj pru�aju
i uslugu �i��enja.

Pronala�enje partnera u
ogromnom oceanu nije lako.

Svitanje u Kortezovom moru.

Mobula ra�e.

Okupljaju se ovdje,
najvjerovatnije zbog razmno�avanja.

Niko ne zna to�no za�to ska�u,

ali glasno pljuskanje svakako
privla�i jo� ra�a.

Ali i ostala stvorenja slu�aju.

Orka kit je �uo pljuskanje.

Ova �enka se specijalizovala
za lov na ra�e.

Ali danas ona u�i
dvoje omladinaca

nekim finim trikovima
lova na Mobula ra�e.

Ra�e su brze i mogu da
nadmudre orku.

Ona zna da mora da satera
plijen u gustu grupu,

ali ne mo�e to u�initi sama.

Bi�e potreban timski rad,
i to je dana�nja lekcija.

Mlade orke lako ulaze u �tos.

Ra�e su opkoljene.

One zaranjaju,

ali ih iskusna �enka prisiljava
da se opet vrate gore.

A sada, kada su isrpljene ra�e
zarobljene uz povr�inu,

ona napada,

a mladi kre�u za njom.

Ova obitelj su jedine orke
za koje se zna da ovako love ra�e,

i smrtno su efikasne u tome.

Ali izgleda da je �kola
zavr�ena za danas.

Za nekoliko ranjenih pre�ivjelih,
to je sretno olak�anje.

Kada orke odu, ra�e mogu
da nastave svoje udvaranje,

i to i rade u
zapanjuju�em broju.

Desetine tisu�a ra�a
u samo jednom pli�aku.

Ogromni delovi na�eg OCEANA
su jo� neistra�eni.

Njegovi najmanje poznati
delovi su velike dubine.

Samo vas visoko specijalizovana
plovila mogu odvesti tamo.

Dok se spu�tate,
sun�eva svjetlost brzo bledi.

Na dubini od 200 metara,
ulazite u zonu sumraka.

Tu�inski svijet, nastanjen
stvorenjima izvan ma�te.

Sifonofora, sa ogrta�em
smrtonosnih ubodnih pipaka.

Sifonofore se stalno kloniraju

i tako porastu do
ogromne du�ine.

Ova je duga�ka 45 metara i
najdu�a je ikad snimljena �ivotinja.

Uz tako smrtonosne predatore
u blizini,

stvorenja ovdje moraju da
se dovijaju da bi se sakrila.

Staklena lignja,

potpuno providna, osim o�iju,

i stomaka,

pa ju je izuzetno te�ko
na�i u mraku.

Dublje od 1000 metara, svi tragovi
sun�eve svjetlosti su nestali.

Ovo je zona pono�i.

Hvatanje hrane u
potpunoj tami nije lako.

Pelikan jegulja.

Njena ogromna, pro�iriva usta

mogu da prime koli�inu plijena
ve�u od njenog tela.

Jo� 3 km ni�e, kona�no
sti�ete do dna OCEANA.

Vi�e znamo o povr�ini Marsa.

Tlak vode je 300 puta ve�i
nego na povr�ini,

i ledeno je hladno.

A ipak, nevjerovatno,
ima �ivotinja koje �ive ovdje.

Muusoctopus robustus,
zvani biserni oktopod.

Razmno�avanje u ovim
ekstremnim uvjetima predstavlja

prili�an problem za ove �ivotinje.

Na ovako niskim temperaturama,

mo�da �e trebati vi�e od 10 godina
da se izlegnu jaja ove �enke.

Zato ona putuje na vrlo
posebno mjesto.

Ovo je najve�e poznato mjesto
okupljanja oktopoda na svijetu.

Ona je tu sa jo�
20, 000 drugih �enki,

koje ovdje pola�u jaja.

Voda, zagrijana duboko
u zemljinoj kori,

penje se kroz pukotine
na morskom dnu,

podi�u�i temperaturu
�ak i do 10 stepeni Celzijusa.

Termalna banja u dubokom moru!

Ova toplota zna�ajno
ubrzava razvoj jaja.

Ipak �e im trebati skoro
2 godine da se izlegu.

Kada se jednom smjesti, �enka
se ne�e mi�eti sa svog mjesta,

�ak ni zbog hrane.

Stalno �e nadgledati
svoje leglo, �isti�e ga,

i snabdijevati ih kiseonikom
pomo�u mlazeva vode.

Majke bisernih oktopoda su
svakako me�u najposve�enijima.

Poslije skoro 2 godine,
isku�enje uzima danak.

Ali bdijenje je skoro zavr�eno.

Posljednji iz legla se nje�no
ohrabruju da odu.

Ali to �e biti njen posljednji �in.

Kao i ostale majke ovdje, ova
�enka je izgladnjela i iscrpljena.

Njen �ivot �e se uskoro zavr�iti.

Ali ovakva posve�enost zna�i
da je njeno potomstvo me�u

najve�im i najrazvijenijim
od svih oktopoda,

i imaju najbolje �anse za opstanak
u ovom zahtjevnom svijetu dubine.

Svake godine nalazimo jo�
ovih toplih izvora.

Na nekim mjestima mogu biti
zapanjuju�e �estoki.

Jako zagrijana voda,
dovoljno vru�a da istopi �elik,

izvire sa morskog dna.

Rastvoreni minerali se
kondenzuju oko izvora

i formiraju visoke dimnjake,
poznate kao hidrotermalni ventili.

Oni su dom jedinstvenoj
zajednici �ivotinja

koje se sve oslanjaju na
nutrijente iz te vru�e vode.

Neki misle da su ovakvi ventili
mo�da mjesta

na kojima je �ivot nastao
prije 4 milijarde godina.

A sada postoje dokazi o
hidrotermalnim ventilima

na mjesecima Jupitera i Saturna.

Da li mo�da i oni podr�avaju �ivot?

Ovdje na Zemlji, utjecaj
ovih ventila

se�e puno dalje od
njihovih dimnjaka.

Essencijalni nutrijenti
koje nose ove pare

mogu se popeti �ak do
povr�ine vode par kilometara iznad.

Ovdje oni stimuli�u brzi rast
si�u�nih morskih biljaka

do astronomskih razmera.

Ovaj fitoplankton je tako naprijedan

da proizvodi polovinu cijelog
kiseonika na Zemlji.

Tako�e je i hrana za
mno�tvo sitnih �ivotinja,

zooplanktone.

Zajedno, oni su osnova
lanca ishrane

koji podr�ava skoro sav
�ivot u oceanu.

U Pacifi�kim morima
oko Ju�ne Amerike,

oni hrane sardele koje se
ovdje okupljaju u milijardama.

Ovo je jedan od najproduktivnijih
ekosustava na svijetu.

Ovi ju�noameri�ki morski
lavovi su u lovu.

Ali njihov pli�ak sa sardelama
su ve� na�li

najefikasniji lovci na planeti.

Mre�a, duga�ka skoro 800 metara,
okru�uje �itav pli�ak.

Mo�e da zarobi preko
milijun riba.

Ali morski lavovi ne�e
oti�i gladni.

Nau�ili su da tra�e rupe u mre�i.

Za�to tro�iti energiju kada
ti hrana dolazi ovako lako?

Dok sti�e jo� vi�e morskih
lavova, neki mijenjaju taktiku.

Pore�aju se sa obje strane mre�e,

i �ekaju.

Kako se mre�a zate�e, sardele
pani�e i bje�e ka povr�ini.

To je trenutak koji �ekaju
morski lavovi.

To je tako efikasan na�in
lova da morski lavovi ovdje

mijenjaju svoje prirodno pona�anje,

i juri�aju na ribarske mre�e
po tisu�u njih odjednom.

Kada je mre�a skoro uvu�ena,
ribar izdaje signal upozorenja.

Vrijeme je isteklo.

U toj zbrci,
ne usPjevaju svi da pobjegnu.

Zarobljeni morski lavovi su
u opasnosti da se podave.

Mladunci su odvojeni od majki.

Onda, u posljednjem trenutku,
ribari kratko spu�taju mre�u

i zarobljeni morski lavovi
mogu da pobjegnu.

Ali mnogi nisu tako sretni.

�irom svijeta, milijuni �ivotinja
budu slu�ajno uhva�eni

i umru u ribarskim mre�ama
svakog dana.

I ovaj usputni ulov

mnoge vrste vodi ka istrebljenju.

�ivotinje su se razvile na
izuzetne na�ine

zbog zahtjevnog �ivota u oceanu.

Ali mogu li sada da se
prilagode novom izazovu,

�ivotu pored nas?

Otvoreni ocean je dom
nekima od najve�ih

i naj�udnijih �ivotinja na Zemlji.

Ali ovdje, na Kanarskim ostrvima,

ekipa Planete Zemlje tra�i
jednu od najmanjih,

i ne toliko �estog stanovnika.

Tra�imo si�u�no stvorenje zvano

Kolumbova kraba,
koja je veli�ine palca,

i �ivi na plutaju�im objektima
u otvorenom oceanu.

Kolumbove krabe su nekada
�ivjele samo na prirodnom otpadu,

plutaju�em drvetu ili morskoj
travi, ali oceani se mijenjanju,

i one su prinu�ene da
se prilago�avaju.

Najbolje mjesto da se na�u
Kolumbove krabe je plastika

jer je 90% stvari koje plutaju
u moru plastika.

Jedan od naj�e��ih predmeta koje
nalaze je odba�ena ribarska oprema.

Preko milijun tona se svake
godine odbaci u ocean.

I Kolumbove krabe sada
nalaze svoje domove

na tim neprirodnim materijalima.

Tamo je kraba!

Iznena�uju�e, Kolumbove krabe
naprijeduju u ovom novom habitatu.

Ali za ve�a morska stvorenja,
ove mre�e mogu biti smrtonosne.

Glavate morske kornja�e
su naro�ito ranjive.

Puno puta budu jako povrije�ene,

a puno puta �ak i ne pre�ive.
To je tu�na situacija.

Po pravilu,
snimatelji divljih �ivotinja

promatraju prirodno
pona�anje i ne mije�aju se.

Ali ovo je daleko od prirodnog.
Tim osje�a da mora ne�to u�initi.

Izgleda da je kornja�a dobro. Isje�i
�emo plastiku u oslobodi�emo je.

Ovo je gorko-sladak trenutak,

po�to je ovo jedna od 8 kornja�a

koje su spa�ene dok
smo snimali ovdje.

Ova situacija nije prirodna,

to je ne�to �to su uradili ljudi.

Na�alost, ekipa se sada
suo�ava sa ovakvim dilemama

na mnogim svojim filmskim
ekspedicijama.

Kao kada su na pacifi�koj
obali �ilea,

snimali kako se morski
lavovi takmi�e za hranu

sa jednom od najve�ih
ribarnica na svijetu.

Vo�a ekspedicije Fernando Olivares
vodi tim u zaliv.

Ronjenje u blizini ribarske mre�e
je izuzetno opasno,

pa ekipa mora da se uveri da imaju
potpunu suradnju sa ribarima.

Tra�im dozvolu da ronioci zarone
izvan mre�e? Je li to mogu�e?

Da. Budite jako oprezni.

Hvala vam mnogo, kapetane.

Prili�no opasno mjesto
za ronjenje.

Trudite se da
dr�ite na oku ronioce,

ali i morski lavovi vole
da odu Dolje i prave mehuri�e,

vi mislite da pratite ronioca,
a onda isko�i morski lav.

Uz najve�e mere opreza, ronioci
su uspjeli da izbliza prika�u

cijelu operaciju.

U ovoj mre�i sigurno ima
oko 15 tona ribe,

i u ovom malom zalivu ima 8 ili
9 brodova, a to su mali brodovi.

Tamo dalje, postoje ogromni brodovi
tvornice koji imaju jo� ve�e ulove.

Koliko se ribe godi�nje izlovi samo
ovdje? -Oko milijun tona godi�nje.

Ulovi su tako ogromni,

i morski lavovi su izmijenili
svoje prirodno pona�anje

da bi sakupili sardele
direktno iz mre�a.

Ali to je rizi�na operacija.

Ekipa je vi�e puta vidjela morskog
lava uhva�enog u mre�u.

To je stra�no, dru�e,
ima ih tako puno tamo.

Tamo je mladun�e
u mre�i, doziva majku,

a majka mu je sa spoljne strane
mre�e i odaziva se.

Stvarno je te�ko gledati to.

Mladun�e sada pani�i.

Ribari ponekad mogu da
oslobode zarobljene morske lavove,

ali ovog puta ne.

Mladun�e je u ozbiljnoj opasnosti.

Jo� jednom je ekipa
odlu�ila da prisko�i.

On �e u�i u mre�u da ga spasi.

Vrlo lijepo. -Ovog puta je olak�anje,

ali to samo pokazuje nove stvarnosti
snimanja divljih �ivotinja

u dana�njem izmenjenom oceanu.

Sljede�i put, put u najve�e
divljine Zemlje,

pustinje i pa�njake,

gdje je priroda priredila
najdramati�niji �ou.

Kraj 2. epizode