Original subtitles

Pri�aju na�oj djeci u �koli da su ti crni divljaci isti kao i mi!

Da su na�a bra�a i sestre!

A ja vam ka�em: oni su ludi! Mi smo bijeli ljudi! - Da!

Mi branimo svoja bijela prava! Klan je jedina organizacija koja zastupa prava bijelaca!

Bijela nadmo�!

Klan je najstarija teroristi�ka organizacija u zemlji.

�inio je ubojstva, zastra�ivanja, nasilje, silovanja, plja�ke, najgore zlo�ine...

Povijest Ku Klux Klana je kronika mr�nje u Americi.

Ostav�tina Ku Klux Klana je bijeli terorizam.

Bilo je puno vje�anja, puno bomba�kih napada, puno pucnjave...

To mi je potpuno svejedno.

Pri�a o Klanu je pri�a o dr�anju tajne, o ritualima i o zabludama.

Osnovan je �isto kao bratstvo za dru�enje, ne�to kao studentsko bratstvo,

�isto kao izvor zabave.

Kad je klan po�eo koristiti religiozne motive iz kr��anstva

i konzervativne slike, poput ameri�ke zastave,

postao je najve�a bratov�tina 1920-ih godina.

Bilo je guvernera, senatora i zakonodavaca koji su izabrani uz blagoslov Klana,

a i jedan predsjednik Vrhovnog suda SAD-a, [Hugo] Black.

Priklju�io se Klanu jer je mislio da je to... nu�no.

Klan je ponovno uskrsnuo da bi se borio protiv pokreta za ljudska prava

i po�eo je s nasilnom pobunom protiv rastu�e plime jednakopravnosti crnaca.

Njegovi vo�e poku�avali su prikriti teror,

ali iza kukuljice je uvijek prebivalo lice netrpeljivosti.

Oni su dio ameri�ke povijesti kojeg bismo rado zaboravili,

ali ne mo�emo.

Ne smijemo.

Hej, do�ite nam pomo�i!

Danas postoje brojne grupe, koje su sli�ne �lanovima Klana,

samo �to vi�e ne nose bijele plahte.

KU KLUX KLAN - tajna povijest-

KLAN DANAS

Bijela nadmo�!

Bijela nadmo�!

To je to, gospodo.

Ku Klux Klan. Bijela nadmo�.

Idemo! U dva reda!

Na skupovima �irom Amerike Ku Klux Klan propovijeda evan�elje o nadmo�nosti bijelaca.

Dobar dan, Dobsone!

Mi smo Ku Klux Klan! Mi mrzimo crn�uge, mrzimo �idove, mrzimo pedere i idiote!

Ne moramo imati razlog za mr�nju! Samo zato �to di�u, mi mrzimo te prljave �upke!

Di�ite guzice, narode! Probudite se! Ovo je Amerika, a crn�uge i �idovi je prisvajaju!

Suprotstavite se! Priklju�ite se Klanu!

Bijela nadmo�!

I mrzim �idove! Mrzim ih zato �to postoje!

Mrzim ih zato �to di�u! Mrzim ih zato �to su olo�!

Proklete crn�uge su olo� Zemlje! Bijela nadmo�!

Bijela nadmo�!

Danas se hu�ka�ki govori Klana odr�avaju pred malobrojnom publikom.

Ali, bilo je vrijeme i kad su milijuni Amerikanaca

prigrlili ideologiju "nevidljivog carstva";

vrijeme kad su gomile mu�karaca, �ena i djece

poginjali glave na zakletvu vjernosti redu u kapulja�ama,

na zakletvu nepromijenjenu doslovce preko 130 godina.

Sr� vjerovanja Klana oduvijek je bilo razdvajanje i �isto�a bijele rase.

Oni ho�e bijelu i obojenu djecu ubaciti u talionicu integracije,

iz koje bi proizi�la ljudska vrsta... bastarda mulata!

Vremena su se promijenila, ali poruka nije.

�uvajte se, crn�uge! Klan je sve ve�i! Bijela nadmo�!

Bijela nadmo�!!

Klan se oduvijek borio protiv neprijatelja koje je smatrao opasno��u za bijelu rasu

i protiv ideja u kojima je Klan vidio poreme�aj pravog dru�tvenog poretka.

NE�EMO U �KOLU SA CRN�UGAMA

Oni ka�u da je to mr�nja i rasizam. Rasizam je psiholo�ka stvar.

Mislim da su svi manje-vi�e rasisti. Mr�nja i netrpeljivost postoje.

Ne svi�a nam se �ta nam vlada radi. Oni ograni�avaju bijelu rasu.

Ali Klan je puno slo�eniji. Nije to samo hu�ka�ka rasna mr�nja.

Mu�karci i �ene pristupaju Klanu zbog osje�aja pripadnosti,

zbog potrebe za kultom,

zbog osje�aja krvne povezanosti.

�lan Klana prise�e svom Bogu, rasi i zemlji.

A kad prise�e, �ini to za svoju bra�u.

Ovo je moja krv. Ovo je moja obitelj.

Ono �to vidite ovdje... to �to vidite, moj je narod.

To je moja krv, moja rasa. To su moja bra�a. Upravo ovdje.

I moram vam re�i da volim dr�avu Floridu...

Me�usobna odanost se temelji na zajedni�koj poveznici, zajedni�koj filozofiji:

principu isklju�ivosti.

To je veza koja okuplja obitelji �lanova Klana, kao �to to i druge obitelji �ine.

Ali ovi funkcioniraju druk�ije.

Ispod povr�ine imaju ne�to �to je kroz sva doba u aktivnostima Klana vrijedilo:

prijetnje zastra�ivanjima i nasilje.

Svejedno mi je �ta moramo u�initi. Ako me progoni�, ubit �u te.

Jednostavno, ako me zezne�, ubit �u te.

Ako proganja� nekog �lana moje obitelji, ubit �u te.

Upotrijebit �u svako sredstvo na svaki na�in da bih �irio na�u poruku i stavove,

�ta god morao u�initi.

Od samog nastanka Klan je tvrdio da je zagovornik vrlina, za�titnik bijelih �ena,

branitelj kr��anskog morala.

Skrivaju�i se iza vjere, Klan je ukrao i prisvojio najsvetiji kr��anski simbol.

Od 1915. godine je plamte�i kri� dio tajne ceremonije Klana.

Mnogi ka�u: "Vi spaljujete kri�. Vi vrije�ate Boga."

To nije vrije�anje. Mi kri� ne spalimo, nego ga potpalimo,

da bismo veli�ali svjetlost Isusa Krista koji je do�ao iz svijeta tame.

To je razlog za�to ga potpalimo.

Ceremonija paljenja kri�a je mje�avina rituala, religije i rasnih brbljarija.

Sad je tama! A iz tame dolazi svjetlo!

Svijet ne razumije Klan!

Vjeruju glasinama i krivim interpretacijama!

Mi smo za bijelu rasu! Samo za bijelu rasu!

Kao �to �ete vidjeti, jedno �e se svjetlo pretvoriti u mnoga svjetla!

Vje�no svjetlo! Vje�no svjetlo Ku Klux Klana!

Odlu�io si prihvatiti svjetlo? - Da, gospodine.

Nikakve crn�uge! Nikakve parazitske �idovske krvopije!

Samo bijeli ljudi! U�asno ljuti bijeli ljudi s vatrom!

Samo o tom se radi.

Za Boga!

Za bijelu rasu!

Za na�u djecu!

Za ameri�ke vitezove Ku Klux Klana!

Klan kri�eve pali uz zvuke jedne od najsvetijih kr��anskih crkvenih pjesama.

Kri� je najprepoznatljiviji simbol na svijetu. Svi znaju �ta je kri�.

Mi ga zapalimo da bi svjetlo Isusa Krista palo na �lanove Klana i blagoslovilo ih.

Nek ovi kri�evi gore u na�im du�ama, kako su ve� gorjeli i u mnogim drugim ljudima!

Zato smo mi ovdje, ljudi. Vatra u no�i!

RO�ENJE KU KLUX KLANA

Kao posljedica gra�anskog rata, veliki dio Juga le�ao je u ru�evinama.

Vojnici Konfederacije vratili su se ku�ama i zatekli opusto�en krajolik.

U toj atmosferi bezna�a

�estorica konfederacijskih veterana su se sastala u mjesnom odvjetni�kom uredu

osiroma�enog grada Pulaski u Tennesseeju.

Jedne no�i u lipnju 1866. godine ro�en je Ku Klux Klan.

Za�udo, izvorni Klan nema puno veze sa zastra�ivanjima, po kojima �e postati poznat.

Klan je osnovan �isto kao bratstvo za dru�enje,

ne�to poput studentskog bratstva, samo bez fakulteta.

Jednostavno kao... izvor zabave.

Koriste�i ku�u jednog poznatog gra�anina Pulaskija kao sastajali�te,

osniva�i su puni ideja za novo bratstvo koje su oformili.

Oni su bili ljudi koji su studirali, a studenti u�e gr�ki i latinski.

I tako su uzeli gr�ku rije� "kuklos", �to zna�i "krug",

i shvatili da postoji odli�na mogu�nost aliteracije, pa su tome dodali "klan".

Ku Klux Klan. Zar to ne zvu�i divno?

Da bi naglasili tajanstvenost,

osniva�i su naredili da svi javni nastupi moraju biti pod maskom.

Dizajnirani su �udnovati kostimi, koji su se sastojali od ogrta�a, maski i kapa.

Titule apsurdnih naziva, poput "Veliki Kiklop" i "Veliki Mudrac",

stvorene su za du�nosnike.

Nove �lanove su zvali "guli".

Osniva�i su se gradu predstavili teatralnim talentom.

Kostimirani ljudi, koji su paradirali ulicama Pulaskija, pobudili su znati�elju.

Lokalni mu�karci se se ubrzo priklju�ili.

Kako je Klan rastao, po�eli su tajanstveni no�ni pohodi.

Prvi pohodi na konjima poprimili su natprirodni karakter.

Poku�avaju�i zastra�iti tek oslobo�ene robove,

maskirani �lanovi klana su tvrdili da su duhovi mrtvih konfederacijskih vojnika.

Na tim prvim pohodima nije bilo puno nasilja.

To �e se promijeniti kad novi vo�e Klana shvate da zakukuljeni red mogu iskoristiti

za vo�enje tajnog rata protiv jenkijevske vlade u doba Rekonstrukcije.

Prije Gra�anskog rata generacije bijelih ju�njaka

odgajane su po principu superiornosti bijele rase.

To je bio ideal kojeg ni vojni poraz ni ukidanje ropstva nisu mogli uni�titi.

Na kraju rata su ju�ne dr�ave donijele zakone koji su odr�avali nadmo� bijelaca.

Ti zakoni, poznati kao "crni kodeksi",

u velikoj mjeri su ograni�avali gra�anska prava novooslobo�enih robova.

U su�tini su ponovno uveli stanje ropstva i u�inili ih gra�anima drugog reda.

Kao odgovor na to su u Kongresu ljuti republikanci

izglasali Zakon o rekonstrukciji 1867. godine,

cijeli niz zakonskih mjera kojima su privremeno ukinute vlade ju�nja�kih dr�ava,

Jug podijeljen na vojne zone, a crncima dano pravo glasa.

Pora�eni Jug se opet osjetio pobije�en od vlasti sa sjevera.

Superiornost bijelaca bila je ugro�ena.

Ubrzo nakon dono�enja Zakona o rekonstrukciji,

vo�e Klana iz cijelog Tennesseeja odr�ali su tajni sastanak u Nashvilleu.

Kontrola nad Klanom povjerena je Nathanu Bedfordu Forrestu,

biv�em generalu Konfederacije i otvorenom kriti�aru Rekonstrukcije republikanaca.

Do prolje�a 1868. Klan se ra�irio iz Tennesseeja na sve ju�nja�ke dr�ave

i po�eo s ofenzivom terora,

s ratom vo�enim maskiranim napadima. Cilj?

Zastra�iti novooslobo�ene crnce i dr�ati ih podalje od birali�ta.

�lanovi Klana iz doba Rekonstrukcije smatrali su da su oni jedini sposobni

ponovno uspostaviti ju�nja�ki na�in �ivota i dru�tveni poredak,

koji su uni�teni u gra�anskom ratu.

Kako tim autsajderima pokazati gdje im je mjesto... tim umi�ljenim crncima?

Terorom!

Prva taktika je obi�no bila upozorenje, prijete�a poruka ostavljena na vratima �rtve.

Kad zastra�ivanje ne bi uspjelo, Klan bi naredio nasilnu akciju,

naj�e��e bi�evanje.

Pod okriljem no�i �rtvu bi vezali i izbi�evali je granom drveta.

Neki crnci su zadobili stotine udaraca.

Mnogi su umrli od povreda.

S�m pogled na te zakukuljene no�ne jaha�e, u tim kostimima stra�nog izgleda,

bio je dovoljan da upla�i ljude. Oni su ljude izvodili iz ku�a, vezali ih za drve�e,

tukli su ih, bi�evali, lin�ovali i spaljivali ih.

Gotovo sve �to su mogli, to su i �inili.

�rtve klana u tom krvoproli�u nisu se mogle nadati nekoj pomo�i.

Ve�i dio javnosti simpatizirao je s ciljevima Klana,

mada se nisu uvijek slagali s metodama koje je koristio.

Klan je mogao terorizirati prakti�ki neka�njeno.

Od po�etka nasilnih djela, general Forrest je tvrdio da je protiv terora.

Sije�nja 1869. godine naredio je ukidanje klana,

uni�tavanje spisa i spaljivanje odor�.

Neki lokalni klanovi poslu�ali su naredbu, ali mnogi nisu.

Vi�e ju�nja�kih guvernera uporabili su vojsku svoje zemlje u borbi protiv Klana.

Napori su urodili razli�itim rezultatima.

Ranih 1870-ih Kongres je donio "Provedbeni zakon" i "Zakon o KKK".

Po tim zakonima je bio te�ak zlo�in ako se dvije ili vi�e osoba urote ili maskiraju

da bi omeli bilo koja gra�anska prava ili privilegije neke osobe.

Kad je predsjednik Hayes 1876. godine slu�beno okon�ao eru Rekonstrukcije,

posljednji ostaci Klana su nestali.

S jedne strane uspjeh saveznih istra�itelja i organa gonjenja,

a s druge strane uspjeh samog Klana.

Kraj Rekonstrukcije bio je signal po�etka novog rasnog kastinskog sistema na jugu

odvojenosti i nejednakosti,

sistema koji �e se odr�ati stotinu godina.

Broj crnaca, ubijenih u tom razdoblju, nikad ne�emo to�no saznati,

ali krvoproli�e koje je po�inio Klan bilo je u�asno.

Sigurno su stotine ubijene, tisu�e ranjene.

NA VRHUNCU MO�I

Po�etkom dvadesetog stolje�a, Ku Klux Klan je bio izblijedjela uspomena.

Sliku reda u kukuljicama iskrivljeno je prikazivala popularna literatura,

koja "nevidljivo carstvo" opisuje kao neku juna�ku silu,

koja se samo borila za odr�anje pravog dru�tvenog poretka.

Te idealiziraju�e uspomene su, naravno, potakle o�ivljavanje Klana.

Uo�i Dana zahvalnosti 1915., okupilo se 60 mu�karaca na vrhu brda Stone u Georgiji.

Kad je pala no�, zapalili su ogroman kri� i Ku Klux Klan je nanovo ro�en.

Organizator tog spektakla je bio trgovac i biv�i sve�enik, William Joseph Simmons.

Pukovnik William J. Simmons bio je propali metodisti�ki sve�enik,

koji je napustio kler da bi postao organizator bratstva.

Simmons je tvrdio da je ideju za osnivanje novog klana dobio u vizlji.

Ro�enje grupe je jednostavno bilo stvar pravog trenutka.

Taj trenutak je do�ao pojavom jednog od najve�ih filmskih ostvarenja tog vremena.

Samo nekoliko dana nakon paljenja kri�a na brdu Stone,

"Ro�enje jedne nacije" je prikazano na jugu.

Film D. W. Griffitha je prikazivan u rasprodanim dvoranama.

Film je tehni�ki bio besprijekoran, ali filmska pri�a nije.

U "Ro�enju jedne nacije", Klan je juna�ka vojska,

branitelj bijelih �ena od novooslobo�enih robova,

tih �ivotinja, tih zvijeri, �iji je glavni �ivotni cilj silovati bijele �ene.

To je herojska vojska. To je plemenita vojska.

Na dramati�nom vrhuncu filma,

grupa zakukuljenih �lanova Klana ja�e spasiti ugro�enu junakinju filma,

kojoj prijete pohotni crnci.

Crni Amerikanci su na "Ro�enje jedne nacije" reagirali s u�asom, protestiraju�i,

s demonstracijama. To je bio napad na crnu Ameriku,

u vrijeme kad nije postojala nikakva slika o crncima kao o ljudskim bi�ima.

Taj nas je film prikazao kao zvijeri, a one kriminalce kao junake i spasitelje.

Unato� povijesnim neto�nostima, film je dobio legitimitet

nakon �to je predsjednik Woodrow Wilson taj epos odgledao u Bijeloj ku�i.

"Ovo je kao da pi�e� povijest munjom", rekao je predsjednik.

"Jedino �alim �to je sve ovo u�asno to�no."

Utjecaj filma bio je ogroman.

Poja�ao je mr�nju prema crncima,

naveo je ljude da povjeruju u prikazanu pri�u.

�ak su je podr�avali i unitaristi�ki pastori.

Film je imao pravi vjerski u�inak u mijenjaju stava ljudi prema crncima

i uvjerio ih je da te ljude zaista treba dr�ati pod kontrolom.

U svojoj ku�i u Atlanti Simmons je razvio sredstvo kontrole, manifest zvan "Kloran".

Priru�nik opisuje tajne obi�aje, rituale i zakletve Klana.

Definira zna�enje �udnih imena, stvorenih za ceremonije Klana, za namjesnike i �asnike.

Samom sebi Simmons je dodijelio titulu "carski �arobnjak, car nevidljivog carstva".

Kad je Simmons po�eo graditi svoje kraljevstvo,

ispo�etka mu je bilo te�ko na�i �lanove.

Ali publicisti Klana su osmislili prodajnu strategiju na bazi slogana

"stopostotni amerikanizam".

Novi klan �e biti patriotska organizacija, samo za bijele protestante ro�ene u Americi.

Klanu vi�e nije bilo dovoljno biti protiv crnaca.

Sad je na listu svojih neprijatelja dodao i �idove, katolike i useljenike.

Strategija regrutiranja bila je spektakularno uspje�na.

U petnaest mjeseci u Klan se upisalo vi�e od sto tisu�a novih �lanova.

Klan je iskoristio strah milijuna Amerikanaca.

Dvadesetih godina veliki dio Amerikanaca osje�ao se stjeran u kut.

Osje�ali su se okupiranima od strane useljenika.

Broj katolika je rastao

i osje�ali su da Amerika nije vi�e ona Amerika kakvu su oni znali,

pa su silno �eljeli ponovnu uspostavu te stare Amerike.

A Klan im je i to obe�ao.

Ali rastom Klana, rasli su i njegovi problemi.

Kru�ile su glasine da je vodstvo Klana pronevjerilo novac.

�iroke mase �lanova ozbiljno su shvatile vatrene govore rabljene za pove�anje �lanova

i ponovno je izbilo nasilje.

Klan je bio poljuljan 1921. godine negativnim napisima u tisku,

na temelju informacija koje je dao jedan biv�i regruter Klana.

"New York World" je o�trim rije�ima raskrinkao Klan.

Novine su detaljno iznijele svireposti Klana i financijske prekr�aje.

Kongres je na to reagirao saslu�anjem u vezi s aktivnostima Klana.

Glavni svjedok, carski �arobnjak Simmons, zanijekao je sve optu�be

i impresionirao senatore.

Zasjedanje je odgo�eno bez poduzimanja bilo kakvih mjera.

Za�udo, istraga je imala upravo suprotan u�inak od �eljenoga.

Simmons je tvrdio da je publicitet pomogao rastu Klana:

"Klan je do�ivio najve�i porast �lanstva ba� kad su ga novine po�ele napadati.

Neke su novine tome doprinijele poti�u�i Kongres da nas istra�i.

To je rezultiralo time da nam je Kongres dao najbolju reklamu ikad.

Kongres nas je stvorio."

"The History Channel" se vra�a. Ku Klux Klan: tajna povijest.

KU KLUX KLAN U STAROM GRADU [pjesma]

Ja�u�i na valovima publiciteta �lanka u novinama i saslu�anja u Kongresu,

Klan je pre�ao granice Juga u nevjerojatnom usponu.

U svim ameri�kim dr�avama stvarane su lokalne KKK grupe.

Novi �lanovi su dobrovoljno pla�ali pristupninu od deset dolara,

da bi smjeli obu�i ogrta� i staviti kukuljicu.

Regruteri Klana potpuno su iskori�tavali Protestantsku Crkvu.

Nagovarali su lokalne pastore da se priklju�e Klanu,

nude�i im besplatno �lanstvo i rukovode�e pozicije.

Onda bi �lanovi Klana zamaskirani posjetili crkvenu zajednicu.

Nakon prethodnog dogovora s pastorom, pojavili bi se na jutarnjoj nedjeljnoj misi,

ostavili bi donaciju crkvi, koju bi pastor primio i blagoslovio, a onda bi se povukli.

Tako bi ljudi saznali da je sad Klan u gradu.

Kad je Klan svoju poruku uvio u svete simbole kr��anstva i u ameri�ku zastavu,

bilo mu je lako pridobiti nove �lanove.

Da bi pridobio nove �lanove, Klan je morao imati ugodnu poruku.

Da je poruka Klana bila:

"Priklju�ite se Klanu i lin�ovat �emo crnce", ili "Palit �emo ku�e",

vrlo malo ljudi bi se priklju�ilo Klanu.

Tako da je Klan svoje prave ciljeve skrio iza kr��anstva i morala,

pravde i patriotizma.

Do 1922. godine tri milijuna ameri�kih bijelaca priklju�ilo se zakukuljenom redu.

Stereotipna slika o pripadniku Klana kao o ne�kolovanom divljaku je pogre�na.

U 1920-im godinama Klan je bio zajednica prosje�nih bijelih protestanata.

Istovremeno dok su ameri�ke �ene zahtijevale jednaka prava,

�ene koje su podr�avale ideale Klana zahtijevale su pristup nevidljivom carstvu.

Njihov zahtjev je rezultirao formiranjem "�en� Ku Klux Klana"

i drugih �enskih organizacija Klana.

Na svom vrhuncu 500.000 �ena bile su �lanice Ku Klux Klana.

Kad je zakukuljeni red brojio milijune �lanove,

Ku Klux Klan je postao velika dru�tvena organizacija

za ve�inu bijelih ameri�kih protestanata 1920-ih godina.

Klan je svoju popularnost demonstrirao pompeznim paradama glavnim ulicama.

Ti mar�evi su bili pokazivanje mo�i i spektakl.

Kako je rasla lista �lanova, rasla je i politi�ka mo�.

Na saveznom nivou Klan je pomogao u izboru 16 ameri�kih senatora,

od kojih su petorica bili zakleti �lanovi Klana.

Jedan od petorice, Hugo Black, razvrgao je zakletvu kad je postao sudac Vrhovnog suda.

Od Kalifornije do New Jerseyja, kandidati koje je podr�avao Klan

birani su za funkcije na lokalnoj i dr�avnoj razini.

U nekim mjestima se nisi mogao kandidirati za dr�avnu slu�bu bez podr�ke Klana,

jer je imao ogromno �lanstvo i u�ivao simpatije i ne�lanova,

koji ba� i nisu uvijek opra�tali njihova stra�na i brutalna zlodjela,

ali su smatrali da je Klan koristan u uklanjanju nepo�eljnih elemenata dru�tva.

TEROR U NO�I

Filozofija Klana bila je filozofija isklju�ivosti.

Ne�eljene grupe, crnci, katolici i �idovi,

bile su zastra�ivane, ekonomski bojkotirane i �rtve nasilnih djela.

Mada ve�ina �lanova nije uzimala pravdu u svoje ruke,

Klan je bio odgovoran za rasisti�ki i religijski teror.

Ve�ina zlo�ina dogodila se na jugu, ali zastra�ivanja je Klan provodio �irom zemlje.

Ve�ina nasilnih djela bila je usmjerena prema crncima.

Tukli su ih, bi�evali i ponekad ubijali.

Ali misija Klana 1920-ih godina bila je vi�e od pukog zastra�ivanja Afroamerikanaca.

Vo�a Klana iz Portlanda u Oregonu jednom je likuju�i rekao:

"Katolika mo�e� izlije�iti jedino tako da ga ubije�."

Mada je samo mali broj �lanova Klana htio ubijati katolike,

antikatoli�ko raspolo�enje je bilo mamac za nove �lanove.

Zbog svog rastu�eg broja, katolici su osjetili Klanov religijski terorizam.

Ali, Klan je jednako tako prezirao i pripadnike �idovske vjere.

Klan je mogao djelovati protiv zakona,

jer su u mnogim mjestima njegovi �lanovi BILI zakon.

U drugoj polovini 1922. godine

u Morehouse Parishu u Louisiani vladao je Klan.

Zato �to se zakukuljeni red infiltrirao u izvr�nu vlast,

�lanovi Klana bili su uvjereni da mogu neka�njeno �initi �ta god ho�e,

�ak i ubijati.

Usred �estokih nereda ubijena su dva otvorena kriti�ara Klana.

Tijela su im bacili u rijeku.

Shvativ�i da Klan kontrolira grad,

o�ajni guverner John M. Parker obra�a se saveznom ministarstvu pravosu�a za pomo�:

"Kao posljedica aktivnosti Klana, ljude odvode, tuku i bi�uju.

Dva �ovjeka su brutalno ubijena.

Guverner ove dr�ave vi�e nema nikakve kontrole.

Op�epoznato je da je velik dio policijskih slu�benika u �lanstvu Ku Klux Klana."

Nakon �to su agenti Ministarstva pravosu�a otkrili osaka�ena tijela �rtava,

pravni sustav je spasio Klan.

Dvije potpuno bijele velike porote, sastavljene od poznatih �lanova Klana,

suo�ene su s neoborivim dokazima koji identificiraju krivce.

Nijedan sud nije podigao optu�nicu.

Usred terora Klana �uli su se glasovi otpora.

Neke dr�ave po�ele su se protiv Klana boriti zakonima.

Najpoznatiji je zakon bio zabrana no�enja maske u javnosti.

Ali te mjere nisu bile dovoljne da bi obuzdale aktivnosti Klana.

Tek interna pobuna je sru�ila carskog �arobnjaka Simmonsa.

Vo�a pobune, teksa�ki zubar Hiram Evans,

preuzeo je komandu nad nevidljivim carstvom.

Mada su borba za vlast i skandali na�tetili njegovom imid�u,

Klan je u mnogim dijelovima zemlje dostigao vrhunac ugleda.

Najve�i uspjeh Klan je imao u Indiani.

Ali na kraju je to bila jedna od naju�asnijih pri�a Klana.

DR�AVA KLANA

San Klana o potpunoj politi�koj nadmo�i nije se ostvario na Jugu, nego u Indiani.

Centralna figura pri usponu i padu zakukuljenog reda u toj dr�avi bio je

David Curtiss Stephenson.

David Curtiss Stephenson je bio jako talentiran �arlatan

i o�trouman poslovni �ovjek.

Jo� dok je Klan bio u povojima u ju�nom dijelu Amerike,

on je prepoznao njegov potencijal.

Stephenson je zagovarao puritansku sliku �ene, sna�no je zagovarao prohibiciju

i Klanu priskrbio imid� kr��ansko-politi�ke organizacije.

Rezultat je bio uklju�ivanje u Klan vi�e od 350.000 stanovnika Indiane.

Taj veliki broj glasa�a Klana Stephensonu je omogu�io kontrolu vlasti u Indiani.

Na izborima u Indiani 1924. godine

gotovo sve republikanske kandidate odabrao je Stephenson.

Stephenson je imao zanimljivu taktiku.

Naveo je kandidate da potpi�u obe�anje o me�usobnoj podr�ci s Klanom.

Na taj na�in je sve izabrane zastupnike imao u svom d�epu.

Stephensonovi kandidati su bili uspje�ni na izborima u studenom.

Klan je izabrao guvernera, kontrolirao je i Gornji i Donji dom,

a kandidati Klana dobili su razne lokalne politi�ke slu�be.

Stephenson je bio na vrhuncu politi�ke mo�i,

ali za manje od godinu dana bit �e zatvoren u dr�avnu kaznionicu,

na do�ivotnu robiju.

Jedne no�i u o�ujku 1925. godine

Stephenson je naredio svojim pomo�nicima da dovedu 28-godi�nju Madge Oberholtzer

u njegovu ku�u u Indianapolisu.

Oberholtzer je bila jedna od mnogih �ena koje su Stephensona seksualno privla�ile.

Nakon �to ju je prisilio da pije s njim,

Stephenson odvodi Oberholtzerovu u svoj privatni �eljezni�ki vagon.

Uveo ju je u vlak, gdje se Stephenson jo� vi�e napio.

I silovao ju je.

Ne samo da ju je silovao; izgrizao ju je kao ljudo�der.

Gotovo da ju je ubio.

Zaustavili su se u jednom gradu blizu Chicaga, Hammondu.

Ona je krvarila i plakala

i strahovala je za svoj �ivot.

U o�ajanju, Oberholtzerova uzima tablete otrovnog �ivinog klorida.

Na povratku ku�i, Stephenson odbija pozvati lije�nika �eni u kriti�nom stanju.

Oberholtzerova je povikala: "Predat �u te u ruke zakona!"

Na to je Stephenson odgovorio: "JA sam zakon u Indiani!"

Stephenson preko no�i Oberholtzerovu dr�i zatvorenu u svom stanu iznad gara�e.

Sljede�eg dana pomo�nici su odvezli �enu njenoj ku�i

ali nepru�ena lije�ni�ka pomo� imala je posljedica.

Kad je do�ao lije�nik, otkrio je da je ona sva izgri�ena,

da su joj zatajili bubrezi i da ne�e mo�i jo� dugo �ivjeti.

Pred smrt je Madge Oberholtzer sama uni�tila najmo�nijeg �ovjeka u Indiani.

U izjavi na smrtnoj postelji svjedo�ila je da ju je tukao i silovao D. C. Stephenson.

Potpis Oberholtzerove zape�atio je sudbinu vo�e Klana.

Sedamnaest dana kasnije �ena je umrla.

Stephenson je uhi�en i optu�en za ubojstvo bez predumi�ljaja.

On je bio samouvjeren:

naravno da nikakva porota ne�e osuditi vo�u velikog Klana Indiane.

Ali, 11. studenog 1925. godine,

porota u Indiani proglasila je Stephensona krivim i osudila ga na do�ivotni zatvor.

Stephenson je bio uvjeren da �e ga guverner pomilovati,

ali vo�u Klana su izbjegavali oni koji su mu dugovali uslugu.

Stephenson je imao jo� jedan as u rukavu: dvije male crne kutije.

Unutra su bili dokazi o politi�kim zlodjelima, podmi�ivanjima

i ilegalnim obe�anjima koje su kandidati dali da �e podr�avati Klan.

Kad mu nitko nije pomogao, Stephenson je odlu�io objaviti sadr�aj crnih kutija.

Posljedice su bile dramati�ne.

Guverner Ed Jackson optu�en je zbog podmi�ivanja.

Gradona�elnik Indianapolisa poslan je u zatvor.

Karijera stotina republikanaca bila je uni�tena.

Afera sa Stephensonom bila je te�ak udarac za Klan,

ne samo u Indiani, nego u cijeloj zemlji.

Stephensonov pad pokazao je pravo licemjerje i la�i Klana.

Branili su �isto�u ameri�kih �ena, zagovarali su kr��anstvo,

zagovarali su prohibiciju,

a ovdje Stephenson na najgori mogu�i na�in kr�i sve tri vrijednosti.

Trude�i se baciti pozitivnije svjetlo na Ku Klux Klan,

carski �arobnjak Evans uprili�uje dotad najve�i javni spektakl Klana.

Da bi demonstrirao mo� Klana �irom zemlje,

Evans je izabrao glavni grad kao mjesto najve�e parade Klana ikad.

8. kolovoza 1925. godine

Evans je predvodio 40.000 �lanova Klana u odorama, iz cijele zemlje,

avenijom Pennsylvania [u Washingtonu].

Ipak, bio je to labu�i pjev Klana u 1920-ima.

Skandali, negativni novinski �lanci i nasilje po�eli su ubirati svoj danak.

Uznemireni razmjerama brutalnosti, �lanovi su po�eli masovno napu�tati Klan.

Broj �lanova od preko �etiri milijuna 1925. godine

smanjio se na nekoliko stotina tisu�a do 1928. godine.

Mislim da nema nikakve sumnje da je Klan uni�tio sam sebe.

Klan je nastupio kao reformatorski pokret,

ali �lanovi Klana nisu se toga pridr�avali.

I tako se u svim dr�avama Klan raspao zbog svoje nemoralnosti i nasilnosti.

Propast Klana 1920-ih godina nije zna�ila smrt zakukuljenog reda.

Okrnjeno carstvo le�alo je ispod povr�ine i��ekuju�i ponovni uspon.

ISPOD POVR�INE

Kad je zemlju zahvatila Velika ekonomska kriza,

broj �lanova Klana je pao na oko sto tisu�a.

Lista neprijatelja Klana se promijenila u 1930-ima.

Komunisti i sindikati smijenili su katolike s vrha popisa neprijatelja.

Centar aktivnosti Klana opet je preba�en na jug.

Nacionalnoj organizaciji Klana zadan je fatalan udarac 1944. godine

kad je savezna porezna uprava od Klana zatra�ila 650.000 dolara

neupla�enog poreza.

�inilo se kao da �e to biti kona�na smrt Klana.

Ali samo dvije godine kasnije,

gotovo tisu�u �lanova Klana okupilo se na brdu Stone u Georgiji,

domovini preporoda Klana.

Organizator je bio jedan 44-godi�nji aku�er iz Georgije, doktor Sam Green.

Spektakularna ceremonija 1946. godine

pokazala je kako �e grupe Klana biti organizirane u budu�nosti:

kao samoupravne jedinice bez objedinjavanja na nivou dr�ave.

Green, veteran Klana s 25-godi�njim �lanstvom, razmetao se:

"Klan nikad nije bio mrtav i Klan nikad ne�e umrijeti."

Njegove rije�i bile su proro�anske.

U 1950-ima i 1960-ima Jug je bio boji�te oko problema integracije i gra�anskih prava.

Nova generacija se uklju�ila u Klan kao vojska u borbi protiv crna�ke ravnopravosti.

OPRAVDANJE ZA RAST

Uslu�ujemo samo bijelce

U 1950-ima je segregacija bila op�eprihva�ena na jugu.

Ipak, moto "razdvojeni ali jednaki" nije bio sasvim istinit.

Crnci ba� i nisu u�ivali previ�e jednakosti u vrijeme rasnih nemira.

Da si �ivio kao crnac na jugu sredinom 1950-ih godina

i po�elio jesti u kantini u centru, morao bi stajati u kutu ili iznijeti jelo na ulicu.

Ako si morao na zahod u centru ve�ine gradova na jugu,

morao si se strpiti dok ne do�e� ku�i. Ako si u�ao u bus, morao si sjediti straga.

�ivio si stalno okru�en strahom,

jer nisi znao tko si, �ta smije� i kamo mo�e�.

Bio je to u�asan, u�asan na�in �ivota.

1954. godine Vrhovni sud SAD-a zabranio je segregaciju u �kolama

u povijesnoj presudi "Brown protiv odbora za obrazovanje".

Odluka je nai�la na �estoku buru protesta s juga.

Klan se ponovno uzdigao kad su se zidovi segregacije po�eli ru�iti.

Ni u divljoj �umi se zvijeri ne ujedinjuju!

Niti ribe u rijekama se ne ujedinjuju!

Ptice u zraku! One ostaje razdvojene.

Imaju vi�e pameti od sudaca Vrhovnog suda!

"Brown protiv odbora" doveo je do pojave modernog Klana.

Ljudi na jugu su rekli: "Vidite, savezni sud je rekao

da crni dje�a�i�i mogu biti u istim razredima s bijelim djevoj�icama,

a to ne�emo dozvoliti.

I ne samo to. Integrirat �e i bazene i javne objekte.

A sljede�a stvar bit �e integracija hotela, motela, restorana, �ak i slavina s vodom."

Dakle, to je Klanu dalo opravdanje za rast.

Jer je porezna uprava 1944. godine razbila nacionalnu organizaciju Klana,

vi�e nije postojao JEDAN Klan.

Posvuda na jugu formirani su neovisni klanovi,

svaki zaseban, svaki autonoman.

Jug je bio popri�te stalnih borbi oko pitanja integracije.

Da bi obranile rasisti�ki kastinski sustav, mnoge grupe Klana postale su militantnije.

Paljenje kri�a, koje je dugo bilo tajna ceremonija,

Klan je sve vi�e koristio kao omiljenu taktiku sijanja straha.

Klan je koristio i druga provjerena sredstva zastra�ivanja...

ekonomski bojkot...

premla�ivanje...

i ubojstvo.

Rasisti�ko nasilje kao posljedica odluke Vrhovnog suda bilo je �okantno.

Mada nije bio odgovoran za sva djela, mnogi zlo�ini su nosili urezan potpis KKK.

Zato �to su sto godina gra�ani drugog reda, u ranim 1960-ima crnci su protestirali

sjedenjem u kantini...

prosvjedom u autobusu...

i uli�nim demonstracijama.

Svoje nezadovoljstvo izra�avali su artikuliranije, slo�nije i zahtjevnije.

Sve je bilo spremno za rat Klana protiv pokreta za gra�anska prava.

1960. godine je ro�ena najdugovje�nija grupa Klana,

kad je trgovac iz Alabame, Robert Shelton, stvorio UKA,

Ujedinjene klanove Amerike.

Bio je jako pametan organizator i konsolidirao je Klan.

Bio je trgovac i Klan je vodio jako poslovno.

Tako�er vjerujem da je on izrazito opasan.

�utljiv je, ne daje intervjue,

Klanu odan do te mjere, da je na sebe preuzeo zatvorsku kaznu,

jer je odbio pred Kongresom svjedo�iti i predati popis �lanova.

Reputacija UKA kao opasne organizacije opravdana je kad je odigrala glavnu ulogu

u divlja�kom premla�ivanju "putnika slobode".

Po�etkom 1961. godine, CORE, "Kongres rasne jednakosti",

provjeravao je nalog Vrhovnog suda iz 1960. godine

o zajedni�kim autobusnim kolodvorima,

�alju�i grupu bijelih i crnih putnika na autobusno hodo�a��e Jugom.

Putnici su izlazili na svakom kolodvoru i poku�avali koristiti odvojene �ekaonice,

restorane i toalete.

Kad su "putnici slobode" stigli na kolodvor u Birminghamu,

do�ekala ih je bijela rulja me�u kojima je bilo i 25 �lanova UKA.

I naravno, Klan je putnike napao �eljeznim cijevima, lancima, gajbama coca-cole,

udarali su ih do besvijesti i ostavljali krvave le�ati na ulici.

Tukli su i one koji s tim nisu imali veze. Bijelca koji je izi�ao iz kolodvorskog WC-a,

crnca koji je do�ao na kolodvor pokupiti svoju curu i nije "putnik slobode"...

Kasnije se ispostavilo da je policija iz Birminghama unaprijed znala za napad,

ali su se policajci dogovorili s Klanom da ne�e intervenirati.

Dali su im jedno odre�eno vrijeme

u kojem se nijedan policajac ne�e pojaviti i poku�ati ih sprije�iti.

Bus je stigao i �lanovi UKA, kao i ostali, imali su 15 minuta vremena

cijevima i palicama premlatiti "putnike slobode".

Na pitanje za�to nije bilo policije, �ef policije, "Bull" Connor, objasnio je:

"Bio je Maj�in dan. Puno policajaca je bilo kod ku�e sa svojim majkama."

Dok se pokret za gra�anska prava zahuktavao,

njegovi cijenjeni vo�e postali su najomra�eniji neprijatelji Klana.

Crnci imaju vo�u! Zovu ga Martin Luther King!

Mi ga zovemo Lucifer crn�uga!

A ako taj crn�uga misli da mo�e raspirivati crn�uge,

�elim ga informirati da se i bijelce mo�e raspiriti,

da bi obranili ono �to im pripada!

Oni su prezirali Martina Luthera Kinga. Mrzili su Martina Luthera Kinga.

Za njih je on bio utjelovljenje pokreta za gra�anska prava,

koji je bio uspje�an, usprkos njihovom neprijateljstvu,

koji je njihovu najgoru no�nu moru pretvorio u javu.

Za njih je Martin Luther King bio na �elu svega toga i vukao konce.

Dakle, on je postao dr�avni neprijatelj broj jedan.

Kad su Martin Luther King i drugi vo�e pokreta

postali aktivni u Birminghamu u Alabami, Klan ih je ve� �ekao.

"BOMBINGHAM"

Nadaleko najkrvavije boji�te ere pokreta za gra�anska prava bio je Birmingham.

Ranih 1960-ih grad je bio rasisti�ko bure baruta,

koje samo �to nije eksplodiralo.

Birmingham je bio ameri�ki grad s najja�om rasnom podjelom

i najduljom povije��u rasisti�kih nasilnih djela.

Ljudi iz pokreta za gra�anska prava Birmingham su prozvali "Bombingham",

zbog dugog niza nerazja�njenih bomba�kih napada na stanove crnaca.

Veliki dio nasilnih djela po�inio je Ku Klux Klan.

Kako se ve� pokazalo kod napada na "putnike slobode",

policijske snage grada bile su poznate po "suradnji" s Klanom.

Klan je vjerojatno imao vi�e utjecaja u Birminghamu,

nego u drugim ju�nja�kim gradovima.

Mislim da je to doprinijelo nadmenosti Klana.

Mislili su da mogu neka�njeno �initi �ta god ho�e i da nikom ne moraju polagati ra�une.

U toj napetoj atmosferi do�lo je do jednog od naju�asnijih zlo�ina Klana.

Baptisti�ka crkva 16. ulice bila je simbol pokreta za gra�anska prava u Birminghamu.

Posve�eni prostor je slu�io kao polazna to�ka

za demonstracije protiv segregacije u javnim ustanovama u sredi�tu grada.

Jo� na stepenicama crkve stotine crnih protestanata, ve�ina od njih mladi,

sreli su se s jakim snagama policijskog �efa Bulla Connora,

opremljenim psima i vatrogasnim �mrkovima.

Za radikalne prista�e segregacije, kakav je Klan,

baptisti�ka crkva u 16. ulici postala je specijalna meta.

Jednog maglovitog nedjeljnog jutra u rujnu 1963. godine

�etiri crne djevoj�ice bile su na dje�joj misi u crkvi u 16. ulici.

Biblijska tema tog dana bila je "ljubav koja opra�ta".

�etiri djevoj�ice po�le su u podrum obu�i odoru za zbor,

kad iznenada crkvom odjeknu eksplozija poput topovskog udara.

Bomba postavljena u blizini podruma lomila je kroz bogomolju.

Pod lavinom polupana stakla, sru�enih cigala i izuvijanog metala,

jezivo otkri�e:

Cynthia Wesley, 14 godina,

Carole Robertson, 14 godina,

Addie Mae Collins, 14 godina,

i Denise McNair, 11 godina.

Sve su na�ene mrtve.

Tijela su im bila zatrpana jedno preko drugoga.

Od svih gadnih stvari koje su se dogodile na jugu u vrijeme pokreta za gra�anska prava,

za mene je ovo bilo najgore.

To su bile �etiri nevine djevoj�ice,

koje nikom ni�ta nisu u�inile.

Oti�le su na misu u crkvu jedne nedjelje ujutro

i ubijene su bez ikakvog razloga, osim �to su bile crne.

Za nekoliko dana policija je bila skoro sigurna da su bomba�i bili �lanovi UKA.

Glavni osumnji�enik je bio "Dynamite" Bob Chambliss,

�lan Klana osumnji�en za mnoge bomba�ke napade u Birminghamu.

Nakon povr�ne istrage,

Chambliss i jo� dva �lana Klana osu�eni su samo zbog posjedovanje dinamita.

Ta presuda je odba�ena u �albenom postupku.

Istraga FBI-ja nije rezultirala nikakvim uhi�enjima ni optu�bama.

Ku Klux Klan: tajna povijest, vra�a se za trenutak

Nastavljamo s pogledom u tajni svijet Ku Klux Klana.

KLANOVA POLJA SMRTI

Od mnogobrojnih grupa Klana, razbacanih diljem Juga u 1960-ima,

jedna od najkrvolo�nijih bila je grupa "Bijeli vitezovi Mississippija".

Bijele vitezove vodio je carski �arobnjak Sam Bowers.

Tvrda struja dana�njeg Klana jo� uvijek po�tuje Bowersa.

Sam Bowers. Tri stotine nemilosrdnih teroristi�kih djela.

Bombe, cigle i meci! Nema �ale! Bombe, cigle i meci!

Najve�i vo�a Klana svih vremena. Samuel Holloway Bowers.

1964. godine dr�ava Mississippi je bila zatvoreno dru�tvo.

Samo �est posto crne populacije bilo je u bira�kim spiskovima.

Ve�ina crnaca �ivjela je u u�asnom siroma�tvu

i bila izlo�ena nepodno�ljivoj segregaciji u javnim ustanovama.

Koalicija sjevernja�kih grupa za gra�anska prava, zvana COFO,

"Savjet udru�enih organizacija",

obvezala se reformirati Mississippi.

Organizacije za gra�anska prava su smatrale da, ako slome segregaciju ovdje,

sigurno �e uspjeti i u drugim dr�avama, gdje otpor nije toliko jak.

1964. su odlu�ili dovesti gotovo 1.000 mladih studenata na takozvano "ljeto slobode",

da bi radili na registraciji bira�a i u op�inama.

Mississippi je na to reagirao kao da se radi o invaziji mongolskih hordi.

Kao samozvani branitelji rasne podjele,

Bijeli vitezovi Mississippija spremali su se za rat.

Carski �arobnjak Bowers izdao je nare�enje,

u kojem poti�e �lanove Klana na tajna zlodjela protiv vo�a COFO-a.

Kao metu su izabrali vo�u COFO-a, Mickeyja Schwernera,

24-godi�njeg aktivista pokreta za gra�anska prava iz New Yorka.

Schwerner je na sebe navukao bijes Bijelih vitezova

kad je u Mississippi do�ao kao prethodnica budu�eg ureda COFO-a.

Rekli su da je taj tip druk�iji. Kao prvo, �idov je i nosi bradu.

1960-ih godina nije se nosila brada.

I kr�i dru�tvene norme pona�anja.

Odlazi u kavane u koje idu crnci, jede s crncima, boravi kod crnaca

i, najgore od svega, on je "crnoljubivi agitator izvana".

Tako su ga nazvali.

Znaju�i da je mogu�nost nasilnog otpora velika,

Schwerner i jo� dva radnika "ljeta slobode",

21-godi�nji Andrew Goodman i James Chaney zaputili su se u Mississippi.

20. lipnja 1964. istra�ili su pougljene ostatke baptisti�ke crkve "Brdo Sion",

u blizini Philadelphije u Mississippiju.

Crkvu su zapalili Bijeli vitezovi.

Nakon �to su napustili crkvu, trio je, na osnovu fingirane optu�be za brzu vo�nju,

uhitio zamjenik �erifa okruga Neshoba, Cecil Price.

Dok su trojica mladi�a nervozno sjedila u svojim �elijama,

okupila se jedna trupa �lanova Klana.

Negdje oko 10:30 te ve�eri,

Schwerner, Goodman i Chaney su pu�teni i odvezli su se u no�.

Nikad vi�e nisu vi�eni �ivi.

U roku od nekoliko sati suradnici COFO-a prijavili su nestanak te trojice,

ali dr�avne vlasti nestanak smatraju �alom.

Kad je vijest o nestanku mladi�a do�la do Bijele ku�e,

predsjednik Johnson odmah se zainteresirao.

J. Edgaru Hooveru je nare�eno da taj incident tretira kao otmicu.

Sutradan je cijeli odred agenata FBI-ja stigao u gradi� Philadelphiju u Mississippiju.

Istog dana J. Edgar Hoover javio se predsjedniku s prvim uspjehom istrage:

"Gospodine predsjedni�e, �elio bih Vas informirati da smo prona�li auto.

Dosad nitko ni�ta ne zna, ali auto je spaljen,

a zbog visoke temperature ne znamo jesu li u autu bila tijela.

Ali, �elio sam Vam re�i da su ovi ljudi izgleda ubijeni."

Otkri�e izgorjelog auta pokrenulo je obimnu istragu FBI-ja.

Tijekom dva tjedna nakon nestanka,

153 agenta FBI-ja �e�ljala su to podru�je i ispitivala lokalno stanovni�tvo.

Vi�e od 400 mornara pretra�ivali su mo�vare u potrazi za le�evima.

FBI se ubacio u Bijele vitezove, vrbuju�i mnoge �lanove Klana kao pla�ene informante.

Taktika se isplatila. �est tjedana nakon nestanka,

jedna vijest je odvela agente do farme gdje su otkrivena tijela aktivista pokreta,

zakopana u nekom zemljanom nasipu.

S informacijama dou�nika i s priznanjima dvojice �lanova Klana,

FBI je rekonstruirao doga�aj.

Nakon �to su tri �rtve napustile zatvor,

seoskom cestom su ih pratili Klanov odred smrti i zamjenik �erifa, Price.

Prisiliv�i mladi�e da zaustave auto,

zamjenik �erifa je pri�ao trojci i naredio im da u�u u njegov patrolni auto.

Onda su aktivisti pokreta za gra�anska prava odve�eni u udaljeni dio �ume.

Jedan od �lanova Klana izvukao je Schwernera iz auta.

"Jesi li ti taj ljubitelj crn�uga?!" povikao je prije nego �to ga je izbliza ubio.

Kao sljede�i je hladnokrvno smaknut Andrew Goodman.

Jedan drugi �lan Klana je navodno povikao: "Ej, ostavi jednog i za mene!"

James Chaney je izvu�en iz auta i ustrijeljen.

Strijelac je rekao svom drugu: "Nisi mi ostavio ni�ta drugo nego crn�ugu!

Ali, barem sam ubio jednog crn�ugu."

Ubojstvo ta tri aktivista za gra�anska prava pokazao je odnos izme�u policije i Klana.

Upravo oni ljudi �iji je posao brinuti za red i �tititi gra�ane,

otimaju, premla�uju i ubijaju gra�ane.

FBI je utvrdio da su 18 �lanova Klana,

me�u njima �erif Lawrence Rainey i zamjenik Cecil Price, odgovorni za ubojstva.

Dr�ava Mississippi odbila je podi�i optu�nicu,

ali se umije�alo savezno ministarstvo pravosu�a.

�erif, njegov zamjenik i jedan policajac bili su upetljani u zlo�in.

Kad je Klan djelovao pod za�titom zakona,

kad je iskoristio policiju da bi ubijao,

to je saveznoj vladi dalo osnovu da poka�e svoju nadle�nost

u kaznenom pravosu�u protiv ljudi za koje smo vjerovali da su dio urote.

Ministarstvo pravosu�a se pozvalo na zakon o Ku Klux Klanu iz doba Rekonstrukcije,

ministarstvo pravosu�a je na saveznom nivou povelo istragu protiv �lanova Klana,

optu�iv�i ih da su trima �rtvama oduzeli njihova gra�anska prava.

Mada grupe Klana 1960-ih nisu imale politi�ku mo� svojih prethodnika,

nevidljivo carstvo je ostalo aktivno u politi�kim pitanjima.

�lanovi Klana su �vrsto stajali iza izabranih politi�ara,

koji su izra�avali njihove ideale.

...povla�im granicu i bacam rukavicu pred noge tiranije!

I ka�em: segregacija sad,

segregacija sutra i segregacija zauvijek!

U 1950-ima i '60-ima, politi�ki vo�e George Wallace,

Ross Barnett iz Mississippija i Lester Maddox iz Georgije,

bili su ljudi koji su se javno izja�njavali protiv crnaca.

�ta je onda �lan Klana trebao misliti, kad mu vo�a, guverner, tako ne�to radi?

Naravno da nije mogao re�i: "Uzmi pu�ku i pucaj u njih." Mada je vjerojatno to mislio.

Dakle, �lan Klana je rekao: "Ja �u to uraditi."

Politi�ari koji su bili drugog mi�ljenja, navla�ili su bijes Klana na sebe.

Klan je prezirao Lyndona Johnsona, koji se javno o�itovao protiv Klana.

Moj se otac borio protiv njih prije puno godina u Teksasu.

Ja se protiv njih borim cijeli svoj �ivot,

jer vjerujem da oni ugro�avaju mir svake zajednice u kojoj postoje.

Nastavit �u se boriti protiv njih,

jer znam da oni nisu odani Sjedinjenim ameri�kim dr�avama,

nego zakukuljenom dru�tvu fanatika.

Mr�nja Klana prema L. B. Johnsonu dosegla je vrhunac 2. srpnja 1964. godine,

kad je potpisao Zakon o gra�anskim pravima.

Samo devet dana kasnije Klan spominje Johnsona, kad �ine jedno brutalno ubojstvo.

Lemuel Penn bio je veteran Drugog svjetskog rata i rezervni potpukovnik.

Kad su se on i dva druga vojnika vozili pustom dionicom autoceste u Georgiji,

Penna su ubila tri �lana UKA.

�lan Klana James Lackey kasnije je priznao da kad su na cesti spazili tri crna vojnika,

jedan od �lanova Klana je rekao: "To su sigurno de�ki predsjednika Johnsona.

Idem ubiti jednog crn�ugu."

Kako se �esto doga�alo proteklih stotinu godina,

porota sastavljena samo od bijelaca proglasila je �lana Klana nevinim.

To je fenomen porote koju ne zanima kazneni zakon.

Porota saslu�a dokaze, koji su prili�no uvjerljivi,

po�initelj je poznat, o�evici, svjedo�enja...

Ali, zato �to po�injeno nedjelo porotnici smatraju dobrim djelom,

ili se ono uklapa u svjetonazor samih porotnika,

a to su u to vrijeme na Jugu bili samo bijeli mu�karci, po�initelja osloba�aju.

Pu�taju ga na slobodu uz blagoslov porote i dru�tva,

iz kojeg potje�u i porotnik i optu�enik.

Isto kao i u slu�aju iz Mississippija,

Ministarstvo pravosu�a je od Vrhovnog suda zatra�ilo dozvolu

za gonjenje �lanova Klana zbog povrede gra�anskih prava Lemuela Penna.

Do koje se mjere FBI infiltrirao u Klan,

vidjelo se kod jednog drugog tragi�nog ubojstva na jednoj usamljenoj autocesti.

25. o�ujka 1965. godine u Montgomeryju u Alabami okupilo se 12.000 prosvjednika.

Bila je to uspje�na zavr�nica "mar�a iz Selme u Montgomery" za crna�ko pravo glasa.

Te ve�eri, Viola Liuzzo, 39-ogodi�nja �ena iz Detroita i majka petero djece,

vozila je demonstrante natrag u Selmu.

�etiri �lana Klana spazili su da Liuzzova putuje u dru�tvu jednog crnca.

Dali su se u potjeru za parom.

Pucali su.

Liuzzova je pogo�ena u glavu i ubijena.

Njen suputnik je pre�ivio.

Za razliku od prija�njih istraga zlo�ina Klana,

koje je FBI rje�avao tjednima ili mjesecima,

ubojstvo Liuzzove rije�eno je zapanjuju�om brzinom.

Dan nakon ubojstva, predsjednik Johnson je dao izjavu za dr�avnu televiziju:

Prije par minuta su uhi�ena �etiri �lana Ku Klux Klan u Birminghamu u Alabami,

s optu�bom udru�ivanja s ciljem povrede gra�anskih prava ubijene �ene.

Gospo�a Liuzzo i�la je u Alabamu da bi bila od koristi u borbi za pravednost.

Ubili su je neprijatelji pravednosti,

koji ve� desetlje�ima koriste u�ad i pu�ke,

i katran i perje da bi terorizirali svoje susjede.

I ako me danas slu�aju �lanovi Klana,

neka ovo shvate kao apel, ali i kao upozorenje

da istupe iz Ku Klux Klana odmah

i vrate se u pristojno dru�tvo, prije nego �to bude prekasno.

Johnson nije naveo razlog za�to je FBI takvom brzinom mogao rije�iti ubojstvo:

Gary Rowe, jedan od �etiri �lana Klana u autu, bio je pla�eni dou�nik FBI-ja.

Tri �lana Klana su optu�ena za ubojstvo.

Su�enje se zavr�ilo kad porota, sastavljena isklju�ivo od bijelih mu�karaca,

nije donijela jednoglasnu odluku.

Ponovljeno su�enje zavr�ilo je osloba�aju�om presudom.

Kao i u ranijim slu�ajevima,

ministarstvo pravosu�a je pripremalo optu�nicu na saveznom nivou.

"Ku Klux Klan: tajna povijest" vra�a se odmah.

KLAN IDE U ZATVOR

Kako je broj �rtava Klana u ratu protiv integracije rastao,

sudsko gonjenje �lanova Klana na saveznom nivou po�elo se ispla�ivati.

Krajem 1965. godine, tri �lana Klana su osu�ena na deset godina zatvora

zbog povrede gra�anskih prava Viole Liuzzo.

Dvije godine nakon okrutnog ubojstva pukovnika Lemuela Penna,

dva �lana UKA osu�ena su zbog povrede gra�anskih prava tog veterana.

Listopada 1967. osamnaestorici �lanova "Bijelih vitezova Mississippija" su�eno je

zbog urote s ciljem povrede gra�anskih prava Mickeyja Schwernera,

Andrewa Goodmana i Jamesa Chaneyja.

Carski �arobnjak Sam Bowers i �estorica drugih �lanova Klana progla�eni su krivima.

Bowers je osu�en na maksimalnu kaznu od deset godina zatvora.

Bijeli vitezovi Mississippija bili su u rasulu.

Kombinacija dugotrajnih istraga FBI-ja, saslu�anja u Kongresu i Bowersa u zatvoru

zadala je smrtni udarac najnasilnijoj grupi Klana na Jugu.

"Odbor za neameri�ke aktivnosti", koji je 1965. istra�ivao Klan,

objavio je svoj izvje�taj 1967. godine.

Utvrdio je ono �to je ve�ina na Jugu znala ve� sto godina:

"Moramo zaklju�iti da je uobi�ajeno ru�na slika Ku Klux Klana u biti to�na.

Propovijedaju ljubav i mir, a prakticiraju mr�nju i nasilje.

Zaklinju se na vjernost Ustavu, a sistematski podrivaju prava drugih gra�ana.

Njihova povijest je pri�a o raspadu morala i o �okantnom licemjerju."

Do kraja 1960-ih godina Ku Klux Klan je bio pobije�en.

Klan je izgubio bitku protiv pokreta za gra�anska prava.

Klan je pobije�en na mnogo na�ina, uglavnom zahvaljuju�i uspjehu pokreta.

Pokazalo se da su bili nedjelotvorni.

Ubijali su ljude, zastra�ivali su ljude,

ali nisu mogli zaustaviti nadolaze�u plimu slobode.

Jednostavno to nisu mogli zaustaviti

i nisu mogli posti�i cilj kojeg su obe�ali ljudima.

Kako se decenija bli�ila kraju,

gomila nasilnih djela pripisanih Klanu ostala je nerije�ena i neprocesuirana.

Najokrutnije je bilo podmetanje bombe u baptisti�ku crkvu u 16. ulici u Birminghamu.

Bill Baxley sje�a se onog dana 1963. godine

kad su nasilno okon�ani �ivoti �etiri nedu�ne crne djevoj�ice.

Kad se to dogodilo, ja sam bio student prava i obolio sam tjelesno.

Od tog trenutka sam se po�eo nadati da �u mo�da ja jednog dana, nekako, negdje,

pomo�i u privo�enju po�initelja pravdi.

Baxley je priliku dobio 1970. godine, kad je izabran za dr�avnog tu�itelja Alabame.

Tjedan dana nakon �to je dao prisegu, Baxley je ponovno otvorio slu�aj.

Tijekom iscrpljuju�e sedmogodi�nje istrage

Baxley se usredoto�io na prvobitnog glavnog osumnji�enika, "Dynamitea" Boba Chamblissa.

Baxleyjev agresivan pristup nije mu priskrbio prijatelje u Klanu.

Kad je dr�avni tu�itelj primio rasisti�ko pismo s prosvjedom protiv nastavka istrage,

Baxley je odgovorio na slu�benom papiru sa dr�avnim zaglavljem:

"Moj odgovor na Va�e pismo od 19. velja�e 1976. godine je - poljubite me u dupe."

1977. godine Bill Baxley je vidio "Dynamitea" Boba Chamblissa u sudnici.

Petnaest godina nakon brutalnog ubojstva �etiri male djevoj�ice,

jedna porota u Alabami proglasila je Chamblissa krivim za ubojstvo.

Poslan je u zatvor, gdje je i umro.

1974. godine je broj �lanova Klana u cijeloj dr�avi bio otprilike samo 1.500,

ali iz pepela su izronila nova lica i povela Klan u jo� jedan preporod.

"Ku Klux Klan: tajna povijest" vra�a se za trenutak na History Channel.

History Channel se vra�a na "Ku Klux Klan: tajna povijest".

NOVI KLAN?

Nakon �to je slu�bena segregacija postala relikt iz pro�losti,

oslabljeni Klan je tra�io nova polja djelatnosti.

U 1970-ima strastveno su se uklju�ili u kontroverzne rasprave oko afirmativne akcije,

pozitivne diskriminacije i oko uredbi o kvotama u �kolama.

Klan je iskori�tavao te teme na javnim skupovima,

ali je �esto nailazio i na �estoko protivljenje.

Mi ne�emo nikakve nevolje! Samo ho�emo da Klan ode!

Ne �elimo ih! Ne�emo ih tolerirati!

Ako moramo ovdje umrijeti, umrijet �emo ovdje, ali ovdje ne�e biti nikakvog Klana!

Ni danas, ni sutra! Nikad!

Smrt Klanu!

Klan je bio paraliziran i trebalo mu je vodstvo.

U Davidu Dukeu na�li su novu vrst vo�e.

Duke nije bio tipi�an �lan Klana.

Rijetko je nosio odoru. Nikad nije stavio kukuljicu.

Rijetko su ga �uli koristiti rasisti�ke izjave.

Fakultetskog obrazovanja i dobrog izgleda, Duke se dao na popravljanje imid�a Klana.

Nismo mi toliko protiv crnaca, koliko smo za bijelce.

�ini se da ima tisu�u organizacija koje rade u korist crnaca i drugih manjina.

Mi smo samo organizacija koja radi za interese, ideale i kulturu bijelih ljudi.

On je zaista bio utjelovljenje modernog Klana.

On je bio Klan s bijelom kragnom. Zakop�an, dobro odjeven i ispeglan Klan.

I puno je u�inio za obnovu slike Klana, da izgleda da nije ba� toliko lo�:

"Nisu oni ba� tako lo�i. Pogledajte Davida Dukea. Mogao bi biti momak iz susjedstva.

On je Klan iz susjedstva."

Dok je Duke radio na izgradnji svog politi�kog carstva,

mnogi njegovi glavni suradnici bili su sve kriti�niji prema medijskoj nazo�nosti vo�e.

Neki su dezertirali i oformili svoje vlastite, militantnije klanove.

Rasli su slu�ajevi nasilja u koje je bio upetljan Klan.

Naj�okantniji incident odmazde Klana desio se u Greensborou u Sjevernoj Carolini.

3. studenog 1979. �lanovi Komunisti�ke radni�ke stranke

pripremali su se za jedan skup protiv Klana.

Smrt Klanu!!

Stigla je karavana udru�enih �lanova Klana i nacisti�ke stranke.

Uvrede su eskalirale u tu�njavi.

Par trenutaka kasnije, �lanovi Klana su se smrtonosno osvetili svojim rivalima.

Hej, do�ite i pomozite nam!

Pet �lanova Komunisti�ke radni�ke stranke smrtno je ranjeno.

Jedna porota je presudila da su pucnji pali u samoobrani.

Ubojstva u Greensborou zaista su zajednici pokreta za gra�anska prava

na �okantan na�in dala do znanja da Klan nije i��ezao.

To je bio jedan od naj�okantnijih i najnasilnijih doga�aja

povezanih s preporodom �etvrte ere Klana.

SKUP KKK �IDOVI NEPO�ELJNI!

Ranih 1980-ih mnogi �lanovi Klana su svoje odore zamijenili

maskirnim paravojnim uniformama.

Vo�a teksa�kog Klana, Louis Beam, otvorio je paravojne kampove za obuku.

Dakle, Louis Beam je bio premosnica izme�u Klana iz pro�losti

i doma�ih ekstremnih terorista sada�njosti i budu�nosti,

a to je milicija, takozvani patriotski pokret u dana�njoj Americi.

Trenirao je 3.000 naoru�anih ljudi u pet odvojenih logora za obuku u Teksasu,

za onaj dan kad do�e do revolucije, rasnog rata.

UZVRA�ANJE UDARCA

Kad je Klan oja�ao, nekoliko organizacija je uzvratilo udarac.

Najutjecajniju me�u grupama koje su nadzirale Klan

pokrenuo je "Ju�nja�ki pravni ured za siroma�ne".

Nakon �to je zastupao jednu crnu �rtvu nasilja Klana 1979. u Decaturu u Alabami,

izvr�ni direktor pravnog ureda, Morris Dees osnovao je "Klanwatch" [pra�enje Klana].

Nakon tog slu�aja sam odlu�io

poku�ati osnovati organizaciju koja �e raskrinkati taj novi Klan

i dokazati da se tu radi jednostavno o starom Klanu s novom retorikom.

Oni se jo� uvijek slu�e nasiljem.

"Klanwatch" je nadzirao aktivnosti Klana i pratio su�enja za njegove zlo�ine.

Najva�niji slu�aj u Deesovoj borbi protiv Klana

rezultirao je raspadom najdugovje�nije grupe Klana u Americi.

"Ujedinjeni klanovi Amerike" R. Sheltona bili su personifikacija terora u 1960-ima.

Ali za razliku od drugih klanova tog doba, koji su podlegli istragama i progonima,

UKA je uspio opstati.

Ali o�ujak 1981. bio je po�etak kraja.

Nekoliko �lanova ogranka UKA u Mobileu u Alabami bilo je bijesno

nakon �to je su�enje jednom crncu zbog ubojstva bijelog policajca

zavr�ilo neuspjehom.

Benny Hayes, "titan" UKA grupe 900, navodno je rekao:

"Ako crnac mo�e neka�njeno ubiti bijelca, i mi bismo smjeli neka�njeno ubiti crnca."

Te no�i dva mlada �lana Klana, 17-godi�nji Tiger Knowles i 26-ogodi�nji Henry Hayes ,

tra�ili su crnu �rtvu. Bilo koju crnu �rtvu.

Kru�e�i ulicama Mobilea, na�li su 19-godi�njeg Michaela Donalda.

Oteli su tog mladi�a i odvezli ga na neko usamljeno mjesto u �umi.

Stavili su mu u�e oko vrata i �izmama pritisli obje strane njegove glave.

Vukli su u�e sve dok je davao znakove disanja.

A onda, da bi bili sigurni da je mrtav, britvom su mu rasjekli grlo,

ubacili ga u prtlja�nik auta, odvezli ga natrag i objesili o drvo u Mobileu.

Bio je to pravi klasi�an lin�.

Zlo�in je �okirao grad.

Barbarsko ubojstvo tog nedu�nog mladi�a bilo je okrutno, suludo i gnusno,

kao i sva druga ubojstva u dugoj povijesti Ku Klux Klana.

Na temelju priznanja Tigera Knowlesa,

on i njegov suu�esnik progla�eni su krivima zbog ubojstva.

Ve�ini se �inilo da je slu�aj okon�an.

Morris Dees nije mislio tako.

On je ohrabrio majku �rtve, Beulah Mae Donald,

na civilnu parnicu protiv Ujedinjenih klanova Amerike.

Zato �to su vo�e UKA poticali na nasilje i ubojstva,

Dees je polazio od toga da je i organizacija Klana jednako odgovorna.

Gospo�a Donald je pristala na tu�bu.

Su�enje 1987. godine trajalo je samo �etiri dana.

Vi�e �lanova Klana je svjedo�ilo da su ih naveli na �in zlostavljanja i zastra�ivanja.

Tiger Knowles opisao je ubojstvo Michaela Donalda

i ispri�ao kako ga je Klan poticao na �injenje nasilnih djela.

Kad je napu�tao mjesto za svjedoke, sudac mu je dozvolio da se obrati sudnici.

I okrenuo se ka gospo�i Donald i izgovorio njeno ime.

Po�eo je plakati. Usne su mu drhtale. Po�eo je jecati i rekao ne�to kao

da je moli za oprost za ono �to je u�inio njenom sinu Michaelu.

Ona je samo kliznula dublje u stolicu i pogledala ga i...

I, znate, to je bilo ne�to kao tihi �apat. Rekla mu je pred onom porotom:

"Ve� sam ti oprostila."

Bio je to prili�no dojmljiv trenutak, kako mo�ete zamisliti, u toj sudnici.

Garantiram da nije bilo suha oka za na�im odvjetni�kim stolom i na porotni�koj klupi,

a vidio sam i kako stari sudac bri�e suzu.

Porota se vratila nakon samo �etiri sata savjetovanja

i objavila zapanjuju�u presudu protiv UKA, te�ku 7 milijuna dolara.

Najdugovje�niju od svih grupa Klana uni�tila je jedna ju�nja�ka porota.

Klan je imao samo jedno sjedi�te, zgradu od 4.550 kvadratnih metara i �etiri ha zemlje.

To je bilo sve. I to je dobila gospo�a Donald.

Jedna crna �ena je na sudu pobijedila mo�da najopasniju i

najnasilniju organizaciju Klana u novijoj povijesti.

Presuda Donald bila je te�ak udarac za sve klanove.

Sporadi�ni nasilni incidenti su nastavljeni,

ali �lanovi Klana su shvatili da mogu puno izgubiti ako produ�e s terorom.

Mogli su izgubiti novac, slobodu, pa �ak i �ivot.

6. lipnja 1997. godine Henry Hayes je smaknut zbog ubojstva Michaela Donalda.

On je bio prvi �lan Klana u modernoj povijesti nad kojim je izvr�ena smrtna kazna

zbog ubojstva jednog Afroamerikanca, koje je po�inio Klan.

OSTAV�TINA KLANA

S nacionalnim �lanstvom od samo ne�to vi�e od 5.000,

dana�nji Ku Klux Klan je ni�ta doli samo svoja biv�a sjenka.

Prohujali su dani kad je imao veliku politi�ku i dru�tvenu mo�.

Pro�li su dani kad je mogao neka�njeno �initi besramna teroristi�ka djela,

ali nasljedstvo Klana je ostalo.

Danas mo�ete vidjeti mnogobrojne grupe koje su ba� kao i �lanovi Klana,

samo �to vi�e ne nose bijele plahte.

Zauzimaju se za iste stvari, vjeruju u iste stvari i nasilni su.

Samo vi�e ne nose plahte, jer one danas izgledaju blesavo.

Povijest nas u�i da Klan ne�e i��eznuti.

Toliko je puta ve� umro, da bi se ponovno rodio,

kad god bi se mnogi bijeli Amerikanci osje�ali ugro�enima;

opet se budio kad su idealima netolerancije i rasne nadmo�i podu�avane idu�e generacije.

Ljudi, vidite li �ta imam u rukama?

O tom se radi u na�oj organizaciji. O na�oj djeci i o djeci na�e djece!

Pogledajte svi ovo �isto, bijelo djete�ce!

Ovo je najljep�a stvar na svijetu!

Odgajajte svoju djecu kao bijele kr��ane!

To je zaista tu�no. Oni iskori�tavaju nevinu djecu,

koja odrastaju imaju�i povjerenja u druge,

koja nemaju predefinirano mi�ljenje o drugima ljudima,

i indoktriniraju ih tom nacisti�kom, fa�isti�kom filozofijom.

Znate, u�asna je pomisao na trovanje tih malih umova.

Svejedno je li na vrhu mo�i, ili pred padom, Klanova filozofija mr�nje i nasilja

od svojih se po�etaka odr�ala u jednom malom gradu u Tennesseeju.

Mi se jo� uvijek ne�emo mije�ati s nekom gomilom crnih divljaka!

Nisam ja jedan od tih parazitskih crn�uga iz onih socijalnih stanova!

Dovedeni su ovamo kao robovi!

Slobodni su samo zato �to su ih neki liberalni �idovski idioti odlu�ili osloboditi!

Mi smo samo organizacija koja radi za interese, ideale i kulturu bijelih ljudi.

�uvajte se, crn�uge! Klan je sve ve�i!

Bijela nadmo�!!

Re�i �u vam ne�to: Klan je ovdje zato �to smo mi ovdje ve� 131 godinu.

Ostav�tina je da...

Bilo je puno vje�anja, puno bomba�kih napada, puno pucnjave...

To mi je potpuno svejedno.

Ako netko ovdje ubije nekog crnca ili tome sli�no, mene to ne...

Oni... nisu kao mi.

Oni ne... oni nemaju pravo slobodno disati ameri�ki zrak.

Ovo nisu izvi�a�i! Ovo nisu pioniri! Ovo je Ku Klux Klan!

Ako ti se ne svi�a ono �to mi govorimo, onda idi!

Zna� tko smo. Zna� na�u povijest.

Ne znam je li mogu�e nabrojati �rtve. Mislim... i ne postoji nikakva lista.

Mislim da su stotine tisu�a ljudi tjelesno zastra�ivane,

ubijane, saka�ene, masakrirane, spaljivane, terorizirane.

Mislim, spisak se stalno obnavlja.

Oni potkopavaju temelje onoga �to mi smatramo da je demokracija,

mjesto gdje za svakog ima mjesta i gdje se �uje sva�iji glas.

Oni to ne mogu tolerirati i svojim djelima su kidali tkivo na�e demokracije.

�inili su to gotovo savr�eno.

Puno su doprinijeli ometanju mirnog razvoja ove zemlje.

Ku Klux Klan je najve�e ameri�ko udru�enje mr�nje.

Mada je oslabljen, Klan se ne smije ignorirati.

Njegov fanatizam klju�a ispod povr�ine,

u �e�nji da se svakog trenutka upusti u borbu protiv

rasne jednakosti.

Prijevod: a.�i�ak 29.7.2012.

Preuzeto sa www.titlovi.com