Original subtitles

Ranije u Hunting Hitler: To je od 12. lipnja 1945. godine.

U tom trenutku je done�ena odluka o podijeli ministarstava u dva dijela

i uspostavili su jednu vladu na sjeveru, a drugu na jugu.

�to mi ova datoteka govori je, da su se oni razdvojili, stvaraju�i vi�e ruta bijega.

Vidimo nacisti�ku podmornicu. Ekipa je na�la podmornicu i hidroavion zajedno.

Pogledaj ovo. OSS, prethodik CIA-e.

"Ja sam govorio o nadopunjavanju gorivom hidroaviona iz podmornica. "

Te podmornice su benzinske stanice u sred Atlantika.

Ovaj dokument otvara cijeli niz novih mogu�nosti bijega za Hitlera da se iz Europe.

To je logi�an kraj sjeverne rute. �Sada moramo istra�iti da li bi ga ju�na ruta

tako�er mogla odvesti do Ju�ne Amerike.

Crveni kri� je u stvari proizvodio legitimne dokumente sa la�nim identitetima.

Dokumenti su bili ne�to �to je sigurno,

dakle ako su imali te dokumente, oni su lako mogli oti�i iz Rima.

Jednom kad bi dobili pravu putovnicu, oni bi bili slobodni.

Ovo je zadnji dio slagalice. Svi putevi vode u Rim,

a onda od tamo do Buenos Airesa.

Prijevod: proda

Identificirali smo dvije rute i one su funkcionirale.

Govorimo o tisu�ama i tisu�ama nacista,

koji su pobjegli koriste�i jednu od ovih dvaju ruta.

CIA veteran Bob Baer i biv�i stru�njak za terorizam Nada Bakos,

koristite strategiju mapiranja imovine, da bi slijedili Hitlerove poznate suradnike,

kako bi se utvrdilo gdje bi mogli oti�i nakon rata.

Nakon istra�ivanja u �etiri zemlje u Europi,

ekipa je prona�la dvije dobro organizirane i vrlo sofisticirane rute bijega,

koji su se mogle koristiti da Hitlera sigurno prebace u Ju�nu Ameriku...

Jednu na sjeveru preko Norve�ke i jednu prema jugu kroz Italiju.

Jezgra ove pri�e je, ako je Hitler mogao pobje�i, mogao je pobje�i u Ju�nu Ameriku.

Hitler je mogao koristiti ili sjevernu, ili ju�nu rutu bijega.

Ono �to smo na�li u Europi, je bilo izvanredno.

Ove rute su planirane do savr�enstva, a oni su sve dobro organizirali,

da se Hitlera i druge visoke naciste prebaci u Argentinu.

Pokazali smo da, ako je Hitler oti�ao u Ju�nu Ameriku,

on bi imao vi�e sigurnih ku�a u Argentini.

Ranije u istrazi, Bob i ekipa su otkrili vi�e lokacija,

koje je Hitler mogao koristiti kao skloni�te u unutra�njosti Argentine,

jedno u Misiones... �Imate posmatra�ka mjesta, strukture, obrambene polo�aje.

To je mnogo vi�e od skloni�ta u d�ungli. A drugo u Barilocheu. �To je tamo.

To je idealno za va�ne osobe. �Izgleda kao mala stra�arska koliba.

Upravo ovdje mo�ete postaviti mitraljez, mo�ete pokriti cijelo ovo podru�je vode

i ni�ta ne mo�e pro�i. �Istra�ili smo Argentinu, ali nismo tra�ili u Buenos Airesu.

To je kraj rute. �Za mene je Buenos Aires i dalje upitnik.

Znamo da je Adolf Eichmann tamo zarobljen.

1950. godine, Adolf Eichmann je pobjegao u Buenos Aires, u Argentinu,

gdje je �ivio u skromnoj ku�i i radio kao predradnik u Mercedes-Benzu,

pod imenom Ricardo Klement. �On je u stvari �ivio otvoreno i osje�ao se sigurnim.

�to su nacisti tamo radili? Kakva je veza?

Mi stvarno nikada nismo pogledali bilo koji izvje�taj od tamo

i mislim da je vrijeme da to u�inimo. Idemo pretra�iti... Nacisti, Buenos Aires.

Imamo izvje��e od 24. o�ujka 2015. godine.

"U Laguna de Rocha, hidroavion je morao prisilno sletjeti"

"31. listopada 1945. godine, a zatim je nastavio u Buenos Aires. "

"Inkognito, na brodu su bili, takve su bile glasine",

"biv�i nacisti�ki funkcioneri i po�iljka zlata. " Mi imamo hidroavion.

Vjerojatno su na brodu bili nacisti i hrpa zlata, a onda oti�li u Buenos Airesu.

To je potpuno nevjerojatno. Ovdje je Laguna de Rocha. Ovdje je Buenos Aires.

To je 370 kilometara. Povezujemo to�kice. Znamo da imamo hidroavion u Norve�koj.

Njega smo prona�li.

Ako se ispostavi da je ovo izvje��e istinito, znamo gdje su hidroavioni i�li.

Oni su i�li u Buenos Aires.

Mene interesira za�to oni misle da su na brodu bili biv�i nacisti�ki fukkcioneri.

Moramo do�i do dna ove pri�e.

�elim neke dokaze da je ovaj zrakoplov stvarno tamo sletio

i da su nacisti i zlato bili u zrakoplovu, ili je to samo mitologija?

Moramo poslati ekipu u Laguna de Rocha,

da vidi da li postoji netko sa kime mogu razgovarati.

Mi se uvijek rado vra�amo u Argentinu, a sada se vra�amo velikim putem.

Sve dolazi iz Europe, bilo da je to sjeverna, ili ju�na ruta,

sve se vra�a u Buenos Aires. -Da. Vojnik specijalnih snaga, Tim Kennedy,

pripadnik zelenih beretki, Mike Simpson i njihov lokalni kontakt, Dante,

dolaze u Laguna de Rocha, u Urugvaj, gdje je hidroavion prevozio visoke naciste

i prema glasinama morao prisilno sletjeti. Ovo ovdje mora biti laguna. -Da.

Postoji vrlo realna mogu�nost da je �ak i Adolf Hitler do�ao u Ju�nu Ameriku

sa upravo takvim zrakoplovom.

Mi �emo istra�iti da bi se utvrdilo, da li je hidroavion, u stvari,

morao prisilno sletjeti ovdje u Urugvaju i vidjeti da li postoji bilo kakva mogu�nost,

da je bilo koji nacist koristio ovaj hidroavion za bijeg. Idemo razgovarati s njim.

Ekipa uspostavlja kontakt sa Don Titom,

mje�taninom koji �ivi samo 500 metara od njesta navodnog slijetanja

i koji tvrdi da je osobno svjedok nesre�e.

Re�eno nam je da ste bili svjedok pada aviona,

hidroaviona, koji je pao u laguni. Koliko ste bili stari kad se zrakoplov sru�io?

Osam ili devet godina.

Mo�ete li nam re�i sve �ega se sje�ate, o tome kada se zrakoplov sru�io?

To je i�lo brzo. Bio je veliki sudar i �uo se prasak.

On se sje�a da je do�lo do sudara i �uo se prasak.

On ima sliku i zvuk toga, i ka�e da je vidio odavde,

sa ovog mjesta, dva bloka u tom smjeru.

Mislim da je bilo 40 ili 50 putnika na zrakoplovu.

Oko 40 ili 50 putnika. U redu -50 putnika. I oni su bili uglavnom Nijemci.

Lokalna policija je vrlo brzo poduzela akciju,

a hitna pomo� je �ekala na obali.

Dakle, bez kori�tenja mobilnog telefona su reagirali vrlo brzo. Jesam li u pravu?

Da. Lokalna policija se pojavila vrlo brzo.

On se sje�a da je zrakoplov letio prema laguni,

pra�en od tri... -Da, tri zrakoplova.

Tri mala zrakoplova, kao �to je konvoj,

koji su ih poku�ali spasiti i vodili ih u lagunu.

Koji komercijalni zrakoplovi lete sa pratnjom?

�injenica da su tri zrakoplova pratila hidroavion,

je ne�to �to smatram vrlo zanimljivim.

To mi govori da to nije tipi�ni linijski zrakoplov, bilo koje vrste.

To je bilo ne�to va�no. Mo�da je prevozio va�nu osobu.

Jeste li ikada �uli da su u zrakoplovu bili nacisti, ili nacisti�ko zlato?

Ne mogu govoriti o tome. On ne mo�e re�i ili potvrditi da je to istina.

Vjerujete li osobno da su ti ljudi u zrakoplovu, bili nacisti,

ili da je bilo nacisti�ko zlato?

Ja ne govorim o tome. Ne. -On ne mo�e ulaziti u to,

ali jedan od putnika je imao tjelohranitelje i to je sve �ega se sje�a.

Mislim da se on boji. On je upla�en, �ak i nakon svih tih godina.

To je ne�to �to smo vidjeli u vi�e navrata u ovom istra�ivanju.

Ljudi ne �ele o tome govoriti. �ak 70 godina nakon �to je rat zavr�io,

ljudi se jo� uvijek boje govoriti o nacistima.

Za Mike-a i mene je to najve�a crvena zastava.

Ako 1945. godine, imate 40 ljudi na hidroavionu, sa tjelohraniteljima i pratnjom,

to ne mo�e biti bilo tko, nego najvi�i rang, gornji e�alon nacisti�ke stranke.

Ako mo�emo prona�i ne�to fizi�ko od tog zrakoplova,

koji bi mogli istragu pokrenuti naprijed.

Idemo pogledati.

Don Tito vodi ekipu na obalu lagune,

gdje je, navodno, sletio hidroavion, prije vi�e od 70 godina. Dakle to je bilo tu?

Oko 300 metara odavde.

300 metara odavde? To je podru�je gdje je hidroavion sletio.

Sada imamo odre�enu referentnu to�ku za pretragu.

Dokazi bi nas mogli �ekati, da ih prona�emo na dnu lagune.

To bi mogla biti polazna to�ka za pronala�enje, ako je hidroavion

sletio u lagunu a ako je stvarno prevozio naciste visokog ranga.

Ako postoji ne�to, mi �emo to prona�i. -Apsolutno.

To je zaba�eno. -Da, vrlo. Ne mo�e biti vi�e ruralno od ovoga.

U Laguna de Rocha, u Urugvaju, Tim Kennedy i Mike Simpson,

istra�uju izvje��e gdje se navodi da je 1945. godine hidroavion,

prema glasinama, prevozio visoko rangirane naciste

i prisilno sletio u lokalnoj laguni.

Moramo prona�i ne�to �to �e definitivno dokazati

da je taj hidroavion bio ovdje i da je prevozi visoko rangirane naciste,

iz Europe u Buenos Aires. To bi mogli biti na�i de�ki.

U nadi da �e prona�i dokaze da je ovdje sletio hidroavion prije vi�e od 70 godina,

Timu i Mike-u se pridru�uje lokalna ekipa za istra�ivenje mora... Kako ste?

da im pomogne skeniranje vode u laguni,

za bilo kakvim komadom zrakoplova, koji je jo� uvijek mogao ostati.

Utovarit �emo opremu na brod i vidjeti �to mo�emo na�i.

Da, nema problema. Ne�to bi se vrlo jednostavno moglo sa�uvati u ovoj laguni.

Nema puno valova. Nema� puno strujanja. Postoji vrlo malo plimnih pomaka.

Ako je ne�to ostalo od tog zrakoplova, prije 70 godina,

postoji dobra �ansa da to prona�emo. Tim, ovdje Mike. Provjera radija.

Mike, �ujem te, Lima Charlie. Mi se pribli�avamo na�em ciljnom podru�ju.

Idemo naprijed i stavljamo bo�ni sonar u vodu i po�injemo potragu.

Iako je voda duboka samo 1,20 metara, debeli sloj mulja i lo�a vidljivost,

ote�avaju pronala�enje bilo kakvih predmeta ispod,

tato �e ekipa provesti skeniranje sa strane, da mogu prodrijeti do dna lagune.

Koriste�i raster uzorak pretrage,

oni �e istra�iti mjesto nesre�e na 275 kvadratnih metara,

koje je identificirao svjedok.

Brod �e tra�iti sa sonarom, a za ostalo �e postavljati pluta�e,

da bi ozna�ili interesantna mjesta.

Sada smo na cilju i snimamo. GPS je aktivan.

Ako dolje ne�to postoji, moramo vidjeti. Nadam se da si u pravu.

Ne mo�e se re�i �to je zapravo u laguni...

Znate, ribarske mre�e, motori, mjenja�i automobila.

Ovaj mulj mo�e pokriti i maskirati sve,

tako da moramo biti precizni u svojim pokretima,

i moramo biti metodi�ni u na�em uzorku pretra�ivanja.

U redu, okrenut �emo se ovdje za nekoliko minuta i zavr�iti ovu liniju.

Ovdje nema ni�ta.

Hej, hej, hej, upravo ovdje, upravo ovdje.

Upravo ovdje imamo ne�to. -Kako to izgleda, Tim?

Oko 30 centimetara �iroko i mo�da 50 centimetara duga�ko.

To je �vrsto. Bilo da je kamen ili metal, to definitivno vra�a jasan signal.

Razumio, Tim. Mi idemo dalje, a to �emo ozna�iti pluta�om. Po�injemo odbrojavati.

Spremni? Pet, �etiri, tri, dva...

Jedan. Baci to sada.

Na 250 metara od obale, ekipa je na dnu lagune

identificirala mali objekt.

Mi smo gotovo na kraju linije pretra�ivanja.

Imamo jo� oko 50 do 100 metara od na�eg podru�ja pretra�ivanja.

Razumio.

Hej, hej, hej. Upravo ovdje, upravo ovdje. U redu. Hej. Imamo drugi cilj.

To mora� vidjeti. To je ne�to veliko.

Ova stvar ima jasnu liniju. �vrsta, ravna linija.

To je oko 150 do 180 centimetara dugo i to je jak signal, vra�a jasan signal.

Sonar je do�ao do ne�eg �vrstog, to je sigurno.

U redu. 3 metra. Pripremite se. Ovdje idemo.

Tri, dva, jedan.

Bacaj, bacaj, bacaj.

Pluta�a je u vodi.

Hej, pogledaj te pluta�e. One su vi�e ili manje u ravnoj liniji.

Ovo je mjesto gdje je Don Tito rekao da �e biti stvari, a sada smo prona�li stvari.

Tim je locirala dva interesantna podru�ja,

oko 100 metara jedan od drugog, pozicioniranih na ravnoj liniji,

na generalnoj putanji, koju je hidroavion navodno uzeo,

kada je sletio u ovoj laguni, prije vi�e od 70 godina.

Sve �to jo� trebamo u�initi, a sada imamo ozna�eno, je presvu�i se i i�i u vodu.

Vratimo se na obalu, stavimo ronila�ka odijela,

a zatim poku�ajmo rekonstruirati sve �to se nalazi ispod pluta�a.

Sa dvije anomalije identificirane na dnu plitke lagune,

ekipa �e provesti pje�ice razgledavanje ciljnog podru�ja.

Nadamo se da je ne�to preostalo od tog zrakoplova,

ne�to �to nam dokazuje da je hidroavion sletio u ovoj laguni

i tko i �to je bilo na brodu. Imamo na�e ciljeve.

Sada samo trebamo i�i i vidjeti �to je ispod tih pluta�a.

U redu. Tamo vidim prvu pluta�u. Perfektno.

Dakle, dr�ite malo rastojanja uzme�u sebe. Da. Zvu�i dobro.

Moramo paziti da se negdje ne ozlijedimo.

Ima� li ne�to tamo? -Ni�ta.

Ne�to se pokre�e me�u mojim prstima. To je... Wau, to je veliko. Da.

To se pru�a sve dovde. Malo se zaglavilo. -Da. Imam ga. Imam ga.

Jedan, dva, tri.

�to je to? �ini se da je ve� dugo le�alo ovdje? To je sigurno slomljeno.

Da, to je. Izgleda kao da je otrgnuto... Da. Upravo ovdje na ovom mjestu.

To izgleda kao dio motora. To je od ne�eg velikog. To nije od brodskog motora.

To ne bi trebalo biti ovdje. Prona�li smo ne�to u na�em ciljnom podru�ju.

To je o�ito dio motora, ali ne znam da li je od na�eg hidroaviona.

Moramo gledati dalje. Kod jedne anomalije, identificiran je potencijalni dio motora,

Mike i Tim idu 100 metara dalje, na podru�je druge anomalije.

Posljednji markirung. Ovdje je bio najja�i eho.

�to si na�ao? Ovdje je ne�to sa o�trim rubovima.

Ovdje ima ne�to. Koliko je to veliko? Tim, �to god to bilo, to je veliko.

Mo�emo li ga osloboditi? -Ne, ne mogu ga pokrenuti. U redu. -Sada ide dobro.

Naprijed i nazad? -Da. To je metal. -Da, mi�i lijevo i desno. Mi�i lijevo i desno.

To je duboko u blatu. �ekaj da malo stanem. spreman?

Sveti bo�e. Je li to aluminij?

Da. -Pogledaj o�te�enja. To je jednostavno presje�eno ovdje na kraju.

To je propeler od zrakoplova. 100 posto. Mike, imamo ga.

To je upravo ono �to tra�imo. -Da. Mislim, to je to�no gdje je Don Tito

rekao da je zrakoplov sletio. �eli� potvrdni dokaz? On je upravo ovdje. -Da.

Ima li bilo koji drugi razlog da je ovaj propeler bio u ovoj laguni? Uop�e ne.

To je u skladu s onim �to znamo da je zrakoplov stigao ovamo.

To je propeler od zrakoplova. Sigurno je dugo vremena le�ao ovdje.

Sada smo prona�li fizi�ki dokaz da je zrakoplov bio ovdje,

ali to nam ne govori �to je zrakoplov ovdje radio.

Moramo dobiti vi�e informacija da bi znali da li su nacisti bili na brodu.

Tko bi mogao biti na ovom zrakoplovu? Ova stvar je ogromna, enormna.

Bob i Nada raspravljaju o rezultatima terenske ekipe,

380 kilometara od Buenos Airesa, u Argentini,

gdje su prona�li fizi�ke dokaze o slijetanju jednog hidroavion 1945. godine,

koji je prema urugvajskom izvje��u prevozio nacisti�ke ratne zlo�ince i zlato.

Ekipa je skenirala podru�je i prona�la dva predmeta.

Jedan je mo�da bio dio motora, a drugi propeler i to je prili�no veliki propeler.

To nije mali zrakoplov. Sada imamo neke dokaze o hidroavionu na tom mjestu.

Sada se postavlja pitanje kako �emo potvrditi

da su putnici na brodu bili zapravo nacisti�ki oficiri?

Na� svjedok, Don Tito nam je rekao da su hidroavion pratila jo� tri zrakoplova.

On je govorio da je najmanje jedan od putnika imao tjelohranitelje.

Tko sa sobom uzima tjelohranitelje, kad zrakoplovom putuje kroz Ju�nu Ameriku?

Ni�ta od toga uop�e nema smisla. Ako je ono �to je svjedok rekao istina,

to ne izgleda kao tipi�ni komercijalni let.

Mi ne znamo sigurno, �to su bili ti drugi zrakoplovi.

Jesu li oni tu za odvra�anje ili obranu?

Moramo vidjeti koliko jo� komada slagalice mo�emo dodati.

Znamo da je zrakoplov mogao tamo sletjeti. To name�e pitanje, tko je bio na njemu?

Ovdje moramo odvojiti mit od �injenice.

Dolazimo do glavne to�ke u Montevideu.

Tim i Mike sti�u 200 km isto�no od Buenos Airesa,

gdje je njihov lokalni kontakt, Dante, dogovorio sastanak sa Joseom Aldunateom,

�ovjekom �iji je otac bio jedan od prvih ljudi,

koji je bio na licu mjesta, nakon nesre�e hidroaviona, 1945. godine. Dobar dan.

Mi sada znamo da je zrakoplov prisilno sletio u Laguna de Rocha.

Ono �to ne znamo je, kakav je to bio let i tko je bio na njemu.

Hvala vam �to ste uzeli vremena za razgovor s nama.

Va� otac je bio prisutan tijekom evakuacije? Da.

Kad su evakuirani svi iz zrakoplova, kako je to izgledalo?

Mo�ete li mi opisati kako su izgledali ti ljudi? Jesu li oni uzeli sav teret?

Jesu li oni uzeli sve �to je bilo u zrakoplovu?

U tom trenutku, zra�ne snage i lokalna policija su preuzeli sve

i izvukli sve iz zrakoplova. Odmah? -Odmah.

Moj otac i zapovjednik aviona, su uspostavili vrlo dobar odnos.

Zapovjednik, pilot hidroaviona i njegov otac, su postali bliski prijatelji.

Proveli su dva dana zajedno, da bi popravili zrakoplov

i tako su razgovarali o prija�njim letovima.

Mislite li da je zapovjednik hidroaviona

radio izravno za Nijemce nakon rata i prevozio naciste?

Da, da, da, da.

Zapovijednik zrakoplova je dao poklon mom ocu i rekao mu: "Ovo vam dajem"

"sa puno respekta, ali budite oprezni kome �ete to pokazati. "

To�ka. Kakav poklon je pilot dao va�em ocu?

Imate li to?

Imate li tu stvar, koju je pilot dao va�em ocu?

�elim to vidjeti, molim vas.

Sve �to je gospodin Aldunate govorio, za nas je vrlo zanimljivo,

ali u ovom trenutku, to je sve samo naga�anje. To je sve �pekulacija.

Mi trebamo nekakav fizi�ki dokaz, da pove�emo naciste s ovim zrakoplovom.

�to je to? Pojas za spa�avanje. -Zapovjednikov pojas za spa�avanje.

To je na njema�kom. Schwimmveste. To je originalno.

Oh, moj bo�e. Je li to ono �to mislim da je?

To je svastika. -Da.

Pilotova jakna je napravljena u Njema�koj,

njema�ka proizvodnja, sa svastikom na njoj.

To mo�e dokazati da su nacisti bili na tom brodu.

Je li va� otac ikada razmi�ljati o tome, �to je mislio da je taj pilot radio?

Ne, ali je govorio o lokacijama gdje su zrakoplovi tankirali gorivo, kao Paran�,

gdje su svi bili nacisti. On ka�e da je taj pilot letio kroz Ju�nu Ameriku,

gdje su bile neke nacisti�ke zajednice.

A on bi sletio na rijeci Paran� u Misiones? Da, rijeka Paran�.

Mi znamo da su nacisti bili u Misiones. To je izgledalo kao vojne barake.

Mogao bi pucati preko ovog kamenja.

To vam daje povi�eni polo�aj, za sijanje smrt i razaranje.

Dodatni sloj za�tite za onoga tko stoji iza njega.

On je tako�er spomenuo atlantsku obalu Argentine, u Santa Cruzu i Buenos Airesu

i spomenuo je kona�no odredi�te, �to je Patagonija.

Znate li specifi�na jezera u Patagoniji? Nahuel Huapi.

To je jezero uz Bariloche. -Da.

Dakle, on bi letio, a on bi sletio na rijeci Paran�, a onda bi sletio u Bariloche,

gdje znamo da su naseljeni visoko rangirani nacisti.

Stotine nacista je do�lo ovamo na kraju Drugog svjetskog rata. To je uto�i�te.

Pa Inalco ku�a, to je kao... to je vi�e puta ozna�eno kao mjesto Hitlerove ku�e.

Govorimo o velikoj vili, 64 kilometara daleko od civilizacije.

Tamo je to. Hej, prona�ao sam ne�to za �to mislim da je rampa za hidroavione,

koji dolaze to�no ispred ovog objekta.

To je izuzetno va�no da je zrakoplov mogao letjeti

cijeli put od Europe da ovdje, a zatim u Bariloche.

Taj hidroavion i taj pilot bi slijetali

svuda kroz Ju�nu Ameriku... Na mjestima gdje smo bili prije. To nije slu�ajnost.

To je bio dio nacisti�kog shuttle serviza.

Mi gledamo na dokaze, a ne na pojedine komade, koji pri�aju cijelu pri�u,

ali kad se po�nu slagati, oni stvaraju pri�u.

Bob i Nada raspravljaju o nalazima iz Ju�ne Amerike,

gdje je ekipa prona�la dokaze da je hidroavion preletio sa nacistima,

od Buenos Airesa do klju�nih vojnih ispostava u Barilocheu

i rijeke Paran�, u blizini Misionesa.

Tako nam je rekao svjedok slijetanja hidroaviona.

Njegov otac je zapravo pomogao popraviti zrakoplov,

razgovarao sa kapetanom, koji je bio pilot zrakoplova,

koji mu je rekao da ovaj zrakoplov leti u neki od tih drugih za�ti�enih podru�ja,

koja smo ve� pogledali. Da. Sva klju�na podru�ja...

Bariloche, Misiones i Buenos Aires, to meni izgleda kao nacisti�ka zrakoplovna kompanija.

To izgleda kao nacisti�ki �arter let.

To je legitiman na�in za naciste, da bi mogli putovati u Ju�nu Ameriku. Da.

Mi smo po�eli povezivati ove nacisti�ke objekate,

sa na�inom za prijevoz osoba tamo i ovamo. Mislim da smo na�li

transportni sustav, koji su nacisti koristili za putovanje po Ju�noj Americi,

a to je hidroavion, koji je letio iz Buenos Airesa u unutra�njost.

Vi trebate veze izme�u razli�itih njema�kih podru�ja,

a taj hidroavion bi vam to dao. Kad smo po�eli ovu istragu,

bilo je da su nacisti pobjegli u zaba�eno podru�je i tamo se sakrili.

Ali sada imamo zrakoplove, koji lete oko Ju�ne Amerike. Dokazi su se nagomilali.

Sve �to smo vidjeli... komunikacije, transport,

objekte, zlato. Oni su, u stvari, imali nacisti�ku dr�avu u Ju�noj Americi.

Nacisti su stvarno imali jedan plan. Oni su bije�ali iz Europe

i po�eli stvarati �etvrti Reich u Argentini. Pitanje je, gdje je bio glavni grad?

Znamo da nije bio u Misiones. To je previ�e zaba�eno. Je li to bio Buenos Aires?

Moramo poslati ekipu da to istra�i.

Jo� uvijek postoje ljudi, koji ne �ele ispri�ati ovu pri�u,

dakle sve �to mo�e potvrditi kraj ove pri�e �e biti sjajno.

Tim Kennedy, Gerrard Williams i njihov lokalni kontakt, Dante,

su u Buenos Airesu, u Argentini, slijede�i novi trag, koji bi mogao promijeniti

kurs njihove istrage. U Argentini se ne govori o nacistima. Tu je zid �utnje.

70 godina nakon zavr�etka Drugog svjetskog rata, taj zid je jo� uvijek ovdje.

Ako se �eli probiti taj zid, mora se postupati vrlo, vrlo osjetljivo.

Ekipa je osigurala ekskluzivni sastanak sa istra�iva�kim novinarom H�ctorom Amudom,

koji je proveo svoju karijeru, infiltriraju�i se u nacisti�ke mre�e u Ju�noj Americi.

H�ctor Amudo. -Drago mi je.

Za njega se pri�a da ima pristup zbirci do sada nevi�enih dokumenata,

o bijegu nacista preko Buenos Airesa.

Re�eno nam je da imate informacije o kretanju nacista u Argentini,

a posebno u Buenos Airesu. Da, to je istina.

Ja sam dugo vremena istra�ivao dolazak i kretanja nacista.

A posebno, prije nekoliko mjeseci, jedan izvor je uspostavio kontakt sa mnom.

On mi je �elio pomo�i sa vrlo interesantnim novim informacijama.

Jeste li se ikada osobno sreli sa tim informantom?

Da, sreo sam ga ovdje u Buenos Airesu. Dan nakon toga, on je dobio e-mail,

sa nekim dokumentima, koji se odnose na �takorske kanale.

Dobio sam 50 dokumenata, ali on je rekao da ih ima vi�e 5.000 ukupno.

5.000 dokumenata?

Bilo je migracijskih dokumenata, a on je vjerovao da oni ne postoje

bilo gdje u svijetu, do tog dana.

Dakle, ne postoji javna verzija te arhive, ili ne�to drugo? Ne, ne.

Ovi dokumenti mogu biti klju� za otkrivanje

kako su nacisti zapravo operirali u Argentini.

Od vitalnog je zna�aja da do�emo do pravog izvora tih informacija.

To zna�i da moramo sami vidjeti te dokumente i razgovarati sa �ovjekom koji ih ima.

Kako je ime tog �ovjeka? Njegovo ime moram dr�ati u tajnosti.

Izuzetno je va�no da razgovaramo s njim, sa va�im informantom.

Mogu poku�ati i nazvati ga. On ka�e da �e ga nazvati i poku�ati ga uvjeriti.

Ako �elimo vidjeti te dokumente, ako �elimo i�i i razgovarati sa tim informantom,

H�ctor je na�a jedina �ansa.

Kako je pro�lo? -Razgovarao sam sa svojim kontaktom.

I kona�no sam ga uspio uvjeriti da razgovara sa vama i poka�e vam dokumente.

Sjajno. -Dobro napravljeno. Tu je neki uvjeti, znate.

Na prvom mjestu, ne mo�ete snimati lokaciju izvana.

Ne smije se vidjeti njegovo lice. -To�no.

Dakle, ne smijete otkriti njegov identitet. Sla�emo se s ovim uvjetima. -Da.

Znate, samo nam recite kada i gdje �emo se sresti s njim.

Ova razina napora da ostane anoniman, zna�i da je mogao imati revolucionarne dokaze

i informacije za ovu istragu. Ne mo�e se re�i �to ovaj informant ima,

ali to bi moglo prelomiti ovu istragu.

Imamo jo� jedno skretanje. -U redu.

U Buenos Airesu, u Argentini, Timov i Gerrardov lokalni kontakt

se pobrinuo za ekipu, da se sretne sa informantom,

koji tvrdi da ima u svom posjedu veliku koli�inu dokumenata,

u vezi sa kretanjem odbjeglih nacista preko Buenos Airesa.

On zvu�i vrlo nervozan, pa moramo osigurati da se, iako su kamere su tu,

da se osje�a da kamere nisu tu,

jer ako se koncentrira na njih i postane srame�ljiv, onda imamo problem.

Ne mo�e se re�i koliko bi va�an, ili zna�ajan mogao postati ovaj razgovor.

To bi nam moglo dati stvarnu dokumentaciju o tome �to se dogodilo sa Adolfom Hitlerom

i drugim visoko rangiranim nacistima.

Dovoljno je dr�ati kameru prema dolje.

Je li to ovdje?

Zbog osjetljive prirode njegovih dokumenata, informant je zatra�io da ekipa

zadr�i njegov identitet u tajnosti.

Stvarno cijenimo �to ste odvojili vrijeme za razgovor s nama.

Ne�emo koristiti bilo �to, �to bi vas i va�u obitelj dovelo u opasnost.

Mi mo�e preina�iti va� glas. Mo�emo zamagliti va�e lice.

Mi samo �elimo vidjeti informacije. Razumijemo da imate dokumente,

koji detaljno prikazuju kretanje nacista u Argentini nakon rata.

To je to�no. Mo�ete li nam re�i gdje ste dobili te dokumente,

kako su te informacije do�le u va�e ruke?

Moj djed. On je bio obavje�tajac.

On je bio stariji �lan stranke, va� djed? Da, da, da.

Postoji organizacija koju su osnovali vi�i nacisti.

Njegov djed, koji je bio dio ove zajednice, je dobio te dokumente.

Onda kad je njegov djed umro, on je prona�ao datoteke... dokumente.

Je li postoji naziv za tu grupu? "Die Spinne".

"Die Spinne" je bila aktivna u Argentini? To�no.

Nju su vodili va�ni njema�ki �asnici i generali SS-a.

Mi smo ranije istra�ivali "Die Spinne".

10. kolovoza 1944. godine, mnogi bogati njema�ki iseljenici,

kao i mnogi nacisti�ki du�nosnici, pod nadzorom Martina Bormanna,

su se sastali i planirali formiranje "Die Spinne".

To je bila mre�a koja bi, u velikom broji i lako,

transferirala naciste najvi�ih rangova iz Europe.

Njegov djed je bio u centru "Die Spinne".

On je pomogao i olak�ao kretanje visoko rangiranih nacista,

mo�da �ak i Adolfa Hitlera osobno, u Argentinu.

�elite li vidjeti primjer njihovih ekonomskih aktivnosti?

�elite li vidjeti knjigu ra�unovodstva? -Da.

Brojke, je li to novac? -Da.

To je 288.000 dolara. Netko je okrenuo vi�e od �etvrt milijuna dolara.

Dolara? -Dolara. To su ogromne sume novca.

To je njima zara�unavan svaki pojedini dolar, od ljudi koji su do�li iz Europe

u Argentinu i Ju�nu Ameriku. Netko je to financirao.

Netko je to financirao na velikom nivou, toliko mnogo novca.

Ono �to imamo u na�im rukama je velika knjiga,

koja u detalje opisuje transakcije, koje su pla�ane za brodove,

koji su prevozili naciste preko Atlantika, do njihove nove ku�e u Buenos Airesu.

Imate li bilo kakve druge dokumente o specifi�nim pojedincima,

o njihovom kretanju, kako su do�li ovamo... imigrirali?

Mogu vas odvesti gore u sobu. On ka�e da bi trebali i�i gore.

Mo�emo li ih vidjeti? -Naravno.

Sve u vezi sa imigracijom? -Da.

Dakle, svaki od ovih je individualni dokument o imigraciji.

To je ogromna koli�ina informacija i tona dokumenata.

U nadi da �e kona�no predstaviti povijest ispravno,

informant je odobrio ekipi ekskluzivno dopu�tenje za pregled,

da procijene njegovu zalihu od nekoliko stotina dokumenata,

koju je dr�ao iza re�etaka gotovo 70 godina.

�to nam je taj informant pokazao je nevjerojatno...

Hrpa nakon hrpe imigracijskih dokumenata, a ako je tu i Adolf Eichmann, Martin Bormann,

ili �ak i Adolf Hitler, to mijenja povijest. To je riznica informacija.

To je Atlantis kako su se nacisti selili.

Dakle, svaki od ovih je individualni dokument imigracije.

U Buenos Airesu, Tim i Gerrard se pripremaju za inspekciju

privatne zbirke tajnih, nikad prije vi�enih dokumenata,

koji bi mogli baciti novo svjetlo na nacisti�ke ratne zlo�ince,

koji su preselili u Argentinu, nakon Drugog svjetskog rata.

To je dokaz da su nacisti u�li u zemlju.

Potencijal, koji ovi dokumenti mogu sadr�avati mogao bi ponovo pisati povijest.

To bi mogao biti �vrsti dokaz na papiru, da su nacista do�li u Buenos Aires.

Bez obzira na sakupljene informacije,

to bi nas moglo dovesti direktno do samog Adolfa Hitlera.

Informacije su nevjerojatne. Nisam nikada prije vidio dokumente kao �to su ovi.

Rado bih pozvao prijateljicu u arhivu u Buenos Airesu,

da vidim mo�e li ona do�i i samo pogledati ovo i re�i nam da je to stvarno.

Nema problem. -Odli�no. To je imperativ, da ako nai�ete na informaciju,

dokumentaciju, koja je tako zna�ajna za povijest, da to mora biti ovjereno.

Znate, to mora biti provjereno. Mora se dokazati da je to istinito i to�no.

Lucrecia, puno ti hvala. Halo Gerrard, lijepo je vidjeti te. -I tebe tako�er.

Tim i Gerrard su zamolili za pomo� Lucreciju Kessig, stru�njaka za provjeru dokumenata,

kod argentinske dr�avne arhive, �iji opse�no znanje

�e pomo�i ekipi da autentificira dokumente.

Dakle, ovo su na�i dokumenti. -U redu.

Lucrecia iz nacionalnog arhiva je pomogla prije,

posebno u nekim od mojih istra�ivanja u Buenos Airesu.

Ona zna svoje stvari, tako da �e nam mo�i re�i

da li taj plast dokumentacije, koju imamo pred sobom,

stvaran i iz kog razdoblja potje�e. Mi se prepu�tamo profesionalcu da nam to ka�e.

Mislim, taj papir su koristile neke brodske kompanije, sredinom 1930-ih i

1940-ih godina. -Iz onoga �to sam vidjela, markice su tako�er prili�no sli�ne.

Veli�ine stranica su iste, kao i one �to sam vidjela u arhivama.

Boja papira, ona je originalno svijetlo plava ili zelena. Ponekad �ak i svjetlo ru�i�asta.

U redu. Ali, to je isto. Izgleda da su pravi.

Ako ih dr�i� prema svijetlu, trebali bi imati vodeni �ig.

Kao �to je ovaj ovdje.

Dakle, po tvom profesionalnom mi�ljenju... -Oni su autenti�ni.

Hvala ti. Ono �to Gerrard i ja sada moramo u�initi,

je pro�i kroz svaki pojedini dokument.

Mi poku�avamo prona�i visoko rangirane naciste. Ne mo�emo propustiti nijedan detalj.

Koliko jo� ima kutija? Pro�i �emo kroz sve.

Dakle, 1945. godine, u Argentinu je do�lo 300.000 ljudi.

1946. godine je do�lo 351.000 ljudi u Argentinu.

To je puno ljudi koji ulaze u zemlju i izlaze iz zemlje.

Koliko od njih su nacisti, Tim? Koliko od njih su bili fa�isti?

Koliko od njih su bili najgore kreature na planeti?

Ne�to vi�e... Vi�e imigracije? -Iskrcavanja. Da. Da. -Imigracija i iskrcavanje.

Prepoznaje� li bilo koga od ovih ljudi?

Brodski manifest, Tim. Sa brojem putnika? Da.

A broj 920 str�i iznad, poput upale oka.

Zadnje ime na popisu, upisano crno.

Gregor Helmut, Gregor Helmut, NN, Gregor Helmut.

Helmut Gregor, Tim, je Josef Mengele.

A Josef Mengele je jedna od najodvratnijih kreatura,

koje je svijet ikada proizveo, lije�nik u logoru Auschwitz,

an�eo smrti iz Auschwitza. To je njegov pseudonim? To je pseudonim Josefa Mengelea?

Jedan od mnogih koje je koristio, ali taj je koristio kao prvi.

To izgleda kao da je bilo kasnije dodano. Mo�da je kasnije do�ao na brod.

Sveto s... Mi znamo da je Helmut Gregor, u stvari Josef Mengele,

jedan od najgorih zlo�inaca u holokaustu,

vrlo, vrlo visoko pozicioniran u toj nacisti�koj mre�i

i �ovjek koji je, ne samo na�ao uto�i�te u Argentini,

nego je ovdje bio dobro do�ao.

Znamo, da Josef Mengele, nakon Drugog svjetskog rata, nikada nije bio uhva�en.

Pra�enje Mengelea, nas mo�e odvesti direktno do samog Adolfa Hitlera.

Sljede�i put u Hunting Hitler:

Pogledaj ovu �arulju. To je svastika. To je svjetionik.

Sada imamo hidroelektranu ovdje u Urugvaju, koja bi mogla proizvoditi "te�ku vodu",

jednu od najva�nijih komponenti za nacisti�ko nuklearno oru�je.

Prema glasinama, Hitler je bio vi�en ovdje u Colonia Independencia.

Postojale su glasine o skloni�tima. Ku�a u kojoj ste vidjeli Adolfa Hitlera...

Mjesto gdje se voda slijeva sa planina, je vrlo lijepo mjesto.

Pogledaj ovu ogradu. Za�to to treba� ovdje?

To bi moglo biti savr�eno mjesto za zasjedu, par de�ki sa automatskim pu�kama.

Nitko ne mo�e pro�i.

To mo�e biti stra�arnica.

Samo sa ove pozicije, mogao bi pje�ice pre�i gotovo cijelu dolinu.

Ovo je mjesto gdje je Adolf Hitler mogao ostati siguran i miran

i do�ivjeti svoju starost, planiraju�i �etvrti Reich.