All language subtitles for Hunting.Hitler.S03E06.HDTV.x264-W4F.eztv

Ranije u Hunting Hitler: To
je od 12. lipnja 1945. godine.

U tom trenutku je done�ena odluka o
podijeli ministarstava u dva dijela

i uspostavili su jednu vladu
na sjeveru, a drugu na jugu.

�to mi ova datoteka govori je, da su se oni
razdvojili, stvaraju�i vi�e ruta bijega.

Vidimo nacisti�ku podmornicu. Ekipa je
na�la podmornicu i hidroavion zajedno.

Pogledaj ovo. OSS,
prethodik CIA-e.

"Ja sam govorio o nadopunjavanju
gorivom hidroaviona iz podmornica. "

Te podmornice su benzinske
stanice u sred Atlantika.

Ovaj dokument otvara cijeli niz novih
mogu�nosti bijega za Hitlera da se iz Europe.

To je logi�an kraj sjeverne rute. �Sada
moramo istra�iti da li bi ga ju�na ruta

tako�er mogla odvesti
do Ju�ne Amerike.

Crveni kri� je u stvari proizvodio
legitimne dokumente sa la�nim identitetima.

Dokumenti su bili
ne�to �to je sigurno,

dakle ako su imali te dokumente,
oni su lako mogli oti�i iz Rima.

Jednom kad bi dobili pravu
putovnicu, oni bi bili slobodni.

Ovo je zadnji dio slagalice.
Svi putevi vode u Rim,

a onda od tamo do Buenos Airesa.

Prijevod: proda

Identificirali smo dvije
rute i one su funkcionirale.

Govorimo o tisu�ama
i tisu�ama nacista,

koji su pobjegli koriste�i
jednu od ovih dvaju ruta.

CIA veteran Bob Baer i biv�i
stru�njak za terorizam Nada Bakos,

koristite strategiju mapiranja imovine, da
bi slijedili Hitlerove poznate suradnike,

kako bi se utvrdilo gdje
bi mogli oti�i nakon rata.

Nakon istra�ivanja u
�etiri zemlje u Europi,

ekipa je prona�la dvije dobro organizirane
i vrlo sofisticirane rute bijega,

koji su se mogle koristiti da Hitlera
sigurno prebace u Ju�nu Ameriku...

Jednu na sjeveru preko Norve�ke
i jednu prema jugu kroz Italiju.

Jezgra ove pri�e je, ako je Hitler mogao
pobje�i, mogao je pobje�i u Ju�nu Ameriku.

Hitler je mogao koristiti ili
sjevernu, ili ju�nu rutu bijega.

Ono �to smo na�li u
Europi, je bilo izvanredno.

Ove rute su planirane do savr�enstva,
a oni su sve dobro organizirali,

da se Hitlera i druge visoke
naciste prebaci u Argentinu.

Pokazali smo da, ako je
Hitler oti�ao u Ju�nu Ameriku,

on bi imao vi�e sigurnih
ku�a u Argentini.

Ranije u istrazi, Bob i ekipa
su otkrili vi�e lokacija,

koje je Hitler mogao koristiti kao
skloni�te u unutra�njosti Argentine,

jedno u Misiones... �Imate posmatra�ka
mjesta, strukture, obrambene polo�aje.

To je mnogo vi�e od skloni�ta u d�ungli.
A drugo u Barilocheu. �To je tamo.

To je idealno za va�ne osobe.
�Izgleda kao mala stra�arska koliba.

Upravo ovdje mo�ete postaviti mitraljez,
mo�ete pokriti cijelo ovo podru�je vode

i ni�ta ne mo�e pro�i. �Istra�ili smo
Argentinu, ali nismo tra�ili u Buenos Airesu.

To je kraj rute. �Za mene je
Buenos Aires i dalje upitnik.

Znamo da je Adolf
Eichmann tamo zarobljen.

1950. godine, Adolf Eichmann je
pobjegao u Buenos Aires, u Argentinu,

gdje je �ivio u skromnoj ku�i i radio
kao predradnik u Mercedes-Benzu,

pod imenom Ricardo Klement. �On je u stvari
�ivio otvoreno i osje�ao se sigurnim.

�to su nacisti tamo
radili? Kakva je veza?

Mi stvarno nikada nismo pogledali
bilo koji izvje�taj od tamo

i mislim da je vrijeme da to u�inimo.
Idemo pretra�iti... Nacisti, Buenos Aires.

Imamo izvje��e od 24.
o�ujka 2015. godine.

"U Laguna de Rocha, hidroavion
je morao prisilno sletjeti"

"31. listopada 1945. godine, a
zatim je nastavio u Buenos Aires. "

"Inkognito, na brodu su
bili, takve su bile glasine",

"biv�i nacisti�ki funkcioneri i
po�iljka zlata. " Mi imamo hidroavion.

Vjerojatno su na brodu bili nacisti i
hrpa zlata, a onda oti�li u Buenos Airesu.

To je potpuno nevjerojatno. Ovdje je
Laguna de Rocha. Ovdje je Buenos Aires.

To je 370 kilometara. Povezujemo to�kice.
Znamo da imamo hidroavion u Norve�koj.

Njega smo prona�li.

Ako se ispostavi da je ovo izvje��e
istinito, znamo gdje su hidroavioni i�li.

Oni su i�li u Buenos Aires.

Mene interesira za�to oni misle da su na
brodu bili biv�i nacisti�ki fukkcioneri.

Moramo do�i do dna ove pri�e.

�elim neke dokaze da je ovaj
zrakoplov stvarno tamo sletio

i da su nacisti i zlato bili u
zrakoplovu, ili je to samo mitologija?

Moramo poslati ekipu
u Laguna de Rocha,

da vidi da li postoji netko
sa kime mogu razgovarati.

Mi se uvijek rado vra�amo u Argentinu,
a sada se vra�amo velikim putem.

Sve dolazi iz Europe, bilo da
je to sjeverna, ili ju�na ruta,

sve se vra�a u Buenos Aires. -Da.
Vojnik specijalnih snaga, Tim Kennedy,

pripadnik zelenih beretki, Mike Simpson
i njihov lokalni kontakt, Dante,

dolaze u Laguna de Rocha, u Urugvaj, gdje
je hidroavion prevozio visoke naciste

i prema glasinama morao prisilno sletjeti.
Ovo ovdje mora biti laguna. -Da.

Postoji vrlo realna mogu�nost da je �ak
i Adolf Hitler do�ao u Ju�nu Ameriku

sa upravo takvim zrakoplovom.

Mi �emo istra�iti da bi se utvrdilo,
da li je hidroavion, u stvari,

morao prisilno sletjeti ovdje u Urugvaju i
vidjeti da li postoji bilo kakva mogu�nost,

da je bilo koji nacist koristio ovaj
hidroavion za bijeg. Idemo razgovarati s njim.

Ekipa uspostavlja
kontakt sa Don Titom,

mje�taninom koji �ivi samo 500
metara od njesta navodnog slijetanja

i koji tvrdi da je
osobno svjedok nesre�e.

Re�eno nam je da ste
bili svjedok pada aviona,

hidroaviona, koji je pao u laguni. Koliko
ste bili stari kad se zrakoplov sru�io?

Osam ili devet godina.

Mo�ete li nam re�i sve �ega se sje�ate,
o tome kada se zrakoplov sru�io?

To je i�lo brzo. Bio je
veliki sudar i �uo se prasak.

On se sje�a da je do�lo
do sudara i �uo se prasak.

On ima sliku i zvuk toga,
i ka�e da je vidio odavde,

sa ovog mjesta, dva
bloka u tom smjeru.

Mislim da je bilo 40 ili
50 putnika na zrakoplovu.

Oko 40 ili 50 putnika. U redu -50
putnika. I oni su bili uglavnom Nijemci.

Lokalna policija je vrlo
brzo poduzela akciju,

a hitna pomo� je �ekala na obali.

Dakle, bez kori�tenja mobilnog telefona
su reagirali vrlo brzo. Jesam li u pravu?

Da. Lokalna policija
se pojavila vrlo brzo.

On se sje�a da je zrakoplov
letio prema laguni,

pra�en od tri...
-Da, tri zrakoplova.

Tri mala zrakoplova,
kao �to je konvoj,

koji su ih poku�ali spasiti
i vodili ih u lagunu.

Koji komercijalni
zrakoplovi lete sa pratnjom?

�injenica da su tri
zrakoplova pratila hidroavion,

je ne�to �to smatram
vrlo zanimljivim.

To mi govori da to nije tipi�ni
linijski zrakoplov, bilo koje vrste.

To je bilo ne�to va�no. Mo�da
je prevozio va�nu osobu.

Jeste li ikada �uli da su u zrakoplovu
bili nacisti, ili nacisti�ko zlato?

Ne mogu govoriti o tome. On ne mo�e
re�i ili potvrditi da je to istina.

Vjerujete li osobno da su ti
ljudi u zrakoplovu, bili nacisti,

ili da je bilo nacisti�ko zlato?

Ja ne govorim o tome. Ne.
-On ne mo�e ulaziti u to,

ali jedan od putnika je imao
tjelohranitelje i to je sve �ega se sje�a.

Mislim da se on boji. On je
upla�en, �ak i nakon svih tih godina.

To je ne�to �to smo vidjeli u
vi�e navrata u ovom istra�ivanju.

Ljudi ne �ele o tome govoriti. �ak
70 godina nakon �to je rat zavr�io,

ljudi se jo� uvijek boje
govoriti o nacistima.

Za Mike-a i mene je to
najve�a crvena zastava.

Ako 1945. godine, imate 40 ljudi na
hidroavionu, sa tjelohraniteljima i pratnjom,

to ne mo�e biti bilo tko, nego najvi�i
rang, gornji e�alon nacisti�ke stranke.

Ako mo�emo prona�i ne�to
fizi�ko od tog zrakoplova,

koji bi mogli istragu
pokrenuti naprijed.

Idemo pogledati.

Don Tito vodi ekipu
na obalu lagune,

gdje je, navodno, sletio hidroavion, prije
vi�e od 70 godina. Dakle to je bilo tu?

Oko 300 metara odavde.

300 metara odavde? To je podru�je
gdje je hidroavion sletio.

Sada imamo odre�enu
referentnu to�ku za pretragu.

Dokazi bi nas mogli �ekati,
da ih prona�emo na dnu lagune.

To bi mogla biti polazna to�ka
za pronala�enje, ako je hidroavion

sletio u lagunu a ako je stvarno
prevozio naciste visokog ranga.

Ako postoji ne�to, mi �emo
to prona�i. -Apsolutno.

To je zaba�eno. -Da, vrlo. Ne
mo�e biti vi�e ruralno od ovoga.

U Laguna de Rocha, u Urugvaju,
Tim Kennedy i Mike Simpson,

istra�uju izvje��e gdje se navodi
da je 1945. godine hidroavion,

prema glasinama, prevozio
visoko rangirane naciste

i prisilno sletio
u lokalnoj laguni.

Moramo prona�i ne�to �to
�e definitivno dokazati

da je taj hidroavion bio ovdje i da
je prevozi visoko rangirane naciste,

iz Europe u Buenos Aires.
To bi mogli biti na�i de�ki.

U nadi da �e prona�i dokaze da je ovdje
sletio hidroavion prije vi�e od 70 godina,

Timu i Mike-u se pridru�uje lokalna
ekipa za istra�ivenje mora... Kako ste?

da im pomogne
skeniranje vode u laguni,

za bilo kakvim komadom zrakoplova,
koji je jo� uvijek mogao ostati.

Utovarit �emo opremu na brod
i vidjeti �to mo�emo na�i.

Da, nema problema. Ne�to bi se vrlo
jednostavno moglo sa�uvati u ovoj laguni.

Nema puno valova. Nema� puno strujanja.
Postoji vrlo malo plimnih pomaka.

Ako je ne�to ostalo od tog
zrakoplova, prije 70 godina,

postoji dobra �ansa da to prona�emo.
Tim, ovdje Mike. Provjera radija.

Mike, �ujem te, Lima Charlie. Mi se
pribli�avamo na�em ciljnom podru�ju.

Idemo naprijed i stavljamo bo�ni
sonar u vodu i po�injemo potragu.

Iako je voda duboka samo 1,20 metara,
debeli sloj mulja i lo�a vidljivost,

ote�avaju pronala�enje
bilo kakvih predmeta ispod,

tato �e ekipa provesti skeniranje sa
strane, da mogu prodrijeti do dna lagune.

Koriste�i raster uzorak pretrage,

oni �e istra�iti mjesto nesre�e
na 275 kvadratnih metara,

koje je identificirao svjedok.

Brod �e tra�iti sa sonarom, a za
ostalo �e postavljati pluta�e,

da bi ozna�ili interesantna mjesta.

Sada smo na cilju i
snimamo. GPS je aktivan.

Ako dolje ne�to postoji, moramo
vidjeti. Nadam se da si u pravu.

Ne mo�e se re�i �to
je zapravo u laguni...

Znate, ribarske mre�e,
motori, mjenja�i automobila.

Ovaj mulj mo�e pokriti
i maskirati sve,

tako da moramo biti
precizni u svojim pokretima,

i moramo biti metodi�ni u
na�em uzorku pretra�ivanja.

U redu, okrenut �emo se ovdje za
nekoliko minuta i zavr�iti ovu liniju.

Ovdje nema ni�ta.

Hej, hej, hej, upravo
ovdje, upravo ovdje.

Upravo ovdje imamo ne�to.
-Kako to izgleda, Tim?

Oko 30 centimetara �iroko i
mo�da 50 centimetara duga�ko.

To je �vrsto. Bilo da je kamen ili
metal, to definitivno vra�a jasan signal.

Razumio, Tim. Mi idemo dalje, a to �emo
ozna�iti pluta�om. Po�injemo odbrojavati.

Spremni? Pet, �etiri, tri, dva...

Jedan. Baci to sada.

Na 250 metara od obale,
ekipa je na dnu lagune

identificirala mali objekt.

Mi smo gotovo na kraju
linije pretra�ivanja.

Imamo jo� oko 50 do 100 metara
od na�eg podru�ja pretra�ivanja.

Razumio.

Hej, hej, hej. Upravo ovdje, upravo
ovdje. U redu. Hej. Imamo drugi cilj.

To mora� vidjeti.
To je ne�to veliko.

Ova stvar ima jasnu liniju.
�vrsta, ravna linija.

To je oko 150 do 180 centimetara dugo
i to je jak signal, vra�a jasan signal.

Sonar je do�ao do ne�eg
�vrstog, to je sigurno.

U redu. 3 metra.
Pripremite se. Ovdje idemo.

Tri, dva, jedan.

Bacaj, bacaj, bacaj.

Pluta�a je u vodi.

Hej, pogledaj te pluta�e. One su
vi�e ili manje u ravnoj liniji.

Ovo je mjesto gdje je Don Tito rekao da �e
biti stvari, a sada smo prona�li stvari.

Tim je locirala dva
interesantna podru�ja,

oko 100 metara jedan od drugog,
pozicioniranih na ravnoj liniji,

na generalnoj putanji, koju
je hidroavion navodno uzeo,

kada je sletio u ovoj laguni,
prije vi�e od 70 godina.

Sve �to jo� trebamo u�initi, a sada imamo
ozna�eno, je presvu�i se i i�i u vodu.

Vratimo se na obalu,
stavimo ronila�ka odijela,

a zatim poku�ajmo rekonstruirati
sve �to se nalazi ispod pluta�a.

Sa dvije anomalije identificirane
na dnu plitke lagune,

ekipa �e provesti pje�ice
razgledavanje ciljnog podru�ja.

Nadamo se da je ne�to
preostalo od tog zrakoplova,

ne�to �to nam dokazuje da je
hidroavion sletio u ovoj laguni

i tko i �to je bilo na
brodu. Imamo na�e ciljeve.

Sada samo trebamo i�i i vidjeti
�to je ispod tih pluta�a.

U redu. Tamo vidim prvu
pluta�u. Perfektno.

Dakle, dr�ite malo rastojanja
uzme�u sebe. Da. Zvu�i dobro.

Moramo paziti da se
negdje ne ozlijedimo.

Ima� li ne�to tamo?
-Ni�ta.

Ne�to se pokre�e me�u mojim prstima.
To je... Wau, to je veliko. Da.

To se pru�a sve dovde. Malo se
zaglavilo. -Da. Imam ga. Imam ga.

Jedan, dva, tri.

�to je to? �ini se da je ve� dugo
le�alo ovdje? To je sigurno slomljeno.

Da, to je. Izgleda kao da je otrgnuto...
Da. Upravo ovdje na ovom mjestu.

To izgleda kao dio motora. To je od ne�eg
velikog. To nije od brodskog motora.

To ne bi trebalo biti ovdje. Prona�li
smo ne�to u na�em ciljnom podru�ju.

To je o�ito dio motora, ali ne
znam da li je od na�eg hidroaviona.

Moramo gledati dalje. Kod jedne anomalije,
identificiran je potencijalni dio motora,

Mike i Tim idu 100 metara dalje,
na podru�je druge anomalije.

Posljednji markirung.
Ovdje je bio najja�i eho.

�to si na�ao? Ovdje je
ne�to sa o�trim rubovima.

Ovdje ima ne�to. Koliko je to veliko?
Tim, �to god to bilo, to je veliko.

Mo�emo li ga osloboditi? -Ne, ne mogu
ga pokrenuti. U redu. -Sada ide dobro.

Naprijed i nazad? -Da. To je metal. -Da,
mi�i lijevo i desno. Mi�i lijevo i desno.

To je duboko u blatu. �ekaj
da malo stanem. spreman?

Sveti bo�e. Je li to aluminij?

Da. -Pogledaj o�te�enja. To je
jednostavno presje�eno ovdje na kraju.

To je propeler od zrakoplova.
100 posto. Mike, imamo ga.

To je upravo ono �to tra�imo. -Da.
Mislim, to je to�no gdje je Don Tito

rekao da je zrakoplov sletio. �eli�
potvrdni dokaz? On je upravo ovdje. -Da.

Ima li bilo koji drugi razlog da je ovaj
propeler bio u ovoj laguni? Uop�e ne.

To je u skladu s onim �to znamo
da je zrakoplov stigao ovamo.

To je propeler od zrakoplova.
Sigurno je dugo vremena le�ao ovdje.

Sada smo prona�li fizi�ki dokaz
da je zrakoplov bio ovdje,

ali to nam ne govori �to
je zrakoplov ovdje radio.

Moramo dobiti vi�e informacija da bi
znali da li su nacisti bili na brodu.

Tko bi mogao biti na ovom zrakoplovu?
Ova stvar je ogromna, enormna.

Bob i Nada raspravljaju o
rezultatima terenske ekipe,

380 kilometara od Buenos
Airesa, u Argentini,

gdje su prona�li fizi�ke dokaze o
slijetanju jednog hidroavion 1945. godine,

koji je prema urugvajskom izvje��u
prevozio nacisti�ke ratne zlo�ince i zlato.

Ekipa je skenirala podru�je
i prona�la dva predmeta.

Jedan je mo�da bio dio motora, a drugi
propeler i to je prili�no veliki propeler.

To nije mali zrakoplov. Sada imamo
neke dokaze o hidroavionu na tom mjestu.

Sada se postavlja pitanje
kako �emo potvrditi

da su putnici na brodu bili
zapravo nacisti�ki oficiri?

Na� svjedok, Don Tito nam je rekao da su
hidroavion pratila jo� tri zrakoplova.

On je govorio da je najmanje jedan
od putnika imao tjelohranitelje.

Tko sa sobom uzima tjelohranitelje, kad
zrakoplovom putuje kroz Ju�nu Ameriku?

Ni�ta od toga uop�e nema smisla. Ako
je ono �to je svjedok rekao istina,

to ne izgleda kao
tipi�ni komercijalni let.

Mi ne znamo sigurno, �to
su bili ti drugi zrakoplovi.

Jesu li oni tu za
odvra�anje ili obranu?

Moramo vidjeti koliko jo�
komada slagalice mo�emo dodati.

Znamo da je zrakoplov mogao tamo sletjeti.
To name�e pitanje, tko je bio na njemu?

Ovdje moramo odvojiti
mit od �injenice.

Dolazimo do glavne
to�ke u Montevideu.

Tim i Mike sti�u 200 km
isto�no od Buenos Airesa,

gdje je njihov lokalni kontakt, Dante,
dogovorio sastanak sa Joseom Aldunateom,

�ovjekom �iji je otac
bio jedan od prvih ljudi,

koji je bio na licu mjesta, nakon nesre�e
hidroaviona, 1945. godine. Dobar dan.

Mi sada znamo da je zrakoplov
prisilno sletio u Laguna de Rocha.

Ono �to ne znamo je, kakav je to
bio let i tko je bio na njemu.

Hvala vam �to ste uzeli
vremena za razgovor s nama.

Va� otac je bio prisutan
tijekom evakuacije? Da.

Kad su evakuirani svi iz
zrakoplova, kako je to izgledalo?

Mo�ete li mi opisati kako su izgledali
ti ljudi? Jesu li oni uzeli sav teret?

Jesu li oni uzeli sve
�to je bilo u zrakoplovu?

U tom trenutku, zra�ne snage i
lokalna policija su preuzeli sve

i izvukli sve iz
zrakoplova. Odmah? -Odmah.

Moj otac i zapovjednik aviona,
su uspostavili vrlo dobar odnos.

Zapovjednik, pilot hidroaviona i njegov
otac, su postali bliski prijatelji.

Proveli su dva dana zajedno,
da bi popravili zrakoplov

i tako su razgovarali
o prija�njim letovima.

Mislite li da je
zapovjednik hidroaviona

radio izravno za Nijemce
nakon rata i prevozio naciste?

Da, da, da, da.

Zapovijednik zrakoplova je dao poklon
mom ocu i rekao mu: "Ovo vam dajem"

"sa puno respekta, ali budite
oprezni kome �ete to pokazati. "

To�ka. Kakav poklon
je pilot dao va�em ocu?

Imate li to?

Imate li tu stvar, koju
je pilot dao va�em ocu?

�elim to vidjeti, molim vas.

Sve �to je gospodin Aldunate
govorio, za nas je vrlo zanimljivo,

ali u ovom trenutku, to je sve samo
naga�anje. To je sve �pekulacija.

Mi trebamo nekakav fizi�ki dokaz, da
pove�emo naciste s ovim zrakoplovom.

�to je to? Pojas za spa�avanje.
-Zapovjednikov pojas za spa�avanje.

To je na njema�kom.
Schwimmveste. To je originalno.

Oh, moj bo�e. Je li to
ono �to mislim da je?

To je svastika.
-Da.

Pilotova jakna je
napravljena u Njema�koj,

njema�ka proizvodnja,
sa svastikom na njoj.

To mo�e dokazati da su
nacisti bili na tom brodu.

Je li va� otac ikada razmi�ljati o tome,
�to je mislio da je taj pilot radio?

Ne, ali je govorio o lokacijama gdje su
zrakoplovi tankirali gorivo, kao Paran�,

gdje su svi bili nacisti. On ka�e da
je taj pilot letio kroz Ju�nu Ameriku,

gdje su bile neke
nacisti�ke zajednice.

A on bi sletio na rijeci Paran�
u Misiones? Da, rijeka Paran�.

Mi znamo da su nacisti bili u Misiones.
To je izgledalo kao vojne barake.

Mogao bi pucati preko ovog kamenja.

To vam daje povi�eni polo�aj,
za sijanje smrt i razaranje.

Dodatni sloj za�tite za
onoga tko stoji iza njega.

On je tako�er spomenuo atlantsku obalu
Argentine, u Santa Cruzu i Buenos Airesu

i spomenuo je kona�no
odredi�te, �to je Patagonija.

Znate li specifi�na jezera
u Patagoniji? Nahuel Huapi.

To je jezero uz Bariloche.
-Da.

Dakle, on bi letio, a on bi sletio na
rijeci Paran�, a onda bi sletio u Bariloche,

gdje znamo da su naseljeni
visoko rangirani nacisti.

Stotine nacista je do�lo ovamo na kraju
Drugog svjetskog rata. To je uto�i�te.

Pa Inalco ku�a, to je kao... to je vi�e
puta ozna�eno kao mjesto Hitlerove ku�e.

Govorimo o velikoj vili, 64
kilometara daleko od civilizacije.

Tamo je to. Hej, prona�ao sam ne�to za
�to mislim da je rampa za hidroavione,

koji dolaze to�no
ispred ovog objekta.

To je izuzetno va�no da
je zrakoplov mogao letjeti

cijeli put od Europe da
ovdje, a zatim u Bariloche.

Taj hidroavion i taj
pilot bi slijetali

svuda kroz Ju�nu Ameriku... Na mjestima
gdje smo bili prije. To nije slu�ajnost.

To je bio dio nacisti�kog
shuttle serviza.

Mi gledamo na dokaze, a ne na pojedine
komade, koji pri�aju cijelu pri�u,

ali kad se po�nu slagati,
oni stvaraju pri�u.

Bob i Nada raspravljaju o
nalazima iz Ju�ne Amerike,

gdje je ekipa prona�la dokaze da je
hidroavion preletio sa nacistima,

od Buenos Airesa do klju�nih
vojnih ispostava u Barilocheu

i rijeke Paran�, u
blizini Misionesa.

Tako nam je rekao svjedok
slijetanja hidroaviona.

Njegov otac je zapravo
pomogao popraviti zrakoplov,

razgovarao sa kapetanom,
koji je bio pilot zrakoplova,

koji mu je rekao da ovaj zrakoplov leti
u neki od tih drugih za�ti�enih podru�ja,

koja smo ve� pogledali.
Da. Sva klju�na podru�ja...

Bariloche, Misiones i Buenos Aires, to meni
izgleda kao nacisti�ka zrakoplovna kompanija.

To izgleda kao
nacisti�ki �arter let.

To je legitiman na�in za naciste, da
bi mogli putovati u Ju�nu Ameriku. Da.

Mi smo po�eli povezivati
ove nacisti�ke objekate,

sa na�inom za prijevoz osoba
tamo i ovamo. Mislim da smo na�li

transportni sustav, koji su nacisti
koristili za putovanje po Ju�noj Americi,

a to je hidroavion, koji je letio
iz Buenos Airesa u unutra�njost.

Vi trebate veze izme�u
razli�itih njema�kih podru�ja,

a taj hidroavion bi vam to dao.
Kad smo po�eli ovu istragu,

bilo je da su nacisti pobjegli u
zaba�eno podru�je i tamo se sakrili.

Ali sada imamo zrakoplove, koji lete oko
Ju�ne Amerike. Dokazi su se nagomilali.

Sve �to smo vidjeli...
komunikacije, transport,

objekte, zlato. Oni su, u stvari, imali
nacisti�ku dr�avu u Ju�noj Americi.

Nacisti su stvarno imali jedan
plan. Oni su bije�ali iz Europe

i po�eli stvarati �etvrti Reich u Argentini.
Pitanje je, gdje je bio glavni grad?

Znamo da nije bio u Misiones. To je previ�e
zaba�eno. Je li to bio Buenos Aires?

Moramo poslati ekipu da to istra�i.

Jo� uvijek postoje ljudi, koji
ne �ele ispri�ati ovu pri�u,

dakle sve �to mo�e potvrditi
kraj ove pri�e �e biti sjajno.

Tim Kennedy, Gerrard Williams i
njihov lokalni kontakt, Dante,

su u Buenos Airesu, u Argentini, slijede�i
novi trag, koji bi mogao promijeniti

kurs njihove istrage. U Argentini se ne
govori o nacistima. Tu je zid �utnje.

70 godina nakon zavr�etka Drugog svjetskog
rata, taj zid je jo� uvijek ovdje.

Ako se �eli probiti taj zid, mora
se postupati vrlo, vrlo osjetljivo.

Ekipa je osigurala ekskluzivni sastanak sa
istra�iva�kim novinarom H�ctorom Amudom,

koji je proveo svoju karijeru, infiltriraju�i
se u nacisti�ke mre�e u Ju�noj Americi.

H�ctor Amudo.
-Drago mi je.

Za njega se pri�a da ima pristup
zbirci do sada nevi�enih dokumenata,

o bijegu nacista
preko Buenos Airesa.

Re�eno nam je da imate informacije
o kretanju nacista u Argentini,

a posebno u Buenos
Airesu. Da, to je istina.

Ja sam dugo vremena istra�ivao
dolazak i kretanja nacista.

A posebno, prije nekoliko mjeseci, jedan
izvor je uspostavio kontakt sa mnom.

On mi je �elio pomo�i sa vrlo
interesantnim novim informacijama.

Jeste li se ikada osobno
sreli sa tim informantom?

Da, sreo sam ga ovdje u Buenos Airesu.
Dan nakon toga, on je dobio e-mail,

sa nekim dokumentima, koji se
odnose na �takorske kanale.

Dobio sam 50 dokumenata, ali on je
rekao da ih ima vi�e 5.000 ukupno.

5.000 dokumenata?

Bilo je migracijskih dokumenata,
a on je vjerovao da oni ne postoje

bilo gdje u svijetu, do tog dana.

Dakle, ne postoji javna verzija te
arhive, ili ne�to drugo? Ne, ne.

Ovi dokumenti mogu biti
klju� za otkrivanje

kako su nacisti zapravo
operirali u Argentini.

Od vitalnog je zna�aja da do�emo
do pravog izvora tih informacija.

To zna�i da moramo sami vidjeti te dokumente
i razgovarati sa �ovjekom koji ih ima.

Kako je ime tog �ovjeka? Njegovo
ime moram dr�ati u tajnosti.

Izuzetno je va�no da razgovaramo
s njim, sa va�im informantom.

Mogu poku�ati i nazvati ga. On ka�e da
�e ga nazvati i poku�ati ga uvjeriti.

Ako �elimo vidjeti te dokumente, ako �elimo
i�i i razgovarati sa tim informantom,

H�ctor je na�a jedina �ansa.

Kako je pro�lo? -Razgovarao
sam sa svojim kontaktom.

I kona�no sam ga uspio uvjeriti da
razgovara sa vama i poka�e vam dokumente.

Sjajno. -Dobro napravljeno.
Tu je neki uvjeti, znate.

Na prvom mjestu, ne mo�ete
snimati lokaciju izvana.

Ne smije se vidjeti
njegovo lice. -To�no.

Dakle, ne smijete otkriti njegov identitet.
Sla�emo se s ovim uvjetima. -Da.

Znate, samo nam recite kada
i gdje �emo se sresti s njim.

Ova razina napora da ostane anoniman, zna�i
da je mogao imati revolucionarne dokaze

i informacije za ovu istragu. Ne
mo�e se re�i �to ovaj informant ima,

ali to bi moglo
prelomiti ovu istragu.

Imamo jo� jedno skretanje.
-U redu.

U Buenos Airesu, u Argentini,
Timov i Gerrardov lokalni kontakt

se pobrinuo za ekipu, da
se sretne sa informantom,

koji tvrdi da ima u svom posjedu
veliku koli�inu dokumenata,

u vezi sa kretanjem odbjeglih
nacista preko Buenos Airesa.

On zvu�i vrlo nervozan, pa moramo
osigurati da se, iako su kamere su tu,

da se osje�a da kamere nisu tu,

jer ako se koncentrira na njih i
postane srame�ljiv, onda imamo problem.

Ne mo�e se re�i koliko bi va�an, ili
zna�ajan mogao postati ovaj razgovor.

To bi nam moglo dati stvarnu dokumentaciju
o tome �to se dogodilo sa Adolfom Hitlerom

i drugim visoko
rangiranim nacistima.

Dovoljno je dr�ati
kameru prema dolje.

Je li to ovdje?

Zbog osjetljive prirode njegovih
dokumenata, informant je zatra�io da ekipa

zadr�i njegov identitet u tajnosti.

Stvarno cijenimo �to ste odvojili
vrijeme za razgovor s nama.

Ne�emo koristiti bilo �to, �to bi
vas i va�u obitelj dovelo u opasnost.

Mi mo�e preina�iti va� glas.
Mo�emo zamagliti va�e lice.

Mi samo �elimo vidjeti informacije.
Razumijemo da imate dokumente,

koji detaljno prikazuju kretanje
nacista u Argentini nakon rata.

To je to�no. Mo�ete li nam re�i
gdje ste dobili te dokumente,

kako su te informacije
do�le u va�e ruke?

Moj djed. On je bio obavje�tajac.

On je bio stariji �lan
stranke, va� djed? Da, da, da.

Postoji organizacija koju
su osnovali vi�i nacisti.

Njegov djed, koji je bio dio ove
zajednice, je dobio te dokumente.

Onda kad je njegov djed umro, on
je prona�ao datoteke... dokumente.

Je li postoji naziv za
tu grupu? "Die Spinne".

"Die Spinne" je bila
aktivna u Argentini? To�no.

Nju su vodili va�ni njema�ki
�asnici i generali SS-a.

Mi smo ranije
istra�ivali "Die Spinne".

10. kolovoza 1944. godine, mnogi
bogati njema�ki iseljenici,

kao i mnogi nacisti�ki du�nosnici,
pod nadzorom Martina Bormanna,

su se sastali i planirali
formiranje "Die Spinne".

To je bila mre�a koja bi,
u velikom broji i lako,

transferirala naciste
najvi�ih rangova iz Europe.

Njegov djed je bio u
centru "Die Spinne".

On je pomogao i olak�ao kretanje
visoko rangiranih nacista,

mo�da �ak i Adolfa Hitlera
osobno, u Argentinu.

�elite li vidjeti primjer
njihovih ekonomskih aktivnosti?

�elite li vidjeti knjigu
ra�unovodstva? -Da.

Brojke, je li to novac?
-Da.

To je 288.000 dolara. Netko je
okrenuo vi�e od �etvrt milijuna dolara.

Dolara? -Dolara. To
su ogromne sume novca.

To je njima zara�unavan svaki pojedini
dolar, od ljudi koji su do�li iz Europe

u Argentinu i Ju�nu Ameriku.
Netko je to financirao.

Netko je to financirao na velikom
nivou, toliko mnogo novca.

Ono �to imamo u na�im
rukama je velika knjiga,

koja u detalje opisuje transakcije,
koje su pla�ane za brodove,

koji su prevozili naciste preko Atlantika,
do njihove nove ku�e u Buenos Airesu.

Imate li bilo kakve druge dokumente
o specifi�nim pojedincima,

o njihovom kretanju, kako su
do�li ovamo... imigrirali?

Mogu vas odvesti gore u sobu.
On ka�e da bi trebali i�i gore.

Mo�emo li ih vidjeti?
-Naravno.

Sve u vezi sa imigracijom?
-Da.

Dakle, svaki od ovih je
individualni dokument o imigraciji.

To je ogromna koli�ina
informacija i tona dokumenata.

U nadi da �e kona�no
predstaviti povijest ispravno,

informant je odobrio ekipi
ekskluzivno dopu�tenje za pregled,

da procijene njegovu zalihu od
nekoliko stotina dokumenata,

koju je dr�ao iza
re�etaka gotovo 70 godina.

�to nam je taj informant
pokazao je nevjerojatno...

Hrpa nakon hrpe imigracijskih dokumenata, a
ako je tu i Adolf Eichmann, Martin Bormann,

ili �ak i Adolf Hitler, to mijenja
povijest. To je riznica informacija.

To je Atlantis kako
su se nacisti selili.

Dakle, svaki od ovih je
individualni dokument imigracije.

U Buenos Airesu, Tim i Gerrard
se pripremaju za inspekciju

privatne zbirke tajnih, nikad
prije vi�enih dokumenata,

koji bi mogli baciti novo svjetlo
na nacisti�ke ratne zlo�ince,

koji su preselili u Argentinu,
nakon Drugog svjetskog rata.

To je dokaz da su
nacisti u�li u zemlju.

Potencijal, koji ovi dokumenti mogu
sadr�avati mogao bi ponovo pisati povijest.

To bi mogao biti �vrsti dokaz na papiru,
da su nacista do�li u Buenos Aires.

Bez obzira na
sakupljene informacije,

to bi nas moglo dovesti
direktno do samog Adolfa Hitlera.

Informacije su nevjerojatne. Nisam nikada
prije vidio dokumente kao �to su ovi.

Rado bih pozvao prijateljicu
u arhivu u Buenos Airesu,

da vidim mo�e li ona do�i i samo
pogledati ovo i re�i nam da je to stvarno.

Nema problem. -Odli�no. To je
imperativ, da ako nai�ete na informaciju,

dokumentaciju, koja je tako zna�ajna
za povijest, da to mora biti ovjereno.

Znate, to mora biti provjereno. Mora
se dokazati da je to istinito i to�no.

Lucrecia, puno ti hvala. Halo Gerrard,
lijepo je vidjeti te. -I tebe tako�er.

Tim i Gerrard su zamolili za pomo� Lucreciju
Kessig, stru�njaka za provjeru dokumenata,

kod argentinske dr�avne
arhive, �iji opse�no znanje

�e pomo�i ekipi da
autentificira dokumente.

Dakle, ovo su na�i dokumenti.
-U redu.

Lucrecia iz nacionalnog
arhiva je pomogla prije,

posebno u nekim od mojih
istra�ivanja u Buenos Airesu.

Ona zna svoje stvari,
tako da �e nam mo�i re�i

da li taj plast dokumentacije,
koju imamo pred sobom,

stvaran i iz kog razdoblja potje�e. Mi se
prepu�tamo profesionalcu da nam to ka�e.

Mislim, taj papir su koristile neke
brodske kompanije, sredinom 1930-ih i

1940-ih godina. -Iz onoga �to sam vidjela,
markice su tako�er prili�no sli�ne.

Veli�ine stranica su iste, kao i
one �to sam vidjela u arhivama.

Boja papira, ona je originalno svijetlo plava
ili zelena. Ponekad �ak i svjetlo ru�i�asta.

U redu. Ali, to je isto.
Izgleda da su pravi.

Ako ih dr�i� prema svijetlu,
trebali bi imati vodeni �ig.

Kao �to je ovaj ovdje.

Dakle, po tvom profesionalnom
mi�ljenju... -Oni su autenti�ni.

Hvala ti. Ono �to Gerrard
i ja sada moramo u�initi,

je pro�i kroz svaki
pojedini dokument.

Mi poku�avamo prona�i visoko rangirane
naciste. Ne mo�emo propustiti nijedan detalj.

Koliko jo� ima kutija?
Pro�i �emo kroz sve.

Dakle, 1945. godine, u Argentinu
je do�lo 300.000 ljudi.

1946. godine je do�lo
351.000 ljudi u Argentinu.

To je puno ljudi koji ulaze
u zemlju i izlaze iz zemlje.

Koliko od njih su nacisti, Tim?
Koliko od njih su bili fa�isti?

Koliko od njih su bili
najgore kreature na planeti?

Ne�to vi�e... Vi�e imigracije? -Iskrcavanja.
Da. Da. -Imigracija i iskrcavanje.

Prepoznaje� li bilo
koga od ovih ljudi?

Brodski manifest, Tim.
Sa brojem putnika? Da.

A broj 920 str�i
iznad, poput upale oka.

Zadnje ime na popisu, upisano crno.

Gregor Helmut, Gregor
Helmut, NN, Gregor Helmut.

Helmut Gregor, Tim,
je Josef Mengele.

A Josef Mengele je jedna
od najodvratnijih kreatura,

koje je svijet ikada proizveo,
lije�nik u logoru Auschwitz,

an�eo smrti iz Auschwitza. To je njegov
pseudonim? To je pseudonim Josefa Mengelea?

Jedan od mnogih koje je koristio,
ali taj je koristio kao prvi.

To izgleda kao da je bilo kasnije
dodano. Mo�da je kasnije do�ao na brod.

Sveto s... Mi znamo da je Helmut
Gregor, u stvari Josef Mengele,

jedan od najgorih
zlo�inaca u holokaustu,

vrlo, vrlo visoko pozicioniran
u toj nacisti�koj mre�i

i �ovjek koji je, ne samo
na�ao uto�i�te u Argentini,

nego je ovdje bio dobro do�ao.

Znamo, da Josef Mengele, nakon Drugog
svjetskog rata, nikada nije bio uhva�en.

Pra�enje Mengelea, nas mo�e odvesti
direktno do samog Adolfa Hitlera.

Sljede�i put u Hunting Hitler:

Pogledaj ovu �arulju. To je
svastika. To je svjetionik.

Sada imamo hidroelektranu ovdje u Urugvaju,
koja bi mogla proizvoditi "te�ku vodu",

jednu od najva�nijih komponenti
za nacisti�ko nuklearno oru�je.

Prema glasinama, Hitler je bio
vi�en ovdje u Colonia Independencia.

Postojale su glasine o skloni�tima. Ku�a
u kojoj ste vidjeli Adolfa Hitlera...

Mjesto gdje se voda slijeva sa
planina, je vrlo lijepo mjesto.

Pogledaj ovu ogradu.
Za�to to treba� ovdje?

To bi moglo biti savr�eno mjesto za
zasjedu, par de�ki sa automatskim pu�kama.

Nitko ne mo�e pro�i.

To mo�e biti stra�arnica.

Samo sa ove pozicije, mogao bi
pje�ice pre�i gotovo cijelu dolinu.

Ovo je mjesto gdje je Adolf Hitler
mogao ostati siguran i miran

i do�ivjeti svoju starost,
planiraju�i �etvrti Reich.