All language subtitles for The.World.At.War.1973.S01E08.720p.Bluray.x264.anoXmous_-hrv

www.titlovi.com

Ova zemlja je kao stvorena za ratovanje.

Kao �to staklo odolijeva vrelini,

tako ova tvrda zemlja

odolijeva vru�em korozivnom
utjecaju bitke.

Ovo nije nevina,
djevi�anska zemlja,

nema zeleni, netaknutih povr�ina
koje �e rat oskrnaviti.

Ova zemlja je tvrda, neuni�tiva.

Svijet u ratu

Pustinja

Sjeverna Afrika 1940-1943

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje
kontaktirajte nas www.OpenSubtitles.org

10. lipanj 1940

Benito Mussolini objavljuje
rat Francuskoj i Britaniji.

Borbeni narode Italije uzmi oru�je.

Poka�i svijetu svoju volju,

svoj duh

i svoju hrabrost!

Poput starog rimskog konzula,

Mussolini je �udio za
afri�kom imperijom.

Ve� je masakrirao Etiopljane
i pokorio Libijce.

Sada je �elio vi�e.

1940-te definitino nismo bili spremni
za ulazak u rat.

Bio je to �isto politi�ki potez Mussolinija.

On je smatrao da Hitler
prebrzo osvaja previ�e teritorija

pa je osje�ao potrebu
da preuzme inicijativu,

kako bi mogao sjediti
za konferencijskim stolom.

Musolinijev pogled bio je uperen
na Egipat,

Egipat na Nilu
i Suetskom kanalu.

U jesen 1940-te poslao je 250 tisu�a
vojnika kod egipatskog susjeda Libije

i jo� 300 tisu�a u Etiopiju.

Nasuprot njima u Egiptu je bilo
samo 30 tisu�a britanskih vojnika

iz zapadnih pustinjskih snaga.

13-og rujna 1940:

kada je bitka za Britaniju
bila na vrhuncu,

Musolinijevi vojnici krenuli su
u osvajanje Egipta.

Brojno nadma�ene britanske trupe,
jednostavno su se povukle.

�etiri dana kasnije Musolinijevi Ijudi
su bili nadomak Sidi Barrani,

100 kilometara u unutra�njosti Egipta.

Tu su stali, na 500 kilometara od Kaira.

Sada mi djeluje nevjerojatno
�to smo u Egipat ulazili

u dugim kolonama,

koje su bile slabo branjene
zbog nedostatka tenkova.

Svaka kolona je formirala
neku vrstu utvr�enja.

Mislim da je to mnogo pomoglo
generalu O'Konoru.

General O'Konor,
zapovjednik britanskih trupa,

iskoristio je ovu stanku
da isplanira kontranapad.

Talijani su imali nekoliko
takvih utvr�enja

koja zbog velike razdaljine

nisu mogli pru�ati podr�ku
jedna drugom.

Zato smo poslali na�e trupe okolo
kako bi ih napali sa le�a,

i presjekli im snabdijevanje.

O'Konorova operacija trebala
je da traje �etiri dana,

zbog istro�enosti tenkova

i problema s dopremanjem
vode, goriva i streljiva.

Potpuno je iznenadio protivnika tako �to je
za�ao iza talijanskih polo�aja u Sidi Barrani.

Ujutro je otpor talijana bio slomljen.

O'Konorov veliki podvig je bio,
�to je kori�tenjem zarobljenih vozila

i rezervoara vode
i goriva

�etvorodnevnu bitku pretvorio

u ofenzivu koja je trajala nekoliko tjedan.

Ona ga je dovela sve do
Bengazija pa �ak i dalje u El Ageilu

Osvojena je teritorija
veli�ine engleske i francuske.

Za britance je to bila velika pobjeda,

i to ba� u pravi tren jer je kod ku�e
blitzkrieg silovito napredovao.

Za Musolinija, samo �est mjeseci
poslije ulaska u rat,

taj poraz je ozna�io kraj njegovim
planovima da stvori imperiju.

Musolini je rekao:

"Ho�u tisu�u mrtvih talijana da bih mogao
sjediti za konferencijskim stolom. "

Naravno, cijena je bila
mnogo ve�a.

200 tisu�a talijana je zarobljeno.

Bilo im je dosta. Ve�inom im
je bilo drago da se predaju.

Kad pomislim da smo
brojno bili nadma�eni

a jedan na� vojnik vodio je
tisu�e u vojni�ki logor.

To je bilo u�itak za vidjeti.

Zvali smo ih "gospoda".
"Evo idu gospoda".

Tripoli, glavni grad Libije,
bio je na dohvat ruke O'Konoru.

Me�utim, Churchill je povukao najbolje
O'Konorove snage

kako bi do�ekale naciste
u gr�koj.

Bilo je jasno da se nismo mogli boriti
u Tripoliju i u Gr�koj istovremeno.

Tvrdim da smo mogli zauzeti Tripoli

i ostavimo Gr�ku kao kasniju opciju.

Izgubili smo veliku priliku da zavr�imo
sa sjevernom afrikom.

Odlazak u gr�ku bio je velika gre�ka.

Da smo odmah nastavili
otjerali bi smo ih.

Krivim sebe �to nisam tako postupio.
To je bila neoprostiva gre�ka.

12-og velja�e 1941.
Hitler juri da pomogne Musoliniju.

Mala mobilna jedinica
isplovljava za Tripoli.

Jedinica koja �e uskoro biti
poznata kao afri�ki korpus.

Zadatak afri�kog korpusa
bio je

zadr�ati �to vi�e
britanskih trupa

i pokriva ju�ni dio Europe.

Nikad nismo imali namjeru
osvoiti Egipat.

ili prije�emo Suetski kanal.

�ovjek koga je Hitler izabrao
da izbavi musolinija iz katastrofe

dokazao se u francuskoj
prethodnog Ijeta.

Ervin Rommel.

U luci Tripoli,
u velja�i ili o�ujku 1941,

Rommel je pozvao mog prijatelja,
poru�nika Hunta,

koji je bio in�enjer i rekao:

"Hunt, ovdje �e� napraviti mi
150 tenkova. "

�ovjek ga je zbunjeno gledao
a Rommel mu je odgovorio:

Zar ovdje u luci nemate daske i platna
od jedara od kojih mogu

napraviti 150 prekriva�a
za folksvakene?

Tako �e� mi napraviti
mojih 150 tenkova.

Ti tenkovi doveli su
Britance u zabludu.

Rommel jo� ni�ta nije znao
o ratovanju u pustinji

ali bio je hrabar i odva�an.

Rommel je bio idealan zapovjednik za
ovakvu vrstu ratovanja.

Teren je bio ogroman

a broj vojnika relativno mali,

tako je mogao primjenjivati
taktiku ratovanja na moru.

Gradova i stanovnika bilo je malo

pa nismo imali problema sa
arapskom populacijom.

Nisu nam smetali.

Iste ve�eri kada se iskrcao, afri�kom
korpusu zapovje�eno je da ide na boji�nicu.

Rommel je vjerovao
u brzi napad.

Posljednjeg dana o�ujka iako se sve
jedinice nisu jo� ni iskrcale u Afriku

napao je Britance u El Ageili.

Za samo 12 dana potisnuo ih
je 800 kilometara do Egipta.

Kao da je baba roga iza ugla.

Govorilo se "sti�e Rommel".

ili "Rommel dolazi brzo
niz pustinju, bje�imo!"

Ovog puta tisu�e Britanaca
je zarobljeno.

Rommel mi je rekao da nastavimo
i do�li smo do Derna.

Usput smo skupljali engleske vojnike

i generale koji su se predali.

Me�u njima bio je i �uveni
general O'Konor.

Bili smo daleko iza na�e linije fronta.

U�li smo u dio pustinje u koji su Nijemci
poslali svoju izvidnicu.

To je bilo veliko iznena�enje i nisam
vjerovao da mi se tako ne�to mo�e dogoditi.

Pretpostavljam da
sam bio uobra�en.

Tako je nastala legenda o Romelu.

Do sredine travnja vratio je Britance

na po�etne polo�aje.

Me�utim ostao mu je jedan
trn u oku - Tobruk.

160 kilometara iza linije fronta australijski
garnizon u Tobruku �vrsto se dr�ao.

Rommel je bio li�en strate�ki
va�ne luke za snabdijevanje.

Dokle god je Tobruk bio u rukama Britanaca

linije snabdijevanja bile su presje�ene

i nije mogao napredovati u Egipat.

Po�to nije mogao zauzeti Tobruk direktnim
napadom Rommel se prirpemao izvr�iti opsadu.

Do�ao je red na Luftwaffe.

Tobruk je bombardiran vi�e
od tisu�u puta.

Ispred Romelovog nosa
Britanska kraljevska mornarica

zamijenila je tobru�ki garnizon
novim trupama:

poljacima, ju�noafrikancima,
indijcima i britancima.

Te�ko se �ivjelo u Tobruku,

mada se mora odati priznanje mornarici.
Odli�no su odradili svoj dio posla.

1941-e kraljevska mornarica
je vladala Mediteranom.

Tako je bilo jo� od prethodne jeseni
kada su u Tarantou

zadali jak udarac mo�noj talijanskoj floti.

Zato su britanski konvoji prolazili kroz
Mediteran bez ve�ih neprilika.

�to je jo� va�nije iz svoje
baze na Malti

zadavala je velike nevolje
romelovim konvojima

koji su plovili od
Italije do Tripolija.

Britanske zalihe su stizale
a Romelove nisu.

Zbog nedostatka goriva
za svoje pancere,

Rommel tog Ijeta nije mogao
nastaviti osvajanje Egipta.

�to je jo� gore bez obzira na sav trud

Rommel nije mogao zauzeti Tobruk.

On je ostao trn u njegovom oku

i postao simbol britanske upornosti

koliko i �er�ilovo lice buldoga.

Stalno su nam dosa�ivali preko razglasa

i govorili da smo dobrovoljni
zatvorenici Tobruka.

Romelova propagandna ma�inerija nas je
preklinjala da se predamo

ali mi nismo obra�ali pozornost na to.

Govorili smo sebi "izdr�a�emo".
Znali smo da ne mogu u�i.

Jo� od povla�enja iz Dankirka
nije se vidio izlaz.

Mislim da se sa politi�ke strane iznad
svega morao sa�uvati moral naroda.

Zato je bilo jako va�no pokazati
da mo�emo zadr�ati Nijemce.

Pustinjski rat se na trenutak zaustavio.

Bilo je to vrijeme za pripremanje
taktike i ratnih zaliha.

Romelova taktika bila je mnogo
uspje�nija od britanske,

naru�ito u upotrbi tenkova.

Trenirani smo pucanjem u pokretu

juri�amo poput konjice
i tako smo i radili.

Nijemci su mnogo bolje prou�ili ovu taktiku

a Rommel i njegovi tenkisti imali su dodatno

iskustvo iz sjeverne Francuske.

Oni su znali da je za tenk najbolje

neprijatelja pri�ekati sakriven.

U slu�aju da su uhva�eni na otvorenom

namamljivali su protivnika do svojih
protutenkovskih jedinica.

Romelovo glavno protutenkovsko oru�je bio
je Krup, top od 88 milimetara.

On je uni�tio francuske
tenkove u svibnju 1940-e

a sada je isto �inio i britanskim.

Bio je efikasan na preko 1000 metara.

Jednostavno bi nas markirali
i pretvorili u ka�u.

Pucali su na nas prije nego �to
su nam bili u dometu.

Nismo im mogli ni�ta na�im
dvofunta�ima i �estofunta�ima.

Ne samo da je Rommel bio nadmo�niji
u taktici i opremi

ve� je u�ivao povjerenje
svog politi�kog vo�e Hitlera.

Njegov supranik Vejvl bio je

pod stalnim pritiskom Churchilla
da ostvari pobjedu.

Kada to nije u�inio zamijenio
ga je general sir Klod Okimlek.

On je za svog zapovjednika na terenu

izabrao general bojnika Kaningema.

Kaningem je pobijedio talijane
u isto�noj africi

i vratio Hajleselasija na
prijestolje Etiopije.

Ali on je bio pje�ak
i nije ni�ta znao o tenkovima.

Tenkovi su bili klju� uspjeha u pustinji

a britanski tenkovi
su imali mnogo mana.

Bili su vrlo lo�i u mehanici.

Neki dijelovi su nedostajali
a neki su bili pogre�no spojeni.

Za razliku od Nijemaca, Britanci su imali
samo nekoliko transportera za tenkove.

Pa su njihovi tenkovi morali prelaziti
velike razdaljine i da se bore na gusjenicama.

Svaki dio gusjenice povezan je iglicom.
Tu je bilo mnogo pokretnih dijelova,

a u pustinji je preovladavao
sitan ali tvrd pijesak

Voda je mazivo

a gusjenice najbolje funkcioniraju
po blatu.

Za Churchilla pustinjski
rat predugo je stajao.

Trebala mu je pobjeda,

pogotovu nakon sramnih
poraza u Gr�koj i na Kreti.

�im su Kaningem i Okinlek
postavljeni,

odmah se od njih tra�ilo
napadanje.

Britanci su sada imali vi�e opreme
ali taktika im se nije promijenila.

Rommel je mogao
citirati Wellingtona:

"Napadali su nas na stari na�in
i zaustavili smo ih na stari na�in. "

U samo pet dana, Kaningem
je izgubio 300 tenkova,

dvije tre�ine njegovih snaga, ve�ina
je zakazala zbog mehani�kih kvarova.

Ako bi se gusjenice otka�ile i zaglavile
u toku borbe nismo mogli ni�ta uraditi.

U to vrijeme u pustinji nije postojao
na�in za izvla�enje tenkova.

Mi smo uvijek napu�tali bitku.

Nijemci su uvijek ostajali.

Mogli smo imati
uspje�niji dan,

ali Nijemci nam jednostavno
nisu davali teren.

Njihova oprema bila je istog kvaliteta,
ali oni su je vi�e cijenili.

�im bi mrak po�eo
padati �inili su sve

kako bi izbavili svoje tenkove.

Pomo�u blefa i prevare Rommel je uvjerio
Kaningema da je izgubio bitku.

Me�utim Okinlek je bio
odlu�an ustrajanju.

Smijenio je Kaningema i postavio Ri�ija.

Rizik da nastavi borbu se isplatio.

Kada su Britanci bili pred porazom,

bitka se dramati�no okrenula
u njihovu korist

jer su Romelovi panceri
ostali bez goriva.

Tobruk je bio spa�en,

Rommel je bio primoran povu�i se
800 kilometara, do po�etne pozicije.

Na bo�i� 1941 Bengazi je tre�i put
dobio novu vlast.

Snage komonvelta ponovno su bile odlu�ne
istjerati sile osovine iz afrike

ali nisu dobili dodatno Ijudstvo i opremu.
Ovoga puta poja�anje je oti�lo na daleki istok

gdje je britanskim bazama u Burmi

prijetio ulazak Japana u rat.

Izgubili smo va�an

strate�ki cilj na istoku

zbog vrlo neizvesnog i

te�ko isplativog cilja

na dalekom istoku.

Kroz nekoliko tjedan Rommel je uzvratio.

Suo�eni sa oslabljenim britanskim snagama,

Ponovno je zauzeo Bengazi i
zaprijetio Tobruku.

Zaustavljen je u Gazali.
Ponovno je nastala pauza.

Neobi�ni uvjeti �ivota u pustinji imali su za posljedicu
stvaranje prijateljstva kakvo nije vi�eno tokom rata.

Za mnoge je pustinjski rat bio
kao privatni rat,

posljednji primjeri vite�tva.

�im bi pucnjava prestala
u vrijeme odmora

ra��istili bi dio pustinje
i igrali nogomet.

Obije strane pokazale
su sportski duh.

U vrijeme nogometnih utakmica nije
bilo artiljerijske vatre.

Osnova ishrane bili su biskviti
i govedina u konzervi.

Jeli smo pr�enu govedinu, kuhanu govedinu,

govedinu sa biskvitima.

Te biskvite ni psi ne bi jeli.

Kako je hrana bila problem
a vode nije bilo dovoljno,

stalno je postojala opasnost
od dizenterije.

Nijemci su izmislili �uturu koju su
Britanci kasnije kopirali,

Jer je njihova �esto pucala na
neravnim pije��anim povr�inama,

Nazvali su je "�vapska �utura"

Jedno vrijeme svako je
dobivao �alicu vode dnevno

za kupanje i brijanje.

�esto bi cijeli odsjek sakupio svoje
sljedovanje i sipao ga u �Ijem.

Onda bi se svi brijali odatle.

Iznad svega bilo je vru�e,
jako vru�e.

Bilo je toliko vru�e da ste
mogli bukvalno

ispr�iti jaje na blatobranu.

Muhe su za vojnike u pustinji
bile najve�e zlo.

Ne samo da je bila napast
ve� je nosila razne bolesti.

Za muhe je bilo svejedno
kome donosi bolest.

Jedno vrijeme odr�avala su se
natjecanja u ubijanju muha.

Muhe su se toliko ugojile

od jedenja le�eva

da su ispu�tale nevi�en smrad
kada bi ih zgnje�ili.

Smrad je bio tako jak da
je izazivao mu�ninu.

Glavni sto�er je zabranio
ubijanje muha

pa smo ih morali ostaviti na miru.

Jedna muha u godini dana,

dobije 9 milijuna potomaka.

Povremeno je bilo �korpiona
i zmija otrovnica.

A kada bi vjetar zapuhao
pijesak i pra�ina prekrili bi sve.

Sitna pra�ina bi sve za�epile,

Cijevi u karburatorima bi se za�epile,

satovi bi se pokvarili.

Imali smo jake stoma�ne tegobe,
koje su zbog pijeska

prouzrokovale ozbiljnu dijareju.

Da bi iz na�ih odaja
do�li do toaleta,

trebao nam je kompas.

Bilo je slu�ajeva kada se
vojnici nisu vratili

jer su zaboravili kompas.

U toku pje��anih oluja borba je prestajala

�to je u po�etku pozdravljano.

Ali poslije tri dana molili smo se
da oluja prestane

i da se borbe nastave.

Ri�i je planirao ofenzivu
za kraj svibnja

sa novim ameri�kim
tenkovima Grant,

ali Rommel ga je po
obi�aju preduhitrio.

Ri�i je malo nau�io
iz ranijih gre�aka.

Poput Talijana postavio je
nekoliko utvr�enja

i okru�io ih minama.

Po uzoru na O'Konora,

Rommel ih je jednostavno obi�ao.

Bili smo na jugu
ispred Bir Hakeima,

i ugledali veliki oblak pra�ine
na mjestu gdje su se nalazili Nijemci.

Dolazio je preko pozicija
7 oklopne divizije.

Bilo je to kao da gledate lisicu u
koko�injcu. Svi su bje�ali na sve strane.

Ri�ijevi novi tenkovi bili
su pravo razo�aranje.

Britanske oklopne jedinice
ponovno su pora�ene,

Bitka za Gazalu
pripala je Romelu.

Put ka trofeju koji je izmicao Romelu
prethodnog Ijeta sada je bio otvoren,

Trofeju koga Churchill nije htio
odrekniti se: Tobruk.

Utvr�enja u Tobruku bila
su zapostavljena.

Nisu vi�e bila impresivna
kao prethodnog Ijeta.

Radio Berlin javio je da
se Tobruk predao.

To je bio te�ak trenutak za Churchilla.

Za Rommela bio je to vrhunac karijere.

Zahvalni F�rer unaprijedio
ga je u feldmar�ala.

Britanci su se sada povukli u Egipat,
dalje nego ikad.

Nikada nisam vidio takav kaos.
Izgledalo je da je situacija nepopravljiva.

Putovi su bili zakr�eni raznim vozilima,
a jedinice u rasulu.

Nitko nije znao �to se doga�a.

Sre�om na�a avijacija je
bila nadmo�nija,

ina�e bi nas uni�tili.

O�ajanje je moralo biti skirveno,

i skrivano je na tipi�no britanski
na�in, non�alancijom.

Kada se u Kairu o�ekivao
dolazak Rommela,

veleposlanik, Lord Kilern, priredio je
ve�eru za 80 Ijudi

u klubu Muhamed Alija.

Rekao je: "Kada do�e, znat �e gdje
mo�e nas na�i. "

Preko Mersa Matruh,
Maten Bagu�a, Fuke i Dabe,

Britanci su se povla�ili,

sve dok 30-og lipnja 1942,

nisu do�li do stajali�ta na pruzi
100 kilometara od Aleksandrije

El Alamejna.

Nije slu�ajno �to je
Okinlek izabarao El Alamejn

za mjesto odlu�uju�e
bitke za Egipat.

Ovo mjesto nije sli�ilo ni na jedno drugo
bojno polje u protekle dvije godine.

Kao i uvijek more je bilo na sjeveru,

ali samo 60 kilometara ka obali
le�alo je jo� jedno more,

podzemno more �ivog
pijeska i slatine,

nepremostivo za tenkove.

Katara.

Do sada se strategija
pustinjskog ratovanja

zasnivala na prolasku kroz
otvorene linije fronta,

ali u El Alamejnu Rommel �e
morati smisliti ne�to drugo.

Okinlek se pripremao za
posljednju bitku za Egipat.

Poslije pada Tobruka
smijenio je Ri�ija

i sam preuzeo zapovjedni�tvo
nad 8. armijom.

Me�utim, Churchill se spremao
smjeniti i njega.

Rommel nije �ekao �er�ilovu odluku.

Gurnuo je svoje umorne trupe
u posljednji, o�ajni�ki poku�aj

da osvoje Egipat.

U srpnju u najva�nijoj bici pustinjskog rata

Okinlek ga je zaustavio.

Bila je to jako va�na bitka

i zamalo da izgubimo cijelu
bazu na istoku.

Churchill je u kolovozu osobno do�ao
viditi kakav je moral vojnika.

Pad Tobruka ga je razo�arao,

ali obradovao ga je prijem
koji je dobio od 8. armije.

Ve� je odlu�io imenovati
Aleksandera umjesto Okinleka.

Novi zapovjednik 8. armije
bio je Montgomery,

iako on nije ni zakora�io u pustinju
tokom rata.

Kada je Montgomery do�ao bili
smo malo nepovjerljivi prema njemu,

jer nikad nismo vidjeli �ovjeka
�ija su koljena bila bijela.

Iznenadna posjeta Va�eg glavnogzapovjednika
bila je velika stvar.

Nosio je odijelo i pu�io veliku cigaru,

a na papu�ama mu je pisalo W.C..

Nosio je staromodne plesne cipele koje su se
nekada nosile uz sve�ano odijelo,

Na jednoj je pisalo W
a na drugoj C.

Volio je pri�ati sa nama.

Za Rommela su se pravila
ratovanja u pustinji

sada okrenula protiv njega.

�to je dalje napredovao du�a mu
je bila linija snbdevanja.

Mislim da smo pre�li Rubikon,
kao cezar,

kada je krenuo na Egipat.

O�i Hitlera su bile uprte
ka ruskom frontu,

jer je on bio odlu�uju�i.

Na�a uloga nije bila odlu�uju�a.

Bio je zadovoljan ako nije
bilo pote�ko�a.

Ali nije mogao garantirati

da �e zalihe stizati u sjevrnoafri�ke luke.

Svaki �etvrti Romelov brod
sa zalihama je stizao.

Odluka da se uni�ti Malta
donijeta je prekasno.

Geringova Luftwaffe bila je uvjerena da
sama mo�e napasti otok.

�tuke, Hajnkeli, Junkeri i Meser�miti

su u stotinama iz
dana u dan napadali otok.

Malat je postala najvi�e bombardirano
mjesto na svijetu.

Malta je izdr�ala.

Na Romelovu �alost Britansko zrakoplovstvo
sada je moglo koristiti

svoje baze du� rijeke Nil samo
160 kilometara iza linije fronta.

U pustinji borbu karakterizira sukob

velkog broja tenkova

artiljerije i avijacije.

U Rusiji na primjer zra�na podr�ka
nije odigrala va�nu ulogu

jer su trupe bile dobro za�ti�ene.

U Africi

zra�na nadmo� bila je presudna.

Montgomery je imao zra�nu nadmo�.

Bez goriva Romelovi konvoji su
morali napraviti maraton

od 2200 kilometara od glavne
baze u Tripoliju.

Montgomery je bio na samo 100 kilometara
od svoje baze u Aleksandriji.

Razdaljine od luka Bengazi, Tripoli,

pa �ak i Tobruka postala je prevelika.

U toku stalnih pomicanja pustinjom
kad god bi potisnuli Rommela

optu�ivali smo ga da stavlja naftu
u bunare sa vodom.

Mislili smo stvarno da je
to prljav trik.

Kada bi smo se mi povukli
on je nas optu�ivao za isto.

Sad mislim da se radilo o
podzemnim naftnim izvorima,

koji su se izlivali u bunare.

U rujnu moral afri�kog korpusa
naglo je pao kada se Rommel razbolio.

Hitler mu je naredio
vratiti se ku�i.

Me�utim, njegovi Ijudi su ve� drugu
godinu ostavljeni na u�arenom suncu.

Kada ste u pustinji osje�ate se
kao da ste na mjesecu.

Sami ste na cijelom svijetu.

Za Ijude iz afri�kog korpusa koji su bili daleko
od ku�e nije bilo ni govora o odsustvu.

Jedino �to je bilo sigurno
je da �e ih Britanci

prije ili kasnije napasti.

Bila je prisutna nostalgija vojnika koji
su �eljeli vratiti se ku�i a ne ratovanju.

Mo�da nije slu�ajno �to je
iz pustinjskog rata

proiza�la najpoznatija pjesma
2 svjetskog rata.

Lili Marlen je bila dio
na�e domovine.

Lili Marlen je postala popularna
i me�u Britancima.

Uvijek smo bili u dodiru
sa domovinom.

Slu�ali smo vijesti, a naravno
slu�ali smo i vijesti neprijatelja,

ispod lampe ispred
ulaza u baraku.

Za brizance komfor je bio
nadohvat ruke, u Kairu.

Pravo mjesto za odmor

prepuno barova, pijaca i
ostalih razbibriga.

Uzimali su nam novac.

Njih 75 % bi u slu�aju

naleta na �enu odmah navalili.

Bilo je neobi�no i �udno kada
pomislite da je cijela Europa

u mraku i o�aju

a Kairo je sijao. Zvali ste
Ijude telefonom,

izlazili na ve�ere, kupali se
u kadi, pili viski.

U ponedjeljak ujutro ponovno
ste bili na frontu.

Montgomeriju je bilo najva�nije
podignuti moral svojim vojnicima.

On je bio pravi britanski zapovjednik koji
se pona�ao kao ameri�ki politi�ar.

Novinari i fotografi

kojima Vejvl i Okinlek nisu da li pri�i
sada su bili dobrodo�li.

Odmah je po�eo obilaziti
polo�aje 8. armije

i okuplja Ijude kako bi
razgovarao sa njima

Koristio je novinare, radio
i gestove

poput no�enja raznih �e�ira.

�eljeli su nekoga sa kome bi
mogli se identificirati.

Da ne bi gledali odore cijelo vrijeme.

Bilo je zaista nevjerojatno kako se raspolo�enje
8. armije promijenilo za samo nekoliko dana.

Postojao je osje�aj samopouzdanja.

Rekao nam je da su stari,
ru�ni dani zavr�eni

i da je on uvjeren
da �emo uspjeti.

Rekao je: "Sada je jedino nare�enje da
svi ostanu gdje jesu,

bore se gdje jesu i umru gdje jesu. "

Montgomery se pobrinuo da njegove trupe
dobiju najmodernije naoru�anje.

lako pod stalnim pritiskom Churchilla
da prije�e u ofenzivu,

Monti,kako �e ga uskoro svi zavti,
nije dozovlio da ga po�uruju.

Bio je �vrsto rje�enje,

da svi budu spremni za
predstoje�u bitku.

Nijemci su postavili
preko pola milijuna mina

i prvih nekoiliko sati ofenzive moralo je
da bude posve�eno njihovom uklanjanju.

Zato je ofenziva dobila
ime "Lajt Fut" - Lako Stopalo,

�to je bila jako bolesna �ala,

Elektronski detektor za mine razvijen
je specijalno u El Alamejnu

ali mnogi su bili neispravni
od samog po�etka

zato su se mine otkrivale
na stari na�in.

Vojnici su probadali teren bajonetima
i ru�no podizali mine.

Njema�ka minska polja u El Alamejnu
bila su duga�ka 8 kilometara.

Da bi izveo napad Montgomery je
sakupio 250 tisu�a vojnika.

britance, australijance,
novozelan�ane, indijce,

ju�noafrikance, grke, poljake,
�ehe i slobodne francuze.

Duplo vi�e nego �to ih je imao Rommel.
Ni�ta nije prepu�teno slu�aju.

Bili smo dobro istrenirani
i vrlo samouvjereni.

Svaki �ovjek je znao �to treba raditi.

Sve je i�lo nama u prilog,
nismo imali �ega se bojati.

Postoji stara izreka, mislite
da se to nikada ne mo�e dogoditi vama.

23-eg listopada 1942.

u mra�noj pustinji 1100 tenkova i
1000 topova zauzimalo je polo�aje.

Postavljao sam mine sa svojim bataljunom

ispred na�ih polo�aja

kada je po�ela bitka
za El Alamejn.

Cijeli horizont se zapalio.

Mnogi Ijudi misle da je El Alamejn

bio veliki bara� i da su svi jednostavno
�ekali zavr�etak paljbe.

Ali nije bilo tako.
Bilo je tamo krvavih borbi.

Krenuli smo prije bara�a.

Dopu�teno nam je kretati se brzinom hoda
kako bi na�e granate padale ispred nas.

Ujutro smo bili jako razo�arani

kada tenkovi koji su trebali pro�i nas

nisu stigli. Nije bilo nikoga.

Dok su in�injerci ra��istili mine
i otvorili put

Nijemci su shvatili �to se doga�a
i locirali su prolaz.

Nikada nismo znali kada �e teren
ispod nas eksplodirati

ali na to se zaboravlja kada tr�ite kroz
minsko polje a granate padaju lijevo-desno

i mitraljezi pucaju po vama.
�ujete samo vriske i jauke.

Bila je to bitka iscrpljivanja.

Bit bitke je nastavljati ofenzivu

dok neslomite otpor neprijatelja

a za to je potrebno vrijeme.

Ukoliko pje�adija izvr�i zadatak
i uni�ti protutenkovske jedinice

i ra��ite minsko polje

tada tenkovi mogu krenuti u akviju.

Ali dok se to ne dogodi
nema tenkova.

Montgomery je u prva dva dana
izgubio 200 tenkova.

Toliko su Nijemci imali u startu.

Rommel koji se, usprkos bolesti,
vratio u Afriku

odmah je krenuo u kontranapad.
Bio je bijesan �to panceri

nisu napali dok su Britanci
bili zaglavljeni u minskom polju.

Sada je bilo prekasno.

Rommel je potisnut uz prevelike gubitke.

Gubici su bili te�ki na obije strane.

Tvrdoglavo su se dr�ali.

Tek kad smo zavr�ili shvatili smo
kolike smo gubitke imali.

Uvijek ka�ete sebi: "meni se to ne�e
dogoditi on �e poginuti, ja ne�u. "

Onda jednog dana shvatite kako ne�ete
mo�i stalno izvla�iti se.

To je bila pogubna bitka,
kako je Monti i predvidio,

U�asna, krvava bitka.

Kao bitka iz prvog svjetskog rata
vo�ena oru�jem iz drugog.

Bitka iscrpljivanja i�la
je na ruku Montgomeriju.

Do�ao je trenutak pustiti tenkove.

800 tenkova uglavnom �ermana,
najnovijih i njaboljih ameri�kih tenkova

napalo je Nijemce i Talijane.

Romelu je ostalo manje od 100 tenkova.

Bitka je ponovno bila �estoka.
Rommel je po�eo popu�tati.

Jo� dva dana bitka je bjesnila.

Bila je to najve�a tenkovska bitka
u pustinjskom ratu.

Rommel je sada ostao sa 35 tenkova
u usporedbi sa Montgomerijevih 600.

Ba� kada je htio povu�i se kako bi
organizirao obranu 100 kilometara dalje

Hitler mu je naredio da ostane.

Najgore je bilo

kada ostanete u zgnje�enom tenku

i on se zapali.

Nikada ne zaboravljate vri�tanje Ijudi

koji poku�avaju iza�i.

Britanski tenkovi su se probili

i do 4-og studenog, 12-og dana bitke

Rommel se dao u povla�enje.

Tisu�e Talijana je ostavljeno.

Nijemci su im ukrali transportere.

Romelov zamjenik, von Toma
bio je zarobljen.

Alexander je javio �er�ilu da
oglasi zvona pobjede

�to je Winston i u�inio.

Prvi put poslije Dankirka zvona
su zvonila Britanijom.

6- og studenog pala je jaka ki�a

koja je usporila obije strane.

Zapovednici Montgomerijevih korpusa htjeli
su da po�ure i uhvate Rommela u zamku

prije nego �to se pregrupira.

Monti nije �elio riskirati,
da sam bude uhva�en u zamku.

Montgomery je bio svjestan

da smo ve� dva puta odlazili i vra�ali se.

Bio je �vrsto rije�en ne vra�ati
se i po tre�i put.

Pustinjska avijacija pobrinula se
kako bi Romelu ote�a povla�enje.

Nije imao gdje bje�ati.
Mogao je bje�ati samo u pijesak.

To je bilo karakteristi�no
za rat u pustinji.

Mogli ste stajati ili se kretati
ali uvijek ste bili izlo�eni.

Preko Mersa Matruha, Sidi
Baranija, kroz prolaz Halfaja

Rommel se povla�io. Svakoga
dana pomalo se borio.

13-og studenog na veliku
�er�ilovu radost

Tobruk je ponovno osvojen.

Tjedan dana kasnije

promijenjena je vlast u Bengaziju,
peti i posljednji put.

Sredinom sije�nja 1943. pao je Tripoli,

Trofej koji je izmicao komonveltu
posljednje dvije godine.

Nazad su Britanci imali
zbog �ega radovati se.

Za Churchilla to je bila velika pobjeda

prije nego �to �e amerikanci
preuzeti inicijativu.

Promijenili ste sudbinu rata

na zadivljuju�i na�in.

Slava pustinjske armije

pro�iri�e se cijelim svijetom.

Ovo nije kraj,

nije �ak ni po�etak kraja

ali mo�da je kraj po�etka.

Obrada & Sync marin888

Preuzeto sa www.titlovi.com

Podr�i nas i postanite VIP �lan
ukloniti sve oglase www.OpenSubtitles.org