All language subtitles for The.World.At.War.1973.E09.Stalingrad (June 1942 - February 1943)

www.titlovi.com

Russia. Ljeto 1942.

Njemci ponovo napreduju�.

6-ta armija, najve�a Hitlerova, pobjedni�ka
u Francuskoj,

skoro pobjedni�ka u prvoj misiji na Rusiju
ima novi zadatak

probiti se na istok.

Podijeliti Rusiju na dva dijela,
kod Volge

Svijet u ratu

Staljingrad

Lipanj 1942 - Velja�a 1943

Njema�ki plan je porazi Rusiju u
jednom naletu Blitzkriega, 1941

je propao

Poku�aj je stajao
milijune �ivota vojnika

1942,nisu imali dovoljno snage,�ak i
s pomo�i svojih saveznika,

napasti du� cijele fronte.

Hitler se okrenio na jug,
na Caucasus,

gdje us bile tri �etvrtine nalazi�ta
ruske nafte.

Podijelio je svoje trupe
na dva dijela:

6-ta armija i 4-ta panzer armija
trebaju napredovati prve.

Plan je bio okru�ti i uni�titi
sovjetske turpe kod Dona,

nastaviti isto�no
u smjeru Staljingrada

kako bi se izolirao Caucasus
od ostatka zemlje.

Tada, u glavnom napadu,
ostale armije

su trebale napasti Rostov i polja nafte
na jugu.

Ofenziva je krenula kasnije.
Bilo je kasno ljeto, 6-ta Armija,

kojom je zapovijedao Friedrich von Paulus je krenula.
On je po�eo raspore�ivati trupe.

Tenkovi naprijed,
kako je bilo uobi�ajeno.

Zatim motorizirana logistika

Pje�adija je i�la odozada.

Na po�etku, �inilo se
kako su rusi odustali.

Bez obzira koliko daleko je i�la 6-ta armija,
Crvena Armija je bje�ala.

Njemci nisu zarobili
mnogo vojnika.

Zauzeli su teritorije i gradove

Armija je �eljela okru�iti Ruse
ali u tome nisu uspijevali

Trupe su morale povremeno stati s
napredovanjem i pri�ekati zalihe.

Vojnik, Wilhelm Hoffman,
pisao je dnevnik.

Mislio je kako �e se rat zavr�itri
ubrzo.

�Mo�da �e nas pustiti
ku�i za Bo�i� ", napisao je.

Rusi su izgubili
250 tisu�a vojnika na prolje�e.

Kad nisu mogli dobiti rovovsku borbu,
nastavljali bi se povla�iti.

Za ruske generale, to su bila
planirana i pametna povle�enja.

Za ruske vojnike, to je bilo
demoraliziraju�e.

Za Hitlera,to je bio
nagovje�taj velike pobjede.

Mislio je kako �e zbrisati Crvenu
armiju s lica zemlje

Tada , kada je ofenziva
trajala ve� dva tijedna,

po�eo je prebacivati
trupe na jug.

Na kraju lipnja, njema�ke trupe u�le
su u Rostov, vrata za Caucasus.

Hitler je dao glavni prioritet zauzimanja
polja nafte(petroleja).

Formirao je novu armiju

4-ta panzer armija
je krenula na jug.

Uzeo je od 6-te Armije gorivo i ve�inu tenkova

te je i njih poslao na jug.

Ali je prvo �ekao da 6-ta armija
dovr�i zapo�eti posao.

Sredinom kolovoza, 6-ta armija je ve� �est
tjedana mar�irala na Rusiju.

Na kraju popodneva 23 dana 8 mjeseca, jedna
kolona je stigla do Volge,

sjeverno od Staljingrada.

Odsjekli su promet i
otvorili vatru.

Pje�adija je iskopala rovove kraj pruge,
i �ekala poja�anje

Iako je po�etna misija
6-te Armije bila zaklju�ena,

Hitler je �ekao da
pokore cijeli grad.

Staljingrad je napravljen na
obalama Volge,

�ire�i se 25 km u �irinu.

Zapadni dio je bio stari dio grada,
sa drvenim ku�ama i barakama;

centar je bio moderan,
napravljen od kamena i �eljeza;

na sjeveru, imao je tri velike
tvornice i ku�e radnika.

Cijeli grad le�i na brdovitoj zemlji,
s ravnicama

Staljin ga je nazvao po sebi.

On je bio odlu�an
u obrani grad.

Odlu�io je ne evakuirati
ve�inu civila.

Rekao je kako �e se vojnici bolje boriti
za �ivi nego mrtvi grad.

Napravili su improviziranu
protuzra�nu obranu.

Na pola protuavionskih topova
upravljale su �ene.

Bile su regrutirane
u vojnu slu�bu.

Staljin je imao moto
�Ni koraka natrag.�

Vojska i policija patrolirale su ulicama.

Postojao je strah od njemaca,
ali i patriotizam i komunisti�kog otpora.

Drugovi i gra�ani
Staljingrada,

sve moramo posvetiti
obrani na�eg voljenog grada,

na�ih domova
i na�ih obitelji.

Naspravit �emo barikade na svakoj ulici,
pretvorit �emo svaki dio,

svaki blok grada, svaku ku�u
u obrambene to�ke. �

6-ta armija nije dosegla Volgu s potrebnim
snagama za zauzimanje Staljingrada.

Rezerve su jo� uvijek
bile daleko iza.

Luftwaffe je pozvan,
kako bi se pomoglo trupama na zemlji.

Tijekom tri dana
po�ev�i 23 kolovoza,

svi raspolo�ivi zrakoplovi
na ruskoj fronti su napadali grad.

Jedina obrana je dolazila od
torpednih �amaca na Volgi

i protuavionaca
na suprotnoj strani.

Grad nije pao pod
napadima arijevaca

iako su zgrade pretvorene u prah.

Na po�etku rujna,

ruska atiljerija je mogla napasti
Njemce na isto�nom kraju volge.

Ali ruske rezerve su bile beskorisne ako
nisu mogle prije�i Volgu.

Nije bilo mostova,a tijekom dana

brodovi koji su prelazili Volgu su bili
pod stalnim napadima Luftwafea

Sve dok su Rusi imali dovoljno
ljudstva, mogli su slati trupe u grad

Nakon prijelaska rijeke,

koristili su tunele iskopane
na obalama Volge

prisiljavaju�i Njemce da se bore za svaki
pedalj zemlje.

Njema�ka je armija
zadr�avala incijativu,

ali su bili pri kraju
dragocijenih zaliha.

Sve su trupe
poslane u ofenzivu.

Nisu imali rezervu
u slu�aju po�e li ne�to po zlu.

Prvi napadi Njemaca krenuli su
po�etkom rujna.

11 rujna. Wilhelm Hoffman:

Na�i bataljoni bore se
u predgra�ima Staljingrada.

Eksplozije su bile stalne
Svugdej se vidi vatra i plamenovi.

Ruski topovi i strojnice
uzvra�aju iz zapaljenog grada. Fanati�no!

Hoffman, 16 rujna:

Na� bataljon i tenkovi napadaju silos

Bataljon trpi velike gubitke.
U ru�evinama nisu ljudi,

ve� demoni koje nemogu uni�titi meci
ili plamenovi.

18 rujna:Borba se
nastavlja u unutra�njosti ru�evina.

Ako se sve gra�evine Staljingrada
budu ovako branile

nitko se od na�ih vojnika
ne�e vratiti u Njema�ku.

20 rujna: Borba
za silos se nastavlja.

22 rujna: Ruski otpor u silosu je slomljen.

Na�e trupe
napreduju prema Volgi.

Na�li smo 40 ruskih
vojnika u okru�enju silosa - svi mrtvi.

1600 km dalje, generali Njema�ke vojske
po�inju sumnjati u uspjeh.

Zapovijednik, General Halder,

nije se dosad opirao
Hitlerovim uputama.

Sada, kada su
dosegnuti po�etni ciljevi,

savjetovao je oprez, i polagano napredovanje.

Halder je napisao:

F�hrer je micao ruke
u velikim lukovima po mapi.

Trebaju napast ovdje, i ovdje i ovdje!

Nisu ga zanimale prakti�ne zapreke u
ostvarivanju planova.

Halder je odbio odgovornost
za napredovanje sa dolaskom zime.

Hitler je odgovorio: trebamo
nacional-socialisti�ku upornost

umjesto profesionalnih kapaciteta
za odlu�enje o Isto�noj fronti.

Bilo je jasno kako ne�e
to o�ekivati od mene.

Hitler je otpustio Haldera i zamijenio ga
Generalom Zeitzlerom,

koji je smatran genijem
za logistiku,

i dovoljno mudrim da pomakne trupe
tamo gdje ih je Hitler �elio.

U staljingradu, zapovijednik
6-te armije je takio�er imao sumnje.

Vojnici von Paulusa nisu bili spremni za
borbu prsa u prsa

u bombardiranom gradu.

Ovdje, njihovi tenkovi
napradovali su malim koracima.

Ipak, Hitler je inzistirao, zahtijevao
poraz grad.

Povla�imo se od zgrade do zgrade,
pretvaraju�i ih u prah.

Vojnik sam napu�ta
zauzete pozicije:

tak kada je tlo pod njim plamtilo,
a odje�a gorjela. �

26 rujna, Hoffman se �alio na na�in
na koji se Sovijeti bore:

�nevidimo ih. Sakrili su se u
ku�e, zgrade

u svim smjerovima,
uklju�uju�i na�u pozadinu.

Barbari! Koriste
kriminalne metode!

Zeitzler, novi upravnik
generalskog osoblja Hitlera,

prou�io je detaljno situaciju
i rekao mu:

Najopasnija pozicija
na isto�nom frontu

je Staljingrad, na sjeveru je 6-ta armija,

a 4-ta panzer armija
na istoku.

Ako se situacija brzo ne ispravi,
imat �emo katastrofu.

Hitler je odgovorio:

To je pre pesimisti�no, Zeitzler.
Tu na isto�nom frontu

pro�li smo kroz puno opasnije situacije
i pre�ivjeli smo.

Pote�ko�e �e prestati.

Njema�ke pozicije su bile ugro�ene.

20 tisu�a ljudi izgubljeno
tjedno u Staljingradu.

Mogli su jedino biti nadokna�eni novim
redovima njema�ke armije

Rumunji su napredovali ovdje.

Talijani su dominirali ovim podru�jem.
Pokraj njih, bili su Ma�ari.

Najdragocijenija pozicija

je bila gdje su rusi dominirali
na oba kraja rijeke Don.

Suo�ili su se s
Rumunjskom tre�om armijom,

koja nije imala tenkova niti
protutenkovsko oru�je.

Hitler nije bio zabrinut.

Mislio je, a viskoki slu�benici
komande su potvrdili,

da rusi vi�e nemaju
strategijskih rezervi.

u listopadu, Njemci ponovo kre�u
u smjeru Volge

Osim ako ne okupiraju
cijelu obalu rijeke,

Rusi bi mogli dovesti poja�anja
preko no�i.

Wilhelm Hoffman, 4 listopada:

Puno novih strojnica se pojavilo u ruskim rukama.
Odakle ih dobavljaju?

Neki drugi njemac se zapitao:

Ho�emo li se morati boriti
po u�asnoj ruskoj zimi?

Hoffman je napisao
14 listopada:

Ide nam fantasti�no od jutra.
Na�i zrakoplovi su puni municije

i bombardiraju ruske ciljeve
svaki sat, neprestano.

Zapovijednik Panzer armije
Wiener, je zapisao:

Staljingrad vi�e nije grad

Po danu, on je golemi oblak dima

osvjetljen vatrom.

Kako pada no�, jedna od onih u�arenih
staljingradskih no�i, krvavih i zaudaranih na barut,

psi ska�u u Volgu i o�ajni�ki plivaju na drugi kraj.

Staljingradske no�i
su i za njih prestra�ne.

�ivotinje bje�e iz ovog pakla.

Najja�e kamenje
vi�e nemo�e izdr�ati.

Ali �ovjek ostaje.

Hoffman,22 listopada:

Tko bi pomislio nakon tri mjeseca
umjesto da se radujemo pobjedi,

moramo trpiti
takvu �rtvu i mu�enje,

kojima se kraj ne nazire?

Vojnici su Staljingrad nazvali
masovnom grobnicom Wehrmachta.

Daleko od
Staljingrada,

duge kolone tenkova
sti�u u rusiju te jeseni,

ali tek nekoliko ih je bilo za Staljingrad,
taman da obrani grad od pada.

Ostatak je slu�io za spajanje
sjeverno i ju�no od grada.

Vijesti su govorile ljudima ono �to
su ruske vo�e �eljeli da se zna:

sve od Moskve do Gruzije.

�ene su vojnicima pisale pisma o tome kako
napreduje proizvodnja oru�ja

ili zapovijedi koje su morali izvr�iti

Posebni glasnici su im to dostavljali

Mlade� je mogla pogledati tenkove

Grupe radnika su mogle kupiti svoj
vlastiti Sturmovik

i poslati ih na hitlerove napada�e

Ali poruka je bila jasna
Stra�ni dani ubijanja su bili gotovi.

Sada, napokon, Crvena armija je dobila sve
�to jo treba u dovoljnim koli�inama.

Kad se �inilo kako �e
Staljingrad izdr�ati,

njegovi generali su snimljeni.

General Yeremenko, zapovijednik
staljingradske fronte,

podijelio je medalje.

Staljinovi govori su se
stalno �itali vojnicima.

�ak je i bila Staljingradska zakletva:

�Njegove izgorijele ku�e, ru�evine,
isto kamenje, su sveti.�

Rat se nastavlja.

Rusi prevoze turpe preko Volge i Dona
�amcima

te ih nagurali na mostobrane
koje su zadr�ali do ljeta.

Rusi su napravili rovove i �ekali.

Do tada su njemci okupirali devet desetina grada.

8 studenog, Hitler
je odr�ao govor.

Do�li smo do Volge, to�ke
gdje je odre�eni grad,

koji ima Staljinovo ime.

�eljeli smo ga pokoriti i u tome smo uspjeli.

Grad je na�, osim nekoliko neprijatelja
koji jo� uvijek pru�aju otpor.

Ljudi su se pitali
za�to to nije bilo ura�eno br�e.

Pa, ja preferiram obaviti posao
malim napadima.

Vrijeme ne igra ulogu.

Ali vrijeme je bilo
klju�no za Njemce.

To�no prije hitlerova govora,
po�ela je ruska zima.

Njemci su znali
�to ih �eka.

uskoro, temperatura se spustila na 30, 40
ili 50 stupnjeva ispod nule.

Oprema i vojnici �e se smrznuti

Ali rusi nisu stali.

Rusi su poku�avali
poja�anja dovoditi potajno

ali nisu svo ljudstvo i opremu mogli
raspore�ivati samo tokom no�i

- nije lako sakriti gotovo 750 tisu�a vojnika

10 studenog,

von Paulus je zatra�io od hitlera da
napusti Staljingrad.

Hitler je zapovijedio nastavak napada.

Rusi su nastavili ja�ati svoje redove.

19 studenog,
Rusi su napali.

Napali su Rumunje sjeverno
a dva dana kasnije i ju�no.

Ruski tenkovi su prolazili

Ruski planovi su bili ambiciozni

Dvije divizije trebaju pro�i kroz rumunjske
linije i sastati se u Kalachu.

Tako, 6-ta armija bi bila
odsje�ena

Smanjivali bi "d�ep" oko Staljingrada i
tada napali jugoisto�no,

u smjeru Rostova, odsje�i sve
njemce u Caucasusu.

Nakon samo 4 dana ofenzivee, dvije
ruske divizije su se sastale.

Sve se dogodilo prebrzo, pa nije snimljeno

Ipak, snimljeno je naknadno.

rusi su procjenili kako su odsjekli
oko 75 tisu�a njemaca.

Zapravo, 250 tisu�a
ljudi je bilo izolirano:

cijela 6-ta armija,
dio 4-te Panzer armije,

rununjski, hrvatski pa �ak i ruski volonteri.

Zapovjednik koji je bio na mjestu doga�aja,
von Paulus, je tra�io odobrenje za bijeg.

Hitler je naredio da ostane gdje je.
On �e poslati trupe da razbiju ruski zid.

Poslao je ohrabruju�u poruku:

Znam da �e hrabra 6-ta armija
i njen zapovijednik

ispuniti svoju zada�u.

Ali armija bi nastavila kad bi imala �to jesti.

Goering,
zapovijednik Luftwaffea.

Ove godine,njegovi avioni su donosili
zalihe izoliranoj vojsci 60 dana

sa gorivom, municijom i hranom. Procijenio sam da
njegovi avioni opet mogu obaviti takav zadatak.

Ako je vrijeme dobro,
a udaljenost nije prevelika,

oni su mogli prevesti 500 tona zaliha dnevno

Hitler je mislio kako �e to biti dovoljno,

iako je znao da takovoj armiji treba
najmanje 800 tona.

Rusi su �ekali.

Bombardirali su transportne avione.

Vrijeme je bilo od velike va�nosti.

Pomo� iz zraka je mogla opskrbiti samo
desetinu potrebne pomo�i

iako je jednom prilikom dostavila papar

i 12 kontracepcijskih kutija

Rusi nisu direktno napali 250 tisu�a
opkoljenih vojnika

Nisu imali dovoljno snage.

Umjesto toga,kretali su se zapadno,i
�to su vi�e odmicali

ve�a je bila udaljenost njema�kih trupa
odsje�enih kod Staljingrada

i njihovih spasilaca

Opkoljeni vojnici su bili pothla�eni i
gladni, ali su imali povjerenja

Sjedili su, spremni kako bi ih
spasitelji odvedu na sigurno.

Ali oni nikad nisu stigli.

Okrenuli su se natrag
ususret novoj prijetnji na ju�noj fronti.

Okru�eni Njemci ostavljeni su sami u borbi.

Rusi su imali prednost.

�ak je i kvaliteta medicinskih poslova
to pokazivala. Ranjeni Njemci,

sa iznimkom onih koji su avionima preba�eni
ku�i, su umirali u rovovima.

Rusi u gradu su se puno bolje oporavljali.

Sada su rusi dominirali zrakom.

Hitler je bio zasljepljen Staljingradon.
Rusi tako�er.

Mogli su ostaviti ljude okru�enim
koi bi umrli od gladi ili zime.

Umjesto toga,
postavili su 7-dmu armiju oko "d�epa".

U Staljingradu, borba se nastavlja

jednako krvavo.

Na Badnjak, Njema�ka,

radio je odaslao poruku svim
�ivim trupama u Staljingradu:

Pozor! Staljingrad zove!

Ovdje Staljingrad.
Fronta na Volgi.

Ali to je bilo la�no. Emitiranje iz grada
je prestalo tjedan dana prije.

Na Bo�i�, Moskovski radio je emitirao
za Njemce u Staljingradu:

Svakih sedam sekundi, u Rusiji u Staljingradu
umre jedan Njma�ki vojnik

Staljingrad je masovna grobnica.�

Poruka se ponavljala stalno tijekom dana

Njemci sada jedu sirovo konjsko meso

8 sije�nja, Rusi su ponudili uvjete predaje:

grijanje, lje�ni�ku pomo� i hranu.

Oficiri su mogli zadr�ati odore.

Hitler je odbio. Dan za danom,
6-ta armija se opire, rekao je.

10 sije�nja:
posljednji Ruski napad.

mislili su kako �e trajati �etiri dana

Ipak, nakod dva tijedna, borbe se nastavljaju

24 sije�nja, von Paulus
obavije�tava Hitlera:

Vojnici su bez municije i hrane.
Nije mogu�e zapovijedati.

Neizbje�an poraz.
Ponovo tra�i dozvolu za predaju

kako bi spasio preostale vojnike.

Svejedno, Hitler je zabranio predaju:

6-ta armija �e ispuniti svoju povijesnu
ulogu sve do zadnjeg �ovjeka

Ali vojnici i oficiri su se ve� krenuli predavati.

31 sije�nja, Hitler je nominirao
von Paulus za feldmar�ala,

znaju�i kako nijedan njema�ki mar�al
nije zarobljen �iv.

Istoga dana kada je promaknut,
von Paulus se predao.

Rusi nikad nisu vidjeli generala takvog sloja.

General Shumilov, koji je prihvatio
predaju, nije vjerovao.

Zato je zatra�io od Paulusa
dokaz svog identitet.

Kasnije je dokazao da on to uistinu i jest.

Da je zaista
feldmar�al.

von Paulus je o�ivio. �ak je predlo�io
zdravicu za pobjedni�ku Crvenu armiju.

Hitler je o�ekivao da on po�ini samoubojstvo.

To nije bio obi�an poraz.
To je bila katastrofa

dvi njema�ke armije,
24 generala, 2000 oficira

i 90 tisu�a zatvorenih vojnika�

150 mrtvih�

Uni�tene rumunjske, talijanske i ma�arske trupe

Veliki gubitak materijala

za opremu njema�ke vojske..

U isto doba 6-ta armija
dvije godine prije,

je smatrana nepobijedivom.

Zarobljenici su protjerani kroz polja..

50 vojnika je umrlo za tjedan dana od gladi,
pothla�ivanja...

Od gotovo 100 vojnika,

samo ih se 6000 vratilo ku�i

Stanovnici Staljingrada su se vra�ali natrag,

vidjeti �to je ostalo od njihovih domova.

Kad je sve zavr�ilo, Ruski
vojnik je rekao:

Njemci su zabavni.

Do�li su pokoriti Staljingrad u sjajnim
ko�nim �izmama

Mislili su da �e biti lako.

Kad je sve bilo gotovo, Hitler je rekao:
�to je �ivot?

�ivot je nacija. Pojedinac mora za to umrijeti.

�ivot nacije je ispred �ivota pojedinca�

3 velja�e 1943

Njema�ki radio je objavio gubitak Staljingrada

6-ta Armija se borila sr�ano, ali je izgubila

od brojnijeg neprijatelja,

i nepovoljnih uvjeta.

Preuzeto sa www.titlovi.com