All language subtitles for The Lost Tribes of Humanity • Horizon [2016]_EN

af Afrikaans
ak Akan
sq Albanian
am Amharic
ar Arabic
hy Armenian
az Azerbaijani
eu Basque
be Belarusian
bem Bemba
bn Bengali
bh Bihari
bs Bosnian
br Breton
bg Bulgarian
km Cambodian
ca Catalan
ceb Cebuano
chr Cherokee
ny Chichewa
zh-CN Chinese (Simplified)
zh-TW Chinese (Traditional)
co Corsican
hr Croatian
cs Czech
da Danish
nl Dutch
en English
eo Esperanto
et Estonian
ee Ewe
fo Faroese
tl Filipino
fi Finnish
fr French
fy Frisian
gaa Ga
gl Galician
ka Georgian
de German
el Greek
gn Guarani
gu Gujarati
ht Haitian Creole
ha Hausa
haw Hawaiian
iw Hebrew
hi Hindi
hmn Hmong
hu Hungarian
is Icelandic
ig Igbo
id Indonesian
ia Interlingua
ga Irish
it Italian
ja Japanese
jw Javanese
kn Kannada
kk Kazakh
rw Kinyarwanda
rn Kirundi
kg Kongo
ko Korean
kri Krio (Sierra Leone)
ku Kurdish
ckb Kurdish (Soranî)
ky Kyrgyz
lo Laothian
la Latin
lv Latvian
ln Lingala
lt Lithuanian
loz Lozi
lg Luganda
ach Luo
lb Luxembourgish
mk Macedonian
mg Malagasy
ms Malay
ml Malayalam
mt Maltese
mi Maori
mr Marathi
mfe Mauritian Creole
mo Moldavian
mn Mongolian
my Myanmar (Burmese)
sr-ME Montenegrin
ne Nepali
pcm Nigerian Pidgin
nso Northern Sotho
no Norwegian
nn Norwegian (Nynorsk)
oc Occitan
or Oriya
om Oromo
ps Pashto
fa Persian
pl Polish
pt-BR Portuguese (Brazil)
pt Portuguese (Portugal)
pa Punjabi
qu Quechua
ro Romanian Download
rm Romansh
nyn Runyakitara
ru Russian
sm Samoan
gd Scots Gaelic
sr Serbian
sh Serbo-Croatian
st Sesotho
tn Setswana
crs Seychellois Creole
sn Shona
sd Sindhi
si Sinhalese
sk Slovak
sl Slovenian
so Somali
es Spanish
es-419 Spanish (Latin American)
su Sundanese
sw Swahili
sv Swedish
tg Tajik
ta Tamil
tt Tatar
te Telugu
th Thai
ti Tigrinya
to Tonga
lua Tshiluba
tum Tumbuka
tr Turkish
tk Turkmen
tw Twi
ug Uighur
uk Ukrainian
ur Urdu
uz Uzbek
vi Vietnamese
cy Welsh
wo Wolof
xh Xhosa
yi Yiddish
yo Yoruba
zu Zulu

Original subtitles

Volimo misliti da su ljudi posebni.

I jesmo.

Ali nismo jedinstveni.

Posljednjih 30.000 do 40.000 godina ljudske povijesti

jedinstvene su po tome �to smo sami na planetu.

Ranije je uvijek bilo razli�itih vrsta ljudi

koje smo susretali i s njima se mije�ali.

Sada znamo da su s nama na planetu istovremeno

egzistirale jo� najmanje �etiri vrste ljudi.

Bilo je mo�da i drugih za koje jo� ne znamo.

I svi su oni, osim nas, sada nestali u vremenu.

Prou�avanje porijekla ljudi u na�e vrijeme

vrlo je uzbudljivo jer pri�a se neprestano mijenja.

Trenutno je ispisujemo.

Sve vi�e otkrivamo da su koristili perje za ukra�avanje,

da ga na neki na�in nose.

I danas znamo da smo mi, Homo sapiensi,

ostvarili kontakt s tim drugim ljudima.

Dobiv�i prvi rezultat koji je ukazivao

na prisutnost kri�anja, svi smo bili skepti�ni.

Tradicionalnu paleoantropologiju,

temeljenu na fosilima, preobrazila je genetika.

A predvodnici u lovu na ta nestala plemena

jesu znanstvenici koji prodiru u suvremenu i drevnu DNK.

U idu�im godinama uspjet �emo uvjerljivo dokazati

postojanje mnogostrukih vrsta ljudi za koje nema fosilnih podataka,

a jedini dokaz njihovog postojanja nalazi se u na�oj DNK.

Tko su bili svi ti drugi drevni ljudi?

Kako su izgledali? I kamo su svi nestali?

Odgovori na ta pitanja zadiru duboko u sr� onoga

�to mislimo da jesmo i otkrivaju da su barem dijelovi

tih drevnih nestalih plemena �ivi i danas.

NESTALA PLEMENA �OVJE�ANSTVA

Evolucija obja�njava raznolikost �ivota na Zemlji.

No za nas, vrsta koja je uspjela nosi posebnu poruku.

Mi smo potomci drevnih majmuna.

Ova me slika fascinirala otkad pamtim.

Takva kultna slika ljudske evolucije,

po�ev�i s ovim drevnim majmunom koji se kretao

�etverono�no, a onda ovim ne�to uspravnijim.

Potom jo� uvijek ne�to pogrbljeni neandertalac

te kona�no kromanjonac s kopljem,

na dobrom putu da postane istinski suvremeni �ovjek.

No ovo nije stvarna slika evolucije �ovjeka.

Povezati tko su zapravo bili na�i preci

bila je izvanredna znanstvena pustolovina.

Dramati�na pri�a o zagonetki i otkri�u.

Potreban nam je novi prikaz

koji �e zamijeniti taj kultni stari.

Mo�emo po�eti s lozom

koja je samo jedna linija koja zavr�ava

prije oko 200.000 godina s nama,

suvremenim ljudima.

Anatomski i genetski pojavili smo se kao vrsta.

Jesmo li se onda razvili od neandertalaca ili su oni,

kako neki vjeruju, potpuno odvojena i razli�ita ljudska loza?

Zora je.

Mala lova�ka skupina neandertalaca tiho slijedi svoj plijen.

Udoma�eni su u naizgled beskrajnoj �umi.

No s vremenom �e nestati sa Zemlje.

Neandertalci su bili arhetipski spiljski stanovnici,

zbijeni, niski i mi�i�avi,

s karakteristi�nim izra�enim nado�nim lukom.

Smatralo se da su bili mnogo manje inteligentni od nas.

Mnogi i dalje neandertalce zami�ljaju

kao priglupe nasilnike.

Ali nedavna, �esto neo�ekivana otkri�a,

prisiljavaju nas suprotstaviti se tom gledi�tu.

Arheolog Clive Finlayson i njegov tim uvjereni su da je

ovaj pojednostavljeni dojam o neandertalcima pogre�an.

Radimo u ovim spiljama na Gibraltaru preko 25 godina.

Datiranja u ovim spiljama se�u unatrag sve do 32.000 godina

�to je �ini zadnjim nalazi�tem gdje su neandertalci �ivjeli.

Ovo zadnje poznato uto�i�te nestalog plemena neandertalaca

razotkrilo je na tisu�e kostiju i artefakata.

Otkriva nam se gotovo cjelovita slika

�ivota neandertalaca u ovom dijelu svijeta.

Obitelji su ovdje �ivjele i spavale,

odlazile odavde loviti i tra�iti hranu.

Stereotip o majmunolikom neandertalcu po�eo se mijenjati.

Ljudi shva�aju, �ak i anatomski,

da je izme�u na�ih predaka i nas moglo biti fiziolo�kih razlika,

ali da nisu toliko velike kako se nekad davno smatralo.

Na�e su gledi�te promijenili kulturni dokazi

o sposobnostima koje smo smatrali isklju�ivo svojima

i koje su bile uzrokom na�eg �irenja diljem svijeta.

Po�injemo shva�ati da se neandertalci nisu mnogo razlikovali.

U pro�losti stru�njaci su tvrdili da su neandertalci bili

nesposobni planirati i razmi�ljati 2-3 koraka unaprijed.

To uop�e nije istina. Ti su ljudi dobro poznavali svoje okru�enje,

znali su �to ovdje imaju i to su dobro iskori�tavali, a �to je

mogu�i razlog njihova uspjeha i opstanka tako dugo vremena.

Neandertalci ne samo da su bili iznimno uspje�na europska vrsta

ve� po�injemo shva�ati da su bili kulturni na na�in

koji smo dr�ali rezerviranim samo za suvremene ljude.

Tragovi su skriveni me�u brojnim pti�jim kostima

zakopanima u ovim spiljama.

Sve smo vi�e otkrivali da su dokaz rezovi na kostima

i shvatili da se mnogi rezovi nalaze na kostima pti�jih krila.

Pomo�u kamenog oru�a i mrtvih ptica na�enih na obali,

Cliveov tim istra�uje �to su neandertalci mogu�e �inili.

Seciranjem krilne kosti supa ili orla

nalazimo kost i tetivu te perje pri�vr��eno za ko�u.

Nema mesa jer za uzlijetanje treba biti lagan.

Zato rezanje krilne kosti grabljivica mora biti povezano s perjem

i sigurno nema nikakve veze s mesom ili hranom.

Usporedno s tim shvatili smo da su mnoge od tih grabljivica

imale tamno perje �to ukazuje na diferenciranje u pogledu boje.

Neandertalcima se iz nekog razloga svi�ala crna boja.

Nakon mnogo analiza do�li smo do zaklju�ka da su perje

rabili za ukra�avanje, da ga na neki na�in nose.

Mnoge kulture �irom svijeta, povijesno i danas,

koriste pti�je perje, npr. sjevernoameri�ki Indijanci.

Zbog te bliske veze s pticama

odlu�ili smo ih nazvati europskim Pti�jim narodom.

Tim je dublje u ovim spiljama otkrio dokaz koji ukazuje

da je Pti�ji narod bio sposoban za apstraktnu misao.

Jo� ne�to �to se smatralo isklju�ivim za suvremene ljude.

Otkrili smo ovu izvanrednu gravuru na stijeni koju su

napravili neandertalci, jedinu danas poznatu bilo gdje.

Trebale su nam dvije godine intenzivnog prou�avanja

i zaklju�ili smo da su im trebala najmanje 2 sata rada

jer smo replicirali cijeli postupak, tako da to

nije bila �r�karija ve� promi�ljeni �in.

To nisu ni tragovi rezanja mesa kroz ko�u.

Poku�ali smo replicirati to s ko�om i linija je bilo posvuda.

To nije bilo funkcionalno, slalo je poruku nekome,

u�injeno je promi�ljeno i oduzelo mnogo vremena.

Ovo nije puko pre�ivljavanje.

Ovo izgleda kao umjetnost.

To je sljede�i korak.

Nepobitni dokaz u smislu neandertalskog pona�anja.

Suprotno uvrije�enoj percepciji o neandertalcima

sada shva�amo da su iskazivali mnoge aspekte onoga

�to nazivamo suvremenim ljudskim pona�anjem.

A mnogo su nam bli�i i na druge na�ine.

Oni su na�i ro�aci.

To znamo s anatomskog stajali�ta,

zbog izgleda kostiju, ali sada znamo i iz genetike.

O njima znamo da se odvajaju od zajedni�kog pretka

prije 500.000 do 700.000 godina, i evo ih,

gotovo pre�ivjelih do danas, ali ne sasvim.

Genetski, neandertalci su bili vrsta koja se razlikovala

od suvremenih ljudi poteklih iz Afrike i koji �e mnogo kasnije

s tog kontinenta oti�i u podru�je obitavanja neandertalaca.

Kako se klima mijenjala,

suvremeni ljudi �irili su se iz ostalih dijelova svijeta

u ono �to �e s vremenom postati poznato kao Europa.

Visoki i vitki, suvremeni ljudi bili su i vje�ti lovci.

No za resurse se moraju natjecati

s mjesnim neandertalcima.

Zanimljivo je zamisliti �to se moglo dogoditi

ako su te dvije skupine ljudi stupile u kontakt.

Prido�li suvremeni ljudi i autohtoni neandertalci.

Koliko su razli�iti izgledali jedni drugima?

Ho�e li reagirati prijateljski i znati�eljno?

Ili �e neizbje�no biti nasilni i neprijateljski?

Suo�eni smo sa zanimljivim izazovom.

Pogledamo li arheolo�ki zapis i �to su neandertalci �inili

i izradili, a onda ono �to su izradili suvremeni ljudi,

ima li ikakvih naznaka ne samo o postojanju kontakta

izme�u dvije skupine ve� i o plodnoj razmjeni ideja?

U Prirodoslovnom muzeju u Londonu antropolog Chris Stringer

istra�uje drevne ljude vi�e od 30 godina.

Posebice sli�nosti i razlike

izme�u suvremenih ljudi i neandertalaca.

Neandertalci su vrlo razvijeni ljudi.

Na svoj na�in razvijeni poput nas, u cjelini.

Hodali su uspravno kao i mi, a mozak im je bio ve�i od na�eg.

Sada znamo da su se neandertalci uvelike pona�ali kao mi.

Pokapali su mrtve, bili vje�ti u izradi kamenog oru�a.

Ovo je tipi�na neandertalska ru�na sjekira.

Lijepa je, zar ne? -Da.

Predivno oblikovana. -Vrhunski kremen.

I znali su kako ga prona�i. -Da.

Zna�i, ovo je staro 60.000 godina? -Da.

Sjajno, zar ne? Predivno.

I Neandertalci i suvremeni ljudi bili su

na svoj na�in vje�ti rukotvorci,

pa�ljivo pripremaju�i kremen i vje�to odlamaju�i

upotrebljivi okrajak ili o�tricu jednim udarcem.

Poku�at �u izme�u dva vidjeti. -Evo je.

O�trica cijelom du�inom, izvrsno.

Ovo je ko�a bizona i re�e ravno kroz nju.

O�tra kao britva, da. Sjajno.

Na brojnim neandertalskim nalazi�tima �irom Europe

prema nekim stru�njacima tehnologija neobi�no nalikuje

onoj na�enoj na nalazi�tima suvremenih ljudi.

Zanimljivo je pitanje jesu li tehnike razvili neovisno

ili ovo predstavlja razmjenu ideja.

Postoji gledi�te da je mo�da rije� o kontaktu izme�u skupina,

da su Neandertalci preuzeli aspekte pona�anja

koji se odra�avaju u tim promjenama koje �ine.

Izra�uju oru�e koje smatramo tipi�nim za suvremene ljude,

u mnogo ve�oj mjeri rabe kost ili bjelokost.

Osim oru�a i brojni drugi kulturni artefakti

daleko nadma�uju nalaze s ostalih neandertalskih nalazi�ta.

Ta nalazi�ta sadr�e dokaze o nakitu,

npr. probu�eni �ivotinjski zub.

Neandertalci su tako izra�ivali ukrase za tijelo

�to bi se ina�e smatralo osobinama suvremenih ljudi.

Uz dana�nje mnogo bolje tehnike datiranja

mo�emo radiokarbonski dokazati da neandertalske kulture

se�u unatrag 39.000 godina, ponegdje ne�to mla�e,

a dolazak suvremenih ljudi sa sigurno��u se dogodio

prije 40.000 godina, u Europi.

Prisutno je ispreplitanje i potencijalno, kada su se te

skupine sastale, od neandertalaca smo preuzeli odre�ene

prednosti vezane uz �ivot i pre�ivljavanje

u hladnijim okru�enjima Europe i Azije.

Arheolo�ki dokazi ukazuju na razmjenu ideja

izme�u neandertalaca i suvremenih ljudi.

No prije 8 godina, fosilni fragment iz spilje u ju�nom Sibiru

bacio je pravu bombu u svijet paleoantropologije.

Zato �to je ukazivao

da su neandertalci i suvremeni ljudi imali susjede.

U neposrednoj blizini �ivjelo je jo� jedno pleme ljudi.

Duboko u Altajskom gorju, u blizini

budu�e granice Kazahstana i Mongolije, dolazi zima.

No ovo planinsko pleme udoma�eno je u svom okru�enju.

Spilja im je na migracijskoj ruti

koja omogu�uje stadima lak prolaz kroz planine

do toplijih travnjaka na jugu.

Za�udo, do kona�nog otkri�a ovog plemena

do�i �e 5600 km dalje, u Leipzigu, u Njema�koj.

Svante Paabo je geneti�ar s Instituta Max Planck,

specijaliziran za drevnu DNK.

Zajedno s timom sura�uje s ruskim arheolozima

koji iskopavaju u zaba�enoj planinskoj spilji.

2008. na�i su kolege na�li mno�tvo razli�itih kostiju

me�u kojima i sitni komadi�,

djeli� zadnjeg �lanka malog prsta.

Samo komadi�.

O�ito je pripadao djetetu jer je bio vrlo sitan.

I malo je nejasno koliko je star,

najmanje 50.000 godina, vjerojatno stariji.

Poslali su nam ga u Leipzig, zajedno s drugim kostima.

Poslali su ga Svanteu u nadi da �e s timom

uspjeti izvu�i ne�to DNK i eventualno utvrditi

pripada li kost neandertalcu ili Homo sapiensu.

Kad dobijemo kost za uzorak uklonimo povr�inu

na malom podru�ju, izbu�imo rupu

zubarskom bu�ilicom tako da dobijemo prah.

Iz toga izoliramo DNK.

Pro�istimo je od svih komponenti kostiju,

minerala, bjelan�evina, masti.

U takvom ga obliku mo�emo ubaciti u ure�aj za sekvenciranje.

Problem je s prou�avanjem drevne DNK

�to je, prije svega, u ostacima ima vrlo malo.

Velika ve�ina DNK ne pripada kosti

ve� potje�e od bakterija i gljivica koje su kolonizirale kost

desecima tisu�a godina dok je bila u spilji.

Mo�da je najve�i problem

rizik od kontaminacije dana�njom ljudskom DNK,

od nas u laboratoriju, u ovakvoj prostoriji punoj ljudi.

Velik dio pra�ine u zraku sadr�i djeli�e ko�e,

a jedna takva �estica pra�ine mo�e sadr�avati

daleko vi�e DNK nego uzorak kosti.

DNK je vrlo krhka i ne mo�e se lako o�uvati.

No za�udo, unato� �to je tisu�ama godina le�ala u spilji,

DNK u toj sitnoj kosti gotovo uop�e nije degradirala.

Ovaj djeli� malog prsta bio je tako dobro o�uvan

da smo uspjeli sekvencirati cijeli genom

u vrlo visokoj kvaliteti i to onakvoj u kakvoj bi

danas mogli sekvencirati va� ili moj genom.

Nevjerojatno je postignu�e dobiti cjelovit genom

iz kosti stare 50.000 godina.

No najve�i �ok uslijedio je kada su poku�ali

identificirati kojoj je ljudskoj vrsti pripadao.

Na svoje veliko iznena�enje otkrili smo da nije neandertalac,

vrlo je udaljen od ostalih ispitanih neandertalskih genoma.

Odmah smo shvatili da je ovo ne�to sasvim posebno,

nije neandertalac niti suvremeni �ovjek nego ne�to novo.

Otkrili smo novi oblik izumrlog �ovjeka.

To je bilo posve neo�ekivano.

�ovjek povezan sa svima nama, ali genetski razli�it.

Jo� jedna skupina ro�aka.

Mnogo smo raspravljali me�usobno i s ruskim kolegama

kako nazvati ovu ljudsku skupinu.

Nakon mnogo natezanja slo�ili smo se nazvati ih denisovci.

Ba� kao �to su neandertalci nazvani po dolini Neandertal

gdje su otkriveni prvi ostaci neandertalaca,

denisovci su nazvani po tom prvom mjestu gdje su otkriveni.

O denisovcima znamo vrlo malo, �to je frustriraju�e.

Znamo da su �ivjeli u ovoj spilji i da su

povremeno �ivjeli s tamo�njim neandertalcima.

�ini se da su tamo na po�etku �ivjeli neandertalci,

zatim kasnije denisovci, a onda opet neandertalci.

Za mene je to zaista izuzetno mjesto na svijetu

jer je jedino za koje znamo da su tamo �ivjela

najmanje tri razli�ita oblika ljudi.

Mo�emo re�i da su denisovci bili u ve�oj mjeri

povezani s neandertalcima nego s nama.

Dok su se preci neandertalaca i suvremenih ljudi

razdvojili prije oko 600.000 godina,

denisovci su se razdvojili od zajedni�kog pretka

s neandertalcima prije oko 400.000 godina.

A za ovu vrstu znamo jedino iz njihove genetike.

Ne znamo mnogo o njihovoj anatomiji,

fosilni je zapis vrlo fragmentaran.

Daljnja iskopavanja u spilji otkrila su dva denisovska zuba,

i do sada su to svi fizi�ki dokazi koje imamo

o ovom novom, nestalom plemenu planinskih ljudi.

No ostaje goru�e pitanje jesu li denisovci

ikada susreli na�e vlastite lutaju�e pretke?

Prihva�eno je da je na�a vrsta,

Homo sapiens, potekla iz Afrike.

No kako su i kada na�i preci napustili Afriku

da bi kolonizirali svijet bilo je predmet zna�ajne rasprave.

A svaki novi primjerak genetskih i fosilnih dokaza

mijenja na�e shva�anje.

Nedavni su nalazi zaista pomaknuli granice koliko su daleko

i koliko rano suvremeni ljudi oti�li iz svoje afri�ke domovine.

A �to smo ranije napustili Afriku to su ve�e �anse

da smo se isprepleli u vremenu i istim dijelovima svijeta

s ostalim na�im ljudskim ro�acima.

Da shvatimo pri�u o onome �to nam se zapravo dogodilo

moramo uzeti u obzir �itav zemljovid,

a Kina je vrlo va�an dio ovog mozaika.

Arheologinja Maria Martinon-Torres sa Sveu�ili�nog koled�a u Londonu

udru�ila se s kolegama s Kineske akademije znanosti

u prou�avanju riznice ljudskih zubi na�enih u spilji

u pokrajini Daoxian, u jugoisto�noj Kini.

Ljudi mo�da misle da svi zubi izgledaju isto, ali nije tako.

Zubi su poput malih, minijaturnih krajolika.

Ovo su o�ito zubi suvremenog �ovjeka, Homo sapiensa,

a ne arhai�nog hominida poput denisovca ili neandertalca.

Homo sapiens ima jednostavne zube i gracilne zube.

Korijeni su tanki, uski prema vrhu.

No korijeni arhai�nog hominida jaki su i robusni

poput stupova koji se sna�no razilaze i otvaraju.

Zbilja velika razlika.

Zubi su bili savr�eno o�uvani

u vapnena�koj spilji ispod sloja kalcita.

Zubi iz Daoxiana na�eni su u sloju kalcita koji je poput

nadgrobne plo�e zape�atio sve slojeve gdje su na�eni fosili.

Datirali smo stalagmite izrasle na vrhu tog sloja

i ustanovili starost od 80.000 godina.

To zna�i da sve ono �to je nakupljeno ispod njih

mora biti staro najmanje 80.000 godina.

Ovaj novi dokaz dramati�no je preokrenuo

prija�nje teorije o kretanju ljudi �irom svijeta.

Otkriva nam koliko su mnogo putovali ti rani suvremeni ljudi.

Zubi iz Daoxiana su vrlo va�ni

jer predstavljaju najraniji i naj�vr��i dokaz

o na�oj vrsti, Homo sapiensu, izvan Afrike.

A na�li su se izvan Afrike mnogo ranije od o�ekivanog.

Dakle, da bi Homo sapiens tako davno uspio do�i do Kine

morali smo napustiti Afriku prije oko 100.000 godina, mo�da i ranije.

To zna�i da su suvremeni ljudi proveli tisu�e godina

lutaju�i planetom i dijele�i ga s ostala dva ljudska plemena.

To je uzbudljivo za znanstvenike.

Zubi iz Daoxiana dovode do brojnih novih pitanja,

jesu li hominidi iz Daoxiana ikada susreli neandertalce?

Jesu li ikada susreli te tajanstvene denisovce?

Mnogo je novih pitanja gdje moramo shvatiti

tko smo bili prije 100.000 godina.

Odgovore na neka od ovih pitanja

nesumnjivo �emo dobiti negdje u Aziji,

prostranom kontinentu koji sigurno skriva

mnoga antropolo�ka iznena�enja.

Zapravo su jugoisto�ni azijski otoci

ve� iznjedrili jedno od najneobi�nijih i najkontroverznijih

otkri�a posljednjih godina u paleoantropologiji.

Dokaz o nestalom plemenu koje je ljudsko,

ali gotovo neprepoznatljivo.

Na otoku izoliranom od ostatka svijeta

�ivi skupina minijaturnih ljudi.

Odrasli su visoki samo jedan metar.

�ive od patuljastih slonova i koriste tehnologiju

naprednu kao i kod drugih ljudskih skupina �irom svijeta.

Antropolozi Laura Shackelford i Fabrice Demeter

prou�avaju ljudske fosile �irom jugoisto�ne Azije,

ali nisu o�ekivali da �e 2003. skupina iz Australije

otkriti patuljastog �ovjeka u spilji na otoku Flores u Indoneziji.

Kada su na Floresu otkriveni fosili bilo je to

uzbudljivo otkri�e jer nitko nije znao �to su to�no.

Kada je Flores dospio u javnost

bio je to veliki �ok za znanstvenu zajednicu.

Ta vrsta nije nalikovala ni�emu do tada otkrivenom.

Ima vrlo specifi�na obilje�ja.

Osobito niski rast, visine je tek oko 1 m.

A jo� je zanimljivije �to je vrsta imala

vrlo mali mozak, veli�ine mozga �impanze.

Bila je to nova vrsta s kojom nitko nije znao �to u�initi.

Isprva je vladao skepticizam.

Bojazan da je to samo jedan deformirani suvremeni �ovjek.

Ali sada, uz precizno datiranje i nekoliko otkrivenih pripadnika,

prihva�eno je da je to bila odvojena ljudska vrsta.

Nazvani su Homo floresiensis,

po otoku na kojem su prona�eni.

No poznatiji su kao hobiti.

Ovo ba� nije lijepo re�i o ljudima, ali �udni su.

�udni su svojim izgledom,

dobi, lokacijom, povije��u.

Neobi�noj veli�ini Homo floresiensisa

zapravo je razlog otok na kojem su �ivjeli.

Prije 100.000 godina razina mora bila je vrlo niska.

Ti su otoci bili povezani s kontinentom.

No Flores je uvijek bio izolirani otok.

Nedavno otkriveni fosili otkrivaju da su preci

patuljastih ljudi ve� bili maleni prije 700.000 godina.

�ini se da za to treba kriviti sam otok.

Budu�i su uvijek bili izolirani vjerojatno su bili

izlo�eni fenomenu koji se naziva oto�na patuljastost.

To je fenomen kod kojeg se bilo koja vrsta,

ne samo ljudi ve� i �ivotinje,

ako je izolirana na otoku, vrlo �esto smanjuje.

To mo�e biti zbog manje resursa na otoku

tako da bi se vrste smanjile da sa�uvaju resurse.

Otkri�e patuljastih ljudi dovelo je do mnogo vi�e

pitanja o ljudskom porijeklu nego odgovora.

Homo floresiensis prava je zagonetka.

Zapanjuju�e otkri�e koje jo� uvijek nastojimo shvatiti.

�ini se da su se ti mali ljudi razvili od predaka

koji u ljudskom rodoslovnom stablu se�u sve do

mo�da 2 milijuna ili �ak 3 milijuna godina.

Fascinantno je �to za razliku od danas

kada smo jedina ljudska vrsta na planetu,

ne moramo se vratiti toliko daleko da na�emo sve te druge.

Si�u�ni Homo floresiensisi,

za�udno kulturni neandertalci, zagonetni denisovci,

svi su �ivjeli uz suvremene ljude prije 100.000 godina.

No prije 30.000 godina mi smo jo� bili tamo,

a svi su ovi ostali izumrli.

Proteklih 30.000 do 40.000 godina ljudske povijesti

jedinstvene su po tome �to nema drugih blisko povezanih vrsta.

Sami smo na planetu.

Za�to je onda Homo sapiens pre�ivio

kada su sva ta druga ljudska plemena izumrla?

Neandertalci su, koliko znamo,

posljednji na�i nestali ro�aci.

Najnovija istra�ivanja navode mnoge razloge za njihov nestanak,

ali mo�da je najneizbje�niji bila promjenjiva klima.

Neandertalska populacija u�estalo je

poga�ana vrlo brzim klimatskim promjenama.

Ni nakratko nisu uspijevali stabilizirati i pove�ati svoj broj.

Kad god bi se pro�irili u boljim uvjetima,

iznenada bi uslijedio ogroman, brzi pad temperature

i mnogo je od te populacije izumrlo.

Izme�u svakog razdoblja relativne topline

koja je mogla trajati tisu�ama godina, vratila bi se hladno�a,

zahva�aju�i Europu ponekad u nekoliko desetlje�a,

a sjeverne neandertalske skupine iznova bi bile zbrisane.

Po meni je to pitanje sre�e.

Da su se suvremeni ljudi i neandertalci na�li ondje u doba

kada je klima postajala toplija i vla�nija umjesto hladnija i su�a

lako smo danas mogli biti neandertalci

koji raspravljaju za�to su ostali izumrli.

Mislim da su neandertalci ve� bili ugro�ena vrsta, prije dolaska

suvremenih ljudi iz Afrike i ispreplitanja s neandertalcima.

Suvremeni ljudi barem su malo bili u�inkovitiji

u lovu i skupljanju i neandertalci su jednostavno

istisnuti tim sve ve�im uspjehom suvremenih ljudi.

Neandertalci nas u�e da je mogu�e biti

inteligentni hominid velikog mozga, a ipak izumrijeti.

Promjena klime utjecala bi na ljudske populacije diljem svijeta,

a dokaz o tom utjecaju zapisan je u drevnoj DNK.

Janet Kelso, kolegica Svante Paaba na Institutu Max Planck,

prou�ava povijest ljudi putem komparativne genetike.

�to se ti�e raznolikosti u neandertalskoj populaciji

bila je mnogo ni�a nego u dana�njoj populaciji.

U ovom vagonu prisutno je vi�e raznolikosti

nego me�u poznatom nam populacijom neandertalaca.

Razlog je vjerojatno �ivot u malim zajednicama.

Kada smo dobili prvi visokokvalitetni neandertalski genom

iznenadilo nas je �to izme�u dvije verzije genoma,

koje je ta osoba naslijedila od majke i oca, nije bilo razlike.

To o�ito ukazuje da su majka i otac

ovih osoba bili blisko povezani.

Na razini polubra�e ili dvostrukih prvih ro�aka.

Ne znamo jesu li to tipi�no za tada�nja neandertalska dru�tva

ili je to iznimka koja se tada dogodila u toj spilji.

Ono �to je sigurno jest da niska genetska raznolikost

nije dobra za populaciju.

Poznato je da vi�e integrirane populacije, s manje raznolikosti,

imaju manju sposobnost reakcije

na novi patogen ili promjenu okoli�a.

Ta raznolikost amortizer je za okru�enje

i manjak raznolikosti svakako bi doprinio izumiranju neandertalaca.

No ispostavilo se da neandertalci zapravo

mo�da nisu sasvim izumrli.

Genetska istra�ivanja mogu nam mnogo re�i o tome

tko smo i odakle dolazimo te potpuno preoblikovati

na�u ideju o tome �to zna�i biti suvremeni �ovjek.

Dok su na�i preci Homo sapiensa dijelili planet

s raznim nestalim plemenima, postojala je

realna mogu�nost da su se kri�ali s njima.

To zna�i da je postojala mogu�nost,

koliko se god to �inilo nevjerojatnim, da je u genomima

dana�njih ljudi zaostalo ne�to arhai�ne DNK.

Stoga su je geneti�ari iz Leipziga krenuli tra�iti.

Htjeli smo doznati je li do�lo do kri�anja neandertalaca

sa suvremenim ljudima. O�ekivali smo da nije.

Kad smo dobili prvi rezultat koji je ukazivao

da je bilo kri�anja svi smo bili vrlo skepti�ni.

Usporedba suvremene ljudske DNK s detaljnim genomom

neandertalca izgleda ukazuje na dijeljenje gena.

Proveli smo mnogo vremena provjeravaju�i podatke,

nastoje�i shvatiti kako bi to mogla biti gre�ka.

Ali dokaz je bio tu.

Pojedini suvremeni ljudski genomi iz razli�itih dijelova svijeta

sadr�avali su odsje�ke koji odgovaraju neandertalskoj DNK.

Ovo ovdje je regija kromosoma 4.

Na vrhu su dva neandertalca, onda denisovac,

ovo ovdje su Azijci, Europljani, Ju�noamerikanci,

Papuanci, Australci i zatim skupina Afrikanaca.

Niz otkriva da su na ve�ini mjesta svi vrlo sli�ni

i to zato �to smo blisko povezani.

Suvremeni ljudi i neandertalci nisu toliko me�usobno razli�iti

�to znatno ote�ava razaznati gdje su zanimljive razlike.

I zato umjesto toga maskiramo,

uklanjamo sva mjesta gdje su svi isti

i gledamo samo mjesta na kojima se pojedinci

razlikuju od referentnog genoma.

Sada vidimo da se neandertalci i denisovci razlikuju

od suvremene ljudske reference na ovom mjestu, ovdje i ovdje.

Neke od tih razlika dijele

brojne populacije, uklju�uju�i Afrikance,

a neke od tih razlika dijeli samo nekoliko pojedinaca,

tu, ovdje i ovdje.

Genomi odre�enih pojedinaca sadr�e dokaz da su se na�i

lutaju�i preci kri�ali s neandertalskim plemenima

i imali potomstvo koje je pre�ivjelo,

prenijev�i svoje gene budu�im nara�tajima.

I to nije bilo o�ito kod samo kod nekoliko pojedinaca.

Pro�emo li kroz genome Afrikanaca, Europljana i Azijaca

te izbrojimo koliko DNK baza u svakom genomu

odgovara neandertalskom genomu

dosljedno primje�ujemo da sve skupine izvan Afrike

dijele vi�e neandertalske DNK od skupina u Africi.

Ljudi afri�kog porijekla obi�no nemaju neandertalsku DNK.

No gotovo svi drugi je imaju.

Uklju�uju�i mene.

Analizirala sam svoj genom

i ja sam 2,7% neandertalac.

Zanimljivo je da �e se moj djeli� neandertalske DNK

razlikovati od djeli�a u genomu druge osobe.

Svi ljudi �iji su korijeni izvan Afrike

nose djeli� neandertalske DNK.

Svaka osoba u prosjeku nosi negdje izme�u 1 i 2%.

Osvrnemo li se na sve te djeli�e u dana�njim ljudima,

koliko se onda neandertalskog genoma

i dalje kre�e na dvije noge u svim ljudima?

Koliki je kona�an zbroj?

Mi�ljenja su jo� pomalo podvojena.

No u ljudima danas jo� postoji

oko polovice neandertalskog genoma.

A �to se vi�e ljudi analizira taj broj nastavlja rasti.

Nevjerojatno je pomisliti da je oko polovice

neandertalskog genoma jo� i dan-danas �ivo u nama.

A unatrag samo 10 godina nismo imali pojma

da itko od nas ima neandertalsku DNK.

Sada znamo da prakti�ki svatko prete�no neafri�kog porijekla

ima neandertalsku DNK u svom genomu.

To bi trebalo zna�iti da se kri�anje neandertalaca

s precima tih pojedinaca morala dogoditi vrlo rano,

vrlo blizu trenutku njihova izlaska iz Afrike, mo�da negdje

na Bliskom istoku gdje je jo� postojala jedinstvena populacija.

A kada su se po�eli �iriti nosili su sa sobom

tu neandertalsku DNK gdje god da su po�li.

I denisovci su ostavili svoj trag u DNK �ivu�ih ljudi.

Neki vi�e od drugih.

Oni koji potje�u s Papue Nove Gvineje

ili aborid�inski Australci,

oko 5% njihove DNK potje�e od denisovaca,

3-4 puta vi�e nego �to su

Europljani naslijedili od neandertalaca.

Tragovi denisovske DNK pronalaze se i kod stanovni�tva

diljem Azije, u Indiji, Himalaji i Kini,

i procjenjuje se da bi jo� uvijek moglo postojati

�ak 60-80% denisovskog genoma

rasprostranjenog u svjetskom stanovni�tvu.

O�ito je da su se lutaju�a plemena ranih suvremenih ljudi

spremno kri�ala s na�im ljudskim ro�acima.

Stupaju�i u kontakt mjestimi�no je dolazilo do kri�anja.

To je moglo uklju�ivati usvajanje beba,

pronalaska siro�adi neandertalaca, denisovskih beba,

te odvo�enje i odgoj u njihovoj skupini.

I to je dijelom mogu�e.

U drugim prilikama moglo se raditi o plja�ka�kim skupinama

i kra�i �ena jer je skupini nedostajalo �ena.

Oti�li bi i ukrali ih.

To se doga�a i danas me�u �impanzama kao i skupinama

lovaca sakuplja�a pa sam siguran da se i to doga�alo.

�itav je niz mogu�nosti kako je moglo dolaziti do ovih parenja.

Shvatili smo da ove ljudske skupine

nisu u potpunosti izumrle.

Jednim malim dijelom �ive u ljudima danas.

Najfascinantnije i najiznena�uju�e tajne

na�e davno nestale pro�losti kona�no su otkrivene.

Zamisao o suvremenom �ovjeku koji uni�tava sve ostale vrste

u kratkom i dramati�nom osvajanju svijeta

mora ustupiti mjesto procesu asimilacije

koji je zapravo oblikovao ono �to smo danas.

No to nije kraj pri�e.

S pobolj�avanjem genetskih tehnika

i poniranjem dublje u na�u DNK,

nedavno je otkrivena nova tajna.

Na travnjacima dana�nje Afrike,

skriveno duboko u genomima pojedinih ljudi,

ostaci su pete ljudske populacije,

nestalog plemena kojem je nestao svaki drugi trag.

Ravnice sredi�nje Afrike surov su i nemilosrdan okoli�.

A ipak izolirano pleme hominida uporno se bori

za opstanak, ne ostaviv�i traga u krajoliku.

Ovo je pleme zapravo otkriveno 14.500 km dalje,

u Seattleu, na zapadnoj obali SAD-a.

Geneti�ar Joshua Akey analizirao je gene odre�enog

suvremenog afri�kog stanovni�tva i otkrio odsje�ke DNK

koji se ne mogu na�i u ostalim suvremenim ljudima.

Uspjeli smo identificirati sekvence za koje smo sigurni

da su arhai�nog porijekla, ali u usporedbi s neandertalskim

ili denisovskim genomima uop�e se ne podudaraju.

O�ito pripadaju nepoznatoj skupini ljudi koja je postojala u Africi.

Nemamo fosilnih podataka o njima,

ne znamo ni�ta o njima osim traga DNK

koju su ostavili u dana�njim ljudima iz Afrike.

Razmislimo o ljudskom rodoslovnom stablu.

Znamo da su se neandertalci i denisovci

razdvojili od suvremenih ljudi prije oko 700.000 godina.

Taj arhai�ni slijed odvojio se od suvremenih ljudi

prije vjerojatno 700.000 do 800.000 godina.

A ovo je protok gena iz ove tajanstvene skupine

arhai�nih ljudi iz Afrike u pretke dana�njih Afrikanaca,

prije 50.000 do 80.000 godina.

Dakle, pre�ivjeli su i ne znamo mnogo vi�e o njima.

Osim da mo�da njihovi fosilni ostaci negdje u Africi

�ekaju da budu otkriveni.

Fascinantno je �to te zaklju�ke mo�emo izvesti

ne iz otkrivenih fosila ili drevne DNK izvu�ene iz fosila

ve� samim ispitivanjem varijacija DNK sekvence

prisutne u suvremenim Afrikancima.

Pru�a nam �udesan uvid u ljudsku povijest i omogu�uje

prona�i te nedostaju�e gran�ice ljudskog rodoslovnog stabla.

DNK dokaz o genetskom mije�anju izme�u razli�itih

oblika ljudi mogao bi rije�iti i zagonetku odre�enih fosila

koji se ne uklapaju u na�e standardne kategorije.

Npr. ova lubanja ima mje�avinu karakteristika

od kojih neke izgledaju starije od 100.000 godina,

druge samo 14.000 godina.

Kako to objasniti?

Barem teoretski je mogu�e da je mo�da netko poput

Homo heidelbergensisa ili vrlo primitivnog oblika Homo sapiensa

pre�ivio mnogo du�e u sredi�njoj i zapadnoj Africi,

potom se kri�ao s kasnijim oblicima Homo sapiensa,

a ovaj ovdje fosil odra�avao bi to kri�anje.

Mogu�nost drevnog kri�anja s nestalim plemenima

navela je stru�njake na novu procjenu mnogih fosila.

Bilo je mnogo interakcije me�u ovim razli�itim skupinama.

tako da stare fosilne zapise trebamo po�eti gledati u novom svjetlu.

Postoje mnogi fosilni primjerci koji se ne uklapaju

u pri�u jer je pri�a zapravo sazdana bez njih.

Jesu li pred nama fosilni dokazi

o drevnom kri�anju?

Otkriveni su mnogi fosili za koje ne znam to�no �to su.

Mislim da nas �eka iznena�enje.

Oni bi mogli biti daljnji dokaz tog kri�anja, ne samo

neandertalaca i denisovaca ve� i drugih kri�anja.

A ovdje nije kraj novim vrstama.

Stru�njaci su danas mnogo otvoreniji prema ideji

da vjerojatno postoje i druga arhai�na ljudska plemena

koja tek treba odgovaraju�e identificirati.

Kad pogledamo geografski raznolikije pojedince

postoji pravi potencijal da �emo otkriti

ostale grane ljudskog rodoslovnog stabla.

Jo� mnogo toga treba otkriti i shvatiti,

jesu li to nove skupine ili nove vrste

ili trebamo po�eti prihva�ati da su rezultat razmjene

izme�u razli�itih hominidnih skupina, ne znam.

No to �e biti mnogo slo�enije nego �to mislimo.

Kada su se suvremeni ljudi pro�irili iz Afrike

suo�ili su se s vrlo razli�itim svijetom

od onog poznatog nam danas.

Slika koja izranja iz fosila,

ostataka drevne DNK i suvremene DNK

svijet je isprepletenih ljudskih skupina.

Danas se zna da su neandertalci �ivjeli u Europi,

Bliskom istoku, pa �ak i dijelovima Azije.

Denisovci u zapadnoj Aziji, ali po svemu sude�i

�ivjeli su po cijeloj Aziji i jugoisto�noj Aziji.

Floreski hobiti, gledaju�i svoja posla,

odsje�eni na zaba�enom otoku u Indoneziji.

Jo� uvijek bezimeni arhai�ni Afrikanci, pre�ivjeli.

I mi.

Suvremeni ljudi, Homo sapiensi.

Ultimativni lutalice.

Potekli iz Afrike neumorno su i neprekidno istra�ivali svijet.

Ispada da na�a pri�a ne govori toliko o tome

otkuda smo nego s kim smo usput spavali.

Nedavna otkri�a potekla uglavnom iz genetskih istra�ivanja

poma�u nam dopuniti na�e obiteljsko stablo.

Tako znamo da postoji najmanje

jo� jedna afri�ka arhai�na populacija, mo�da �ak i vrsta,

koja se�e do oko 800.000 godina, do ove to�ke grananja.

DNK je odande u�ao u suvremene ljude.

Naravno, to nije prva poznata nam naznaka

o genima poteklima iz druge vrste.

Prva su bili neandertalski geni

koji su odavde u�li u suvremene ljude.

Sada, o�ekivano, imamo dokaze o genima

suvremenih ljudi koji idu u suprotnom smjeru.

Tu su i geni potekli od denisovaca.

A tu su ostali arhaici koji u nekom trenutku

ulaze u denisovce kao i neandertalce.

Mislim da je bilo prili�no te�ko do�i

do ovog koncepta obiteljskog stabla �ovje�anstva.

Toliko smo bili vezani uz ideju linearnog napredovanja.

Sada vidimo da ovo jest obiteljsko stablo, ali i vi�e od toga,

zamr�ena mre�a veza.

Na�a DNK je mozaik.

Sadr�i tragove tih drugih vrsta.

U nama se kriju odjeci nestalih plemena �ovje�anstva.

Pretpostavljam da mo�emo re�i

da smo genetski mje�anci.

No ima jo� jedan kona�ni preokret u na�oj pri�i.

Tajna koju svatko od nas krije unutar sebe.

Arhai�na DNK u na�im

suvremenim genomima nije mrtva.

Nastavlja duboko utjecati na na�e �ivote danas.

Josh Akey u Seattleu suvremenim

podatkovnim tehnikama istra�uje na�e zdravlje.

Zadnje desetlje�e svjedo�i

o izvanrednim tehnolo�kim inovacijama.

Ra�unalna snaga u stanju je baratati s brojevima

koji omogu�uju pristup genomskim podacima

u razmjerima nezamislivima prije samo par godina.

Josh je analizirao genetske podatke

i detaljne zdravstvene kartone 28.000 ljudi.

28.000 ljudi popunit �e polovicu ovog stadiona.

Ideja je bila pratiti dijelove njihovih genoma

naslije�enih od neandertalskih predaka

i upitati na koji spektar osobina ili bolesti utje�u

zaostale neandertalske varijacije u suvremenim ljudima?

Jo� uvijek otkrivamo cijeli spektar posljedica,

ali znamo da smo pokupili odre�ene neandertalske gene

koji su bili va�ne komponente imunolo�kog sustava

i pru�ili na�im precima dobrobit za opstanak

i reprodukciju kada su nai�li na dotad nepoznate patogene.

Pove�ana genetska raznolikost povezana

s na�im imunolo�kim sustavom mogla bi biti

velika prednost ste�ena nehoti�no, putem kri�anja.

Postoje odre�ena mjesta u na�em genomu gdje smo

zapravo vi�e neandertalci nego suvremeni ljudi,

a u�estalost neandertalske kopije gena je 70 ili 80%.

Svoje naslje�e ostavili su i planinski denisovci.

Istra�iva�i su otkrili vrlo neobi�nu varijantu gena

na�enu jedino u Tibetancima i malom broju Han Kineza.

No prisutna je u denisovskom genomu.

Denisovci su doprinijeli verziji gena EPAS1

kod Tibetanaca koji im omogu�uje

�ivot i opstanak na velikim visinama.

Zanimljiva je pomisao da danas ne bi bilo

toliko stanovni�tva na Tibetanskoj visoravni

da nije bilo doprinosa denisovaca.

No ima i lo�ih vijesti.

Nova istra�ivanja ukazuju da je na plodnost na�ih predaka

negativno utjecalo previ�e neandertalske ili denisovske DNK.

Izgleda da je spajanje genoma koje nam je u kona�nici

pomoglo prilagoditi se i razmno�iti bio kobni dar.

�ini se da je do�lo do razmjene.

Kod dana�njih osoba mnoge od tih neandertalskih varijanti

koje su svojedobno bile za�titne

izgleda pogoduju i raznim autoimunim bolestima.

Op�enito, neandertalsko porijeklo obja�njava

oko 2% rizika od oboljenja velikim brojem osobina.

Kao anatomu mnogo mi je ugodnije

s kostima nego molekulama.

No divim se koliko nam mnogo DNK sada

otkriva o ljudskom porijeklu.

�udesno je da smo sada u stanju izdvojiti DNK

iz kostiju koje nisu stare samo desetke

ve� stotine tisu�a godina.

Trenutno tehnike koje koristimo �inimo jo� senzitivnijima

kako bismo mogli doprijeti jo� dalje u pro�lost.

Ove �e tehnike postati ne�to poput

datiranja ugljikom koje je revolucioniralo arheologiju,

postav�i njezinim standardnim oru�em.

U budu�nosti tako mo�emo o�ekivati da genetika

jo� vi�e razotkrije tko smo i odakle dolazimo.

U idu�ih nekoliko godina uspjet �emo uvjerljivo dokazati

da su postojale mnogostruke, ranije nam nepoznate

vrste ljudi za koje nije bilo fosilnih podataka,

a za �ije se postojanje jedini dokaz krio u na�oj DNK.

Posljednjih 20, osobito zadnjih 10 godina,

bile su istinski uzbudljive.

Doga�a se toliko toga.

Ne znamo �to je iza ugla.

Zadnjih sam godina nau�io o�ekivati neo�ekivano.

I siguran sam da �e se to nastaviti.

Prijevod i obrada: FIXUP fixup777@gmail.com

Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.