Original subtitles

LJUDI KOJI SU UBILI KENEDIJA 2/9: SILE TAME

Beverli Oliver, biv�a pjeva�ica u klubu 'Colony',

misli da je vidjela ubicu predsjednika.

autorski titl Adela sempeRFidelis

Bila je na Dili Plazi, tog dana.

Nosila je novu kameru, da snimi predsjednika.

Dugo je bila nepoznata, a zbog marame su je zvali 'babu�ka'.

Htjela sam da snimim Kenedija. Konalija sam mogla da vidim uvijek.

On je Teksa�anin, cijenim ga, volim, ali sam predsjednika htjela da vidim.

U karnevalskoj atmosferi, nije bilo nagovje�taja opasnosti.

Kad sam �ula buku, nisam znala da je od pucnja.

Nastavila sam da snimam, misle�i da je petarda, ili auspuh.

Ni sumnjala nisam na vatreno oru�je...

dok nisam usnimila zadnji dio predsjednikove glave.

Ne znam koliko je bilo hitaca, ali znam odakle su do�li.

Iza ograde, kod onog velikog stabla.

Tamo je bio neko, i bilo je dima.

Uvjerena sam da je ubica stajao iza one ograde.

Niko me ne mo�e razuvjeriti.

Do Beverli je stajao �arls Brem, sa sinom.

Odmah je dao intervju.

Recite �ta ste vidjeli.

Povorka je prilazila, moj sin D�o i ja smo bili na travnjaku...

Rekao sam mu da ma�e. Mahali smo...

Polako...

Bilo je jezivo. Ispitivali su mene i mog sina,

jer nas je okru�ila gomila ljudi.

Kako zna� da je pu�ka? Slu�io si vojsku?

Da, �ak sam bio na frontu.

Zavrnuo sam rukav, pokazao o�iljak od metka.

Sve ovo je izazvala gomila oko mene.

Policija je sumnjala na mene.

Odveli su nas do skladi�ta knjiga, i ubacili u policijski auto.

Prolaznici su mislili da sam atentator.

Lupali su po autu, i psovali me.

Bila je sveop�ta zbrka.

Beverli su, na radnom mjestu, posjetili agenti FBI,

koji su joj uzeli film, rekav�i da �e ga vratiti za 10 dana.

Nisu ga nikad vratili.

Imala sam najbolji ugao za snimanje ubistva.

I travnatog bre�uljka.

Moj bi film razrije�io brojna pitanja.

Sre�om, Meri Murman, koja stoji blizu Beverli, u tamnom kaputu,

uslikala je predsjednika, u trenutku fatalnog hica.

Mada ju je FBI pregledao,

ova istorijska fotografija je bila suvi�e poznata da nestane.

Njena stra�na tajna je tek nedavno otkrivena.

Nakon 5-godi�nje podrobne analize teksa�kih istra�iva�a,

D�eka Vajta i Garija Meka, imamo dokaz o atentatoru na bre�uljku.

Struk '�ovjeka sa zna�kom' je u visini drvene ograde.

Gari Mek je prvi izolovao sliku '�ovjek sa zna�kom'.

Zurio sam u mrlje, i po�eo uo�avati...

o�i, u�i, �elo, kosu.

Fragmenti su dobijali smisao.

Tada sam pozvao D�eka.

Njegovim uve�avanjem, nalazili smo sve vi�e detalja.

Vidjeli smo da je ovo lice u policijskoj uniformi,

istoj, ili nalik uniformi dalaske policije, u svrhu kamufla�e.

Meni je to bilo jezivo. Briljantan plan.

'Policajac' na tom skrovitom mjestu.

Niko ne�e ni�ta posumnjati.

Bilo je uniformisanih policajaca, ali ne blizu bre�uljka.

Ovo lice je uljez. Uhvatila me jeza. Vrlo promi�ljeno.

Fotografija je ovolika. Mi smo radili na fragmentu od pola cm.

Fragment '�ovjek sa zna�kom' je si�u�an.

Zato je uve�avanje i�lo vrlo te�ko.

Na ovom mjestu je do�lo do nevjerovatnog susreta.

Iza ograde je bio parking.

Gordon Arnold je bio vojno lice, 1963.

Tek je bio zavr�io vojnu obuku, i dobio prekomandu na Aljasku.

Ovo je njegov prvi TV-intervju.

Do�ao sam u centar, zbog povorke.

Parkirao sam vozilo tamo.

Do�etao sam do ovog ugla,

da snimim prolazak povorke ispod �eljezni�kog mosta.

Kad sam prebacio nogu preko ograde,

pojavio se �ovjek, u odijelu, i rekao mi da se pomjerim.

Mlad i odva�an, rekao sam mu...

Ne�e mene niko pomjerati.

Pokazao je zna�ku, i rekao da je CIA.

Odgovorio sam: Dobro, idem.

Okrenuo sam se, i po�ao prema ogradi.

Gledao sam preko ograde, da napravim dobre snimke.

Vratio se: "Rekao sam da se gubi�."

Obi�ao sam ogradu, i do�ao na drugu stranu.

Namje�tao sam traku.

Pomjerao sam kameru da snimim sve.

Vidio sam predsjednika.

Dok sam snimao u ovom pravcu,

metak je prozujao pored mog lijevog uha. Odavde.

Pao sam...

�inilo mi se da je to bio drugi hitac,

jer je tu bilo mnogo pucnjave.

Dok sam le�ao,

pri�ao mi je �ovjek, ba� odavde.

Mislio sam da je policajac, nosio je policijsku uniformu.

Ali, bez kape, i prljavih ruku.

Nisam obra�ao pa�nju na to. Plakao je i drhtavo stiskao oru�je.

Htio sam mu dati sve, sem kamere,

koja je bila maj�ina.

Udario me je, i pitao jesam li snimao.

Odgovorio sam potvrdno.

Vidjev�i njegovo oru�je, odlu�io sam da mu predam film.

Dao sam mu ga. Oti�ao je tamo.

Ja sam po�ao ovamo.

Tri dana kasnije, bio sam na Aljaski. Tamo sam ostao 18 mjeseci.

Dugo smo prou�avali detalje,

zbog pri�e od prije 4 god,

Gordona Arnolda, koji je tvrdio da je o�evidac, kod ograde.

Uo�ili smo bijelu mrlju, pored '�ovjeka sa zna�kom'.

Postepenim uve�avanjem,

shvatili smo da to mo�e biti Arnold.

Arnold je to ispri�ao poznaniku, ali bez reakcije.

Pri�a je do�la do novinara, ura�en je intervju.

Tvrdio je da je bio kod ograde, ali mu niko nije vjerovao.

Jer nije bilo fotografija i snimaka.

Slika M. Murman je potvrdila njegovu pri�u.

Tako�e, pri�a se pojavila 4 god...

prije nego �to smo ga uo�ili.

Kasnije smo saznali da je Arnold nosio vojni�ku kapu,

su�enu pri vrhu, sa oznakama ameri�ke vojske.

To se vidi na fotografiji.

Znamo i da je Arnold snimao. To je vidljivo,

desna ruka je usmjerena ka licu.

Ne�to zaklanja lice. Mogu�e kamera.

D�ekove i Garijeve nalaze su potvrdili nezavisni britanski stru�njaci.

Mjerenja na Dili Plazi, i aparata Meri Murman, potvr�uju...

da je '�ovjek sa zna�kom' mogao ispaliti fatalni hitac.

Odli�an pregled ulice.

Vidi se prostor gdje je bio predsjednik.

Sve vrijeme se vidi. Odli�na pozicija.

Fotografija je krila jo� tajni.

Jednog dana, posmatrao sam je,

i odjednom spazio drugo lice,

iza '�ovjeka sa zna�kom'.

U kacigi i bijeloj majici.

Ugao osvjetljenja je isti kao kod '�ovjeka sa zna�kom'.

�ljem je sna�no osvjetljen.

Sjenka glave pada na ramena. Izvor svjetlosti odgovara fotografiji.

Gleda prema skladi�tu knjiga.

Bilo je bitno da dobijemo nezavisnu potvrdu na�ih nalaza.

Va�an, zanemareni svjedok, bio je skretni�ar Li Bauers.

Radio je u kontrolnom tornju, iza ograde i bre�uljka.

Imao je dobar pregled prostora.

Svjedo�io je pred komisijom.

Rekao je da su, kad je Kenedi do�ao na Plazu, dvojica bila iza ograde.

I da su bili tu prije, tokom, i nakon pucnjave.

Li Bauers je poginuo u nerazja�njenom udesu, 1966.

Njegovu pri�u je potvrdio drugi o�evidac, Ed Hofman.

Gluvonijem, prvi put intervjuisan.

Krenuo sam na posao ranije, imao sam zakazano kod zubara.

Vozio sam autoputem. Znao sam da je Kenedi u Dalasu.

Ovdje sam parkirao auto.

Znao sam da �u odavde, izbliza vidjeti Kenedija.

Stajao sam i �ekao, gledaju�i u smjeru, iz kog je trebalo da se pojavi.

Ugledao sam dva sumnjiva �ovjeka, na parkingu.

1963, nije bilo ovih stabala.

Sa svog mjesta, Hofman je jasno vidio parking, iza bre�uljka.

�ovjek je stajao ovdje, u crnoj kapi i plavoj jakni.

Vidio sam dim. Mislio sam da je cigareta. Ali nije to bilo.

Imao je pi�tolj, i i�ao je ka pruzi.

Dao je pi�tolj drugom �ovjeku, okrenuo se, namjestio jaknu...

i kapu, i mirno od�etao.

�ovjek u prugastoj majici je stao kod trafo stanice. Sa pi�toljem.

Rasklopio je pi�tolj i stavio ga u kutiju za alat.

Zatim je od�etao u pravcu pruge.

Kad je ispod pro�la povorka, shvatio sam da je Kenedi pogo�en.

Prepla�io sam se.

Poku�avao sam da privu�em pa�nju policajcu, na mostu.

Nije me vidio.

Odvezao sam se do mjesta, gdje sam vidio onu dvojicu.

Tamo je bilo mnogo ljudi, i nisam ih vidio.

Oti�ao sam u FBI. Rekli su mi da �utim.

Nudili su mi novac.

Nisu razumjeli da mi je bitnije da ka�em �ta sam vidio.

Nisu htjeli da me saslu�aju.

Osje�am da su ta dvojica bili tim.

I da je onaj sa pi�toljem, iza ograde, ubio predsjednika.

FBI je odmah zapo�eo istragu. Preko 50 o�evidaca je izjavilo...

da je makar jedan hitac do�ao odatle.

Imaju i fotografiju tog mjesta, u trenutku pogotka u glavu.

Neko iz FBI se morao zapitati je li ubica na toj fotografiji.

Znali su, iste ve�eri, da je bio drugi atentator, na bre�uljku.

Postoje�i medicinski dokazi se kose sa pogotkom sprijeda.

Ako je '�ovjek sa zna�kom' pucao, i pogodio predsjednika u glavu,

ti dokazi su krivotvoreni. To implicira zavjeru u vladi.

Gordon Arnold je siguran �ta je vidio.

Na vojnoj obuci, ga�ali su nas bojevom municijom.

Kad metak pro�e pored uha, bubna opna to prepozna kao pogodak.

Zato sam mislio da sam pogo�en.

Siguran sam da je tako bilo.

I senator Jarboro je potvrdio Gordonovo prisustvo na bre�uljku.

Tokom pucnjave, pogledao sam nadesno.

Vidio sam �ovjeka kako se baca 3 metra, i pada kod zida.

Pomislio sam da je to pje�adinac, ili ranjen u borbi, ili obu�en...

da, �im �uje pucnjavu, na�e zaklon.

Slika u boji '�ovjeka sa zna�kom' pokazana je Arnoldu prvi put.

Oduvijek je mislio da nema dokaza njegovog prisustva na bre�uljku.

Li�i na vojnika u ljetnoj uniformi i kapi.

Li�i na moju... Moju uniformu.

Dr�i... Kameru.

Ili ne�to �to mu zaklanja lice.

Li�i na bijelu mrlju.

Li�i na bljesak... Od pucnja.

Ovaj li�i na policajca... Ima zna�ku, oru�je...

Je li ovo '�eljezni�ar', za koga sam Vas pitao, jutros?

Dok sam i�ao do tog mjesta... Nikad nisam nikome rekao da...

sam vidio tog '�eljezni�ara'...

Pored pruge...

Kao da... Neko fotografi�e...

Jasno je za�to sam se povio.

Vidi se pucanj... Bljesak...

Svako, ko bi tu stajao, zaklonio bi se.

Sasvim mogu�e da sam ovo ja.

Isuse!

Ovo je najbli�e... �to sam ikad...

Iskreno, ova fotografija me uznemirava. Ako je istinita...

onda sam ja jedini...

vidio ubicu.

Ubicu predsjednika. Iskreno, da sam za ovo znao...

Ne bih Vam dao in... Intervju.

Sad sam u opasnosti.

Ako je lik stvaran, u pravu su o�evici i teoreti�ari zavjere.

Vorenova komisija je pogrije�ila. Bilo je zavjere.

Ko je upleten? Je li Osvald upleten?

Komisija je uradila jednu dobru stvar.

Detaljno rekonstruisala posljednje Osvaldove dane.

Osvald nije imao prilike da kontaktira zavjerenike.

Moramo se ozbiljno zapitati... Prvi put.

Je li Osvald uop�te pucao?

Potraga za pravim atentatorom je dobila dramati�an preokret.

Zahvaljuju�i mukotrpnoj i rizi�noj istrazi pisca Stiva Rivela.

Moj cilj, u posljednje 4 god, bio je da identifikujem Kenedijeve ubice.

Da skupim dokaze protiv njih, da budu pritvoreni, i saslu�ani.

Jedini put da raskrinkamo ovu zavjeru, i odgovorne za nju,

jeste preko njih.

Rivelova potraga je po�ela prije 4 god.

Prvi pomak je bilo ime francuskog krijum�ara droge,

zatvorenog u SAD. �u�kalo se da on ima va�ne informacije o atentatu.

Preokret je nastao kad sam ga posjetio u zatvoru.

Zvao se Kristijan David. Pripadnik francuskog lanca �vercera heroina.

Bio je �ef korzikanske narko-mafije, u Ju�noj Americi.

Radio je i za brojne tajne slu�be, �irom svijeta.

U zamjenu za advokata, u postupku za izru�enje Francuskoj,

nakon odslu�enja kazne u SAD, pristao je da mi pru�i informacije.

Prvo �to je rekao, vrlo nevoljno, nakon 4-�asovnog ubije�ivanja,

jeste da je znao za zavjeru za ubistvo,

i da mu je, u Marseju, u kasno prolje�e 1963, ponu�eno da ga izvr�i.

To je bio prvi pomak u istrazi.

Na kraju je izru�en.

Ostali smo u kontaktu, intervjuisao sam ga u pariskim zatvorima.

Iz straha da ne bude smje�ten u mentalnu ustanovu,

ili osu�en po staroj optu�nici za ubistvo,

postepeno mi je otkrivao nove podatke.

Tvrdio je da su bila tri atentatora.

Pla�enici, koje je unajmio �ef korzikanske mafije, Antoan Gerini.

Od Gerinija je tra�eno da obezbijedi tri atentatora,

dobro obu�ena, iskusna, da ubiju predsjednika.

Gerini je to u�inio.

U toku jednog razgovora,

David mi je rekao da je bio u Marseju, u kasno prolje�e 1963.

Svake ve�eri je i�ao u Gerinijev klub, da vidi svoje du�nike.

Jedne ve�eri, Gerini ga je pozvao u svoj ured, iznad kluba.

Pitao je zanima li ga jedan ozbiljan 'posao'.

David je pitao ko je meta. Gerini je odgovorio: "Ameri�ki politi�ar".

Kongresmen, ili senator?

Gerini je odgovorio: "Vi�e, vi�e. Najve�a zvjerka."

David je shvatio. Pitao je za mjesto izvr�enja.

Kad je Gerini rekao da je u SAD, David je odbio,

smatraju�i to previ�e opasnim.

Dao mi je ime samo jednog atentatora,

pravdaju�i se da su druga dvojica �iva,

i zbog zakona omerte i vendete korzikanske mafije.

Ako ih prekr�i, ubili bi ga.

Ali, dao mi je ime onog, preminulog.

Rekao je da se zove Lisien.

Dugo sam, po Parizu i Marseju, tra�io podatke o tom Lisienu.

Preko novinarskih, policijskih, i obavje�tajnih veza, saznao sam...

da je to Lisien Sarti, korzikanski pla�eni ubica, i krijum�ar droge.

Ubijen je u Meksiko Sitiju, 1972.

David je potvrdio da je na njega mislio.

Bio je ludo hrabar, �to su mu zamjerali ljudi iz njegovog miljea.

Ali, to ga je svrstalo u najbolje pla�ene ubice, i narko-dilere.

U strahu za �ivot, David je odbio da imenuje preostale atentatore.

Ipak, polako je otkrivao razvoj operacije, zapo�ete u Marseju.

U jesen 1963, atentatori su iz Marseja odletjeli u Meksiko Siti.

Tamo su boravili oko mjesec dana.

U ku�i 'kontakta'.

Onda su ih odvezli do grani�nog prelaza Braunsvil, Teksas.

U�li su u SAD, sa italijanskim paso�ima.

U Braunsvilu ih je pokupio �lan �ika�ke mafije.

Razgovarali su na italijanskom.

Odvezeni su u Dalas, smje�teni u '�tek'.

Par dana su fotografisali Dili Plazu.

Uve�e, u '�teku', smi�ljali su plan unakrsne vatre, iz tri oru�ja.

Na konkretno pitanje o ubistvu, David je bio precizan.

Dvojica su bila u zgradama, iza limuzine.

Jednoj visokoj, i jednoj niskoj. U skoro vodoravnoj poziciji.

Nemogu�e je objasniti rane bez ubice sa gotovo vodoravne pozicije.

U posebnom razgovoru, pitao sam ga,

na osnovu saznanja o Sartijevoj praksi preru�avanja,

je li mu ikad to pomenuo.

�ta misli� pod tim?

Pitao sam je li Sarti pominjao druga�iju odje�u, od uobi�ajene.

Razmislio je, i rekao: "Nosio je uniformu."

Na pitanje koju, odbio je da odgovori.

Ali je dodao da se, u ovim operacijama, uvijek kamufliraju.

Npr, ako je blizu kasarna, preobuku se u vojnike.

Rekao je da su bila 4 hica. Prvi, otpozadi, pogodio je Kenedija u le�a.

Drugi, isto otpozadi, pogodio je drugog �ovjeka u autu.

Tre�i hitac, sprijeda, Sartijev, pogodio je predsjednika u glavu.

�etvrti hitac, otpozadi, proma�io je limuzinu.

Tri strijelca, �etiri hica, tri pogotka, jedan proma�aj.

Dodao je da su dva hica ispaljena skoro istovremeno.

Rekao je da su, u panici, koju izazovu ovakvi doga�aji,

mogli pobje�i sa Dili Plaze, i vratiti se u '�tek'.

Naglasio je da nipo�to ne treba odmah bje�ati iz '�teka'.

Zato su ostali u '�teku' desetak dana, dok se stvari nisu slegle.

Onda su privatnim letom oti�li u Montreal.

Tamo su sreli ljude koji 'rade' ulaske i izlaske iz zemlje.

Oni su ih vratili u Marsej.

Nakon ove pri�e, izlo�io sam mu problem manjka kredibiliteta.

Pitao sam ima li iko da potvrdi navode.

Razmislio je i rekao da potra�im Mi�ela.

Mi�el Nikoli je mogao biti svugdje.

Biv�i narko-diler i dou�nik, postao je za�ti�eni svjedok vlade SAD.

Tra�io sam ga po Evropi, i cijelom ameri�kom kontinentu.

Pre�ao sam hiljade kilometara, pri�ao sa stotinama ljudi.

Dobijao sam mnogo dezinformacija.

Slao sam mu �ifrovane poruke, preko novina, �irom svijeta,

jezikom, razumljivim za njega.

U junu 1986, na�ao sam slu�benika ameri�ke vlade, koji je znao gdje je.

To je bio visoki zvani�nik DEA.

Ubijedio sam ga da me pove�e sa Mi�elom, ne govore�i mu razloge.

Moj DEA kontakt mi je rekao da mu je, za 30 godina karijere,

Mi�el najbolji svjedok, koji nikad ne daje dezinformacije.

Rekao je da Mi�el govori samo istinu.

Drugi DEA zvani�nik, sa kojim sam pri�ao u Marseju,

rekao je da je Mi�el "zlatni svjedok".

Jeste li skoro kontaktirali sa Kristijanom Davidom?

Nisam. -Koliko dugo?

Otkako... Otkako smo bili u Brazilu.

Vidio sam ga u zatvoru, u prolazu.

Nismo kontaktirali.

Kad ste posljednji put kontaktirali?

1972, vratili smo se iz Brazila.

Sreli smo se u zatvoru, nakratko, u sudnici. To je sve.

Samo sam ga spazio. To je sve. Otad ga nisam vidio.

Tokom tri uzastopna razgovora,

Mi�el je potvrdio da je Sarti jedan od atentatora.

Provjeravao sam detalje, koje mi je David dao.

Mi�el je potvrdio svaki, osim dva, za koje nije znao.

Rekao je da je podatke dobio iz istog izvora, kao i David.

Sreli smo se u baru... U Argentini... Mislim, 1966...

Kristijan David je bio prisutan. Bilo je nekoliko na�ih zemljaka.

Sklopio se mozaik.

Mi�el je Stivu rekao imena druge dvojice atentatora.

Tra�io je potvrdu od svog prvog izvora,

koji je �ekao su�enje, u zatvoru.

Oti�ao sam kod Davida, dao mu imena. Potvrdio ih je.

Kad sam mu pokazao fotose iz vazduha Dili Plaze,

odmah je tra�io da poka�em �eljezni�ki most.

Pokazao sam, i on je rekao da je Sarti htio tu da bude.

Ali, tog jutra, most je bio obezbije�en,

pa je morao da se premjesti na "brda�ce sa drvenom ogradom".

Iza ograde, odakle je ispalio hitac.

Naglasio je da je Sarti koristio rasprskavaju�e zrno.

I da je jedini koristio tu municiju.

Nije htio da pojasni. Nisam shvatao o �emu se radi...

dok nisam pitao Mi�ela.

Na pitanje je li Sarti koristio rasprskavaju�e zrno,

Mi�el je uzdahnuo, i odgovorio potvrdno.

Da, to je Lisien Sarti.

I ja sam ponekad imao tu municiju, ali ju nisam koristio.

�ta je prednost te municije?

Pravi... Pravi ve�u ranu.

I ne ostavlja tragove.

Mi�el je potvrdio Davidov podatak da su ubice ispla�ene u heroinu.

Oti�ao je i dalje.

U prvom razgovoru, rekao je da je, ne znaju�i o �emu se radi,

on pretvorio heroin u ke�, za ubice.

Nazna�io je da su trojica do�la u njegov stan,

u Buenos Airesu, u mjesecima nakon atentata.

Sa "zna�ajnom koli�inom heroina".

Bio je iznena�en, jer ti ljudi nisu dilovali heroin.

No, kao osoba koja 'vidi i �uti', samo je drogu pretvorio u gotovinu.

Jesu li Vam ikad rekli ko stoji iza ovog 'posla'?

Ne. David mi je rekao da stoji neko iz mafije. Ne znam ko.

Ta pri�a kru�i i po francuskom podzemlju, u Ju�noj Americi.

Da.

Uvjeren sam da je Marselo, iz Nju Orleansa, zapo�eo operaciju.

Povezao se sa Marsejom, preko Trafikantea, bliskog sa Gerinijem.

Vrlo je mogu�e da je �ankana upleten,

ako je �ika�ka mafija pokupila ubice, na granici.

A �injenica da su Sartijevi klijenti bili uglavnom iz Njujorka,

i da su atentatori napustili SAD...

preko Montreala, vezanog za njujor�ku mafiju,

sugeri�e i da je Gambino upleten.

Za�to su tra�ili inostrane ubice?

Po mom mi�ljenju, da... Da zametnu tragove.

Da zavaraju... Da zavaraju vladu.

Te�e je u�i u trag inostranim ubicama. Po mom sudu.

Mafija je unajmila bijelce, jer se radilo o ameri�kom jugu.

Nisu mogli da unajme ubice iz centara u Bejrutu i Hong Kongu.

Tra�ili su vrlo iskusne i vje�te ubice.

Zatim, ako 'padnu', da ih ne pove�u sa ameri�kom mafijom.

I nepoznate ameri�koj policiji.

I na kraju, ubice koje �e �utati, ako ih uhvate.

Pla�ene ubice ne zanima ko je �rtva.

U zavisnosti ko je u pitanju, ve�a je zarada. To je sve.

Ali, to je bio predsjednik SAD.

Ako su to uradili... Nije ih bilo briga.

David je odbio. Neki drugi nisu.

Sarti, je li on bio sposoban za to?

Da. On je ubica. To nije pitanje osje�anja. Ne, za njega.

Nisam mogao vi�e da istra�ujem sam. Tri godine sam to radio.

Bila mi je potrebna podr�ka dr�ave.

Povjerio sam saznanja slu�beniku DEA, koji me povezao sa Mi�elom.

Na temelju Mi�elove izjave, i svoje istrage,

odlu�io je da se stvar zvani�no ispita.

Prvo smo zajedno saslu�ali Mi�ela.

Na moje ogromno olak�anje, Mi�el je pred njim ponovio isto.

Tako sam uklju�io vladu u svoju istragu.

Slu�benik DEA je smatrao neophodnim da obavijestimo FBI,

jer je slu�aj bio njihova nadle�nost.

Slu�benik DEA je moja saznanja predao FBI, 1987.

Slu�benik FBI je saslu�ao Mi�ela, i povjerovao mu.

O�ekivao sam da �e, na osnovu izjava kredibilnih svjedoka,

vlada podi�i optu�nice, i pohapsiti imenovane ljude.

No, ni�ta se nije desilo.

Saznao sam od Davida, i drugih izvora,

da je za logistiku bio zadu�en...

drugi marsejski gangster, bitna figura,

Pol Mondoloni.

Karika izme�u Gerinija i ameri�ke mafije. Posebno Trafikantea.

Povezali su se u Havani, u kockarnici, koju je vodio Mondoloni.

Kontaktirali su i kad ih je Kastro prisilio da presele poslove u Montreal,

i tamo uspostave heroinski krijum�arski kanal.

Mondoloni je bio idealan za sprovo�enje zavjere.

Oba slu�benika su smatrala da za Veliku porotu trebamo dva svjedoka.

Imali smo Nikolija. Smatrali su da nam treba i David.

David je odbio da svjedo�i dok ne bude slobodan. Pla�io se za �ivot.

Sve to je bilo mu�no, neizdr�ivo.

Ubice su identifikovali svjedoci, kredibilni �ak i za vladu.

Mo�emo ih ��epati, uhapsiti, a ni�ta se ne doga�a.

Dok oni ne budu uhap�eni i saslu�ani, ako su zaista krivi,

ne�emo razrije�iti ovu zagonetku, i saznati istinu.

To je nedopustivo.

David je jo� u pariskom zatvoru, optu�en za ubistvo policajca, 1966.

Uporno tvrdi da je nedu�an.

Njegov advokat vjeruje u njegove tvrdnje, i poznavanje podzemlja.

David nije bilo ko. On je ozbiljan �ovjek.

Ameri�ke vlasti to znaju.

Bio je dugo u zatvoru, ali je dosta napravio u �ivotu.

Ako David ne�to ka�e, to je ozbiljno.

Ali David odbija da govori o detaljima atentata, �ak i svom advokatu.

Rekao je: "Da, znam neke stvari."

Pitao sam ga: "Mo�e� li mi re�i te stvari?"

Ne. Govori�u kad budem slobodan.

Ali ti mogu napisati ono �to znam.

Pristao sam.

Napisao mi je pismo. Zape�a�eno.

Na koverti pi�e...

Moj advokat mora �uvati ovo pismo u sefu, dok ja ne budem slobodan.

Ne smije se otvarati bez moje dozvole.

I dva svojeru�na potpisa.

Mislim da su u ovoj koverti podaci, va�ni za pronala�enje ubica.

Mislim da je bilo vi�e ubica. Ne jedan.

Mislim da to krije ova koverta.

Novootkriveni dokazi kona�no obja�njavaju mnoge enigme atentata.

Npr, krivotvorenje medicinskih dokaza da se skriju...

razorne posljedice dum-dum metka, koga je, sa bre�uljka, ispalio Sarti.

Pravilna autopsija bi odmah otkrila taj metak, ka�e dr. Siril Vekt.

Rasprskavaju�e zrno se raspada kad udari u metu.

Neki ga zovu 'eksplozivni metak', neki 'dum-dum'. To nije istovjetno.

Najta�niji naziv je 'rasprskavaju�e zrno'.

Ako je to zrno ispaljeno zdesna,

raspalo bi se na stotine komadi�a,

ne ostavljaju�i upotrebljive tragove.

Bilo je par�i�a metala, koji nikad nisu neutronski analizirani.

Bez toga, ne mo�emo znati da li svi fragmenti dolaze od istog metka.

Da je mozak seciran, znalo bi se je li bilo drugog atentatora,

i je li koristio rasprskavaju�e zrno, pucaju�i zdesna.

Uvjeren sam da Osvald nema veze sa atentatom.

Pa�ljivo je odabran za �rtvenog jarca.

Po podacima do kojih sam do�ao,

svi konci zavjere vode do ameri�kih tajnih slu�bi.

Trafikante i �ankana su kovali zavjeru sa CIA da ubiju Kastra.

Gerini je imao veze sa CIA i OSS, jo� od 1943.

Osvald je bio sitni operativac.

Iako mislim da CIA nije direktno upletena u atentat,

dan poslije su bili u vrlo kompromituju�em polo�aju.

Zavjerenici su ih lako mogli ucijeniti da zata�kavaju.

No, mafija nije mogla djelati sama.

Imaju�i u vidu zamr�enost zavjere, i 25-godi�nje zata�kavanje.

Puk. Prouti je vodio 'posebne operacije' vojske, za vrijeme Kenedija.

Smatra da su odgovorni drugi centri mo�i.

Ovo je nesumnjivo operacija 'unajmljenog ubice'.

To nije novo.

U ovom priru�niku o atentatima u Latinskoj Americi pi�e...

U Latinskoj Americi treba unajmljivati kriminalce za posebne 'poslove'.

'Poslovi' su ubistva.

Ako to pi�e u vladinom priru�niku, �tampanom posljednjih par godina,

sigurno je ista metoda kori�tena u Kenedijevo vrijeme.

Znam to iz iskustva. Bavio sam se time.

Zna�i, pla�ene ubice mo�e unajmiti svako, ko mo�e da plati.

I va�nije, ko je dovoljno mo�an da zata�ka stvari.

Jedno je izvr�iti ubistvo, a sasvim drugo zata�kati da ste ga izvr�ili,

ili unajmili nekog da ga izvr�i. To je te�e.

Zato su upotrijebili Vorenov izvje�taj da skriju svoje pla�ene ubice.

Ko je unajmio ubice, i ima mo� da to zata�ka, preko Vorenove komisije?

Samo najvi�i centri mo�i.

Oni nisu nu�no samo iz vlade, ili samo iz korporacija,

ve� u spletu tih institucija.

Ina�e, kako bi natjerali predsjednika Vrhovnog suda da sudjeluje?

Dalasku policiju, i mnoge druge? Medije?

Sve medije.

"Osvald je izvr�io atentat sa 3 hica", to je jedina verzija u medijima.

To je apsolutna neistina.

Su�tinski je va�no da Amerikanci znaju...

da je mogu�a nasilna smjena vlasti,

da su mogu�i pu�evi u SAD. Da se to desilo atentatom na Kenedija.

Da bi ih osujetili, u budu�nosti,

moramo otkriti centre mo�i, odgovorne za taj atentat,

i 25-godi�nje zata�kavanje.

U protivnom, to �e se ponoviti.

Kao �to smo objelodanili aferu Votergejt, tajne Vijetnamskog rata,

'crne operacije' u Centralnoj Americi, svrgavanje legitimnih vladara,

npr, Aljendea u �ileu, itd.

Tako moramo raskrinkati i politi�ko ubistvo, u na�oj zemlji.

Koliko god to bilo bolno, i destabiliziraju�e u jednom periodu.

Koliko god to bilo neugodno za neke pojedince i ustanove.

Ako su ubili Kenedija, mogu i nekog novog predsjednika, u budu�nosti.

prevod i adaptacija Adela sempeRFidelis