Original subtitles

Moje ime je Johannes,

i imam uvjet.

Ja sam �ovjek.

Prvo sam to shvatio kada sam pao na lice na betonskoj plo�i

na pla�i u Italiji.

Bilo mi je �etiri.

I bilo mi je jasno:

u pla�e se ne mo�e pouzdati,

mrzio sam Italiju,

i snovi se mogu sru�iti.

�ovjek je narativno bi�e.

Izra�ujemo emocionalne strojeve...

tzv. pri�e, za komuniciranje

da dijelimo svijet u kojem �ivimo

i �inimo ga zajedni�ki do�ivljivim.

I prili�no smo dobri u tome.

Od primordijalnog zoolo�kog vrta mendeliziran u mozak primata,

ili smo bje�ali od velikih ma�aka

ili pri�ali drugima o na�im bjegovima

iz kand�i velikih ma�aka.

Sjede�i oko logorske vatre

tuma�e�i i ra��lanjuju�i svijet,

napla�uju�i ga sa zna�enjem,

bez obzira dr�e li se detalji na Wikipediji ili ne.

Ljudi su tako�er politi�ko bi�e,

iako se mnogim �lanovima moje vrste ne svi�a ta ideja.

Naviknuti su na to.

Ne mo�ete izbje�i biti politi�ki.

Trenutak kada se odlu�ite kupiti Red Bull� bez �e�era u Walmartu�,

po�inite politi�ki �in.

Isto vrijedi i kada povu�ete bez naknade

hip-hop verziju Pachelbelova Canon u D

u ko�aricu za kupnju @

** pond5.com **

Politika je praksa distribucije mo�i i resursa

unutar odre�ene zajednice, kao i me�usobni odnos me�u zajednicama.

To�ka.

Projiciramo odre�enu pri�u na svijet.

Pri�a se razlikuje ako ste ljevi�ar, progresivan ili konzervativan,

ali budite sigurni,

ve�ina ljudi koje znam koji sebe nazivaju anarhisti

su samo glupi libertari.

Mi komuniciramo svoja gledi�ta uz pomo� pripovjednih i konceptualnih pre�aca.

Skra�enim pojmovima kao �to su:

"sloboda" ili "privatnost" i tako dalje.

Ovi pre�aci su va�ni.

Ako je netko nazvao "globalno zagrijavanje" ne�to druga�ije,

recimo, 'rak atmosfere,'

ne biste imali problema obja�njavati za�to je to lo�a stvar.

Uvijek sam �elio stvoriti pojmovnik svih va�nih pojmova.

Zato �to je Isus jebeni 'McKrist,

oni uvijek koriste i zlostavljaju u zajedni�kim odjeljcima na World Wide Webu.

Htio sam dati nekima od ovih zlatnih teleta diskursa drugi pogled,

objasniti, ponovno procijeniti, i mo�da ih �ak �rtvovati.

Sura�ivao sam sa svojim dobrim prijateljem Ishan Ravalom,

koji se svakako podudara u mojim politi�kim sklonostima.

Mislim, pogledaj, obojica dr�imo ruke na na�im bradama

u na�im Google profilnim slikama.

Pompozni mali jeba�i smo.

I zato �to znam mnogo kreativnih izvo�a�a

koji �e u�initi gotovo sve za gotovo ni�ta,

odlu�io sam napraviti ovaj film.

Koliko dugo moram dr�ati ovo sranje? Te�ko je!

Pa, mo�e� ga staviti u svoj �ivotopis. Mislim daj... jo� malo.

I koristili smo moj auto.

Ti si glava prijevozne flote, mo�e?

Onda, dobro, nikada ne zaboravi,

ne mrzi� Italiju,

mrzi� kapitalizam.

Koja velika rije�! Tako velika!

Kapitalizam.

Jedna od najve�ih rije�i koje znam... a znam puno rije�i.

Tu je

"Tr�i�te" (istina, ali to zvu�i malo previ�e misti�no).

Oh! Mislim da je to Brian Ewok.

Dobro je imati udobno sjedalo

na mom omiljenom hippster kafi�u i vinskom baru

u�ivaju�i u besplatnom be�i�nom internetu

iz mre�e �ija je lozinka "Helvetica."

Ja samo gledam svoja posla,

kad budem uo�en od Madame Juju,

vlasnice prijateljskog hippster caffea i vinskog bara

koja se znoji jogom.

Bok. Kako vam mogu pomo�i?

Dupli eggnog frappucino s tofu-kru�nim halibutom?

Postoji naljepnica za kandidata Zelene stranke iza bara.

Oh, ja volimZelene!

Tako prijateljski! Tako bri�no!

Tako mazno!

Marx je jednom nazvao Dr�avu

Odborom za upravljanje zajedni�kim poslovima cijele bur�oazije.

Zahvaljujemo nepostoje�em Bogu za to!

Jer gdje je upravljanje mogu�e, tako je mogu�e i pogre�no upravljanje.

I neki dijelovi bur�oazije,

osobito onih koji rade znojnu yogu i �uvaju svoja srca zdravim,

mogu biti uvjereni da koriste taj odbor protiv njihovih interesa.

Uglavnom, postoje ljudi koji posjeduju sredstva za proizvodnju.

Recimo fancy aparate za kavu, ili poslu�itelje, farme, ili farme poslu�itelja.

To je bur�oazija.

A onda postoje ljudi koji ne posjeduju sredstva za proizvodnju ili kapital,

pa moraju prodati svoj posao.

Radnici. To su sve baristi i sendvi� umjetnici

i Ryanair® prijavno osoblje.

Ali �ak i ako bur�oazija, �to uklju�uje Madame Juju,

mo�da ne�e biti ujedinjeni u svojim politi�kim anga�manima

oni igraju istu svrhu.

Nije njezina krivnja.

Nije moja krivnja.

U svim uglovima i korteksima njezina mozga,

ona bi to mogla smatrati svojim poslom.

Nevin �ivot.

�ak i, slu�bu zajednice.

Oh, apsolutno! Ljudi me vole.

Ja sam Maggie Gyllenhaal od sla�enja kola�a na bazi �afrana.

Sve to, mo�e biti.

Ali kapitalizam je ve�i od bilo koga od na�ih �ivota i volje.

On proizvodi neto u�inke koje neki kapitalisti ne shva�aju.

Srce Madame Juju mo�da ne�e biti vo�eno profitom,

ali njezin posao mora biti.

Novac mora zaraditi vi�e novca.

Potrebno je vi�e novca

tako da mo�e pratiti natjecanje kafi�a i vinarija,

koji se stalno pojavljuju i poku�avaju nadja�ati Madame Juju.

To me tjera na pla�.

Nije mi �ak dovoljno da zaradim novac koji sam ulo�ila.

Mora postojati dobar povratak ulaganja.

Mora postojati nadogradnja da zadovolji najnovije

brze, za�injene, raspr�ene trendove;

ili zadr�i pla�anje sve ve�e stanarine

tako da kava ne poskupi.

U suprotnom, svatko �e i�i kod...

Monsieur Dudua niz ulicu.

To je istina.

Njegova kava je u redu,

ali njegov izbor vina je izvan ovog svijeta.

Dakle, gospo�a Juju je prisiljen smanjiti tro�kove

ne �tite�i okoli�,

ili ispla�ivanjem super-niske pla�e.

Vrlo je tu�no

ali, doniram Amnesty International.

Sveukupno, bogatstvo svijeta pove�ava se na strani kapitala,

bio novac neinvestiran i stagnantan...

Postoji nekoliko trilijuna dolara okolo kao to danas.

ili potrebne stvari za i po poslovanju.

A bogatstvo se smanjuje na strani svijeta

gdje su tro�kovi rezani.

Ljudi koji rade za pla�e i sam svijet.

Uzmi rak u atmosferi.

Na�alost, to nije nuspojava kapitalizma,

ve� znak njegova normalnog funkcioniranja.

Sustav se zadnjih stotinu godina,

kretao na jeftinoj nafti i �ine�i veliku dobit s njom.

Novac jo� treba zaraditi vi�e novca.

Sve vi�e i vi�e stvari mora biti zamjenjivo za novac.

Sve od gumenih medvjeda do sekvence DNA,

do emisije uglji�nog dioksida.

Ali Friedman ka�e da

je ekonomska sloboda preduvjet za politi�ku slobodu.

Opa, opa, opa, opa, opa!

Ne tako brzo, gospo�o Juju.

Pa, sloboda je i ogromna rije�, da, da, ali

u kapitalisti�kom dru�tvu

postoji samo jedna sloboda:

sloboda tr�i�ta.

U svom korijenu, kapitalizam se temelji na tri jednostavne stvari:

radu za pla�u,

privatnom vlasni�tvu ili kontroli sredstva za proizvodnju,

i proizvodnje za razmjenu i dobit.

I sve je prodano s obe�anjem slobode.

Ali to je bila istina od po�etka vremena.

Kapitalizam nije nastao prema prirodnim zakonima

koji proizlaze iz ljudske prirode.

�irilo ga je organizirano nasilje.

Koncept privatne zemlje

i sredstva za proizvodnju mogu izgledati kao prirodno stanje stvari sada,

me�utim, trebali bismo se sjetiti da je to ljudski koncept...

Prvo na mjestima poput Engleske:

ugovori su istjerali samodostatne seljake sa komunalnog zemlji�ta

u gradove da rade u tvornicama.

Pod vladavinom samog Henry VIII,

pogubljeno je 72,000 ljudi

zbog lutanja.

Je li to sloboda?

Kasnije, kapitalizam se brzo i nasilno pro�irio svijetom.

Sje�a� li se te lijepe djevoj�ice, Alice?

Oh, da, svakako!

Ljupko!

Upala je u �udesa, koristila resurse,

i vrlo je osu�ivala doma�e stanovni�tvo.

Pokvareno britansko imperijalisti�ko deri�te!

Ali Nijemci nisu bili puno bolji.

Godina je 1818.

Sna�ni njema�ki trgovci po�eli su profitirati

od prekomorske trgovine u Aziji i Africi.

Njema�ko carstvo podr�alo je ovo pro�irenje osvajanjem velikih koli�ina zemlji�ta

i uspostavilo takozvane "protektorate".

Uz prijevaru, Bibliju, alkohol i nasilje,

njema�ko carstvo je naraslo na zapanjuju�ih 2,6 milijuna �etvornih kilometara,

pet puta ve�i od Njema�ke...

dosegnuv�i tre�e mjesto u kolonijalnoj mo�i,

odmah nakon Engleske i Francuske.

Sljede�a sarkasti�na narodna pjesma, napisana 1819,

ima svoju perspektivu o tom pitanju:

Ali �ekaj!

Volim crne ljude.

Imaju ritam.

Jednakost i pravda za sve.

Ne svi�aju mi se super bogati.

Srednja se klasa napada.

Prokleti politi�ari su krivi.

Najslobodniji kozmopolitski ljudi

nemaju povjerenja u javne institucije, ideale i politi�are.

Zna�aj lijevih autora

poput Michaela Moorea ili, Noam Chomsky,

pokazuje da su na�i kolege ljudi dobro znali

ono �to Moore tvrdi da je stra�na istina,

ali djeluju kao da ne znaju.

Moramo shvatiti da je svatko dio problema.

To su na�e navike, na�i postupci, koji podr�avaju igru.

Nema dobrog ili lo�eg kapitalizma.

Nejednakost je sastavni dio kapitalizma.

Sve �to uklju�uje ljude, tretira se kao puki resurs.

Volim punk rock.

Izra�ujem vlastite veste.

Recikliram plasti�ne boce.

U�ivam u knjigama Terrya Pratchetta.

Budist sam.

To je lijepo od tebe.

Ali zapamti da tr�i�ni kapitalizam

najavljuje kvazi-znanstveni diskurs

marketinga i odnosa s javno��u

i sve vi�e, isto�nu religiju,

da preporu�i proizvode potro�a�ima

kao nu�no sredstvo u liberalnoj potrazi za sre�om,

samo-ispunjenju i osobnoj slobodi.

Ponekad postoji toliko ljepote na svijetu!

Osje�am se kao da je ne mogu podnijeti!

Pa, kapitalizam ima svoje padove.

Ali, daleko je bolji od komunizma... ... koji je stvarno lo�!

Ubijao je ljude!

Jo� gore... nije uspjelo.

Citirajmo samoga Marxa:

"Kategori�ki imperativ

"je uni�titi sve odnose

"u kojem je �ovjek

poreme�eno, porobljeno, napu�teno, prezreno bi�e."

Ovaj imperativ vrijedi za sve uvjete.

�ak i one stvorene izopa�enim pogre�nim tuma�enjem njegovih spisa.

Dr�avni komunizam je ubio mnogo ljudi

i tu�nu istinu

je da se temelji na na�elu dr�ave.

Stvorio je oblike imovine.

Imao je banke, policiju, �ak i tr�i�te.

Dr�avni komunizam bio je lo�e prilago�en,

isprekidana ina�ica pravila kapitalizma.

Ne bismo trebali plakati za time.

Istina, i socijalizam ka�njava visoke postignu�a,

nagra�uje lijenost, smanjuje slobodu i gu�i izbor.

Ayn Rand ka�e,

Ayn Rand umro je na blagostanju.

da socijalizam gasi natjecanje,

ometaju�i tehnolo�ki progon.

Mogu li sko�iti na napomenu,

da je jedan od najve�ih kooperativnih projekata

i planiranih gospodarstava

ironi�no,

projekt Apollo

da dovede ameri�ku srednju klasu na Mjesec.

Dakle, imamo...

... i tehnologiju...

Ja sam na �est G.

Ispri�aj me na trenutak...

Ovo je Hans Platzgaumer.

On voli pivo i krvave filmove...

u talijanskoj tradiciji.

On je strastveni igra�.

Isuse!

Trebat �e malo podmazati i kamion za vu�u

da izvadi� moju �izmu iz dupeta!

Ima� li minutu da razgovaramo o ne�em va�nom?

Ha?

Odakle dolazi taj glas?

Ja sam tvoj cerebralni korteks.

Slu�aj!

To je �udno.

Kroz tamu, a ne toliko mra�no tisu�lje�a ljudske povijesti,

smo se organizirali u neprijateljske klike,

zajednice i nacije.

Svjetski doga�aji bili su kao smrtonosne ping-pong loptice koji jure prema nama.

I ove su skupine bile vesla, �iji je cilj bio

ukucati loptu na tu�i sud.

Koja je luda-guzica metafora!

Dodajte vojnu mo�,

kao sredstva za dr�anje na mjestu

obustavljenog sustava distribucije

u kojem radnici stvaraju sve vi�e i vi�e ekonomske vrijednosti

za pla�e... koji nikada nije posve rasla po istoj stopi.

I, e,

natjecanje je postalo tkanina

u koju je odjeven svakodnevni �ivot.

Potrebna tehnologija

za globalnu suradnju

nije postojala.

Stvoreno je nadmetanje

kao zadani na�in u interakciji sa svijetom.

U svom nje�nijem obliku, natjecanje zna�i da nitko nije ubijen.

Gladijatori su se okrenuli nogometu...

ili su se okrenuli stolnom tenisu.

Do 1972,,

ra�unala su postala dovoljno napredna za simulaciju natjecateljskih igara...

i Pong je ro�en.

Pong. Kaj?

Ljudi su konkurentna vrsta.

Ali ne smijemo zaboraviti da je suradnja i altruizam

su isto usa�eni u mozak.

Ali kakve to ima veze s tim video igrama stare �kole?

Ako ne �elimo da Pong loptica da iza�e sa stola,

mo�emo programirati ra�unalo za bolju kontrolu lopatica

nego bilo koji �ovjek mo�e.

Na�a �elja za igranjem natjecateljskog Ponga

protiv drugih ljudi kroz zastarjelu operaciju ruku

nije ni�ta drugo nego isprazno pokazivanje nadmo�i.

Nema drugoga smisla natjecateljskom igranju u ra�unalnoj dobi.

Koji stvarni zajeb? Zajeb! Zajeb!

To samo va� limbi�ki sustav, poku�ava se mije�ati.

Obratite pozornost na mene.

Tehnologija bi nas mogla spasiti, ako bismo dopustili.

Imamo dovoljno materijalnog bogatstva za sve na planeti

da imamo �vrstu ku�u i stalnu opskrbu hranom.

Ako se prestanemo natjecati

i upotrimo na�u globalnu komunikaciju i ra�unalne mogu�nosti

za poravnavanje polja za igru.

Ali, natjecanje je divno!

Do�ao sam ovamo �vakati �vaka�u i pra�iti tur!

I ponestalo mi je �vaka�ih.

Konkurentni sustavi, kao �to su evoluciju i kapitalizam,

su izvrsni u stvaranju nepredvidljive promjene vrlo brzo.

Ovo je probni sustav pogre�ke.

Ako tra�ite �irok izbor izlaza,

konkurentni sustavi su najbolji.

Ne samo da �e proizvod takvih sustava imati tendenciju pobolj�anja tijekom vremena,

oni �e ispuniti svaku ni�u koja im je na raspolaganju.

Kompetitivni sustav, kao �to je tr�i�te

tako�er ima svoje zasluge kao cenzor

u pribli�avanju �to i koliko ljudi �ele.

Vidi�! Vidi�, to je dobra stvar!

Natjecanje mo�e biti velika inspiracija da razvije vje�tine povezane s ciljem.

�to je super, ako je potrebna inspiracija

... a vje�tine su korisne.

U sustavu poput Ponga, me�utim,

upravo si zavr�io boljim igranjem Ponga.

Konkurentni sustav, tako�er

izvrstan je za to da ljudi koji su naprijed u igri

dobiju to�no ono �to �ele, kada to �ele.

Jastreb koristi visoko razvijen vid da uhvati plijen.

i svjetski prvaci koriste njihovu vrhunsku kupovnu mo�

da bi dobili iPad �.

Hej, hej, hej, hej!

Ne govori o proizvodima Steve Jobsa uzalud!

Ljuti� me!

Iako konkurentni sustavi proizvode dobre stvari,

kao �to su ljudska bi�a i diet cola,

tako�er zavr�avamo sa stvarima

poput vunastih mamuta i vo�enih raketa.

To je stra�no neu�inkovit na�in proizvo�enja stvari koje ljudi trebaju.

Ve�ina energije u konkurentnom sustavu

nije potro�ena za proizvodnju proizvoda,

ve� u borbi da ostane konkurentna.

U evoluciji, ovaj se gubitak manifestira

u manje po�eljnom ciklusu

prilagodbe-predrasuda grabe�ljivaca,

gdje se tro�i vi�e energije za pre�ivljavanje, nego u�ivanje u �ivotu.

U kapitalizmu

to rezultira istom vrstom odnosa,

osim izme�u onih s kapitalnom vrijedno��u i onih bez.

Ljudi koji nemaju vrijednost kapitala

zarobljeni su rade�i za one koji imaju.

I njihova je energija usmjerena prema odr�avanju svoga tima...

konkurentnim.

Ja sam timski igra�.

U na�em konkurentnom sustavu

ve�ina korisnika energije su suvi�ni i rasipni.

Redundancija je rezultat izgubljenog nadzora

kada vi�e ljudi radi na isti problem na razli�itim timovima.

Tim Coke � i tim Pepsi � oba rade na problemu Cole.

Ali svi tro�e

ogromne koli�ine resursa bore�i se protiv drugoga.

�ak i unutar navodnog kooperativnog dru�tva,

ve�ina tvrtki postoji u cilju podr�ke drugim poslovima.

Koliko bi se proizvodnja na�ih bitnih dobara smanjila

ako bismo ostavili svoje ra�unovo�e

i sve ljude koji im dostavljaju ra�unala

i sve osobe koje tiskaju bro�ure za prodava�e ra�unala.

i ljude koji proizvode tintu za te bro�ure

i ljude koji proizvode pakiranu hranu

za voza�e kamiona koji voze te materijale okolo?

Vidjeli smo napuhavanje onoga �to David Graeber naziva:

"glupi poslovi."

Glupi poslovi?

Usluge, poput financijskih stvari ili telemarketinga.

�ak i pomo�ne industrije poput kupanja za pse i cjelodnevnu dostavu pizze

postoje samo zato �to svi ostali

tro�e toliko vremena rade�i u svim ostalim.

U Pongu,�injenicu da va� protivnik stalno udara lopte na vas

zna�i da mora� tro�iti sredstva brane�i svoj cilj,

umjesto da koristi� svoje vrijeme za plemenitija nastojanja.

To zvu�i kao propaganda.

Dosadno!

Mo�emo li gledati horor film umjesto toga?

Dosadno!

Mo�emo li ponovo slu�ati propagandu?

Evolucija i kapitalizam doveli su nas do to�ke

gdje je mogu�e pokrenuti sebe iz na�eg trenutnog stanja.

Stvari koje su neko� bile natjecateljske igre,

sada bi trebale biti kooperativne, ili uop�e nisu igra.

Imamo potrebnu ra�unalnu snagu

kako bi osigurali proizvodnju osnovnih dobara i optimalno ih distribuirati.

Mo�emo mudro odgovoriti na globalne krize.

Prekidanjem ovisnosti o tr�i�tu,

mo�emo stvoriti gospodarstvo slo�enosti,

nepredvidivosti

i istinske slobode

koju je omogu�io kapitalizam

ali i ograni�io.

U novom svijetu

mo�i �emo se opustiti

i pustiti tehnologiju da obavlja posao.

Isprobajte!

Ja kontroliram loptu

i ne dopu�ta mi izgubiti.

Super!

Lopta Pong ne�e nikada vi�e pasti sa stola.

Svje�a ideja, zar ne? Tako uredan, toliko razli�it, tako protukulturalan.

Po�etak je 19. stolje�a.

Katoli�ko naselje Oberstetten, u W�rttembergu, sada dio Njema�ke,

najavljuje susjednoj op�ini Bernloch,

da se krave Bernlocha

vi�e ne mogu pariti s bikovima Uberstetsina.

Bernloch je glasovao postati Protestantski.

Neki kreativni suvremenici,

hm, napisali su pjesmu o slu�aju:

Pozdrav, �elio bih razmijeniti pedeset eura u dolare.

Dobro, ovo je va� ra�un.

Dolari.

Hvala vam puno. A sada, �elio bih ove razmijeniti

za eure.

To mo�emo otkazati.

Ne.

Ali �ete na tome izgubiti.

Pa, to je priroda stvari.

�etrdeset i �etiri eura. Izvolite.

Ah, ostaci.

Dakle, ovo je va�ih trideset pet dolara.

Dobro, onda �u te razmijenjeni u eure.

A-ha.

Dakle, tu je trideset jedan, trideset i pet za vas.

Zamijenit �u ih u dolare.

Imate li ne�to sitnog? Trebam osamdeset i sedam centi

U redu.

U redu, dobivate dvadeset sedam.

Pa, mo�ete ih razmjenjivati onda za eure?

Dvadeset tri eura, pedeset i devet.

Sla�em se.

U redu, razmijenimo to za dolare.

Koliko �e to biti?

Treba mi dvadeset i tri, pedeset

Bilo je devetnaest... u redu.

Mogu li dobiti eura za to, molim vas?

I za to �u uzeti dolare.

Jedanaest dolara.

Vidim, u redu. U eurima, molim vas.

Hvala. - Pogledajmo.

Volio bih ove razmijeniti u dolare.

Brzo �emo zavr�iti.

Imat �u ove �etiri, zamijenite ih molim vas.

�etrdeset centi. Ne mo�ete to promijeniti?

Ne. - U redu, htio bih vam onda zahvaliti.

Nema na �emu.

�irom svijeta iznos novca, u kovanicama i nov�anicama,

je dvadeset trilijuna eura.

Dakle, zamislite

razmijeniti taj iznos

iz eura u dolare u eure u dolare, natrag i naprijed, natrag i naprijed,

koliko puta je potrebno da naknade pojedu svu tu gotovinu?

Pa, pogodite.

Ovdje je formula.

Stavili smo ga u tablicu Excel �.

A odgovor je, osamsto �etrdeset devet puta.

Ostaje osamnaest centa.

I dva centi pojede gre�aka u zaokru�ivanju Microsoft� Excel �.

Ali Microsoft� uvijek dobiva svoj pravi udio.

Trebam stanku.

Ne znam za�to se i dalje vra�am do kafi�a, �ak ne volim kavu.

Ja sam lo� Austrijanac.

Pa, ovo je barem zona bez hipstera.

Konobar!

Pozdrav, Herr Walter,

Htio bih jedan skandal, molim te.

Naravno, Frau Schlammpeitzinger.

Imamo skandal o propisivanju lijekova.

Skandal u zdravstvu.

Ili, korupcijski skandal.

Svaka od onih s vrhnjem.

Niti jedan drugi skandal?

Ne, gospo�o.

Oh! Kakvo razo�aranje! Kako bih voljela umjetni�ki skandal!

To bi moglo biti malo te�ko, gospo�o,

vi�e ne �ivimo u �ezdesetim godinama.

Oh molim te! Samo prije par godina,

bilo je jedno u Salzburgu,

onaj s plasti�nim penijem na tom konju.

A �to je sa S�rk�ny?

I to je ono �to bi gospo�a smatrala ispravnim umjetni�kim skandalom? Molim!

Ako bi mi gospo�o dopustila primjedbu,

dugovje�nost takvog skandala je zanemariva,

u skladu s glazbom visokotonca.

Uhvatit �emo pakao iz zdravstvenog odjela ako vam tako ne�to poslu�imo.

Lo�a izlika za umjetni�ki skandal.

Hajde!

Ovo je posljednji put kad sam u Be�u

i �elim svoj skandal s umjetno��u!

Poput starih vremena, 1968,

une flechele, zna�?

Kada su Be�ki akcionari lanuli na stolu na sveu�ili�tu.

Ne�to rizi�no!

Ja sam starija �ena,

i naviknuta sam na odre�enu razinu umjetni�ke ekstravagancije.

Vidim. Vidim.

Me�utim, ako je to ono �to tra�ite,

morat �e� �ivjeti u discipliniranom dru�tvu,

i na pogre�nom ste mjestu za to.

Oh, molim te, objasni?

Zadnji filozof koga sam �itala bio je Habermas, 1975.

Objasnimo disciplinu.

Tijekom �ivota, pojedinac

se prebacuje s jednog zatvorenog okvira zato�enja u drugi.

Tamo gdje svaki od njih djeluje po vlastitim zakonima.

Od obitelji, do �kole, zatim na sveu�ili�te,

ili tvornicu, ili vojsku,

s vremena na vrijeme u bolnicu

i na kraju, u su�tinski okvir zato�enja,

zatvor.

Funkcija je uvijek jasna.

Disciplina i kazna.

I, kako to mo�e netko izbje�i?

Mogu zamisliti da to mora biti te�ko.

Doista je te�ko, kao �to ka�ete, ali ne i nemogu�e.

Disciplina i kazna su svakako u�inkoviti,

ali barem �e to proizvesti unutarnji otpor

kao i mogu�nost kako bi ga izbjegli.

Te�ko je pratiti u apsolutnom smislu.

I uvijek postoje na�ini izbjegavanja,

ako ne sjeckanjem i ismijavanjem tih mehanizama kontrole.

Uzmimo rad kao primjer.

Mrzite svog �efa,

on vam zapovijeda cijelo vrijeme, on vam ne pla�a dovoljno,

tako da lovite krivine i ni�e, poput dugih odlazaka na zahod,

kra�e radnih materijala, zlouporabe hard i softwarea,

bolovanje, pretvaranje da izgleda� zauzeto, prave�i se glup.

�elim svoj skandal s umjetno��u!

Oprostite madam, �ini se da ne razumijete.

U stvari vi�e ne �ivimo u discipliniranom dru�tvu

i svijet se mijenja u kontrolirano dru�tvo.

Na primjer, nadzorne kamere sada imaju na sebi naljepnice na njima pi�e:

"Osmijeh! Snima te se!"

Prijateljsko je i grubo!

Ili, Google � je stvorio besplatnu igru zamjenske stvarnosti pod nazivom Ingress �.

Igraju je i vole milijuni ljudi.

Igra�i ne shva�aju kako zapravo ulaze

u geografske informacije koji bi se mogle koristiti kao oni sami.

Google � je postao skup, intenzivni unos podataka u igri.

I sada ljudi rade za njih besplatno, �ak i bez znanja.

Jedan od najboljih primjera je moja stara knjiga vjerskih studija

iz osamdesetih godina.

Propagirala je odgovorno postupanje prema seksualnosti,

umjesto starog katehetskog na�ina.

Masturbacija je odjednom bila u redu.

Ali morali ste to raditi na odgovoran na�in. [Easy Living katoli�ka religija]

Madam, nadam se da mo�ete razumjeti [Easy Living katoli�ka religija]

da je nemogu�e odr�avati odgovornu erekciju.

Sve to je bio pokvareni trik za poosobiti kontrolu.

Nju�enje? Igranje? "Mestur-biranje?"

Trenutak kada je osoba poosobila kontrolu,

�ine�i je sastavnim dijelom svoga psiholo�kog make-upa i njihovo razmi�ljanje,

postaje apsolutno.

Vi�e nema ni�ega vanjskog na tu komponentu.

Ne mora vam se vi�e re�i da se pona�ate,

�elite se pona�ati.

Jer mislite da je to dobro za vas.

I vrlo je te�ko prevrnuti se.

Ovo je posebno pogrdno za posao koji vas hrani.

Va� �ef je danas tvoj prijatelj,

jer to olak�ava da te iskoristi.

Radnici, sada zvani zaposlenici,

po�eti su se poistovje�ivati s korporativnim identitetom samog poduze�a,

�to je rezultiralo nekom vrstom duhovnog udjela u dru�tvu. (tupo)

Jeste li znali da mnoge korporacije sada imaju vlastite himne?

Pogledaj, ovdje je jedna od Gazprom � koju izvodi Vladimir Tumayev.

Nove liberalne ruske pjesme za pi�e? Ovo je previ�e!

Ne volim ni rum u �aju!

Moj lije�nik mi ka�e kako ne�u jo� dugo �ivjeti

i jo� jednom,

voljela bih do�ivjeti pravi umjetni�ki skandal.

Tamo gdje postoje razli�ite granice,

gdje postoje utvr�eni kodovi,

tamo se mo�e u�inkovito poduzimati mjera protiv njih.

Gdje je zid, tu je �eki� koji se uklapa.

Vrati svoje pam�enje natrag,

policija je jednom uhitila �lanove Be�kih aktualista

za slikanje krvlju, ili sli�ne stvari.

Uznemirenost! (Velika rije� javnosti.)

Sada, ako ho�e� razmotriti kontekst �ezdesetih godina:

Zna�ajno katoli�ko dru�tvo koji �ive u Austriji.

Danas, ako �eli� postaviti izlo�bu slikarstva krvlju,

vjerojatno se ne biste ni pojavili na Facebook �

u dovoljno vremena za slova�kog zubara.

Ali konobaru, to jo� uvijek nije izgovor.

Ako ga potra�ite, mo�e se prona�i granica.

Uvijek postoje granice.

Jer, pogledaj, vidi, ako bih zgrabila perecu,

i gurnula je u moju prili�no staru pi�ku, da svi vide...

Mislim da je to slu�aj u kojem se mo�e prozvati 'prekr�ajem'.

Naravno, to bi mogli u�initi,

ali granice koje ste prekr�ila, su samovoljne,

i �to se ti�e Austrije, i mislim na Austriju kao dru�tveni entitet,

mislim da ne bi manje brinuo.

Padam u nesvijest!

Smirite se gospo�o, popijte �a�u vode.

Skandal mora uklju�ivati bijes

u smislu moralnog i strastvenog odgovora.

U svijetu mikro-dru�tava i ni�a kapitala,

te�ko je dr�ati zrcalo dru�tvu.

Ali konobaru, to bi bilo stra�no!

Madam, u pravu ste.

Ali upu�ujem vas

na zvu�ni "J***" intervju s njema�kim hip-hop maverickom,

Jan Delayem.

Gdje ka�e kako ne bi dvaput razmi�ljao

o nazivanju Pape gayem,

ali, ruganje islamu

je ne�to �to nikada ne�e u�initi... iz previ�e po�tovanja.

Kakva kukavica!

Drugim rije�ima,

sve dok ljudi imaju granice po�tovanja,

bit �e skandala?

Da!

Vi�e ili manje.

Ali ove granice po�tovanja

postaju postupno manje i manje.

Punk je mrtav.

Pa �to da radim?

Jednostavno potra�ite novi geografski fokus za va� �ivot.

Ka�e�, trebala bih napustiti lijepu Austriju?

Nemojte biti nostalgi�na.

Ne bi bilio Ai Weiweis bez

divne i disciplinirane Narodna Republike Kine.

I Iran je tako�er lijep.

Po svemu sude�i, vrijeme je idili�no

i svakodnevni ljudi su poludjeli, zbog njihovog...

na primjer, njihovih gledi�ta...

i njihove seksualne orijentacije.

Hvala vam!

Onda mislim da �u baciti na menu jo� jedan pogled.

Kako gospo�a �eli.

Nazovite me kad odaberete ne�to po va�em ukusu.

Konobar! - Da, gospo�o?

Mo�ete li mi barem dati recept za pravi umjetni�ki skandal?

Ja sam samo nostalgi�na osoba.

�ao mi je, ali na� stari kuhar umro je predpro�le godine.

Me�utim, mogao bih vam donijeti doga�aj...

... i neki ka�u, ne mo�ete ni osjetiti razliku.

Oh, to je simulator ro�enja!

Krivim dru�tvo za karijeru Zacka Snydera.

Godine 1914,

Njema�ki Reich proglasio je rat protiv Rusije i Francuske,

u�inkovito pokre�u�i Prvi svjetski rat.

Elita je �eljela Njema�ki Reich od Brittany do Sankt Peterburga.

Puno hodanja za jednostavne vojnike.

Kako to mo�e biti budu�nost?

To nije ono �to mi je Blade Runner obe�ao.

Organizirana je globalna komunikacija

i institucionalizirano

me�usobno povezanim strojevima koje zovemo...

Satelitski tanjuri, YouTube � kanali Snapchat � i The Guardian �,

Onion �, Tinder �...

... shva�a� smisao.

Ja bih naglasio svjetlovodni kabel koji prolaze �itavim globusom,

ne samo da dr�i zajedno trenutno gospodarstvo informacija,

ve� �ifrira na� sustav nacionalnih dr�ava.

Takva pametna guzica!

Ahh... hh! Joj!

Donja crta

medij je najja�a

politi�ka, ekonomska i heruristi�ka sila u suvremenom svijetu.

Imam neke, ti ima� neke,

ali ve�ina je u vlasni�tvu, dobro... nekoga drugoga.

Nedavno sam tra�io moga prijatelja, David Fine,

da napravi istra�ivanje na pauzi za ru�ak.

Njegov rezultat je sugerirao kako je trideset i pet posto medija

u vlasni�tvu Mark Zuckerberga.

Prvo sam mu ponudio dvadeset pet eura

ako bi mogao prona�i da je zapravo �etrdeset pet posto,

ali je rekao da nitko to ne bi povjerovao.

Dogovorili smo trideset pet posto za dvadeset eura.

David Fine zavr�io je svoju studiju za manje od dvije minute.

Pet zvjezdica. Ponovno bih kupio.

Vidi�, suvi�no je razgovarati o la�nim vijestima,

jer je vijest, po definiciji, la�na.

Pitajte konstruktivista.

To�no!

Vijesti su la�ne jer su stvorene i ure�ene na odre�eni na�in,

za odre�enu ciljnu skupinu, za odre�enu svrhu.

Ideja slobode tiska i novinarske objektivnosti

�udna je u svijetu tako o�ito

na temelju odnosa mo�i.

�injenice su bile pokreta�ka sila

i prodajno mjesto novinarstva,

ali, istra�ivanje je skupo i tr�i�ne sile

ne brinu ako ne�to prodajete

jer je dobro istra�ena ili dobro la�irana.

Sloboda govora! Sloboda govora! Sloboda govora!

"Zamrzni breskvu"?

Sloboda govora! Sloboda govora! Sloboda govora!

Zatvori usta!

Tko ili �to ljudi zami�ljaju da

donosi pravo na slobodni govor?

Pitanje ne bi smjelo biti

"vjerujete li u slobodni govor?"

Pitanje bi trebalo biti:

Brane�i slobodu govora nacista

ne jam�i slobodu govora anti-facistima.

Sadr�aj govora ili u tvome pravu na njega,

nije ono �to je va�no.

Osiguranje rada, mo� i socijalno uklju�ivanje

odre�uje priu�tivost sva�ijeg govora.

Ali to zna�i da moramo podr�ati ideju slobodnog govora za sve

ina�e bur�oaska dr�ava provodi svoju dominaciju i imamo izgovor za...

Mudrac... opet!

Joj!

Nemojmo glumiti kao da �ivimo u svijetu

gdje svatko ima istu slobodu govora.

Nije bilo slobode govora u isto�noj Njema�koj

ali bila je vrlo aktivna komunikacija

kanali, letci i rasprave,

sve ispod radara dr�ave.

Otvoreni medijski svijet liberalnih dru�tava

uvijek je poticao slobodni govor,

ali na na�in smirivanja neslaganja.

No komedija funkcionira kao va�na...

Ahh! Kvragu!

Oh, tako divni junaci liberala,

nikad ni�ta nisu promijenili.

Na� goli imperator je jo� uvijek car!

Sloboda govora! Sloboda govora! Sloboda govora!

Mi smo slobodno dru�tvo! Mo�ete re�i �to god �elite,

kad god po�elite, na svim kanalima kojima �elite!

Naravno!

Ali je irelevantno... i svi znamo.

Kako mo�emo prona�i na�in za komunikaciju

kada nitko ne �eli slu�ati

Za napad na normalnosti i stvarnosti tako�er bi zna�ilo napasti ovu strukturu,

ne�to �to su ljudi nazivali:

semiotika stvarnosti, ili

dru�tvena semantika.

Jeste li �uli za test Bechdel?

�to je to?

To je test za filmove.

Vidim.

Dakle, ovaj film sada prolazi test?

Da. Mi samo �avrljamo.

Oh, to je jako lijepo.

Va�no je analizirati

kako se ne�to prikazuje

i �to nije zastupljeno,

ili kako mu nedostaje reprezentacija.

Nije Zuckerberg, �ija guzica nije osporena,

trebali bismo napasti.

Ve�, radije, kulturna gramatika javnog prostora.

Snaga je formirana unutar takve gramatike.

Pristup i nepristup do svega reguliran je u njegovom podru�ju.

Ovdje se pregovara o zna�enjima.

Dobro i zlo su odre�eni.

Zajedni�ki je refleks da ljudi misle

kako su bespomo�ni protiv

svemo�ne vlade i korporativne ovlasti.

Ali mo� je vi�e poput peckave meduze, nego �vrsti zid od opeke.

Igrajte se sa time!

D... da, gospo�o!

I tako mi se svi�aju moji umovi!

�ivimo... u paradoksalnom svijetu.

Najve�i davatelji usluga telefona nemaju telekomunikacijske infrastrukture.

Najpopularniji mediji ne posjeduju ili stvara gotovo nikakav sadr�aj.

Najve�a medijska ku�a na svijetu nema ni kina.

Najve�i svjetski dobavlja�i softvera ne izra�uju aplikacije.

I tako dalje...

Kakvo je to �arobnja�tvo?

Ipak, o�ito �ivimo u vrlo materijalnom svijetu.

Na�a sloboda za bla-bla-bla

izgleda pomalo skicirano, kada razmotrite

da svi na�i lijepi Pepe the Frog fan-blogovi

i anakro-sindikalisti�ke forumi

�e nestati u tren oka,

ako samo jedna tvrtka odlu�i ugasiti svoj

* sitni maju�ni �uti polka-dubokomorski kabel. *

Ili, zamislite ako na�a zemlja �eli povu�i Egipat ili Tursku na nas.

Sada znam za�to pla�e�, ali to je ne�to �to nikada ne mogu u�initi.

�ivjeli!

Ne postoji sloboda informacija dok...

recimo to jednostavno,

mo�ete preuzeti svoj hardver.

Ne�e se dogoditi,

�ak i prekrasna D.I.Y. revolucija to ne mo�e promijeniti.

Svi na�i sretni gadgeti i na�e Adrenos � i na�i Linuxprijenosnici

izra�eni su iz iste sirovine kao korporativni hardver...

rudaren pod u�asnim uvjetima od robova 21. stolje�a,

sastavljeni od ljudi s sli�nom sudbinom.

Ovo je ludi,

ali neobi�no privla�an komad glazbe,

prvi put predstavljen na Skup�tini Njema�ke Evan�eoske crkve 1975.

Mje�avina stava kr��anskog preporoda

i lijevo-naginju�eg agitpropa.

Vrlo posebno, zar nije, Pontius?

Ja sam beskoristan kao umjetnik.

Nije preostalo ni�ta za u�initi!

Oh...

Videofilter koji �ini videozapise da izgledaju kao da su stari.

To sve mijenja!

Hej!

Ti!

Da, ti!

�to? Je li netko tamo, pita�.

Promatra li te netko?

Naravno da promatra!

Ali nemoj se bojati.

Ti si moj veliki brat. Moderni predmet.

Znam.

Nisi me osobno poznavao jer su te na�i roditelji

Otac �ast, i majka Briga,

poslali na Ulaznu �kolu za Bourgeois Privacy

kad si bio mlad.

Ali te godine tvoga �ivota su gotove.

Do�ao sam te pokupiti i voditi te u novo sutra.

Dopusti mi da te zagrnem!

Ne.

Nedostaje ti Bourgeois Privacy?

Oh, daj... daj...

Hej, nemoj plakati.

Ka�e� da je tvoja sloboda za�ti�ena tamo.

Osje�ao si se sigurno

imaju�i osobni prostor koji se osje�ao skriveno

od izvanjskih zanimljivosti, pogleda i neodobravanja.

Ne razumije�, veliki brate.

Privatnost koju si do sada imao,

je povijesni slu�aj...

a ne univerzalna �injenica.

Ne mo�e� ostati u �koli zauvijek.

To je stepenica u �ivotu subjekta poput tebe.

Vidi, privatnost kakvu je smatramo, ima samo tri stotine godina.

Ona ne postoji u svom preciznom zapadnom gra�anskom obliku u isto�nim kulturama,

ve� kao zajedni�ka roba dr�ana u manje ruke,

stvaraju�i zasebno privatne i javne sfere,

sve stro�e definirane obitelji �tite sebe i bogatstvo

protiv ulice, protiv preostale populacije.

Bur�oazija

je �esto definirala svoju moralnu superiornost nad masama radnika

kroz nedostatak prave privatnosti.

Iako, radnici si jednostavno nisu mogli priu�titi adekvatne �ivotne uvjete.

Napisao je Heinrich Heine ovu lijepu revolucionarnu pjesmu,

samo nekoliko tjedana nakon ustanak tkalaca

Langenbielau i Peterswaldau u �leskoj, 1844. godine:

Tkali su i tkali *

i njihovi �efovi su imali novca, *

slobodno vrijeme i... *

privatnost. *

Ali privatnost je bila ve� potkopana.

Tehnolo�ki napredak prema kraju devetnaestog stolje�a,

razmatrani su jednako toliko kao i dana�nji.

Telefon je bio opasan za otvaranje sigurnog prostora ku�e

prema udaljenim u�ima.

X-zrake su bile

oru�je za zavirivanje iza zidova u naj privatnije prostore."

Hahh...

Pozivanje na jake zakone kako bi za�titili privatnost

protiv takvih prijetnji pojavila se, najpoznatije

u eseju 1890:

"Pravo na privatnost"

�to jo� uvijek prevladava u raspravama o zakonima o za�titi privatnosti.

Problemi nisu bili ograni�eni na upade u �ivote pojedinca.

Nepo�tivanje liniju izme�u javnog i privatnog,

i postavlja jadne moralne primjere

i degenerira pravilan javni diskurs.

Na primjer, upozoravali su autori

da novinske pri�e koje vode do

nepravilne javne rasprave privatnih pitanja.

Takve pri�e mogu zna�iti narodu

i postati stvar politike.

Hm...

U dvadesetom stolje�u,

liberalne demokracije

promovirale su privatnost kao liberalni broja� protiv populisti�kih doktrina,

bile one komunisti�ke ili fa�isti�ke.

Ovo razdoblje je tako�er bilo

kada je dobrobit kapitalizma liberalne demokracije,

kroz svoje vi�ak od kolonijalizma ili imperijalizma,

podigao �ivotni standard ve�ine svog stanovni�tva.

Tzv. 'Srednja klasa' imala je i privatnost,

ali, ovi vrlo ekonomski uvjeti omogu�ili su marginaliziranim dijelovima

gra�anskih dru�tava da razmi�ljaju o dobru i zlu privatnosti.

Feministi�ki aktivisti su se koristili drasti�nom taktikom publiciteta

da zapo�nu rasprave o pitanjima

nekada skrivenim u privatnost i tabu.

Na primjer, u Francuskoj i Njema�koj,

pokrenuli su javne masovne ispovijedi

koje uklju�uju istaknute �ene koje navode: "Imali smo poba�aj."

Sli�ne su se taktike koristile kod homoseksualnih aktivista.

Oh. Eh...

Odveden sam.

�to si rekao, veliki brate?

Oh, ne, nije sve lo�e... posebno za marginalizirane skupine.

Korisno je imati prostor bez autoritarnih o�iju.

Ali privatnost je pod napadom.

Ovaj put, nevolje mogu biti terminalne,

uz vjerojatno mnogo drugih problema gra�anskog politi�kog gospodarstva.

Dragi brate, stavi slu�alice.

Ovdje je zanimljiva pjesma iz 1970-ih,

Zove se Die Nummer, autor: Info Music Bamberg.

Ova pjesma je izvrstan primjer straha srednje klase od

* svitanje doba ra�unala - je *

Oprosti, samo slu�aj pjesmu:

Na�i se �ivoti ponovno povezani da formiraju jednu globalnu infrastrukturu,

koja radi na osnovi na�e informacije.

Privatnost nije pod napadom nekih zlih vanjskih sila,

napadnuta je na�im vlastitim kolektivnim pona�anjem.

Ti se trendovi mogu zaustaviti samo masovnim naporima.

Ljudi ne bi mogli dijeliti stvari na mre�i.

Mongolski ro�tilj nije ni Mongolski niti ro�tilj.

Morali bismo se rije�iti interneta kakvoga znamo.

Ali ne �elite to u�initi. To�no?

Izabrali biste pravi izbor,

zar ne, veliki brate?

Ne biste �rtvovali meme i...

pornografiju

za bur�oasku privatnost?

To�no?

Na�a informacija je vani.

Nije slu�ajna.

To je neophodno zapletanje

i dodaje se ne�to veliko i lijepo...

pretpostavljaju�i da poduzimamo odgovaraju�e radnje.

Ako se stvaraju dobre stvari na osnovi prikupljanja i kori�tenja masovnih podataka,

trebali biste imati te stvari.

Problem nije podatak.

To su odnosi mo�i koji le�e iza podataka i njegove uporabe.

Na�a sloboda ovisi o �imbenicima osim tajnosti na�ih akcija.

Ne biste sakrili svoj korov od oca �asti i majke Brige

da jo� nisu imali neku mo� nad tobom, zar ne?

Institucije bi mogle biti prisiljene na ve�u u�inkovitost i iskrenost

ako bi sve korupcije trebale curiti.

Zapravo, ovaj proces ve� po�inje.

Razmislite o WikiLeaksu i Edwardu Snowdenu.

Ima fora igra, zove se:

Ne mislite o Julianu Assangeu zlostavljaju�i piletinu."

Izgubio si se.

Imam naj�udnije sranje.

Demokratizacija nadzora

�e dopustiti tome da se okrene protiv sna�nog.

Post-privatnost �e biti te�ka, me�utim, ako igrali�te nije ravno,

ako su podaci pu�teni, ali iste skupine imaju mo�.

Ali ako zadr�imo podatke,

ako odlu�imo kako se koriste,

s obzirom na koliko je to va�no za sve �to se danas doga�a,

mo�emo podmiriti povijesnu neravnote�u snage.

Vidi�,

ja nisam dr�ava,

ili Wall Street, ili poslu�itelji silicijske doline.

Ja sam mali brat.

Ja ne posjedujem nikakvo sredstvo za proizvodnju,

osim svih informacija koje imam o tebi i tvojim prijateljima.

Ono �to nam treba danas je mre�a, platforma ili

neka ekvivalentna institucija male bra�e, poput mene,

koja nema monopol nad nasiljem,

mo� nad va�im kreditnim rejtingom, ili

vlasni�tvo va�eg duga.

Moja jedina mo� po�iva na tome �to imam sve ove podatke.

Ali nisam otu�en od tebe.

Na tvojoj sam strani.

Napadnimo snage koje nas stra�e zbog gubitka privatnosti

na njihovim korijenima.

Jer imamo jezgru produktivne snage dana u na�im rukama,

mo�emo preuzeti te snage... zajedno.

Jednom sam sreo panseksualnog njema�kog padobranca

koji je mislio da je Michael Haneke potpuno precijenjen.

Pametan momak.

Pozvao me da posjetim Prirodoslovni muzej Be�a.

Pridru�io sam mu se i ispri�ao mi je zanimljivu pri�u.

Godine 1952,

Austrijski veliki lovac u Africi,

istra�iva�,

Ernst Zwillinge,

kolonijalni revizionist, �lan nacisti�ke stranke;

doveo je mu�jaka �impanze iz Kameruna u Schonbrunn,

be�ki zoolo�ki vrt.

U svom afri�kom domu, Honzo je navodno bio

prijateljska i simpati�na �ivotinja.

Ali u zoolo�kom vrtu, po�eo je pokazivati nasilnu narav.

Zbog svojih koleri�nih ispada,

jadni Honzo je dr�an u samici.

Davani su �impanzi pivo i cigarete.

Postao je ovisnik i umro kao alkoholi�ar i pu�a�.

Nakon njegove smrti, �impanza je bila taxidermirana

i stavljena u Prirodoslovni muzej.

Sada ljudi iz cijelog svijeta bulje u njega.

To mora biti alegorija za ne�to.

"Nema takvih stvari kao ljudi.

"Vidjela sam francuze, talijane,

"i Ruse.

"�to se ti�e mu�karaca,

nikada vi�e nisam susrela njega bilo gdje."

Zauzeto Zauzima kupaonicu.

Jebi ga!

Das 'Lied der Arbeit,'

'Pjesma rada',

prvi je put predstavljena svijetu 1868. godine.

To je slu�bena himna austrijske socijalne demokracije.

* I ka�em ti, koji jebeni jeb? *

To je tako u�asno feti�iranje posla.

�elim povratiti i izgraditi tvornicu iz toga.

Poslu�ajmo tuma�enje Mira Sophia Ulz, iz 2009,

Mira je osvojila Austrijski Dje�je Natjecanje, pjeva�ko natjecanje za mlade pjeva�e.

I tako su je socijaldemokrati pozvali da slavi s njima.

Nisam siguran da je to zaslu�ila...

Zatra�io sam wobblersound da stvori pravi remix.

Aha.

Demokracija. Aha.

Jedan vladaju�i oblik koji vlada svima.

Mladi roman za odrasle vladinih sustava:

to ne radi, ali, ljudi i dalje idu s tim.

Svakih nekoliko godina glasamo za na�e predstavnike.

Ipak, ostatak na�eg �ivota vrlo je nedemokratski.

Radni �ivot nije demokracija,

sportovi su nedemokratski,

umjetnost nije demokratska,

i, ba� kao kreten:

zamislite kako NASA planira misiju na Mars.

Vjerujete li da �e demokratski proces odrediti tko ide na tu misiju?

Ne�e gubiti milijarde dolara �alju�i nekvalificirano osoblje.

Oni �e ga razmotriti.

Pitanje je,

za�to koristimo demokraciju za vo�enje nacija?

Odgovor, mogli biste zamisliti, jest:

ako vjerujete da imate mo�,

ne izazivate mo�.

Idemo pogledati odre�eno podgra�e demokracije:

Godina je 1926.

Erich M�hsam posve�uje stihove

nadolaze�u pjesmu

vode�em kadru Njema�kog socijal demokratskog pokreta,

jer stalno sura�uju s policijom,

pravdom, vojskom i upravom.

Socijalni demokrati su tako podr�avali i produ�ili

dru�tveni poredak Njema�kog carstva.

Dovoljno je re�eno.

Mo�da je socijalna demokracija nau�ila iz svojih neuspjeha.

Posjetimo sastanak u naciji Sirkennethbranaghkhgkia,

dr�avi koja duguje ime nedostatku kreativnosti.

Svejedno, novoizabrani predsjednik, �dem von Horvath sjedi za svojim radnim stolom,

dva savjetnika pored njega...

Biolo�ko Mu�ko i Biolo�ka �ensko.

Emmhh!

Nadam se da topla voda uskoro radi.

Siguran sam da ho�e, Predsjedni�e.

U redu, dakle, �to je na dnevnom redu?

Obe�ali smo besplatnu zdravstvenu za�titu,

besplatno obrazovanje, pove�anje pla�a,

dva mjeseca pla�eni godi�nji odmor,

�vrsti smje�taj i transportne programe

i vi�e. - Super!

Ne bi trebao biti problem, zar ne?

Samo oporezujte bogate!

Da, za to, moramo najprije morati robusno gospodarstvo,

s uspje�nim privatnim sektorom

koji u�iva u proizvodnji i marketin�ke prednosti

nad gospodarstvima drugih naroda.

Ah! Zar tako?

Izmjerimo ga. - Aham.

* Aleluja *

Dakle, vi�e za nas.

Ovo je kako, mo�e?

Vi�e za na�e tvrtke u tr�i�nom udjelu i dobiti.

Da.

Eh!

Za�to ne radi?

Ne mogu re�i.

U pedesetim i �ezdesetim godinama...

Misli� u zlatnom dobu kapitalizma?

O, da!

Hm, ali za nastaviti... onda je bilo lako!

Ostala svjetska gospodarstva nisu bila tako dobra.

Ah! Na�e tvrtke mogle su ih jednostavno izbaciti.

No, 1970-ih, ostatak svijeta

po�eo je nadokna�ivati i trebaju pove�anu ponudu novca.

Tako je sustav fiksnih te�ajeva oko dolara bio izba�en.

Pove�anje cijena nafte dodatno je destabiliziralo sustav.

A tvrtke se bore protiv nacionalnih konkurenata

povukle su se iz njihovih kompromisa s radom.

Mada, ne znam �to sada mo�emo u�initi.

Aha. - Hahh!

Imam ideju.

Mo�emo staviti pumpu

u ostale dijelove ove...

konsterni rad je... vrlo dragocjen.

Skriveni rad je koli�ina rada nematerijalno prisutna u robi,

koji je na tr�i�tu grubo izra�en kao vrijednost razmjene, ili "cijena".

�udo za kapitalizmom, stvarno,

dopu�ta inovatorima kao �to su mi, modelirati svijet

prije nego �to je izravno �ivio kao akumulacija zastupanja.

Da. Vrlo dobro.

Mo�emo staviti pumpu u koncijalizirani rad koji nije na�

i mo�emo samo...

odbaciti neki skriveni rad iz drugih dijelova svijeta.

Izvrsna ideja!

Ah, samo pazi da ono �to �inimo ne izgleda poput kolonijalizma ili imperijalizma,

koji stvarno otu�uje one tisu�ljetne iz na�e stranke.

Naravno!

I jasno je kako se to mo�e u�initi!

Nazvat �u Kinu i Indiju,

i sve ostale zemlje,

i ponuditi im, u duhu me�unarodne suradnje

kako bi nama pridodali njihov konjugirani rad

i postali vezani na globalno gospodarstvo.

To... to vjerojatno ne�e mo�i.

Da... n-ne.

Gospodin Xioping i Komunisti�ka partija Kine,

su vrlo predani ethosu Ugovora iz Nanjinga.

Hhh! Osje�aju da moraju podr�avati beskompromisnu slobodnu trgovinu.

I, gospodine Moody, poku�avali smo stupiti u kontakt s njim cijeli dan,

ali njegov je telefon uvijek u na�inu rada za avion.

Kako �emo onda oja�ati na�e gospodarstvo?

Disciplinom i dru�tvenom hijerarhijom.

Mi mo�emo nagnati na�e potro�a�e da kupiti na�u robu,

ako se vratimo proizvodnoj paradigmi 1950-ih.

Bijeli ljudi dobivaju pla�e,

koje osiguravaju odre�eni �ivotni standard njihovim obiteljima.

U zamjenu za ne samo rad,

ve� je samo dru�tvo poput tvornice,

bez nesta�nog pona�anja, pa �ene... natrag u poluautomatiziranu kuhinju.

Molim!

Oh, ovo ne radi!

Prosvjeduju protiv normi za proizvodnu monta�nu liniju

i te�koga rada uop�e!

Ahh! Oni su se navikli

na fleksibilnost i autonomiju koju imaju...

... ograni�eni kao �to jesu.

Oh, prokleto sve!

Samo �u oporezovati bogate, oni �e ga iska�ljati!

Evo, dopusti mi da im javim.

Lo�e vijesti, gospodine Predsjedni�e.

Sada imamo novac da rije�imo problem.

Mo�da ne, vidi!

Industrijalisti, venture kapitalisti, tech C.E.O.s i bankari

svi su preselili vi�e kapitala na mjesta s ni�im porezima od onoga �to predla�ete.

Hhh! Ulo�ili su vi�e novca u umjetnu inteligenciju

tako da ne moraju isplatiti pla�e �ivima!

U svakom slu�aju, ljudi su potro�ili svoje pove�anje pla�a na jeftiniju stranu robu.

I, i, i,...

s na�im doma�im tvrtkama prekapacitiranim,

investitori spekuliraju u rizi�nim tehnikama...

... i financijama,

onda mogu pomaknuti �ak i vi�e kao...

vi�e imovine od nas.

Kako su mogli?!

Mogu u�initi �to god �ele.

Oni... oni...

Jo� uvijek posjeduju sredstva za proizvodnju!

Sljede�a pjesma je parodija Horst-Wessel-Lied,

Himne njema�ke nacisti�ke stranke,

iz 1930. do 1945.

Pjevala se u svakoj jebenoj prilici,

ali, za vrijeme Tre�eg Reicha, pjesma je bila parodirana u podzemnim verzijama,

nose�i zabava na korupciji nacisti�ke elite.

Pa, postoje sli�nosti izme�u razli�itih tekstova,

kako su ih underground autori razvijali s varijacijama...

ali ovdje je moja omiljena!:

Kona�no, stigli smo lijevo.

Sretan sam!

Hvala �to si me natjerao da do�em.

Profesor!

�to je �lan burghertudinus bur�oazije radi ovdje na lijevoj strani

tog vrha?

Neugodan!

�ini se �vedskim.

Trebali bi ga udariti u �eljezna muda.

U redu.

Prvo, ljubazno �u ga zamoli da ode.

Zdravo gospodine!

Ovo je legendarno "Kraljevstvo lijevo".

Strana rada.

Ti si na� neprijatelj.

Pa, kako ti ide tamo?

Ja sam Sven Shitpornson.

Znao sam to! Znao sam! On je �ve�an!

Oh, ne, ja sam iz Windsora.

Kada do�e do revolucije,

bit �ete prvi uza zid.

Oh, dobro, pri�ekaj trenutak, Ne mislim ni�ta zlo, zna�.

Ne. U redu. Da,

mo�da bih bio izdajica moje vrste,

i znam da je ovo lijevo, ali ovdje sam da ti pomognem.

Pomogne�?

Da! Da, zna�, Ja sam poduzetnik.

�elim i�i napraviti stvari.

�elim stvoriti i...

Nemoj dopustiti da te ova veliku torbu novac ovdje zavara.

Nisam kapitalist.

Zna�, samo sam uzbu�en �to stvaram stvari,

ali moja tvrtka, tamo, u vlasni�tvu je investitora i menad�erskog odbora.

A oni su u vlasni�tvu banaka,

koje su tako�er u vlasni�tvu upravlja�kih odbora

i investitora, i...

Sada shva�am da danas, kona�no,

To je u obliku toga tamo,

Zbunjen sam!

Eh, slijedi me.

Moje ime je Lady Unsquaredance.

Volim gledati klasike, kao �to je �ovjek kosilica...

i podu�avam ekonomiju.

Ehhh...

Zbog stvorenih konkurentskih naprezanja od 1970-ih u globalnom kapitalu,

To je gotovo kao da su banke i investitori

vade najamnine.

G. Shitpornson �eli pristup ve�em kapitalu,

ali ti posjednici ne�e ga po�tedjeti.

Oh, da, da, to i ono, to je te�ko kapitalizam koji volim.

Mislio je da ga je lijevo moglo osloboditi,

ali prosvjeduju�i kipovi i drugi simboli

i koliko malo �ena sjedi u sobama za sastanke,

ne o tome �to ljudi u dvoranama rade.

Ali ugovorila sam sastanak sa sjajnim, mladim �ovjekom ideje.

I to sam ja!

Pozdrav, ja sam Billy Bob Turingengine a tko su ta dva?

Recimo samo

da smo istinski revolucionari radni�ke klase.

A kad se ta slavna revolucija odvija?

Jednom kada izgradimo mo� naroda.

Ova nostalgija za shemama i sloganima,

usahnula na stoljetnoj smrtnoj postelji.

Bah! Zbog cinka poput tebe nikad ne�emo imati komunizam.

Aha.

To zvu�i divno!

Ali materijalni uvjeti ukazuju

da kapitalizam, socijalizam i komunizam

treba reevaluirati,

i mo�da su svi odba�eni.

Sve �to?

Slijedi me, i objasnit �u.

Ja sam in�enjer.

Ali poput umjetnika ili analiti�ara podataka,

ako ima� konkretni predmet,

poput �eki�a,

ne mogu ga imati i koristiti dok to ti radi�.

Ali ako ima� ne�to takvo �to mo�e biti za�ti�eno autorskim pravima,

mogu ga imati i koristiti dok i ti to radi�.

Stvara� tradicionalno ljevi�arenje nebitnim?

Informacije �ine da se svijet okre�e.

Fizi�ka proizvodnja jo� uvijek postoji, naravno, ali

Tvrtke poput Uber� ili Amazon� uspjele su jer

Oh, pa su platforme institucije danas jednako va�ne kao tr�i�ta i dr�ave.

Ispravno.

Oh, dobro, u redu,

ali, ah, kako onda to tamo dr�i sustav zajedno?

I oni to prodaju ogla�ava�ima.

Toliko sjajnih ljudi sa kojima sam i�ao na koled�,

provele su desetke sati tjedno da shvate kako napraviti ljude

da nekoliko sretnika

u�ine ne�to o�itije.

Da, kapitalizam danas je toliko slab

da treba stvari kako bi ostao na povr�ini.

U redu, pa onda ve�ina

Dakle, ono �to se doga�a danas jest

Da! Puno profita i dalje ima koristi

od ekstrakcije vi�ka vrijednosti iz rada.

Zato �to proizvodi privatne informacijske industrije mogu biti

Dakle, koja je zada�a danas?!

i upotrijebite ih za korisnu proizvodnju?

Imate ga.

Ali ja popravljam prijenosne toalete.

Vi ipak radite s informacijama.

Najstro�e strate�ko mjesto da se usredoto�ite

Dakle, �to �emo u�initi s lijevim?

K vragu s njima! Grrr!

Vrijeme je kriti�no! Moj brod je usidren. Moramo smisliti

Grrr!

Je li to pobuna?

Ne!

Moramo biti brod, ne pobunjenici!

Pa, �to �ekamo?

Idemo!

Da!

I kao �to si austrijski �abar,

di�i sidra!

On je austrijanac?

Kako u�asno!

Posljednji slomljeni san,

je sam lijevi.

Ehh! Moramo to u�initi ponovo.

To je ah... treba vi�e patosa.

Potrebno je vi�e... vi�e energije, kao, kao krajnji slomljeni san

je i sam lijevi! U redu?

Dakle, ponovi to, mo�e?

Hej! Hej! Hej!

�to? - On je... on je na telefonu,

to je... hitno!

Mo�emo li ovo ovdje dovr�iti?

Nazvat �u ga natrag.

Ali ka�e da treba� prestati.

�to?

�to?

Ah,

Ha...halo!

Bok! Dobro je razgovarati s tobom! Hej!

U�uti nesposobni kur�e!

Gotov si!

�to, �to? - Gotovo je.

N-ne! Ah...

Mi smo samo snimali ovo ovdje i...

Ishan je imao tu sjajnu ideju za...za krajnju scenu.

Nije me briga, prevr�ili ste prora�un!

Moj prora�un, i jo� va�nije, prora�un mog investitora.

Hasta luego.

Pa, ja-ja-snimam moj, moj, moj zaklju�ak ovdje, i...

i trebamo novac za-za naknadu za licenciranje

za-za krajnju kreditnu pjesmu.

Krajnju moju guzicu!

�to? �to? Hej! Ne, ne! Hej! �to, ne!

Ne! Ne! Hej!

Jebi ga! Aah!

Ahh!

Ah! Ah.

Halo Juan. Ah, prona�ao si me, sjajno!

Koliko novca si htio?

Dvadeset eura?

Daj.

�to si u�inio?

Pojeo si ga?!