Original subtitles

NETFLIXOVA DOKUMENTARNA SERIJA

Dogovorena je eliminacija najopasnijeg oru�ja na svijetu.

Nakon 1983. godine

vi�e nije bilo poziva od Amerikanca

i slu�aj je pao u zaborav.

Svakako, sla�em se s onime �to je predsjednik Yeltsin rekao,

da nema animoziteta.

Dani Hladnog rata su gotovi

i do�ao je ovamo�

Nakon poziva Amerikanca, druge su skupine uslijedile.

EMANUELIN BRAT

Prvo su krenuli Turci pa NOMLAC, brojne skupine

preuzimale su odgovornost za otmicu.

Na�alost, to nije dovelo do novih tragova.

Bio je to po�etak frustriraju�eg razdoblja.

NOVINAR

Vi�e od deset godina bez dokaza,

bez vijesti, dok obitelj �eka ne�to �to nikada nije do�lo.

Zatim, 1993. godine, dobili smo poziv.

Otac i ja oti�li smo do ureda glavnog tu�itelja.

URED GLAVNOG TU�ITELJA

Pitali su nas: �Mislite li da bi to mogla biti Emanuela?�

Pokazali su nam fotografije.

Ovo je jedna od njih.

Fotografije su nastale u samostanu.

U Luksemburgu.

SAMOSTAN LUKSEMBURG

Djevojka je bila nova i trebala je polo�iti zavjete.

Zamislite je zatvorenu u sobi.

Kako je rekla moja majka:

�Mora da su joj isprali mozak.�

EMANUELINA SESTRA

�Ne sje�a nas se, zato nas nije kontaktirala.�

MO�E LI SE POPRAVITI ISPIRANJE MOZGA

Rekli su nam:

�Budite tiho, ne govorite ni�ta, ne spominjite ovo nikome.�

Sje�am se da sam pojurio kupiti avionske karte

za sebe, oca i majku.

KOLIKO SE �RTVE OTMICE

SJE�AJU NAKON 10 GODINA

Stigli smo u Luksemburg.

DEPRESIJA

Obi�ao sam nekoliko du�ana

i uo�io mali predmet.

Bila su to dva pingvina napravljena od mramorne pra�ine.

Jedan je bio ve�i, drugi manji.

Grlili su se.

Bio je to zagrljaj koji sam htio pru�iti Emanueli ve� deset godina.

STAN OBITELJI ORLANDI

Mi smo ostali kod ku�e,

Federica, Natalina i ja.

EMANUELINA SESTRA

Sje�am se da smo Federica i ja spavale u maminom i tatinom krevetu.

22. SRPNJA 1993.

Sljede�eg dana

lokalna policija i Interpol okru�ili su taj samostan.

I odveli su je na drugu lokaciju�

da je moja majka vidi.

To�no se sje�am da je s nama bio

zapovjednik Interventne jedinice, g. Cavaliere.

Sje�am se

da je razgovarao s novinarom iz Rima.

Rekao je: �Pripremite se, vra�amo se s Emanuelom.�

Vrata su se otvorila.

Trebala mi je sekunda

da vidim mamino lice

i da shvatim da to nije Emanuela.

Obje su po�ele plakati,

ona i moja majka plakale su zajedno.

Vratili smo se ku�i s ogromnom tugom,

spremni krenuti ispo�etka.

Godine 2004. moj je otac umro.

Moj je otac uvijek imao povjerenja da �e nam istra�itelji i Vatikan

nekako pomo�i vratiti Emanuelu.

Ali prije nego �to je umro�

rekao mi je: �Izdali su me oni kojima sam slu�io.�

Ovo je Izvanredni izvje�taj vijesti CBS-a.

Godinu kasnije Ivan Pavao II. je umro.

Pogreb pape Ivana Pavla II.

Ovo �to sada gledate je prijenos u�ivo

s Trga sv. Petra, ispred Bazilike sv. Petra.

Pogreb pape Ivana Pavla.

Vidite princa Charlesa ovdje.

Tijelo pape Ivana Pavla II. bit �e polo�eno ispod Bazilike sv. Petra,

blizu onoga za �to se vjeruje da su posmrtni ostatci samog Sv. Petra.

Vjerojatno je mnogo ljudi u Vatikanu

smatralo da je tajna zauvijek pokopana.

Ali zanimljivo je

da se nekoliko tjedana nakon Papine smrti

iznenada pojavljuje novi svjedok.

Ja sam Raffaella Notariale, reporterka za TV emisiju Chi l'ha visto?

Jedna od najstarijih TV emisija na RAI televiziji,

talijanskoj dr�avnoj televiziji.

Kad smo se pro�log srpnja vratili

ovom slo�enom i nerije�enom slu�aju,

slu�aju Emanuele Orlandi�

Godine 2005., 22 godine nakon nestanke Emanuele Orlandi,

na telefonsku sekretaricu TV emisije

dobili smo poruku od nepoznate osobe.

Pustit �u vam snimku.

Kako bi se prona�lo rje�enje u slu�aju Emanuele Orlandi,

istra�ite tko je pokopan u kripti Bazilike sv. Apolinara

i koju je uslugu tada Renatino u�inio kardinalu Polettiju.

RAI PRODUKCIJSKI CENTAR

Bilo je mnogo dojava, ali ova je bila veoma neobi�na

i veoma va�na.

Ako �elite znati tko je odgovoran za nestanak Emanuele Orlandi,

morate vidjeti tko je pokopan

u Bazilici sv. Apolinara.

Nisam imala pojma koja je to bazilika.

BAZILIKA SV. APOLINARA

Otkrila sam da se nalazi u srcu Rima.

Ispred Piazze Navona.

I, nevjerojatno, odmah pored Emanueline glazbene �kole.

A to je mjesto gdje je Emanuela posljednji put vi�ena

prije nego �to je zauvijek nestala.

Oti�la sam do bazilike,

�ije je pro�elje bilo u rekonstrukciji.

Razgledala sam gdje bih mogla u�i u kriptu.

Ulaz u kriptu je bio s desne strane glavne la�e.

Unutra je bila velika grobnica napravljena od bijelog mramora.

Ispred te velike grobnice

bilo je ime, Enrico De Pedis.

U Rimu su svi znali tko je bio Enrico De Pedis.

Enrico Renatino De Pedis

bio je najmo�niji mafija� u Rimu,

kralj Rima, kralj rimskog podzemlja.

KRIMINALAC U RIMU

U Rimu, 2. velja�e 1990. godine,

blizu trga Campo dei Fiori, ubijen je Enrico De Pedis,

poznat kao Renatino, �ef Bande Della Magliana.

Bazilika sv. Apolinara u vlasni�tvu je Vatikana

i nitko unutra ne smije biti pokopan

bez posebne dozvole

ili bez velike usluge Vatikanu.

Koja je to bila usluga koju spominje nepoznata osoba

na sekretarici emisije Chi l'ha visto?

�I koju je uslugu tada Renatino u�inio kardinalu Polettiju.

Apsolutno sam morala shvatiti poveznicu

izme�u Vatikana, Bande della Magliana

i Emanuele Orlandi.

U tom sam trenutku upalila ra�unalo.

I po�ela tra�iti

Bandu della Magliana.

Renatino.

Otkrila sam da ga je 1984. godine

policija uhitila jer je pratio svoju ljubavnicu,

Sabrinu Minardi.

Na�la sam njezinu adresu.

Tada sam imala 28 godina.

Kad sam se pribli�ila na 50 metara od njezine adrese,

nazvala sam starijeg urednika emisije Chi l'ha visto?

i rekla mu: �Nalazim se pred Minardinom ku�om, ako se ne javim za sat vremena,

po�alji pomo� jer je ne�to po�lo po zlu.�

VRTOVI TRASTEVERE

Kad sam stigla, tamo je bio portir.

Rekla sam mu: �Oprostite, tra�im Sabrinu Minardi.�

Rekao mi je: �Ona vi�e ne �ivi ovdje.�

Pravila sam se da mu vjerujem

i oti�la.

�ekala sam vrijeme ru�ka.

Portiri u Rimu imaju pauzu.

Provjerila sam sva zvona unutra

da vidim postoji li ime ili prezime

onoga tko �ivi u stanu.

Stigla sam do vrha, ali Minardino ime nije bilo tamo.

Ponovno sam krenula tra�iti.

Postojala su tri stana bez imena.

Pokucala sam na prvi.

Djevojka je odgovorila: �Tko je?� Predstavila sam se.

�Ja sam Raffaella Notariale, novinarka.

Mo�ete li mi otvoriti?�

Otvorila je vrata.

Prepipala mi je trbuh,

bokove, le�a.

Provjerila je ispod mojih grudi i stra�njice, zatim krenula prema gore.

Htjela je provjeriti imam li mikrofon

ili ne�to drugo uz sebe.

Zatim je rekla: �U redu, u�i.�

Htio bih izraziti svoje najdublje osje�aje

koje dijelim s obitelji Orlandi�

Ja sam Sabrina Minardi.

Bila sam ljubavnica gospodina Enrica Renatina De Pedisa,

�efa Bande della Magliana.

Upoznala sam De Pedisa u piano baru imena La Cabala.

Imala sam 22 godine.

Jedne ve�eri tamo�

Nosila sam prekrasnu crnu haljinu

i preko toga lijepi kaput od nerca.

Dobila sam bocu �ampanjca za stol�

I jedini koji me tada gledao bio je taj gospodin

naslonjen na �ank.

Oti�li smo zajedno.

Pozvao me van sljede�u ve�er.

Bio je pun �ivota,

obrazovan.

Nije koristio droge.

Jednog jutra, nakon �to smo izlazili manje od mjesec dana,

otvorila sam novine i vidjela njega.

Ho�u re�i, novine su pisale da je optu�en za osam ubojstava.

Rekao mi je: �Ne, nikada nisam nikome naudio.�

I vjerovala sam mu.

Vjerojatno zbog ljubavi.

Nije bilo lako.

Ali tada je ve� bilo prekasno.

Dobro do�li natrag, prijatelji.

Polje visokog afri�kog tlaka utje�e na regiju Lazio�

Emanuela je nestala

22. lipnja 1983.

Bio je ljetni dan 1983. godine.

Po�ela sam uzimati puno kokaina.

Renato i ja smo iza�li,

oti�li smo do jezera Eur.

RIM - EUR

Prije izlaska iz �kole Emanuela je nazvala ku�i�

Da bi mi rekla da joj je pri�ao mu�karac

odmah ispred �kole�

Parkirao je svoj auto,

prema opisu, zeleni BMW.

Zatim je stigao njegov voza�

i djevojka je bila s njim.

-Niste znali tko je bila ta djevojka? -Ne.

Pri�ao mi je i rekao:

�Moramo odvesti ovu djevojku

u tvoju ku�u u Torvaianicu.�

Rekao je: �Dobro? Samo na nekoliko dana.�

Rekla sam: �U redu.�

I u�inili smo to.

Moji su roditelji imali ku�u

u malom selu Torvaianica, na pola sata od Rima.

Bila je to samostoje�a ku�a.

Do�la je jedna gospo�a,

zvala se Adelaide.

Ona je trebala brinuti o djevojci.

Emanuela je bila u spava�oj sobi,

bila je tamo cijelo vrijeme.

�ula sam je kako pla�e, sirotica.

Zbilja me boli kad se sjetim toga.

Zbilja je puno plakala.

Bila je zato�ena?

Da.

Da, bila je zato�ena.

Dok je Emanuela bila zatvorena, Sabrina Minardi tvrdi

da je obitelj bila u sve ve�oj panici.

Otac je odlu�io podnijeti prijavu

jer je ve� bilo kasno.

Bilo je ve� 23 h.

Gospo�a je povremeno oti�la do nje kako bi joj dala tablete,

rekla bi mi: �Uz ovo �e biti tiha.�

Mislim da su bili psihijatrijski lijekovi,

ne�to �to bi je uti�alo. Ne znam.

23. LIPNJA �ETVRTAK

Rekao sam Pietru: �Gle, Pietro�

idemo je tra�iti po Rimu.�

Emanuela je bila tako� dezorijentirana�

Ne znam �to da ka�em.

Nije se mogla brinuti o sebi.

Mislim da je to

zato �to je bila prepuna lijekova.

Temperature su znatno vi�e od normale u �itavoj Italiji.

Ovdje je grafi�ki prikaz�

25. LIPNJA SUBOTA

Moj je ujak �itao novine Il Tempo.

NESTALA DJEVOJKA

Tada je zapo�eo kaos.

Kaos poziva.

29. LIPNJA SRIJEDA

Prepoznala sam je istog trenutka kad su postavili plakate po Rimu.

Odrezali su joj kosu,

ali lice je bilo isto.

EMANUELA ORLANDI JE NESTALA

Adelaide joj je kuhala, brinula o njoj,

ako se trebala istu�irati,

ona joj je pomogla.

Adelaide joj je pomagala.

Htio bih izraziti svoje najdublje osje�aje

koje dijelim s obitelji Orlandi�

Nakon �to je pro�lo desetak dana

djevojku je trebalo premjestiti.

�svoje petnaestogodi�nje k�eri Emanuele,

koja se nije vratila ku�i od srijede 22. lipnja.

Kamo su je odveli?

Koliko znam, odveli su je u ku�u u Monteverdeu.

To�nije, u ulicu Pignatelli.

ULICA PIGNATELLI

Tamo je bila ku�a s ogromnim podrumom.

�itava policija i stru�njaci analiziraju

snimku poruke koju su primili ovaj tjedan�

O, moj Bo�e, za�to? O, Bo�e, da.

Za�to to radite?

EMANUELA ORLANDI JE NESTALA

Ne�to kasnije�

Bilo je poslijepodne�

Bilo je ljeto, sunce i dalje nije za�lo.

De Pedis i ja vozili smo se u njegovom autu,

kad mi je rekao: �Stani na trenutak u bar Gianicolo.�

Nekoliko minuta kasnije stigao je Renault 5, koji je vozila �ena,

a unutra je bila i djevojka.

Unutra je bila i Emanuela, oprostite.

15 GODINA, VISOKA 1,6 M

BMW je bio parkiran, a Renato mi je rekao:

�Ovo su klju�evi od BMW-a. Mora� odvesti djevojku

na benzinsku postaju u Vatikanu.�

-U Vatikanu? -U Vatikanu.

Htio bih izraziti svoje najdublje osje�aje

koje dijelim s obitelji Orlandi.

�Tamo �e biti netko s autom vatikanske registracije

tko �e je preuzeti.

Mora� je odvesti do te osobe.�

To je kratak put,

pet do sedam minuta.

Zove se Ulica tisu�u skretanja jer ima puno zavoja.

VATIKANSKI GRAD TRG SV. PETRA

Iskreno, �ak sam pomislila da bih je mogla pustiti, ali nije bila u stanju.

Pitala sam je: �Kako se zove�?�

Nije mi odgovorila.

Do�le smo do velikog zida.

Tamo su bila vrata.

Nakon otprilike 300 metara

do�li biste do vatikanske benzinske postaje.

Tamo je bio crni Mercedes s vatikanskim tablicama.

Iza�ao je sve�enik, tako je bio i odjeven,

u reverendu,

punu malih gumba sprijeda

i �e�irom sa �irokim obodom.

Uzeli smo djevojku

i uveli je u njegov auto.

Vratila sam se u bar Gianicolo

i rekla sam mu: �U kakve si me to probleme uvalio?

Prvo u Torvaianici, zatim ovo. Pa to je Emanuela Orlandi!

Ne trebaju mi plakati po ulicama da bih znala, nisam idiot.�

A on je rekao: �Sabri, sve je ovo igra mo�i.

Shva�a� li?�

Nisam ni�ta rekla.

-Znala sam. -�to?

Da je imao dogovore s Crkvom, s Vatikanom,

s va�nim ljudima.

Njezina pri�a trajala je�

godinu dana.

Susrela sam se s njom nebrojeno puta.

Vjerujem ve�ini toga �to mi je rekla.

Zbog broja detalja,

zbog na�ina na koji je pri�ala.

A neke je stvari�

Neke je stvari malo nadodala

kako bi se njezin lik

osje�ao�

malo�

malo hrabrije, mo�da�

autoritativnije nego �to je zaista bila.

Bila je samo marioneta.

MAGLIANA VATIKANSKI GRAD

RIM, TORVAIANICA

Sabrina Minardi, biv�a ljubavnica �efa Magliane

Enrica De Pedisa priznala je

da je upravo ona dr�ala Emanuelu zato�enom

u stanu u sredi�tu Rima. Emanuela, koja je�

Sve se promijenilo.

Godinama smo pratili teoriju o me�unarodnom terorizmu.

Ali sada je potpuno druga�ije.

Bila je to poveznica s organiziranim kriminalnom u Rimu,

a u sljede�im danima ponovno su otvorili istragu

temeljem priznanja ove �ene.

Moje ime je Giovanna Petrocca,

a 2006. godine bila sam zamjenica zapovjednika Interventne jedinice u Rimu.

Prona�la sam Sabrinu Minardi.

Isprva joj nisam vjerovala.

Sve�enik,

odjeven u reverendu,

koji je osobno do�ao

pokupiti otetu djevojku o kojoj je govorio �itav svijet.

�inilo mi se da je pri�a malo izmi�ljena.

Me�utim, kako smo dalje razgovarale,

odgovarala je veoma precizno, pam�enje joj je bilo�

zapanjuju�e.

Prvo �to smo provjerili je vo�nja Ulicom tisu�u skretanja.

Morali smo potvrditi gdje je benzinska postaja u Vatikanu.

Sljede�i je korak bio potvrditi postojanje

stana u ulici Pignatelli.

ULICA PIGNATELLI

Kako tvrdi, tamo su

dr�ali Emanuelu Orlandi.

ZEMLJI�NE KNJIGE

Pregledom karti

i zemlji�nih knjiga

otkrili smo da je stan kupila

�ena pod imenom Daniela.

Tko je bila Daniela?

Daniela je bila �ena

koja je pripadala skupini koja se dru�ila s Bandom della Magliana.

ENRICO DE PEDIS TALIJANSKI MAFIJA�

Tad smo shvatili da su Sabrinini opisi

tih mjesta stvarni.

Opisala je stan

veoma precizno i to�no, �to smo kasnije utvrdili.

Dobro se sje�am dana kad sam u�la u taj stan.

Iz karti u zemlji�nim knjigama

vidjeli smo da je jedan od zidova,

mislim da onaj s lijeve strane,

izgra�en naknadno, kako bi napravili dodatnu malu sobu.

�PILJA

U ma�ti su mi divljali prizori

o kojima nisam �eljela razmi�ljati.

Kako prolaze godine, malo o�vrsnete�

��PILJA� DANIELA

�jer su postojali nebrojeni tragovi.

Na kraju ve�ina njih

nije bila utemeljena.

EMANUELINA SESTRA

Postala sam opreznija.

Ili o�vrsne�

ili ne pre�ivi�.

Ali u jednu sam stvar sigurna.

Banda della Magliana na neki je na�in umije�ana.

Dvadeset dvije godine prije nego �to je Sabrina Minardi

svjedo�ila pred tu�iteljem,

napisao sam �lanak za Corriere della Sera

koji govori upravo to.

�Istra�itelji su sigurni u jednu stvar.

Od 20. lipnja,

otmicu je vodila kriminalna organizacija,

a ne politi�ka.�

Pa ako je kriminalna organizacija, poput Bande della Magliana bila umije�ana,

koji je razlog tome?

Pomislio sam da mo�da

netko poku�ava izvu�i otkupninu od Vatikana.

AMERIKANAC

Slu�ajte pa�ljivo, nemamo puno vremena.

Radi se o va�oj k�eri.

Godine 1983.,

kad je Emanuela nestala,

Banda je bila podijeljena u dvije grane.

Testaccini,

u podru�ju Testaccio u sredi�tu Rima,

i Maglianesi,

iz Magliane, drugog dijela Rima.

Testaccinije je vodio Renatino De Pedis.

Dok je Maglianesije

predvodio Maurizio Abbatino.

Sve do 1992. godine kad je uhi�en

i kad je postao policijski dou�nik.

FREDDOVA ISTINA: POSLJEDNJE SVJEDO�ANSTVO �EFA MAGLIANE

NAPISALA RAFFAELLA FANELLI

Ja sam Raffaela Fanelli, novinarka.

Pisala sam o mafiji, ali najvi�e o Bandi della Magliani.

Godine 2017. prona�la sam Maurizzija Abbatina.

Nitko nije uspio razgovarati sa �efom.

Izme�u ostalog,

nedavno su ga bili izbacili iz programa za�tite svjedoka.

Bombardirala sam ga porukama dvije godine.

U kona�nici, mislim da sam ga izmorila.

RECI MI SVOJU VERZIJU. MO�EMO LI SE NA�I?

U REDU

Kada sam vidjela Abbatina, pitala sam ga o Emanueli Orlandi.

Abbatino mi je ispri�ao pri�u iz zatvora u Villi Gini.

Dok je slu�io kaznu,

drugi �lan Bande della Magliana

posjetio ga je

i obavijestio ga o novostima izvana.

ORIGINALNA SNIMKA M. ABBATINO

�uo sam ne�to

tijekom slu�enja kazne u Villi Gini

od Claudija Sicilije.

Nisam tome pridavao previ�e pa�nje,

imao sam svoje probleme.

Rekao mi je da je to bilo zbog novca.

Mafijin novac koji je dobio De Pedis

zavr�io je u vatikanskim kov�ezima i nikada nije vra�en natrag.

Renato je bio u dobrim odnosima

s rimskom mafijom.

Znao sam da je u igri mafijin novac,

znao sam da je Renatov novac zavr�io u Vatikanu.

Taj novac nikad nije vra�en. Mogu�e da je on bio posrednik.

Razlog za otmicu je zapravo bio povezan s novcem?

Uvjeren sam da je to bio razlog.

Godine 1983.,

kad razmislite o financijskim skandalima,

novcu od mafije, Vatikanskoj banci i korupciji,

samo jedno ime pada vam na pamet,

Roberto Calvi.

Roberto Calvi.

�Roberto Calvi.

Moje ime je Larry Gorwan.

Godine 1982. bio sam dopisnik u Londonu

za ameri�ki financijski �asopis Institutional Investor.

Roberto Calvi bio je predsjednik i izvr�ni direktor tvrtke Banco Ambrosiano,

a to je bila najve�a privatna banka u Italiji.

Talijani su je zvali Katoli�ka banka.

A njega su nazivali Bo�jim bankarom,

jer je bio usko povezan s Vatikanskom bankom.

Vatikansku banku vodila je veoma zanimljiva osoba,

ameri�ki nadbiskup Paul Marcinkus.

Papa i nadbiskup Marcinkus

bili su sna�ni anti-komunisti.

Sovjetski sustav promovirao je ateizam i sna�no se borio protiv religije.

U �etvrtak se Papa vratio u svoju rodnu Poljsku�

Ivan Pavao II. bio je iz Poljske.

Papa je odrastao u zemlji u kojoj dominiraju ateisti�ni sovjeti.

U tom razdoblju, u scenariju hladnog rata,

ameri�ki predsjednik i Papa imali su zajedni�ke interese.

Propast Sovjetskog Saveza i Komunisti�ke partije.

Interes Ronalda Reagana bio je politi�ki.

Papin je interes bio religijski.

USTRIJELJEN PAPA UPUCAN NA TRGU SV. PETRA

Datum poku�aja ubojstva Pape,

13. svibnja u 17.17, to�no odgovara

datumu va�nog katoli�kog proro�anstva

koje se dogodilo 13. svibnja 1917. godine.

Proro�anstvo je poznato kao Fatimino.

Troje djece, dva dje�aka i djevoj�ica,

tvrde da ih je posjetila Djevica Marija.

Djevica Marija rekla je djeci

da �e papa biti ubijen

ukoliko se Rusko Carstvo ne vrati katoli�koj vjeri.

Medicinska sestra prenijela je

njegove rije�i dok su ga vozili u bolnicu:

�Kako su mogli u�initi ovo?�

Papa je iz bolni�kog kreveta rekao:

�Kako da zaboravim da je doga�aj s Trga sv. Petra

bio na dan Fatime?�

Papine rije�i bile su jasne.

Prepoznao se kao papa iz proro�anstva

te mora vratiti Rusiju katoli�koj vjeri.

Papa i Marcinkus odlu�ili su da bi najbolje bilo

potajno usmjeriti novac iz Vatikana

anti-komunisti�kom pokretu u Poljskoj.

A najva�niji anti-komunisti�ki pokret u Poljskoj bio je

Solidarno��.

-Solidarno��. -Solidarno��.

Moje ime je Ferruccio Pinotti,

ja sam istra�iva�ki novinar za Corriere Della Sera.

Papa je shva�ao da je Solidarno��

najbolji na�in da prekine diktaturu u Poljskoj

i na taj na�in, poput domina, uni�ti Sovjetsko Carstvo iznutra.

Vatikan i Ivan Pavao II.

po�eli su usmjeravati barem�

200 milijuna dolara pokretu Solidarno��.

Bila je to, na neki na�in, objava rata Sovjetskom Carstvu.

Vatikan je trebao davati novce crkvama, misionarima,

katoli�kim institucijama, a ne politi�kim pokretima.

Zato se to nije smjelo pojaviti u poslovnim knjigama Vatikanske banke.

Zbog toga se biskup Marcinkus obratio Robertu Calviju.

Problem je tada bio �to je

Calvi bio sna�no umije�an

u pranje novca za zlo�ina�ke organizacije.

Prema istragama,

na taj je na�in

Calvijev Banco Ambrosiano sura�ivao s Vatikanskom bankom.

S jedne strane imamo Banco Ambrosiano,

koji prikuplja novac od�

privatnih investitora�

i od�

mafije.

Kako Roberto Calvi nije mogao slobodno koristiti taj novac

jer je banka bila predmet kontrole me�unarodnih transakcija,

do�ao je na ideju.

Slat �e novac u Vatikansku banku.

U drugu dr�avu. U dr�avu s drugim pravilima

i u banku koja je bez ikakvih me�unarodnih transakcijskih kontrola.

Preko De Pedisa upoznala sam monsinjora Marcinkusa.

Morala sam dostaviti ogromne Louis Vuitton torbe

dupkom pune novaca.

I�

Hodala sam �itavim putem

do ureda monsinjora Marcinkusa

s torbama u rukama

i nitko me nije zaustavio.

-Jeste li se susreli s Marcinkusom? -Naravno.

Iz Vatikanske banke novac je i�ao

u fiktivne tvrtke, kako bi ga one oprale.

�itav koncept pranja novca je

uzeti novac kriminalnog porijekla

i sakriti njegovo porijeklo tako da se doima �istim.

Paul Marcinkus i Roberto Calvi

otvorili su firmu u Nassauu, na Bahamima,

kamo su usmjerili

500 milijuna dolara, enormnu koli�inu novaca.

Kad je novac bio �ist, vratio bi se u Vatikansku banku

a iz Vatikanske banke natrag u Banco Ambrosiano,

a zatim privatnim investitorima i mafiji, zajedno s profitom.

To je funkcioniralo jedno vrijeme.

Ali u prolje�e 1982. godine, Calvi je bio lo�em polo�aju.

Privremena uprava, koju je postavila Sredi�nja banka Italije

kako bi upravljala Bancom Ambrosiano

pregledavala je financijske operacije i dokumente

koje Calvi nije mogao ni htio objasniti.

Banco Ambrosiano

proglasio je spektakularan, ogroman bankrot,

gube�i milijarde i milijarde lira.

U tijeku toga Calvi je iznenada nestao.

Ukoliko je ostao u Italiji, Calvi bi trebao pru�iti obja�njenja

o offshore ra�unima banke

prema kojima se �inilo da gube enormne koli�ine novca

od kreditora koje je tek trebalo identificirati.

Kako je Calvi nestao, a uprava banke raspu�tena,

jedino preostalo bilo je poku�ati spasiti Banco Ambrosiano,

najmo�niju privatnu financijsku grupu u Italiji.

Svaki novinar u Italiji, uklju�uju�i mene,

poku�avao je otkriti gdje je nestao.

Dana 18. lipnja, 1982. godine, u petak ujutro,

djelatnik po�te iz novina Daily Express

hodao je mostom Blackfriars

na putu do posla u sredi�njem Londonu.

Skrenuo je pogled prema dolje

i primijetio mu�karca,

tijelo mu�karca kako visi ispod mosta.

Roberto Calvi ubio se pod misterioznim okolnostima u Londonu.

Moje ime je Angela Gallop i forenzi�arka sam.

Originalna presuda bila je da se radi o samoubojstvu,

no obitelj je smatrala da je to veoma �udno i malo vjerojatno

jer je Roberto Calvi bio katolik

i to bi prema njima bila zadnja stvar koja bi mu pala na pamet.

Htjeli su da ponovim forenzi�ku istragu

kako bi dobili odgovor na pitanje radi li se o ubojstvu ili samoubojstvu.

Bilo je nekoliko neobi�nih aspekata

oko pronalaska Calvijevog tijela.

Jedna je od njih bila

da je Calvi imao mnogo novca u svojim d�epovima u tom trenutku,

ukupno oko 16 000 dolara.

U raznim valutama. Bilo je ameri�kih dolara, britanskih funti.

Bilo je i austrijskih �ilinga, tako�er i talijanskih lira.

Prona�en je kako visi

na naran�astom polipropilenskom u�etu,

s jednom rukom u skeli.

Ostatak tijela bio je izvan skele.

Kad je tijelo skinuto,

prona�eno je veliko kamenje

u njegovim d�epovima,

i u odijelu i u hla�ama. Ovdje su �etiri kamena.

Peti kamen je i dalje u odje�i.

Drugim rije�ima, tijelo je bilo ote�ano.

Napravili smo model

kako bismo mogli vizualizirati cijeli prizor.

Njegova putanja uklju�uje penjanje preko ljestvi,

prelazak na skelu, penjanje preko skele, i zatim vje�anje.

Koriste�i �ovjeka sli�ne visine i te�ine kao Calvi

razmotrili smo u�inak spu�tanja preko ljestvi do skele.

Calvijevo tijelo nije zadobilo oznake kakve smo dobili u na�em pokusu.

Tragove hr�e, �utu i zelenu boju

koju smo pokupili na skeli rade�i istu stvar.

Tako da smo doista

s velikom vjerojatno��u isklju�ili samoubojstvo.

Kako smo ustanovili da je Roberto Calvi ubijen

i kako je najvjerojatniji put

preno�enja tijela bio putem broda,

odlu�ili smo rijekom do�i do tog mjesta

i vidjeti je li mogu�e

napraviti ono �to su napravili ubojice.

Jedna od najupadljivijih stvari tijekom vo�nje te ve�eri

bila je turbulencija vode.

Mo�ete vidjeti kako je turbulentna, kao da klju�a.

Razmi�ljala sam da je

onaj tko je htio ubiti Calvija,

s obzirom na sve pote�ko�e vezane uz dolazak na ovo mjesto,

vje�anje i tako dalje, zacijelo to htio u�initi ba� pod mostom Blackfriars.

Cijela je stvar bila tako teatralna i namje�tena,

to kamenje i razli�ite valute,

da sam pomislila da postoji poruka

koju su ubojice htjeli poslati.

Ovo je bilo ubojstvo s porukom.

Mislim da je vrlo vjerojatno

da su ovo po�inili gangsteri.

Dobro je poznato da kad mafija

ubije nekoga, veoma �esto

namjesti ubojstvo s ciljem da po�alje poruku.

Valute su se odnosile na �injenicu da je to bio financijski skandal.

A lokacija na mostu Blackfriars

mogla bi ozna�avati Vatikan.

MOST BLACKFRIARS

Blackfriars ozna�ava red katoli�kih redovnika

koji su djelovali u gradu u blizini mosta.

NOSILI SU DUGE CRNE HALJE

Calvi je dugovao novac mafiji i nije im ga vratio.

Stoga, poslali su poruku

drugima koji su u sli�nom polo�aju.

Nije nam vratio novac,

pa smo mu u�inili ovo.

Bolje vam je da nam platite.

I sad vidite kako bi Roberto Calvi mogao biti

izravno povezan s Emanuelinom otmicom.

�ini se da su ova dva zlo�ina po�inili isti ljudi,

mafija, s istim ciljem, Vatikanom, te istom porukom:

�Vratite nam na� novac.�

Dobro do�li natrag�

Polje visokog afri�kog tlaka utje�e na regiju Lazio,

uzrokuju�i u�arene dane u cijeloj regiji.

U sredi�njem Rimu temperature �e dose�i 37 �C.

Emanuela nije bila obi�no dijete.

Bila je vatikanska djevojka.

A dan kada je oteta,

22. lipnja 1983. godine,

bio je simboli�an datum.

SOLIDARNO�� SE BORI

Dobra ve�er, ovo su ve�ernje vijesti CBS-a.

U�ivo, Dan Rather.

Papa Ivan Pavao II. danas se vratio ku�i.

Onog dana dok kad je ona nestala

Papa je u Poljskoj.

Dobra ve�er, ovo su ve�ernje vijesti CBS-a.

U�ivo, Dan Rather.

Papa Ivan Pavao II. danas se vratio ku�i.

Okru�en milijunima ljudi

koji ga slave poput nacionalnog heroja.

Bila je to kruna slave njegovog papinstva.

Upravo tog dana oteta je Emanuela.

I to nije bila slu�ajnost.

Bila je to sna�na poruka Papi

koja je govorila: �Slu�aj, znamo da si koristio na� novac, mafijin novac,

novac Bande della Magliane,

kako bi financirao Solidarno��.

Pazi.

Dr�imo djevojku iz Vatikana,

stoga nam vratite na� novac.�

VRATITE NAM NA� NOVAC

U svakom tragu prona�ete �estice istine.

Mafijin novac�

mo�e se povezati s Emanuelinim slu�ajem.

Ukoliko je istina ono �to Minardi tvrdi,

�to se dogodilo s Emanuelom?

Koliko dugo je bila u Vatikanu? Ili su je odveli drugamo?

Jedina stvar u koju sam siguran

je da Vatikan zna istinu.

Minardi je veoma va�na

jer je dugo godina bila partnerica Enrica De Pedisa

i ima ne�ega u njezinim pri�ama�

Travanj 2013. godine,

samo �est godina nakon svjedo�enja Sabrine Minardi.

Uz sva otvorena pitanja oko Bande della Magliane�

odjednom se pojavljuje

novi, misteriozni svjedok.

�ini se da je Magliana

po�inila sve ovo,

ali nije bilo tako.

Istina je da su �lanovi Vatikana

oteli sugra�anku,

poznatu kao Emanuela Orlandi.

Du�o, razgovara� s osobom

koja je stvorila slu�aj Orlandi.

Prijevod titlova: Bernarda Su�i�

Preuzeto sa www.titlovi.com