Original subtitles

Film koji slijedi sadr�i povijesne rekonstrukcije

seksualnih prizora, nasilja i golotinje neprikladnih za djecu.

Gledateljima se preporu�uje oprez.

Prije 25 milijuna godina na Zemlji se pojavila nova vrsta:

veliki majmuni.

Me�u njima bila je obitelj izvanrednih sposobnosti.

Oni su bili na�i daleki preci.

Kroz evoluciju proizveli su nove, naprednije vrste.

Odva�ili su se nadaleko i na�iroko i izumili

lov, mo�, oru�e, ljubav,

a uskoro i rat.

Nadmetali su se s velikim zvijerima,

osvojili planet, prilagodili se svakoj klimi.

Postali su mi,

Homo sapiens, suvremeni �ovjek.

Gdje je i kada zapo�eo na� rod?

Tko je bio prvi od nas?

�to je ta osobina koja nas �ini ljudima?

Razlika koja nas odvaja od drugih �ivotinja?

Zahvaljuju�i najnovijim znanstvenim otkri�ima

otputovat �emo u dubine vremena da saznamo

koji je od na�ih predaka poduzeo odlu�ni korak

i podario �ivot prvom �ovjeku.

PRVI �OVJEK

Na�a obiteljska pri�a po�inje prije 25 milijuna godina

u doba intenzivnog globalnog zatopljenja, s golemim

oceanom Tetis, fragmentiranim i odijeljenim na Bliskom istoku,

vla�ne �ume �irile su se sjeverno od Afrike.

Na�i su daleki preci slijedili �umu

i munjevito naselili drevni svijet.

Vladali su kro�njama, stotine razli�itih vrsta.

Gigantopitek, ramapitek, sivapitek,

bili su rasprostranjeni od Europe do dana�nje Kine.

Bilo je to doba planeta majmuna.

Koji je od tih velikih primata na� zajedni�ki predak?

Obala Mediterana prije 13 milijuna godina

u dana�njoj �panjolskoj.

Vla�na tropska �uma.

Ovdje �ivi stvorenje iznimnih sposobnosti.

Ovaj akrobat je pierolapitek.

�ivotinjsko carstvo nikad nije vidjelo takvo �udo.

Ovaj veliki majmun porijeklo je na�e obitelji, ali kako?

�to ga �ini na�im prapradjedom?

To tek po�injemo shva�ati.

Pierola �ivi na drve�u i jede uglavnom vo�e.

Prete�ak je da hoda po granama, stoga visi.

Premda ponekad staje na dvije noge.

Mo�e hodati.

Suprotno uobi�ajenom vjerovanju sposobnost uspravnog hoda

nije se razvila na tlu ve� me�u granama.

Dvono�nost nije izum �ovjeka ve� majmuna.

Ovaj pierola je mladi mu�jak.

Napustio je obitelj prije nekoliko dana.

Sada se suo�ava s te�kim zadatkom: prihva�anjem

u novu skupinu. Upravo je otkrio jednu.

Ovdje �e se odlu�iti o njegovoj sudbini.

No svaka skupina ima svoj teritorij,

a uljezi su rijetko dobrodo�li.

Mlada �enka s mladuncem.

Majke su osobito uzdr�ane. Nije lako pristupiti.

Tamo gore je starija �enka.

Mnogo je lak�e uspostaviti kontakt.

Golemi mu�jak, o�igledno dominantni alfa mu�jak.

Doima se mirnim, ali preopasno mu je pri�i.

Da bude prihva�en prvo ga moraju primijetiti.

Napeti trenutak.

Je li mlada �enka osjetila njegov miris?

Ona je ne�to najljep�e �to je pierola ikad vidio.

�ini se da je sve u redu.

No sasvim je druga pri�a s alfa mu�jakom.

Mo�e ga ubiti.

No zasad je to samo fizi�ko zastra�ivanje.

Prvi poku�aj mladog mu�jaka zavr�io je neuspjehom.

No njegovo raspolo�enje izaziva neo�ekivanu reakciju.

Na�i preci posjedovali su novu kvalitetu

prethodno nepoznatu u �ivotinjskom carstvu.

Ne�to �to dijele tek rijetke vrste -

empatiju.

Shva�anje tu�ih osje�aja.

Jo� izvanrednije, doti�u ih tu�i osje�aji -

suosje�anje.

To se doga�a starijoj �enki.

Osje�a nevolju mladog mu�jaka �to je uznemiruje.

Mora djelovati.

�eli saznati vi�e o njemu.

Empatija je mo�na sila.

To je ono �to nam omogu�uje da �ivimo u dana�njem dru�tvu.

Za�to ga moraju prihvatiti stranci?

To je povezano s dru�tvenom strukturom pierola.

�enke nikad ne napu�taju skupinu dok su je

mu�jaci prisiljeni napustiti u adolescenciji.

�to zna�e geste starije �enke?

Ho�e li mo�i ostati?

Ne jo�.

Mladi mu�jak dr�i se na odstojanju.

Mora spavati.

Ve�ina sisavaca spava samo par minuta odjednom.

Ne i pierole. �to se ti�e spavanja pravi su revolucionari.

Pierole su do�li na sjajnu ideju.

Grade gnijezdo u kro�njama.

No treba dugo vremena da se nau�i izgraditi gnijezdo,

a mo�e se nau�iti jedino od majke.

Mladi je mu�jak uvijek spavao u maj�inom gnijezdu.

Jo� uvijek ne zna izgraditi svoje.

Ovdje gore pierole su za�ti�eni od grabe�ljivaca,

a prostirke od li��a spre�avaju pad.

Mogu spavati cijele no�i bez straha.

Duge, okrepljuju�e no�i.

Zahvaljuju�i �udu sna

pierole pobolj�avaju svoje mentalne sposobnosti.

San omogu�ava na�im mozgovima da razvrsta informacije.

Nisu sve one primljene tijekom dana korisne.

Na� mozak neke od njih odbacuje,

a bitni dio pohranjuje u memoriju.

Sve to dok spavamo.

Nevjerojatno.

To smo naslijedili od pierola.

Bez ovog izuma nikada ne bismo postali ljudi.

Skupina se jutros spustila do �umskog tla.

Mladi ih mu�jak slijedi.

Iznova �eli uspostaviti kontakt sa skupinom.

Pierole vole slatki okus vo�a,

ali imaju prednost pred drugim vrstama.

�eluci im mogu probaviti sve vrste hrane.

No i dalje imaju onu omiljenu.

Evo ih.

Mladi mu�jak donosi odluku i pri�i �e starijoj �enki.

Od sve razli�ite hrane u �umi neka je vrlo otrovna.

Kako znaju �to je jestivo, a �to otrovno?

Za pierole odgovor je razmjena iskustava.

Majka pou�ava mladunce kako odabrati.

Ovo se znanje prenosi s nara�taja na nara�taj.

Po�etak kulture.

Starija �enka mo�e ostvariti novi kontakt.

Poput svih pierola, mladi mu�jak zna kako darivati.

Smokve.

Ho�e li ih prihvatiti?

To je dobar znak.

Sada mo�e zapo�eti razgovor.

Jezik pierola prete�no se sastoji od timarenja.

Timarenje i milovanje govori vi�e od rije�i.

No dodirivanjem �enki u skupini

izla�e se bijesu alfa mu�jaka.

�enke brane mladog mu�jaka od alfe.

Njihov broj �ini ih ja�ima.

Alfa mora popustiti.

Me�u pierolama �enke imaju mo�.

Mladi mu�jak poduzeo je va�an korak.

Postao je miljenik starije �enke.

Sada je na �enki red za milovanje.

No ovo se doima kao ne�to vi�e od milovanja.

�to to�no �eli?

Mladi mu�jak nikada nije iskusio u�itak.

Za opu�tanje ozra�ja pierole su

izumile sasvim novo pona�anje.

Smijeh.

Ovo sredstvo za rje�avanje sukoba

nije ljudski izum ve� naslje�e.

Na�i su preci �ivjeli u zemaljskom raju.

Vo�a je bilo u izobilju, pitka voda

dostupna posvuda i u svim godi�njim dobima.

Jedina su stvarna opasnost grabe�ljivci

koji lutaju tlom velike �ume.

Da ih otkriju pierole �itaju znakove �ume.

Posjeduju duboko razumijevanje svog okoli�a.

Upozorava ih pti�ji krik. Di�e se uzbuna.

Tigar.

Za svakog predatora imaju druga�iji pokli�.

To zna�i kraj uzbune.

Sada se mogu vratiti.

Pierole �ive u zlatnom dobu velikih majmuna,

no ovo razdoblje prosperiteta ne mo�e potrajati.

Na obzoru je golemi preokret.

Afrika je na putu da se sudari s Europom.

Tektonska aktivnost koja �e skoro razoriti okoli�.

Mladi mu�jak ostaje izvan skupine.

Oprezan je.

Alfa je jo� uvijek opasan.

Da bude u potpunosti prihva�en treba mu alfin pristanak.

Mo�da nije najbolji graditelj gnijezda, ali sti�e

iz skupine koja zna kako uhvatiti ukusne, male kukce.

Nevjerojatna tehnika

koju zlatooka �enka nikada nije vidjela.

Slu�i se ovom tehnikom da uhvati termite.

Nema ni�eg ukusnijeg od termita.

Ovaj izum je presudan. �tap je prvo oru�e.

Produ�etak ruke s kojim mo�emo izvesti nove zadatke.

Zamisao koja �e nam biti neprocjenjiva.

Shvatili su.

Mladi mu�jak sada je glavna atrakcija u skupini.

Mladunac je �rtva svoje pohlepe.

Zaboravio je maj�inu pouku i otrovao se.

Toliko �esta sudbina mladunaca.

Mladi mu�jak prepoznaje taj otrov.

Pierole ve� imaju neko znanje o ljekovitim mo�ima biljaka.

To znanje varira me�u skupinama i omogu�uje im

izlije�iti neke od bolesti. Izgleda da mladi mu�jak

o tome ima stanovito znanje dok skupina nema.

Mnogo je razli�itih vrsta.

Biljke koje uspavljuju trakavice. Biljke prekrivene

sitnim bodljama koje hvataju uspavane crve.

Pierole su bili travari.

Pri�a ovog mladog pierole mo�da se �ini sporednom,

ali govori o ne�em mnogo mo�nijem -

�irenju znanja.

Dru�tva koja prisiljavaju svoje mlade

na odlazak posjeduju ovo svojstvo.

Mladi odlaze sa spoznajama svoje skupine

i prenose ih drugim skupinama.

Mladunac je spa�en.

Zahvaljuju�i mladom mu�jaku.

Mlada je �enka donijela odluku.

On mora postati dio skupine.

Njezina volja protiv alfine volje.

Alfa mu�jaci pierola odupiru se

pritisku �enki �to je du�e mogu�e.

No �enke uvijek pobje�uju.

Alfa pristaje. Mladi je mu�jak odsada dio skupine.

To je znak.

Zemlja se trese i bli�i se

veliko razdoblje klimatskog zahla�enja.

Na�i preci moraju oti�i i pobje�i odavde.

I tako je zapo�eo veliki egzodus.

Afrika je na putu sudara s Europom.

Klima planeta dramati�no se mijenja.

Vla�ne �ume Europe nestaju.

Isto se doga�a u velikim dijelovima Azije

gdje se fragmentiraju �ume Kine i Japana.

Azijatski veliki majmuni migriraju prema ju�noj Aziji.

Dovode do predaka gibona i orangutana.

Afri�ki kontinent upravo je zatvorio

Gibraltarski tjesnac, odsje�en od voda Atlantika.

Mediteran se isu�uje i postaje mrtvo more.

Pierole i njihovi ro�aci prelaze preko suhog Mediterana.

Kre�u se prema Africi gdje se �ire �ume,

osobito na nepregledne zelene ravnice Sahare.

Pierole su se razvili i postali nove vrste

s novim, �udesnijim sposobnostima.

Ovaj novi predak nazvan je

Sahelanthropus, ili Toumai.

Dalje na jugu ponovo se pridru�ujemo putu

na�eg roda, 7 milijuna godina kasnije.

Toumai �ive na obalama jezera �ad.

Oni su vjerojatno na� zajedni�ki predak

sa suvremenim �impanzama.

Njihovi izumi u�init �e ih jednima

od najopasnijih i najinteligentnijih vrsta na planetu.

S njima se mar� prema �ovje�anstvu ubrzavao.

Toumai i dalje spavaju na drve�u,

ali nalaze si pregr�t posla na tlu.

Hrana je mnogo raznolikija,

�ak i ako je ne�to te�e do�i do nje.

Potomak mlade �enke sada je Toumai.

Izgled joj se promijenio, ali zadr�ala je

zlatne o�i prenesene joj preko njezine DNK.

Njezin sin treba jo� mnogo toga nau�iti.

Odgoj mladunaca sada traje mnogo du�e

kao i znanje o tome �to jesti.

Mora nau�iti kako jesti.

Toumai koriste razli�ito oru�e za razli�itu hranu,

ali ovladavanje svakim oru�em zahtijeva sate prakse.

Toumai nastoje iskoristiti sve darove prirode.

�enke imaju ve�i prakti�ni instinkt od mu�jaka.

Zami�ljaju i izmi�ljaju nove tehnike.

Toumai su tako�er pobolj�ali ovaj neobi�an na�in kretanja.

Hodanje na dvije noge.

Ima mnoge prednosti kao �to je mogu�nost

preno�enja predmeta na ve�e udaljenosti.

Potomci alfe i dalje dominiraju u skupini.

Do�lo je do znatnih promjena u dru�tvenoj strukturi

na�ih predaka. Sada mu�jaci imaju mo�.

Postoji hijerarhija i alfa zna da mora biti po�tovan.

�esto osje�a potrebu podsjetiti svih na to.

Njegovu silu naj�e��e osjete najslabiji.

Dru�tvo u kojem dominiraju mu�jaci

beskrajni je niz suparni�tava.

Alfa je tip ultradominantnog mu�jaka

koji uvijek osje�a potrebu iskazivati silu.

Je li ovaj mladac jo� �iv?

Dobro je, samo je malo potresen.

Alfa se ne oslanja samo na snagu da ostane na vrhu.

Gradi prijateljstva s nekoliko saveznika. Hvali mu�jaka

znaju�i da bi jednog dana mogao postati prijetnja.

Laska drugoj �enki.

Ta dobra volja mo�e se pokazati korisnom.

Savezi, strategije, izdaja, osvajanje i mo�.

Ovaj tip dru�tva doveo je

do nove aktivnosti, politike.

Mu�jaci dan ve�inom provode u kovanju zavjera.

Ostaje na �enkama da prona�u na�in

da se prehrane i obrazuju mladun�ad.

Ne �udi da su �enke postale snala�ljivije od mu�jaka.

Za alfu vladanje skupinom zna�i i pristup �enkama.

Problem s bipedalizmom jest da mu�jak

ne mo�e jasno vidjeti genitalije �enke.

Kako mo�e znati je li zainteresirana?

Prije nego se bude u stanju pariti

sada mora provjeriti voljnost �enke.

Nije zainteresirana.

Novi teritorij Toumaia uklju�uje vodu i svu pripadaju�u hranu.

Na�i se preci tek privikavaju na ovaj novi element

i susrest �e se s obiljem bogatstva.

No najve�i je izum Toumaija naklonost.

Mu�jak i �enka mogu odlu�iti da se udalje

od skupine i provedu vrijeme zajedno.

Za ovo dvoje mladih to je prvi put.

Veliki korak u odnosima izme�u mu�jaka i �enki.

Prije toga postojalo je samo nju�kanje, potom parenje.

Trajalo bi tek minutu.

Sada mogu provoditi vrijeme zajedno

izmjenjuju�i izraze naklonosti.

Veliki majmuni po�inju osje�ati

kako im srca udaraju, kako su se naje�ili.

Velika igra zavo�enja.

Ona tra�i njegov pogled.

On je op�injen.

Ona ga nju�i.

Osje�aju �elju.

Izmjenjuju poljupce i izmi�ljaju novi na�in parenja:

licem u lice.

Nitko nije primijetio da je mladunac odlutao s obale.

Prekasno.

Krhko tijelo malenog mlohavo je i be�ivotno.

Toumai su itekako svjesni va�nosti skupine.

Gubitak �lana je potresan.

�ivot na tlu ima svojih prednosti,

ali mnogo je vi�e grabe�ljivaca nego na kro�njama.

Zato Toumai i dalje ovise o drve�u.

Ne�to se neobi�no zbiva u umu na�ih predaka.

Mlada �enka trebala bi napustiti be�ivotno tijelo, ali odbija.

Za�to?

�to osje�a?

Ne�to se dogodilo ovoga jutra.

Uo�ili su nekoliko neznanaca na drugoj strani brda.

Tri mu�jaka u skupini vrlo su uzbu�eni.

Ondje, pod velikim stablom smokve,

jo� je jedna skupina Toumaia.

Vide ih prvi put.

Jeli su prezrele smokve i sada su pijani.

Ova je skupina do�la ovamo

zbog fermentiranog vo�a koje trune na tlu.

Alfa �eli �enke.

�eli ono �to vidi.

No one pripadaju drugim mu�jacima.

A on je apsolutni div.

�to mo�e u�initi?

U alfinoj se glavi oblikuje lukav plan.

Prethodno nezamisliva ideja.

Ideja koja �e nas u�initi

najopasnijim grabe�ljivcem na planetu.

Ideja je ubiti.

Ubijanje pripadnika vlastite vrste.

Ubijanje s predumi�ljajem na organizirani na�in.

Ubijanje radi tu�e imovine.

Toumai su upravo izumili rat.

Osvojili su novi teritorij,

a s njim drvo puno plodova i nekoliko �enki.

Rat ima svojih prednosti.

Odsada �e ovu zemlju zauzimati alfa skupina.

Mlada �enka i dalje je

zabrinjavaju�e vezana uz svog mladunca.

Odbija prihvatiti stvarnost

jer stvarnost je postala nepodno�ljiva.

Mladunac je nepomi�an, ali tijelo mu je i dalje ovdje.

�to je to �to �ivi u nama i tako iznenada nestaje?

Toumai po�inju shva�ati koncept smrti,

gubitak �ivota, nestanak bi�a.

Znaju da �e i njihovi �ivoti zavr�iti.

Suo�eni s patnjom i zbunjeno��u okupili su se

oko tijela svog preminulog prijatelja.

Okupljanje, osje�aj bivanja u skupini,

ujedinjenost u prostoru i vremenu.

Po�etak rituala, prva pogrebna ceremonija.

Godinama vjerujemo da nas svijest o smrti �ini ljudima.

Ne vi�e.

Danas znamo da ovu spoznaju dijelimo

s mnogim drugim vrstama, uklju�uju�i �impanze.

Svijest o proteku vremena velik je korak naprijed

u na�oj obiteljskoj povijesti.

Prije 5 milijuna godina Afrika se po�ela isu�ivati.

Velike �ume Sahare su se povukle

i izvr�ile pritisak na potomke Toumaia.

Odvojili su se u nekoliko obitelji,

jedni su se razvijali uz linije �impanzi i gorila.

Napu�taju bipedalizam i izmi�ljaju

novi na�in kretanja na �etiri noge.

Drugi se razvijaju uz liniju ljudi.

�ire se diljem Afrike, posebno na istoku.

Ovdje nalazimo veliku obitelj australopiteka.

Izme�u 4 i 2 milijuna godina postojala je velika dijaspora.

Afarensis,

Abel,

africanus,

Kenyanthropus,

anamensis,

garhi.

Prije oko 2 milijuna godina

novi se lik pojavio u ju�noj Africi.

Nastavit �e radikalno mijenjati na�u povijest.

Nazvali smo ga sedibom.

Je li on australopitek ili prvi �ovjek?

Na to pitanje jo� nije odgovoreno.

Sedibe su �ivjeli na jugu afri�kog kontinenta.

Su�a sve vi�e utje�e na ovaj dio Afrike

i odigrat �e zna�ajnu ulogu u razvoju na�ih predaka.

Premda ve�inu vremena provode na tlu,

sedibe i dalje ovise o drve�u, jedinoj za�titi

od zvijeri ljudo�dera koje lutaju zemljom u to doba.

Nikada se ne udaljavaju predaleko.

Su�na je sezona na vrhuncu.

Na drve�u vi�e nema vo�a.

Jedina hrana krije se pod zemljom.

Korijenje i gomolje te�ko je prona�i

i iskopati iz zemlje te zahtijeva mnogo �vakanja

prije negoli se mo�e progutati.

No to je sve �to postoji.

Na �vakanje ove tvrde hrane tro�e se sati.

Ovaj mladi mu�jak jo� je dio skupine iako nema �enku.

�enke sada �ive u haremu s najja�im mu�jacima.

Ove su dvije �enke dio alfinog harema.

Kada ve�i grabe�ljivci ostave truplo

ima tek dovoljno za alfu i njegove �enke.

Nekoliko kosti za sisanje, ali pristup imaju samo najja�i.

Zato su �enke prihvatile ovaj novi dogovor -

manje mo�i za vi�e za�tite.

Sedibe ne �ive dugo.

Ova starija �enka vi�e ne mo�e �vakati.

Mo�e progutati jedino mo�dinu.

Alfa ne dijeli s ostalima.

Stara bi �enka ve� bila mrtva bez mladog mu�jaka.

Odr�ava je na �ivotu �va�u�i joj hranu.

Iznova je na djelu empatija.

Ova ekstremna nesta�ica hrane

zaprijetila je na�oj vrsti izumiranjem.

Ne prona�u li alternativu svi �e pomrijeti.

Moraju se prilagoditi.

Sre�om, sedibe posjeduju visoko razvijeni mozak

i �itav niz oru�a i tehnika.

Unutar mozga jednoga od njih

po�ela se razvijati revolucionarna ideja.

Ako meso ne �eli do�i njima

onda �e oni morati oti�i po njega.

Tamo.

Alfa �enka �eli riskirati. Spreman je i mladi mu�jak.

Nitko prije njih nije poku�ao ovo.

Protiv alfine volje poku�at �e nemogu�e.

Kako mogu biti tako budalasti?

Nijedan od njih nikada se nije toliko udaljio od drve�a.

�elja za jedenjem mesa nadma�uje opasnosti savane.

Oni hrabri koji su donijeli ovu nepromi�ljenu

odluku nisu mogli predvidjeti duboki u�inak

koji �e izvr�iti na povijest na�e vrste.

Svje�e truplo.

Obilje mesa.

Nikada ga nisu vidjeli toliko.

Prvo odabiru komade koji sadr�e masno�u, najukusnije.

Masno�a je vrlo rijetka u prirodi, a ipak toliko energetski

bogata i va�na za probavu �ivotinjskih bjelan�evina.

Sedibe odabiru dijelove koji ga sadr�e najvi�e.

Mo�dina, iznutrice,

mozak, jezik, o�i.

Dva su se istra�iva�a vratila,

ruku prepunih najizvrsnije hrane.

Hrana za svih.

Kakav uspjeh.

Rje�enje za budu�nost vrste?

Ali alfa nije spreman probaviti ovo poni�enje.

�enka je dio njegovog harema.

Izdala ga je.

Ponekad bi �enke mijenjale mu�jake, ali posesivni

alfa poput njega ne mo�e izgubiti jednu od �enki.

To je prijetnja njegovoj mo�i.

Mladi mu�jak ne mo�e u�initi ni�ta.

Ovdje vlada zakon sile.

Poni�ava je pred svima,

ka�njava i izolira od ostalih.

Stara �enka nema �to izgubiti.

Ona je jedina koja joj mo�e do�i pomo�i.

Grubost ovog �ivota ne �tedi �enke.

Izgubile su mnogo od svoje mo�i u korist velikih mu�jaka.

Smjesta se osje�aju prvi u�inci mesa.

Probavljivije je od korijenja i tijelo se osje�a lak�e.

Meso pru�a osje�aj dobrobiti i dublji san.

Za drugi u�inak trebat �e stotine tisu�a godina.

Manje energije za probavu zna�i vi�e energije za mozak.

Zahvaljuju�i tome pobolj�at �e nam se

mentalni kapacitet, a tijela postati vi�lja i vitkija.

Premda jo� uvijek vlada fizi�ka sila,

ne�e biti dovoljna za prilagodbu.

Dolazio je novi nara�taj �ija �e

genijalnost iskazati odlu�uju�u prednost.

Sedibe ve� koriste kamenje da slome i zdrobe korijenje.

No on se dosjetio ne�eg novog.

Mladi mu�jak do�ao je na ideju

koja im mo�e promijeniti �ivote.

Mo�da �ak i budu�nost njegove vrste.

Uspije li izrezati truplo �ivotinja koje su ubili grabe�ljivci

u manje komade, mo�e ih odnijeti na sigurno mjesto.

Uspije li imat �e zalihe za nekoliko dana.

Za ovo �e im trebati �itav niz novog oru�a,

za rezanje mesa i lomljenje kostiju.

Izra�uje ga od kamena.

Te su krhotine o�tre poput britve.

Trebat �e im tisu�e godina da ovladaju tehnikom.

Jedna od velikih prednosti na�ih predaka

po�ivala je na njihovoj sposobnosti za ma�tu

i jeziku koji su po�eli artikulirati.

Bili su u stanju osmisliti projekt,

odvagivati razli�ite aspekte i predvi�ati budu�e potrebe.

Mladi mu�jak odlu�io je trenirati skupinu

da prona�u trupla i donesu ih natrag.

Izla�e svoju viziju.

Njegove rije�i prizivaju u ma�tu bogate gozbe.

Zadobio je njihovu pozornost.

Pridobio ih je svojim rije�ima.

Alfa shva�a da mu je dominacija ugro�ena,

njegova fizi�ka sila vi�e nije dovoljna.

Stoga prihva�a zamisao mladog mu�jaka.

San o obilju hrane odvodi ih na opasno podru�je.

Sedibe su plijen.

Bez svog su drve�a neza�ti�eni.

Pa ipak odlaze u nepoznato,

gonjeni potrebom ve�om od svih, da jedu.

Istra�uju kontinent naseljen velikim meso�derima

u lovu na trupla koja su ostavili kraljevi savane.

Tko bi pomislio da �e ova dru�ina pabir�ara

uskoro dominirati planetom.

Kada prona�u truplo svatko treba do�i na red.

Prvo najve�i grabe�ljivci.

Potom hijene.

Le�inari i ostali.

Presudno je sti�i onamo u pravo vrijeme.

Alfa to jo� ne zna.

Njihovo stablo.

Nikada nisu trebali napu�tati svoje stablo.

Mo�da je u ovom trenutku

sudbina �itavog ljudskog roda visila o niti.

Mogli bi se povu�i u sigurnost stabla i riskirati smrt od gladi.

Ili bi se mogli uputiti u nepoznato,

riskiraju�i napad, ali imaju�i priliku za jelo.

�to bi trebali u�initi?

Mlada �enka ne zna �to izabrati.

Sve im govori da potra�e zaklon.

Postoji li neki drugi �ivot osim drve�a?

Skupina se dijeli u dvije frakcije.

Jedni slijede mladu �enku, dok se ostali vra�aju stablu.

Zapravo su slabiji donijeli pravu odluku.

Riskirat �e sve radi boljeg �ivota.

Jaki se ne �ele odre�i svojih povlastica.

Oni koji odlaze vo�eni su ma�tom.

Otvoreni prostori, plijena u izobilju, hrana za sve.

Sanjaju o drugom svijetu,

boljem svijetu ondje gore iza planina.

�ak i staru �enku,

gotovo istro�ene energije, pokre�e nada.

Taj svijet postoji.

Prostrana zemlja bogatstva.

Da neki od nas nisu posjedovali tu zapanju�u hrabrost

danas nas ne bi bilo ovdje.

Oni koji su odlu�ili ostati blizu drve�a pre�ivjet �e neko vrijeme.

Bit �e poznati kao Paranthropus,

ili gotovo ljudi, ali ne�e biti u stanju

prilagoditi se idu�im klimatskim promjenama.

Mislili smo da je Lucy, najpoznatiji australopitek,

bila baka �ovje�anstva. Bili smo u krivu.

Lucy je zapravo bila jedna od ovih gotovo ljudi,

a njezini su potomci izumrli milijun godina kasnije.

Oni koji su napustili savanu rije�ili su se �ivota

na drve�u i morali su izmisliti novi na�in �ivota.

Svijet nije bio ba� onakav kakvim su ga zami�ljali.

Bogatstva ima posvuda, ali jednako je mnogo zamki.

Beskrajni prostor sterao se pred nama

i ni�ta ne�e zaustaviti na� napredak.

Je li �ovjek ovako postao slobodan?

Jesmo li ovako postali istinski ljudi?

Neki vjeruju da je tako. No nedostaje li jo� ne�to?

Nakon sediba pojavile su se nove vrste, vrlo pokretan �ovjek.

Idu�i lik u na�oj pri�i

neusporediv je istra�iva�, Homo erectus.

Prije 5 milijuna godina sudarile su se dvije Amerike.

Ovo je dovelo do stvaranja Golfske struje.

Ova topla struja putuje od Meksi�kog zaljeva prema Arktiku

i uranja u ocean, odnose�i toplinu sa sobom.

Formirale su se polarne ledene kape,

zemlja se ohladila i u�la u ledeno doba.

Zelene su se ravnice Sahare isu�ile.

Prije 2 milijuna godina populacija biljojeda

napustila je Afriku u potrazi za novim pa�njacima.

Slijedio ih je Homo erectus.

Neki od na�ih predaka migrirali su u Europu, drugi u Aziju.

Prelazili su planine i pustinje, �ume i mo�vare.

Putovali su nezamislivim udaljenostima u nepoznato.

Pokretani duhom osvajanja naslije�enom

od svojih predaka, migrirali su na daleki istok.

Sjever Kine postojbina je kineskog Homo erectusa.

Homo erectus posjeduje anatomiju prvaka.

Ovaj �ovjek ravnica ro�en je za tr�anje.

Okomito tijelo pokretano dugim nogama i uravnote�eno rukama.

Opremljen je izvanrednim unutra�njim sustavom hla�enja,

tijelo je prekriveno kratkom dlakom, znojnim �lijezdama

koje omogu�uju znojenje, a u njegovu je mozgu sustav

pro�i��avanja krvi koji regulira tjelesnu temperaturu.

To mu daje vi�e izdr�ljivosti nego ijednom drugom stvorenju.

Homo erectus postao je veliki lovac na divlja�.

Poput vukova prate plijen na velikim udaljenostima.

Sporiji su, ali mogu tr�ati mnogo du�e od svog plijena.

Kada je plijen iscrpljen, postavljaju zamku.

Kod Homo erectusa mo� nije rezervirana za mu�jake.

Smanjile su se razlike u veli�ini izme�u mu�jaka i �enki.

Vladavina najja�ih zamijenjena je vodstvom najpametnijih.

Ovu skupinu predvodi �enka.

Njezina sposobnost predvi�anja, inteligencija

i politi�ka vje�tina u�inili su je njihovom poglavicom.

Pabir�ari se vi�e ne natje�u s le�inarima.

Zahvaljuju�i svom oru�ju i kolektivnoj organizaciji,

Homo erectus sada se natje�e s najve�im predatorima.

No postali su ovisni o svom plijenu.

Morali su ga slijediti kamo god po�ao.

Postali su nomadi.

I tako su na svojim putovanjima gradili zaklone.

Njihovi preci prilago�avali su se svom okoli�u.

Oni su ga preobra�avali.

Pronala�enje mjesta za podizanje logora.

Gradili su prve zaklone, ponekad ogra�ene ogradama,

logori su im tako pru�ali za�titu.

Homo erectus stvorio je jo� slo�enije dru�tvo.

Svaki �lan skupine sada ima ulogu,

�esto prema svojim individualnim vje�tinama.

Neki su vje�ti u oblikovanju kamenja, drugi u rezanju mesa.

Pojavljuju se dru�tvene funkcije

za �tavljenje ko�a ili izgradnju zaklona.

Rad i raspodjela zadataka sada su dio �ivota ljudi,

sa svim pritiscima i sukobima povezanima s njima.

Jedni o�ito rade vi�e od drugih.

Vo�a skupine mora odr�avati pravdu.

Najva�niji dio dana trenutak je dijeljenja hrane.

Poslu�ivanjem nekoga prvog najboljim komadima,

davanjem malo vi�e nekome koga �e uskoro zatrebati,

uspostavljala se hijerarhija i njegovali savezi.

Sitni detalji dru�tvenog �ivota zahtijevaju politi�ku vje�tinu.

Da za�titi svoje tijelo Homo erectus

izra�ivao je odje�u od biljaka, ko�a i kore.

No to je nosilo svoje probleme.

Paraziti su prona�li novi dom.

Tijelo prekriveno tankom, vidljivom ko�om

lak je i privla�an plijen krvopijama.

Vi�e se ne boje predatora.

No sada na njih vreba drugi neprijatelj.

Opasniji, nemilosrdniji.

Svijet je jo� uvijek prepun neobja�njivih pojava.

Homo erectus ima istra�iva�ki um

i nastoji objasniti tajne koje ga okru�uju.

Uskoro �e biti otkrivena jedna od najve�ih.

Ovdje je.

Ova se divlja zvijer katkad pojavljuje

u su�nim razdobljima oduzimaju�i �ivote.

To je golemo stvorenje.

Moraju se pripremiti na borbu.

Pora�eni su.

Spa�avaju sve �to mogu.

Za nekoliko sati vatra je uni�tila njihov svijet.

Logor im je nestao u dimu, a stada su napustila krajolik.

No Homo erectus uskoro �e do�i do otkri�a.

Kakav je to sna�an miris?

Kakvi su to slasni miomirisi?

�ivotinja je ostala zarobljena u vatri.

Meso je jo� uvijek dobro i izvrsnog je okusa.

Homo erectus je mo�da ovako otkrio

ovo izvanredno svojstvo vatre da ispe�e hranu.

Kao i kod okusa, uskoro �e primijetiti

da je meso lak�e �vakati i probavljati.

A �to s tim u�asnim korijenjem?

Pe�eno je ukusno.

Zahtijevaju 16 puta manje energije za probavu.

Nevjerojatno otkri�e.

Pe�ena hrana smanjila je veli�inu

na�ih �eljusnih mi�i�a i razvila mozak.

Hodali smo laganijim korakom i razmi�ljali jasnije.

Mozgovi su nam postali sna�ni strojevi sposobni

za predod�be, izgra�ene misli i nove osje�aje.

Vjerojatno se u to doba razvio estetski osje�aj.

Oblici i svjetlost izazivali su nove senzacije.

Dodirnula nas je ljepota svijeta.

Svi sanjaju o toj ukusnoj hrani,

ali nedostaje glavni sastojak.

Vatra.

Kad bi samo znali kako do�i do nje.

Ova izgleda manja i �ini se usamljenom.

Mo�da je se mogu domo�i.

Druga skupina.

Uhvatili su zvijer.

Tehnologija.

U ovom novom svijetu ni�ta nije va�nije od nje.

Spremni su se boriti da je dobiju.

Mogli bi se boriti, ali mladi poglavica ima drugu zamisao.

Njegov klan zna kako kontrolirati vatru.

Drugi posjeduje ve�e vje�tine u izradi ko�a i pribora.

Ovo razdoblje svjedo�i prvim slu�ajevima trgovine.

Putem predmeta popratne tehnike putuju izme�u klanova.

Novo doba za �ovje�anstvo - razmjena znanja.

Zahvaljuju�i tradiciji i jeziku znanje se akumulira,

a �irenje vje�tina ubrzava na velikim udaljenostima.

Od tog trenutka sve �e i�i mnogo br�e.

Ne �udi da se uporaba vatre pojavila

tako naglo i �irom cijelog svijeta.

Mladog poglavicu privla�i ta �ena.

Njezino lice budi ne�to u njemu.

U ovom trenutku na�e povijesti

po�inju se javljati prvi pravi parovi.

Odabiru�i, �ele�i i tra�e�i intimne trenutke nasamo.

Estetika sada igra ulogu u spolnim odnosima.

Tijela su prekrivena bojama. Stilovi, ukrasi za uzbu�enje.

Spolnost je povezala ljude, ali zbivalo se ne�to drugo.

Pri�a o vezama koje se grade, rastu i traju.

Pri�a o ljubavi pripovijeda se i dalje.

Ovladavanje vatrom promijenilo je �ivote prvih ljudi

i pru�ilo im toplinu, za�titu od kukaca i grabe�ljivaca,

lije�ilo njihove bolesti, osvjetljavalo tamu,

o�trilo vrhove njihovih kopalja, �inilo ih ja�ima.

No najve�i napredak zbio se u domeni govora.

Zahvaljuju�i razvitku na�e lijeve polovice mozga

i maloj evoluciji u grlu, grkljanu,

govor nam je postao toliko artikuliran

da smo mogli prizvati pro�lost,

govoriti o budu�nosti,

pripovijedati pri�e,

zami�ljati.

Stara je �ena pripovjeda�ica.

Tko smo mi?

Odakle potje�emo?

Ona pripovijeda o ovim ljudima i njihovim podvizima.

Te pri�e daju zna�enje njihovim �ivotima.

Mo�da je to ono �to nas �ini ljudima.

Prvi je �ovjek onaj koji mo�e ispri�ati svoju pri�u.

Homo erectus nastavit �e naseljavati Zemlju.

Sa svojim vje�tinama prilagodit �e se svakoj klimi.

Razli�ite populacije po�inju se genetski razilaziti

i dovoditi do novih tipova �ovjeka.

U najudaljenijoj Kini Homo erectus

postat �e Pekin�ki �ovjek, div.

U Indoneziji Soloski �ovjek.

Na njezinu rubu na otoku Flores,

maleni �ovjek ne vi�lji od metra.

U sredi�njoj Aziji on je Denisovski �ovjek.

U studenoj Europi Homo erectus postao je

neandertalac, masivni, te�ki �ovjek izuzetne snage.

Mogao je izdr�ati ekstremnu hladno�u.

Ko�a mu je izblijedjela da bolje apsorbira slabu

sun�evu svjetlost. O�i i kosa postali su mu svjetliji.

U Africi je postao Homo sapiens

i upravo �e kroz njega uslijediti najve�e promjene.

Najmanje je �est vrsta ljudi naseljavalo drevni svijet.

Svaki se razvijao prema svom okoli�u i stvorio vlastitu kulturu.

No ovo raznovrsno �ovje�anstvo ne�e potrajati dugo.

Uskoro �e ih sve istisnuti Homo sapiens.

Prije oko 100.000 godina Homo sapiens

okrenuo je svijet ljudi naglavce, izmi�ljaju�i sve slo�enija

dru�tva i pokazav�i se inventivnijim na svim podru�jima.

Kako �e uspjeti izmisliti umjetnost,

vje�tinu, vjerovanja, magiju,

pisanje, medicinu i znanost?

Zasigurno �e mu pomo�i njegova izvanredna ma�ta,

ali i znanje prikupljeno od predaka,

pierola, Toumaia, sediba i Homo erectusa.

Ostavili su nam naslje�e od milijuna godina evolucije,

kroz nagon za �ivotom i strastvenom �eljom za u�enjem.

S ovim znanjem preno�enim kroz stolje�a, ovaj veliki

sanjar doveo je do raznolikosti dana�njih ljudi.

Prije 100.000 godina Homo sapiens je krenuo,

ba� poput svojih predaka, osvojiti svijet.

Napustio je Afriku i pro�irio se diljem svijeta.

Svladao je plovidbu.

Pre�ao je mora i golema prostranstva.

Otputovao je u Australiju, u Ameriku preko

Beringovog prolaza i uskoro naselio �itavi planet.

Povremeno se mije�ao s onima koji su do�li ranije,

ali kuda god oti�ao ostale vrste �ovjeka su nestale.

Izgled mu se mijenjao ovisno o klimi i mjestu,

ko�a, kosa, oblik o�iju.

Od njega je izniklo mno�tvo naroda,

svih izgledom druk�ijih, ali u sr�i s istim genima.

Gena razvijenih putem milijuna godina evolucije.

On je otac cijele dana�nje ljudske vrste na Zemlji.

On je jedini �ovjek na Zemlji,

ali njegova prisutnost blista milijunima vatri.

Prijevod i obrada: FIXUP fixup777@gmail.com

Preuzeto sa www.titlovi.com