Original subtitles

Podr�i nas i postanite VIP �lan ukloniti sve oglase www.OpenSubtitles.org

Evo plave kugle,

malenoga otoka u beskrajnom prostoru.

Ovdje se dogodilo najve�e

�udo svemira i �ivot je nastao.

�ivot se od tada razvijao od

prvih koraka na zemlji do prvih

koraka na mjesecu.

�ovjek je uvijek postavljao pitanja o

svijetu oko njega i znanje je bilo

preno�eno s koljena na koljeno.

Jedan od najva�nijih znanstvenika u

povijesti �ovje�anstva bio je Albert Einstein.

Njegova jedinstvena ma�ta preobrazila je na�e

poznavanje svijeta u kojem �ivimo.

Od svih prirodnih sila koje je

istra�ivao, gravitacija ostaje najve�a

zagonetka, oblikuje zvijezde, planete i

galaksije i utje�e na �ivot ovdje na

Zemlji i na drugim mjestima u

prostranstvu svemira.

Opa, uspori kompa, ha.

Prije svega, muzej je zatvoren.

Drugo, ne smije�

skateboardati u muzeju Alberta Einsteina

i tre�e, mogu li pitati �to radi� ovdje.

Oh, samo sam htio razgledati.

Razgledati Muzej Alberta Einsteina?

Dobro i �to je sa svim

ovim Nanna tappa. - Polako, nemoj mi re�i, mo�e.

Nikad ne ka�em. Hajde. Tamo odakle dolazim

ja sam u�enik u �koli magije.

Stvarno? - O�ekuju da postanem �arobnjak.

Moram nau�iti �aroliju.

Lorna tavataan ili Shambo...

�arolijom ih tjera� da lete.

Razne �arobne stvari. - Nije lo�e.

Ali sve te nonotuck donna dosade nakon nekog vremena.

Isto je bilo i za Alberta Einsteina.

I on je smatrao da je �kola dosadna.

Da, o, �elim biti poput njega

tako da istra�im svijet i otkrijem njegove tajne.

To je nevjerojatno.

Ali �elim znati za�to bez magije

stvari padaju natrag dolje.

Tko si ti, uop�e? - Samo polako.

Ja sam Alby, ja sam ovdje �ef.

�ef muzeja Alberta Einsteina? - Da, da.

Da. Ja sam Alby x3 robot znanja.

Znam sve o genijalnom znanstveniku

Albertu Einsteinu i svim njegovim otkri�ima.

Lete�a enciklopedija, moglo bi se re�i, oh,

nitko ne poznaje Alberta Einsteina bolje od mene.

Ti si takav robot kakvog sam uvijek sanjao.

Samo nastavi sanjati. - Hej ako si tako pametan

tada mi sigurno mo�e� re�i sve

�to �elim znati o otkri�ima Alberta Einsteina.

Sutra smo opet otvoreni ujutro u 8:00.

Oh, sutra moram i�i u �kolu.

Rekao si da zna� sve

o Einsteinu. �to ako netko drugi zna jo� vi�e.

Netko tko zna jo� vi�e?

Ja sam najnoviji model napravljen

vrhunskom tehnologijom tako da... - Dobro

bilo tko bi to mogao re�i. - Pitaj me �to god �eli�,

nema toga �to ja ne znam

o Albertu Einsteinu.

Ako �eli� odgovor na to, treba�

razumjeti tajnu svemira i

vremena. Treba� vidjeti nevidljivo

iza vidljivog i u�i u svijet

koji je potpuno druga�iji od onoga kako nam se �ini.

Ako ima� petlje za to.

Naravno da imam. �elim znati

sve, naposljetku �elim postati

astronaut i otputovati na Mars.

Onda treba� razumjeti gravitaciju, silu

koja kontrolira svemir. Ovo je bio

najte�i misterij koji je Albert Einstein

ikada morao rije�iti. Mogu ti pokazati ali pod

jednim uvjetom.

Ne, ne mogu to u�initi.

Da ili ne? - Ne mogu.

Onda nastavi raditi svoje magi�ne trikove.

Dobro, dobro. - Kako se uop�e zove�?

Limbadur.

Alby.

U redu, razotkrijmo misterij

gravitacije i tajne prostora i vremena.

Stvarno impresivno.

Tajne prostora i vremena skrivene su

unutar gravitacije.

To je najtajanstvenija od svih

sila u svemiru.

Utje�e na sve, uvijek, svuda, povezuju�i

svemir zajedno.

Gravitacija �ini da jabuka padne s

stabla i oblikuje cijeli na� planetarni sustav.

Gravitacija zarobljava planet u njihovoj

stazi oko Sunca.

To je kozmi�ka sila koja povezuje

sve.

Sila gravitacije �ini da ovo pero

lebdi prema tlu. - Ali �to je to�no

ova tajanstvena nevidljiva gravitacija,

kako to radi?

Ovo je Isaac Newton, poznati Engleski

znanstvenik kraja 17. stolje�a,

prije vi�e od 300 godina i mnogo prije

nego je Einstein izveo svoja otkri�a o

gravitaciji, imao je vrlo pametnu ideju

kada, oh,

prema legendi na njegovu je glavu

pala jabuka.

Newton se zapitao za�to jabuke ne padaju gore,

nego uvijek padaju dolje.

Newtonova ideja bila je da postoji

nevidljiva sila koja �ini da sve pada

na zemlju.

Gravitacija, fuj! - Prili�no gadna ta stvar gravitacija.

Vrlo smije�no.

Ali ista sila zbog koje jabuka pada na tlo,

tako�er djeluje u svemiru.

To je sun�eva gravitacija koja dr�i

planete na�eg Sun�evog sustava

u njihovim orbitama.

Ba� kao �to Zemljina gravitacija dr�i

Mjesec na svom putu oko na�eg planeta.

Gravitacija utje�e na sve objekte u

Svemiru i oblikuje kako zvijezde

i galaksije. - Pokazat �u ti kako.

Sve uzrokuje gravitaciju. Zvijezde poput

na�eg Sunca, planete, mjesec, �ak i ti i ja,

�ivotinje, biljke �ak i �estice pra�ine, sve uzrokuju

gravitaciju. Ali sila gravitacije

postaje nam o�ita tek kada

je ne�to jako te�ko, poput Zemlje.

O �emu ovisi sila gravitacije?

Gravitacija je privla�na

sila izme�u dva predmeta, poput jabuke

i Zemlje. Mo� gravitacije

ovisi prije svega o tome koliko je ne�to te�ko

ili bolje re�eno koliku masu ima predmet.

Koliko �ega... mase? - Da, sila

gravitacije ovisi o masi jednog

objekta, �to zna�i od koliko se mase

sastoji. Te�ke stvari imaju ve�u masu.

Jabuka, na primjer, ima tako malu

te�inu ili masu, tako da ne primje�ujemo

njenu gravitacijsku silu. Planeta Zemlja,

za usporedbu je ogromna, ima puno vi�e

mase, �to zna�i daleko ja�u gravitaciju,

dovoljnu da privu�e jabuku.

Mjesec je manje masivan od Zemlje

i tako ima manju gravitaciju, samo oko

�estinu od onoga �to ovdje osje�amo.

Gravitacija Zemlje vu�e Mjesec

u svoju orbitu oko na�eg planeta, i ja �u ti

kasnije pokazati za�to Mjesec nije

jednostavno pao na Zemlju.

Zemljina gravitacija dr�i pokriva� od

zra�ne atmosfere oko na�eg planeta.

Bez nje kisik koji udi�emo

odlepr�ao bi u svemir.

Ali mjesec je lak�i, sa slabijom

gravitacijom koja nije u stanju zadr�ati

atmosferu.

Na mjesecu nema zraka za disanje.

Zbog �ega trebamo svemirska odijela

kad god odemo tamo. - Vi trebate, mi roboti ne.

Ba� imate sre�e.

Pa sila gravitacije ovisi na masi

predmeta i �emu jo�?

Tako�er ovisi o tome koliko su objekti me�usobno

udaljeni. �to se vi�e udaljavamo

od Zemlje to manje osje�amo njenu gravitaciju ali

gravitacija traje i traje zauvijek.

Nema limit, postaje slabija, ali nikad ne prestaje.

Zahva�a najudaljenije regije

Svemira. Ne postoji ni jedno mjesto

bilo gdje u svemiru bez

gravitacije.

Hej Alby, sada mo�e� osjetiti gravitaciju.

�ekaj, oh, to je malo visoko.

Ne brini kompa,

ne mora� ni�ta raditi, gravitacija

�e te povu�i dolje.

Upravo to me brine. Radije bih vidio jedan

od tvojih magi�nih trikova.

Pokazat �u ti jedan, ali mora� biti

hrabar.

Pobrinut �u se da sigurno sleti�.

Vjeruj mi.

Pa, kakva se �ini gravitacija? - Sjajna.

Prili�no trnaca u trbuhu.

I beste�insko, na trenutak. Moglo je biti

dodu�e bez vode. - Ali voda ti je

koristila, zar ne? - Tko zna.

To je ISS, me�unarodna svemirska

stanica. Velika je kao nogometno igrali�te.

Na visini od oko 250 milja, jo� uvijek

prili�no blizu Zemlji, svemirska stanica

krstari oko na�eg planeta. Na orbiti ISS-u je

Zemljina gravitacija je jo� gotovo

90% jakosti od gravitacije koju mo�emo osjetiti

ovdje na zemlji. - Pa za�to takva

stvar kao ISS ne pada i sru�i se kao jabuka?

Moglo bi se zvati magijom. - U pravu si,

nije magija, razlog je brzina

kojom se ISS kre�e.

Pri 17000 milja na sat, oko 30 puta br�e

nego avion, potrebno je samo 90

minuta da okru�i oko Zemlje.

Zemljina gravitacija sprje�ava svemirsku stanicu

da odjuri u svemir dr�e�i je da

kru�i oko na�eg planeta. - Ba� kao na

vrtuljku.

Tako je. Na vrtuljku lanac dr�i sjedalo.

ISS je zavezana Zemljinom gravitacijom.

Isto je i sa Mjesecom.

Mjesec na pada na Zemlju jer se vrti oko nje

brzinom od 2300 milja na sat.

Sporije nego ISS, ali ipak pet puta br�e od zrakoplova.

Sad se izgubimo u tajnom

svijetu prostora i vremena. Albert

Einsteinove op�e teorije relativnosti.

Op�a teorija relativnosti. - Da. Saznati �e�

o jednom od Einsteinovih

najnevjerojatnijih otkri�a.

U�inku gravitacije na vrijeme. - Na vrijeme?

Zna� li �to je vrijeme?

Vrijeme je ono �to mjeri� satom.

�ini se da jedna sekunda, tik-tak uvijek bude

samo jedna sekunda, bez obzira jesi li

u Pekingu, New Yorku ili Riju, sekunda tik-

tak-tik, sekunda je uvijek sekunda.

To misli ve�ina ljudi, ali Alberta

Einstein je otkrio da vrijeme ne prolazi

posvuda istom brzinom.

Postoji nekoliko vremena. Vrijeme je relativno.

Kako to misli� ima razli�itih vremena? I kako je vrijeme relativno?

Kakve veze ima gravitacija sa vremenom?

�to je ja�a sila

gravitacije, vrijeme sporije prolazi.

To je misterij gravitacije.

Sje�a� se da je na Mjesecu gravitacija

malo slabiji nego na Zemlji

zato za astronaute vani

vrijeme otkucava malo br�e od njega

ovdje dolje na Zemlji.

To zna�i da astronaut stari malo

br�e na Mjesecu nego mi ovdje na Zemlji.

Vremenska razlika je mala ali mo�e

biti izmjerena.

Ovo je jedan od 24 satelita

GPS sustava globalnog pozicioniranja koje koriste

pametni telefoni kako biste utvrdili gdje se nalazite.

GPS sateliti kru�e oko

Zemlje na udaljenosti od 13000 milja

Budu�i da je gravitacija tamo slabija, vrijeme

prolazi br�e nego ovdje dolje

na Zemlji. Ova vremenska razlika, iako mala

bila bi dovoljno velika da dovede u zabludu

navigacijski sustavi za nekoliko milja dnevno.

Da Einstein nije otkrio da gravitacija

utje�e na vrijeme, GPS ure�aji ne bi radili.

Gravitacija zna�i da vrijeme prolazi

sporije ovdje dolje, nego tamo gdje si ti,

moj prijatelju.

Da, vrijeme mo�e jako sporo prolaziti.

To je ne�to �to znam iz �kole.

Trebam i�i uskoro ku�i. - �ekaj malo, �ekaj

tek smo po�eli.

Idemo vidjeti �to si nau�io u svojoj �koli

magije.

Hajde Veliki Majstore, samo malo isprobaj

svoje vje�tine. - �ali� li se?

Poka�i gravitaciju, neka ne�to poleti.

Pa, to je u redu. Kao �to vidi�, male

rije�i sada mogu imati velike u�inke.

Pokazat �u ti jednu od najve�ih

tajni Svemira.

Einstein je otvorio vrata tajanstvenom

svijetu izvan na�e najlu�e ma�te.

On je poku�avao odgovoriti na

najfascinantnije pitanje o gravitaciji:

�to je prostor? - Prostor, to je lako,

prostor je svemirski prostor, prostor, prostor je �to

vidi� ovdje. - To je istina, ali i prostor

zna�i puno vi�e od toga.

Idemo zamisliti da je ovaj teleskop samo

nestao, sve u ovoj sobi

nestalo, muzej, grad,

sve nestalo.

A kad bismo mogli i Zemlju odnijeti

Sun�ev sustav i cijelu Mlije�nu stazu

i ostale galaksije kad bismo mogli

odnijeti sve,

onda bi jo� ne�to ostalo

samo prostor i vrijeme.

Prostor i vrijeme isprepleteni su kao

u tkanini.

Albert Einstein je nazvao ovu tkaninu

prostor-vrijeme

A ovaj prazan prostor je fleksibilan.

Mo�e se saviti.

Einstein je otkrio da svi objekti

posebno kao �to su planeti ili zvijezde

formiraju prostor i vrijeme, deformiraju ovu tkaninu.

�to je objekt masivniji, to je ja�e

savijen prostor i vrijeme.

Ova ravnina prikazuje ravan svemir.

Za pokazati u�inak gravitacije, Zemlja

svojom ogromnom masom raste�e i savija

tkivo prostora i vremena.

Savijanje prostora uzrokuje ono �to osje�amo kao gravitaciju.

Mjesec kru�i du�

krivulje u tkivu prostor-vremena uzrokovane

gravitacijskom prisutnosti Zemlje.

Ispada da je gravitacija

deformacija prostor-vremena.

�ak i na svjetlost utje�e ova deformacija.

Prema Newtonovim idejama bi takvo skretanje svjetla

bilo nemogu�e, jer je mislio kako

svjetlo nema masu.

Zahvaljuju�i Einsteinu sada znamo da bilo koja

vrsta energije jednaka je masi, kako je opisano

u najpoznatijoj formuli na svijetu

e je energija, m je masa, a c je brzina svjetlosti.

Energija i masa su ekvivalentne

i zato i na svjetlost utje�e

gravitacija.

7. studenog 1919. Einstein je postao svjetski poznat.

Novine su napisale: Revolucija znanosti!

Nova teorija svemira! Newtonova

ideje zastarjele! - Gotovo preko no�i

Einstein je postao najpriznatiji

znanstvenik u svijetu.

Prva superzvijezda moderne znanosti.

O, za�to? - Pri promatranju tijekom totalne solarne

pomr�ine, u trenutku kada je Mjesec

potpuno prekrio Sunce, astronomi

su vidjeli efekt zakrivljenosti prostora.

Prema Einsteinu, Sun�eva ja ogromna

masa osjetno deformirala prostor tako da

svjetlo s dalekih zvijezda treba biti

blago savijeno dok putuje blizu

Sunca. Upravo se to dogodilo tijekom

pomr�ina Sunca 1919.

Astronomi su fotografirali zvjezdano svjetlo kako prolazi blizu Sunca.

Njihova je svjetlost bila zakrivljena

to�no kao �to je Einstein predvidio.

Kakva senzacija. Zakrivljenost prostora.

Einsteinova teorija je dokazana.

Einstein je postao svjetski poznat.

�to je ve�a masa, prostor-vrijeme je ja�e

savijeno, tako da osje�ate vi�e gravitacije

i te�e je jednom pobje�i.

Kada je gravitacija toliko jaka da �ak ni

svjetlost ne mo�e pobje�i, onda vi�e ne mo�emo

vidjeti predmet i zato je

nazivamo crnom rupom.

Sve �to upadne u crnu rupu

izgubljeno je zauvijek.

Crne rupe su najekstremnija mjesta

u Svemiru, gdje se normalni zakoni

fizike prestaju primjenjivati.

Tu su tajne svemira i

vremena sakrivene.

A gdje su te crne rupe?

Takva supermasivna crna rupa je upravo

u sredi�tu na�e galaksije Mlije�ni put,

na primjer.

Ha. Einstein je stvarno bio genij.

I njegovo obja�njenje gravitacije bilo je njegovo

remek-djelo. - Gravitacija je stvarno te�ka.

�to ka�e� na neku �arobnu nultu gravitaciju?

Pa, idemo!

Moram i�i ku�i.

A ti si ovdje gazda, ne?

Da, dobro, dolazim. - Kamo ide�?

Ovo je tvoja ku�a?

Najve�a knji�nica znanja u Svemiru.

Ovo je nevjerojatno.

Bilo mi je zadovoljstvo, prijatelju.

Ne sumnjam da �e� ostvariti svoj san i postati astronaut.

Moj posao je pohranjivati

znanje, pohranjivati, pohranjivati, ali ja ne

�elim samo pohranjivati znanje, tako�er �elim

do�ivjeti ma�tu, zabavljati se.

I nau�iti kako osje�ati. Pokazao si mi

sve to. Hvala prijatelju.

Albert mi je jednom rekao da je ma�ta

va�nija od znanja.

Albert, rekao ti je? - Da, Albert Einstein.

Sreo si Einsteina?

Kad �emo se sresti opet? - Samo mora� to po�eljeti

svim srcem. - Da, ali tako�er treba�

malo sre�e. - Snaga tvoje pozitivne

misli �e privu�i sre�u. Ako si

uvjeren da je ne�to ispravno

do�i �e k tebi. Imam dar za tebe.

Albert mi je dao ovo �to �e ti uvijek donijeti sre�u.

Albert Einstein. - Albert ga je dobio

od oca kada je imao 5 godina.

Nevidljiva magnetska sila koja okre�e

iglu nikad ga ne bi popustila.

On je �elio znati koje su tajne

bile skrivene u prirodi. - Oh, hvala i ovo je tvoje.

O. - Obe�ao sam, zar ne?

Moj prijatelju, vidjet �emo se ponovo.

Albert Einstein je moj heroj. Rekao je

da su svi genijalci, ali ako sudi�

ribe njihovom sposobno��u da se popne na drvo,

�ivjet �e cijeli �ivot vjeruju�i u tu

glupost. Svako ima svoje

sposobnosti i strasti za istra�ivanje. �elim

znati sve o Zemlji i

tajnama svemira.

Moja magija le�i me�u zvijezdama.

Dolazi, mora� u �kolu. - Da, dolazim.

Albert Einstein je naslikao novu sliku

na�ega svijeta svojom ma�tom.

Sve je u svemiru povezano

nevidljivom vezom - gravitacijom.

Ovo je daleko od kraja na�eg znanja

i opet �e se otvarati novi svjetovi

pred nama. Kako je jednom rekao Albert Einstein:

Sasvim je mogu�e da su iza

percepcija na�ih osjetila skriveni svjetovi,

kojih nismo svjesni.

Idemo ih prona�i.

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje kontaktirajte nas www.OpenSubtitles.org