Original subtitles

Kada sam bio mali,

baka mi je dala stari kompas.

Htjela je da znam kuda idem.

Ja sam uvijek bio vi�e zainteresovan za to odakle smo do�li.

Mislim, znao sam da je ona bila iz Pistburga, ali prije toga,

njena baka i baka njene bake,

odakle su one do�le?

Vratimo li se dovoljno daleko i svi, svako �ivo bi�e,

svi smo stigli sa istog mjesta,

iz trenutka kada je mrtva stijena postala �ivot.

Samo nekoliko nas su mogli vidjeti kako je samo

�ivot izvanredan.

Paljenje i polijetanje.

Osam astronauta,

sa preko 1.000 provedenih dana u svemiru,

nam mo�e re�i kako im je to "biti gore" pomoglo

da istinski razumiju ono �to se de�ava ovamo dole.

Pogledao sam dole i mogao sam vidjeti odakle smo do�li.

Taj �ivi, di�u�i balon �ivota u crnilu svemira.

Te�ko je zamisliti da bi bilo gdje drugo sve

moglo tako pasti na jedno mjesto tako magi�no.

Tako smo naviknuti na �ivot da po�nemo misliti o �ivotu

kao o ne�emu jednostavnom i lakom za nastajanje.

Nije.

Mo�da nikad ne�emo znati ta�no kako je �ivot nastao,

ali znamo da je to bilo �udno varivo.

Crtica magi�ne te�nosti...

Posipanje zvjezdane pra�ine...

I pucketanje energije.

Mije�ani zajedno u velikom kotlu da u�ine na�u stijenu �ivom.

GENEZA

Mej D�emison vidi �ivot druga�ije od ve�ine nas.

Ne samo jer je ona astronaut.

Na moj znak, tri, dva , jedan...

U redu Mej, razumjeli smo.

Ona je tako�e i doktor.

Provela je svoj �ivot prou�avaju�i �ivot.

Hjuston sada upravlja.

Hjuston, Endavur ide u okretanje.

Primljeno, okretanje Endavura.

U dobu kada sam tr�ao okolo pi�u�i rime

u Filadelfiji, ona je razmi�ljala o najve�im pitanjima o �ivotu.

Kao dijete sam bila fascinirana pitanjem, ko sam ja?

�ta sam ja?

Sje�am se da smo se vozili od �ikaga do

Alabame i da smo stali pored puta i pogledala sam gore

i tamo je bilo nevjerovatno zvijezdano nebo.

�itav svemir je bio veoma magi�an.

30 godina kasnije, imam posebno mjesto za zvijezde.

Kad sam bila u svemiru, osje�ala sam nevjerovatnu vezu sa

ostatkom univerzuma.

I to je istina.

Mi smo stvoreni od zvjezdanog materijala.

Ugljenik, azot, kiseonik,

elementi koji su klju�ne komponente za na�e tijelo su bili

zapravo stvoreni od zvijezda koje su eksplodirale.

Zvjezdana pra�ina razbacana �irom univerzuma

zgrudvala se u stijene da formira planete kao �to je na�a.

Velike misterija Geneze je kako je zvjezdana pra�ina postala �ivot.

Vi, ja, pas, svi smo mi stvoreni od mrtve pra�ine

koja gradi planet.

Samo je druga�ije pomije�ana.

Velika misterija je, �ta je mikser?

Le�ugila je vjerovatno jedno od

najte�ih mjesta za posjetiti na Zemlji.

Kada ste u dubini Le�ugile vi ste vi�e od 300 metara ispod zemlje.

Le�ugila pe�ina je skoro 240 kilometara duga �to je �ini jednom

od najkompleksnijih lavirinta pe�ina na svijetu.

Staza je ovdje dole.

Prili�no je veliki pad u ovu sobu.

Imam ga.

To je nevjerovatno. Apsolutno.

Ve�ina ovih formacija je stara par stotina hiljada godina.

Bolje da ne diramo ni�ta.

Da, idemo kroz ovo, a da ne diramo ni�ta.

Mislili bi da su te mra�ne pe�ine bez �ivota.

Ovdje nema energije Sunca,

ali zidovi pe�ine nisu mrtvi kao �to se �ine.

Ako stavite specijalne nao�are,

vidjet �ete kaleidoskop mikroorganizama,

koji �ive u pe�inama.

Milijarde bakterija na svakoj povr�ini koju pogledate.

Le�ugila je odsje�ena od povr�ine.

Ali postoji ne�to �to je iznad svega esencijalno za �ivot.

Voda.

Treba 10.000 godina vodi da do�e sa

povr�ine u jezero.

Odstranimo li vodu iz jedna�ine i imat �ete

pe�inu bez bakterija.

Voda je potrebna za �ivot kakav znamo ovdje na Zemlji.

Jedna od va�nih stvari koju nau�i� u

medicini je da se bakterija sastoji od samo jedne �elije.

�elije su bazi�ne jedinice �ivota.

Sitni mjehuri�i ili mebrane su napunjeni sa vodom.

Plutaju�i po ovom rastvoru, imamo sastojke �ivota.

Da, sve zavisi od vode.

A kada sam pogledala na na�u planetu iz svemira,

bila sam zapanjena koliko mnogo vode ima.

To je definitivno plava planeta.

Te vodene povr�ine su ogromne po Zemlji.

Vi ste iznad okeana, okeana, okeana,

a kada do�ete iznad kontinenta kao Afrika, a Afrika je veliki kontinent,

u samo par minuta nestane i

vi ste ponovo iznad okeana.

Gledate li Deltu Nila iz svemira,

mo�ete vidjeti koliko je va�na voda,

jer sve uzdu� Nila je ova tanka predivna

zelena traka �ivota.

Ta H2O je magi�na, pa kada tra�ite �ivot,

klju�no je na�i vodu.

Mo�emo du�e pre�ivjeti bez hrane nego bez vode.

Hrana nam daje energiju. �ta nam voda daje?

Izgleda da je stara dobra H2O univerzalni

�ampion u jednoj klju�noj stvari.

AN�EOSKI VODOPADI Venecuela

Do�li smo ovdje na An�eoske vodopade da se penjemo na veliki ispust.

Jedan je od najve�ih u svijetu.

Osje�ate se kao da letite kada visite na tom zidu.

Zvuk vodopada je kao stalna oluja.

Penjanje na An�eoske vodopade je vrlo opasno.

Ho�u da nastavime. -Ho�e� da preuzme� vodstvo?

Da. Naravno.

Kada je stijena vi�e izlo�ena vodi,

stijena se mrvi.

Vrlo je pjeskovito, pa �u staviti za�titu ovdje.

Mora� biti vrlo pa�ljiv ovdje.

Sa druge strane,

tamo gdje nema uop�te vode,

mo�ete vidjeti potpuno druga�iju stijenu.

Ekstremno je te�ko.

Ho�e� li se popeti? -Da, poku�at �u.

Kada pogledate pejza� odozgo,

mo�ete vidjeti kako je voda ru�ilac na svom putu.

Ona rastvara stijene.

Ona ostavlja stvari u svom toku, milionima godina,

kao ova nevjerovatna ostrva na nebu.

Voda ima specijalne osobine.

Znate da ista voda koju pijemo mo�e rastvoriti skoro sve.

Mo�e rastvoriti i stijene vremenom.

�to zna�i da mnogo razli�itih molekula mo�e biti

pomije�ano zajedno.

Dolazi do interakcije me�u njima i stvara se ne�to novo.

To je ono �to �ini Zemlju tako posebnom.

Sa svom tom vodom koju imamo,

na�a planeta li�i na ogromni hemijski laboratorij.

Voda uzima zvijezdanu pra�inu,

lomi je i mu�ka.

Ali �ivot ne�e samo tako isplivati jer ste promu�kali

neku blatnjavu pra�inu.

Ako �elite da skuhate supu �ivota,

morat �ete je malo za�initi.

Ako �elite pretvoriti zvjezdanu pra�inu u �ivot,

ima malo vi�e od toga, samo dodajte vodu.

Recept je vi�e od skupa sastojaka.

Tako�e vam ka�e kako da ih sastavite zajedno.

Zamislite pun lonac svih ovih sastojaka,

ubacite ih unutra, ali ako ubacite celer,

paradajz i biber, ne�ete dobiti

�pageti sos ako ne dodate malo toplote.

Mnogi od mojih prijatelja misle da je ovo

veoma opasan posao i da to ne bih trebao raditi.

Obi�no po�injem dan sa dozom kofeina,

ali Liu Kunu njegov posao daje sve razbu�ivanje koje mu treba.

�ak i na sun�anom danu postoji �ansa za grmljavinu.

Poziva se Fu, poziva se Fu. priprema se oluja.

Budi pa�ljiv tamo gore. -Ho�u.

Li ide na vrh da provjeri gromobran.

Testira da se uvjeri da provodi elektricitet prema uzemljenju.

Ako je gromobran neispravan, munja mo�e

pro�i kroz zgradu i uzrokovati po�ar.

Grmljavina je veoma mo�na.

Vi i ja mo�da vidimo grmljavinu par puta godi�nje,

ali Zemlja stalno pucketa energijom.

Da to vidite, morate se popeti iznad nebodera.

Gledaju�i iz svemira, Zemlja je dinami�na.

Puna je energije.

Sje�am se da sam gledala ove velike bljeskove

svijetlosti koji su dolazili kroz oblake.

Grmljavina se prosto �iri bukvalno

hiljadama kilometara preko povr�ine Zemlje.

Izgleda kao nervni sistem koji se �iri

preko planete.

One su spektakularne.

Skoro izgleda kao da komuniciraju me�usobno.

Ima oko 100 udara munje u sekundi.

To je osam miliona na dan.

Na po�etku �ivota na�e planete, prije mlijarda godina,

bilo je �ak i vi�e isijane energije.

To je ono �to je �ivotu bilo potrebno.

Energija.

Prvi eksperiment koji je ovo otkrio, osvojio

me je kao dijete.

Odrasla sam u �ikagu i dva nau�nika iz mog rodnog grada

Juri i Miler su uzeli komponente za koje su vjerovali

da su bili atmosfera primitivne Zemlje.

Onda su ih podvrgli elektri�nim pra�njenjima.

Uspjeli su da stvore organske molekule.

Osnovne gradive blokove �ivota.

Pomisao da energija mo�e u�initi da be�ivotna stvar

mo�e o�ivjeti je uzbudljiva za mene kao i sam �ivot.

Mislim, vau.

Sada imamo puno vi�e znanja o ranoj Zemlji.

Prije milijarde godina postojalo je mnogo vi�e izvora

energije nego �to je samo grmljavina.

Meteori su padali sa neba.

Postojale su vulkanske erupcije.

Super-plime su uzburkavale mora.

Zemlja je bila puno nasilnije mjesto, bogatije energijom.

Veoma �ivotno, zar ne?

Puno stvari se de�avalo.

Ali iz ovog be�ivotnog sistema,

tokom dugog perioda vremena, zapravo smo dobili �ivot.

Jedan od najboljih kandidata odakle je �ivot po�eo je

mjesto gdje smo mislili da ni�ta ne mo�e pre�ivjeti.

Duboko na dnu okeana,

desilo se ne�to vrlo misteriozno.

Pojavile su se pukotine u Zemljinoj kori tamo dole.

Vrela voda i gasovi su iza�li.

Hidrotermalni izvori.

Hemikalije, energija, voda.

Sve na jednom mjestu.

Neki �ak i danas kuhaju organske molekule,

gradive blokove �ivota.

Zato mnogi nau�nici vjeruju da je neko mjesto kao

ovo ono gdje je �ivot zapo�eo.

Dakle predak svih nas, sve do kraja,

je ispaljen iz dimnjaka na dnu okeana.

Ali to ne bi bilo ni�ta osim toplog mulja da tamo

nije bio jedan poseban element u toj zvjezdanoj pra�ini.

Svemir pru�a nevjerovatnu platformu za prou�avanje

�ivota kao �to je evoluirao na Zemlji.

Fascinantno je misliti da smo mi tu sada,

jer se prava kombinacija zvjezdane pra�ine,

energije i vode na�la zajedno.

I to ne bilo koja zvjezdana pra�ina.

Kada pogledate �ivot u njegovom najosnovnijem obliku,

na�i �ete da postoji jedan element koji djeluje kao

ki�ma i dr�i sve zajedno.

Vidite koliko je va�an za

�ivot kada se sretnete sa smr�u.

Za hinduse sa Balija,

smrt je dio �ivotnog ciklusa.

Nije kraj.

Na svim �lanovima porodice je

da se pobrinu da duh umrlog ode na pravo mjesto.

Moje ime je Deva Gede Aditja Pratama.

Imam 10 godina.

Bio sam veoma blizak sa mojom divnom bakom.

Prikupio sam njene kosti za kremaciju.

Spaljuju tijela da vrate elemente

univerzuma nazad njihovom izvoru.

Cilj? Da pretvore tijelo u pepeo.

Nadam se da je moja baka sretna jer je tako puno ljudi do�lo.

Kada spalimo ne�to �to je jednom bilo �ivo,

i istjeramo svu vodu, ono �to se pojavljuje u plamenu je

esencijalni dio zvjezdane pra�ine koji �ini �ivot mogu�im.

Ta spaljena crna stvar je ugljenik.

Sve u na�em tijelu ima ugljenik u sebi.

od na�ih kostiju do na�ih mi�i�a i do nervnih receptopa.

Mo�da je te�ko za shvatiti �ta �ini ugljenik tako zna�ajnim za �ivot,

ali se ispostavlja da je ugljenik najva�niji gradivni blok.

Mo�e se povezati sa drugim elementima na skoro beskona�no

mnogo na�ina da generi�e sve razli�ite molekule potrebne za

stvaranje �ive �elije.

Ugljenik je kao najkul Lego kocka koju mo�ete zamisliti.

Moja djeca su voljela tu stvar,

ali da je ugljenik bio jedan od kockica,

oko nje bi se uvijek tukli,

zato jer od nje mo�e� napraviti

�ta god �eli�.

Uzmimo ne�to sa puno ugljenika u sebi.

Pau�ina.

Pau�ina je tanja od kose, ja�a od �elika,

rastegljiva, elasti�na i ljepljiva kao guma.

Svi ovi kvaliteti zavise samo od toga kako

je ugljenik sastavljen sa ostalim stvarima.

Vi�estranost ugljenika omogu�ava konstrukciju

�udesnog molekula koji je unutar svake �ive �elije.

DNK.

Na�a DNK je jedna od najkomplikovanijih

molekula u �itavom univerzumu.

Milijarde atoma ugljenika kombinovanih da pomognu da se dr�e skupa,

a ova prelijepa zapletena formacija je kao organski super kompjuter.

Sadr�i uputstvo za �ivot.

I svaki aspekt i svaki detalj koji �ini tebe.

I ne samo nas ljude.

DNK je su�tina skoro svake �ive �elije koja je ikad postojala.

A ne mo�ete je napraviti bez ugljenika.

Samo malo, ne�to se ne uklapa, u redu.

Nisam nau�nik, ali odrastaju�i,

sam napravio dosta instant rezanaca i re�i �u vam jednu stvar,

ako uzmete kesicu sa za�inima i bacite je u

pliva�ki bazen, ne�ete dobiti lijepu �olju rezanaca sa mesom.

Pa kako �ete napraviti DNK usred beskrajnog okeana?

Uzmete prstohvat zvijezde, malo vode,

uklju�ite grijanje i BANG!

Sretan ro�endan �ivote.

Ne ba�.

I dalje ne�to nedostaje u receptu.

Kotao u kome �ete to sve kuhati.

Sve �ivo treba da se dr�i zajedno i za�ti�eno.

To je ta�no ako si lanac DNK,

ili astronaut.

Svemirska stanica je na neki na�in kao �elija.

To je mjehur �ivota.

Zaista imate osje�aj da ste zatvoreni,

znate, samo par centimetara ispred mojih o�iju

je vakum svemira, i da sam tamo vani,

bio bih gotov za 10 sekundi.

Unutra imamo sve sastojke i

sisteme da nas odr�e �ivima.

Isto je za �ive �elije.

Samo na mikroskopskom nivou.

Voda je kriti�ni rastvara� za �ivot.

Ali ako ima previ�e vode,

rastvor mo�e biti razbla�en,

i molekule �ivota nikad ne�e udariti jedna u drugu.

Tako da nam treba ne�to da ih zadr�i.

Pomislite na mjehure koje pu�emo.

Oni okru�uju d�epove zraka.

I zadr�avaju zrak u njima.

Postoji ne�to sli�no �to okru�uje sve �ive �elije.

Membrane.

Sveti gral za mene je da na�em kako su prve membrane formirane.

Mogle su se formirati u vrelom izvoru,

u ledenom bazenu ispod ledenog pokriva�a.

To je velika misterija.

Do�la sam na Island jer je to fantasti�na prirodna laboratorija.

Ovdje Lijan, dolazim.

Idem sjeverno, na 460 metara visine sam i idem pravcem 71.

Vani pada snijeg. Bit �u tamo za sat. Prijem.

Danas na Islandu vidite vulkane ispod ledenih kapa.

Tako�e vidite vrele izvore.

Klju�aju�e bazene gdje je �ivot mogao tako�e po�eti.

�ak i u najvrelijim okolinama,

ako uzmete uzorak i analizirate njegov DNK,

na�i �ete �ivot tamo.

Na ranoj Zemlji mo�ete zamisliti ove klju�aju�e blatne bazene,

gdje voda rastvara stijene i pravi glinu.

Dok gasovi izlaze, formiraju membrane koje onda pucaju.

Zamislite da ove membrane ne pucaju i da zapravo

konzerviraju u maloj, vrlo maloj skali,

A onda ako umije�ate organske molekule unutra,

iznenada imate organske molekule unutar

membrane kako formiraju �eliju.

Bez membrana bi mi bili planet pokriven

razbla�enim okeanom gradivih blokova �ivota.

Ali sa membranama,

kona�no je do�ao na�in da se svi ovi gradivi blokovi dr�e zajedno.

Vjerujem da je postojalo jako puno prilika da se �ivot pojavi.

Mo�da bi imali druge tipove �ivotnih formi koje su do�le i pro�le,

ali nisu se odr�ale, ta�no?

Nisu se srele i odr�ale.

Ali je jedna od njih uspjela.

Nazivamo je "LUCA", �to je skra�enica za

Zadnji Univerzalni Zajedni�ki Predak,

za sav �ivot ovdje na Zemlji.

LUCA je mogla �tititi sebe sa membranom i reprodukovati se.

Sve se skupilo na pravi na�in da kreira

prvu �ivu �eliju, sa DNK u njenom srcu.

Ubrzamo li milijarde godina,

na�i �emo da sav dana�nji �ivot koristi istu bazi�nu hemiju.

Ovo ukazuje na jednu stvar, da je sve

poteklo od te prve primitivne �elije.

U redu, moja baka je bila sitna.

Ali LUCA, taj pra, pra, pra puta gazilion

baka svih nas, ona je bila manja od ta�ke.

Koliko znamo, ta �elija je bila jedinstvena i

jedini izvor svog �ivota.

Dobro, barem na Zemlji.

Ako provjerite bilo gdje u

univerzumu, na�i �emo iste sastojke da skuhamo �ivot.

Oni nisu egzoti�ni, oni su gra�a.

Naravno da je njihovo ispravno mije�anje te�ko,

ali univerzum je ogroman.

Zna�i li to da je tamo negdje velika topla cijev koja isporu�uje

�ivot negdje drugo tamo?

To je ono �to grupa istra�iva�a poku�ava da sazna.

Potraga za stranim �ivotnim formama, ne van planete,

ve� upravo ovdje, u neispitanim dijelovima.

Postoji strani svijet upravo ispod na�ih noga.

Dok se spu�tate u ovo crnilo,

nemate osje�aj da ste vi�e na ovoj planeti.

Povr�ina, �ujete li? -Da, �ujemo.

Imam 4200 psi na svakoj strani

i na 32% azota sam. -Razumio.

Mo�e biti potpuno dezorijentiraju�e.

Okrenete se okolo, i kuda je gore,

kuda je naprijed, kuda je nazad.

Ove podvodne pe�ine su jedni od zadnjih neispitanih dijelova

na�e planete zbog opasnosti silaska dole u njih.

Keni, imamo malo su�enje ovdje.

U redu, sa�ekaj Keni.

�ovje�e, ovo je malo u�e nego �to sam mislio da �e biti.

Ispusti sav tvoj gas iz VC-a, u�ini se manjim �to je vi�e

mogu�e. -Sa�ekaj, samo sekundu, samo da provu�em ovaj tank.

Keni, ova je tijesna �ovje�e.

Pomalo kao mlin.

Skoro sam tamo.

U redu, uspio sam.

Keni, vidi ovo �ovje�e.

Kao da se spu�tamo na drugu planetu.

Izgleda kao prstenovi Saturna.

To crveno je pigmentacija u �elijama milijardi bakterija.

Mo�e� zamisliti ve�inu primordijalnih

najjednostavnijih grudvica �ivota kao �to

su ovi koji �ive u ovom nezemaljskom

okru�enju na krajnjim granicama univerzuma.

Moja �elja je da razumijem kako je �ivot po�eo na zemlji tako�e

dospio do zvijezda, jer sastojci za

�ivot vjerovatno postoje na mnogim mjestima.

U na�em solarnom sistemu, u na�oj galaksiji i u na�em univerzumu,

zvjezdana pra�ina, voda

i energija.

Na�li smo vodu na razli�itim mjesecima koji okru�uju

neke od planeta u na�em solarnom sistemu.

Ledeni mjeseci Jupitera i Saturna imaju okeane te�ne vode

ispod leda.

Enceladus je vodeni svijet,

ali sa vrelim stjenovitim jezgrom i sa perjanicama vode koja prskaju

u svemir.

Tako da mo�da ima primitivnog �ivota na Saturnovom mjesecu sada.

Uvijek sam se pitala, ho�emo li na�i �ivot na drugim planetama?

Ho�emo li na�i �ivot izvan solarnog sistema?

Dok tra�imo izvan Zemlje i istra�ujemo ostale stijene,

vjerujem da �emo vjerovatno na�i jednostavni �ivot.

Izgledat �e druga�ije, bit �e druga�iji, ali na�a stijena,

na�a planeta je va�na za nas.

Posebna je i jedinstvena jer je na� dom.

Ovdje smo evoluirali.

Pomislite na taj osjetljivi trenutak, prije milijarde godina,

kad smo vi i ja i svi mi po�eli.

Mali trag �ivota suspendovan u rastvorenoj vodi.

Obe�anje svega �to je �ivo ili je ikad

�ivjelo u na�em svijetu.

To je trenutak kad se ni�ta pretvorilo u ne�to.

Ta pra�ina je zaiskrila �ivotom.

Trenutak kad je jedna stijena u udaljenom uglu univerzuma postala

�udna na najljep�i na�in.

Geneza je svijetla strana �ivota.

Idu�i put, tamna sijenka �ivota...

Smrt.

prevod i obrada dragans