Original subtitles

GROF MONTE KRISTO

- 1815 - Napoleon je uspio da preuzme carstvo,

ali je opet do�ivio poraz. Izmorena godinama revolucije i rata,

Francuska je pod vla��u Luja XVIII-og nastojala da uspostavi mir sa susjedima...

dok je "mali kaplar", sada u egzilu, bio vladar samo ostrva Elbe.

Ali zbog svoje slavnu karijere i dalje je bio voljen u narodu,

i njegove vjerne pristalice su aktivno kovale plan da ga ponovo vrate na vlast.

Javljam se na raport, g-dine.

Prije tri nedjelje sam se malim brodom susreo sa "Faraonom".

Uru�io sam pismo li�no kapetanu Lekleru.

Ka�u da se kralj sprema za rat.

I imperator tako�e.

Hajde, kapetane, uzmite ovo.

Ne, ne�u vi�e pilula.

Ho�u li kopno do�ekati kao kapetan....

ili kao hrana za ribe?

Pa, znate, imate groznicu...

Da, da, znam da imam groznicu. Gdje je Dantes?

Dolazi, g-dine.

Budite spremni da bacite utovar u more!

Taj utovar vrijedi vi�e od 12.000 franaka!

Od kakve �e nam koristi biti ako brod potone?

Da je kapetan Lekler na palubi, brod ne bi potonuo!

I dok sam ja nadle�an za teret na ovom brodu...

Skloni se sa palube!

Kapetan Lekler te treba. Doktor ka�e da ne�e jo� dugo.

On misli da �u umrijeti.

I po prvi put u 20 godina, u pravu je.

Ne, nije, g-dine.

Ne biste Vi meni ostavili komandu nad brodom po ovoj oluji, zar ne?

Tvoj je brod, tvoja je ruka na kormilu,

poslu�a�e te.

Ali on ho�e da sav brodski teret baci u more.

Jedan brod ne mo�e imati dva kapetana, Danglare.

�elim razgovarati sa Dantesom nasamo.

Ovo �e biti moje posljednje nare�enje kao kapetan.

Isporu�i ovo pismo jednom �ovjeku u Marselju.

O�ekiva�e kapetana "Faraona". Daj mu pismo.

A ko je on, g-dine? Nema nikakve adrese.

On �e ti se sam otkriti, jednom rije�ju...

"Elba".

Elba?

Zvu�i prili�no gusto.... Kakvo je vrijeme napolju?

Sprema se oluja g-dine, ali...

MARSELJ

Kraljev tu�ilac nije izgleda jutros previ�e gladan.

Giljotina �e mu spremiti samo deset glava za doru�ak.

Nisu ni�ta uradili da bi zaslu�ili kidanje glava.

Ni�ta, osim �to su podr�avali prognanog imperatora,

koji im je uvijek pru�ao za�titu.

Bolje u�utite ili �e se i va�e glave na�i u ko�u sa njima.

Vidi saznaj o �emu se radi.

"Faraon" je stigao. Upravo uplovljava u luku.

Vidi�? Rekao sam ti da je Bog na na�oj strani.

Gospodo, uskoro, sve lojalne pristalice Napoleona,

mo�i �e jo� jednom ponosno podi�i glavu.

Ho�ete li Vi po�i na brod i sresti se sa Leklerom?

Oh, ne. Kraljev tu�ilac �e mo�da tako�e biti u posjeti brodu,

tako da ne smijem dozvoliti da me primjeti.

Ne. Moram ostati sakriven ovdje do sumraka.

Zaustavi ovdje, Marsele.

Ti mo�da u�iva� u dru�enju sa ovim ribarima, ali ja ne.

�eka�u te u Fernandovoj kancelariji.

Mo�e� se vi�ati sa tim mornarom...

ali bez moje saglasnosti.

Da, majko.

Nastavi istim smjerom.

Izvinite...

Dobro jutro, g-dine Morel.

Dobro jutro, g-�ice Rozas.

Pretpostavljao sam da �ete do�i.

- Ono je "Faraon", zar ne? - Jeste.

�ta da majka radi sa k�erkom? Ni�ta.

Ti si zvani�nik.

Mora� zaustaviti ovu farsu sa tim mornarom.

Zar ne mo�e� poslati njegov brod u neku drugu luku?

Naredi da ga potope ili ne�to sli�no.

Ja sam slu�benik Carine (obi�aja), a ne gospodar mora.

Pa, o obi�aju i govorim. I to ru�nom.

Dama da se zaljubi u mornara.

To je samo zalu�enost mlade dame.

Ona u mladog Dantesa vidi heroja.

A �ta vidi u tebi? �ovjeka koji je voli...

i koji ni�ta ne preduzima po tom pitanju.

"Faraon" plovi sa zastavom na pola koplja.

To zna�i da je Lekler mtrav.

Bio je bolestan i prije nego �to je isplovio.

Pribojavao sam se da ne�e izdr�ati putovanje.

A �ta je sa pismom?

Dogovorili smo se da ako mu se zdravlje pogor�a...

da pismo preda svom prvom oficiru.

A to je �ovjek po imenu...Dantes.

Njegovo ime nije bitno. Ti pripazi na njega...

i javi mi kada bude negdje, gdje se mogu bezbjedno na�i sa njime.

Hvala ti Edmonde, �to si brod vratio bezbjedno ku�i.

Volio bih da je kapetan Lekler jo� uvijek...

Umro je na moru. Mornar ne tra�i vi�e od toga.

Imate pravo, g-dine.

- Bio si i na Elbi? - Da, g-dine.

- Da nije bilo kakvog pisma? - Za�to? Znate li Vi �ta o tome?

A �ta ti zna� o tome?

Ni�ta, g-dine. Osim �to mi ga je kapetan Lekler predao,

da bih ga uru�io nekom �ovjeku. Rekao mi je da �e me on sam kontaktirati.

Neka on tebe prona�e, Edmonde.

Marselj vrvi od kraljevih �pijuna.

Te�ko da se to mene i doti�e.

Ja samo izvr�avam kapetanovo nare�enje.

Da li �elite da zajedno prokontroli�emo listu utovara?

A da najljep�u �enu u Marselju ostavi� da �eka na pristani�tu?

Na pristani�tu?!

�eka�u te ovdje, kad se vrati�, kapetane Dantes.

- Kapetan? - Da, kapetan Dantes.

Od sada si zapovjednik "Faraona".

Sa�uvaj to odu�evljenje za nju.

Da, g-dine.

- Bojao sam se... - Da sam te zaboravila?

Da... I ne bih te uop�te ni krivio.

A �ta ako ne mogu?

Pa, ne�to bi se moralo uraditi povodom toga.

Pa �ta �e� uraditi onda?

E pa...

Poljubi�u te jo� jednom.

Ho�u da po�e� tamo i da ih razdvoji�. Grli je pred �itavim gradom.

Dobro jutro, Mercedes.

Oh, Fernande, ti poznaje� kapetana Dantesa? A ovo je g-din Mondego.

- Da. - Naravno.

- U jedan sat, Edmonde. - U jedan sat, onda. Do vi�enja, g-dine.

Tvoja majka nikada ne�e razumijeti ovu tvoju op�injenost.

- Nikada. - Ali ja mogu. - Znala sam. - Ali samo donekle.

- Ne i kad je brak u pitanju. - A za�to ne?

- Pa, on nema porodicu... - Ma, da�u mu je ja.

Fernande, upozoravali su me, prijetili mi, smijali mi se u lice.

Briga me i za dru�tveni polo�aj i �ta ljudi ka�u.

Samo su dvije stvari bitne: mu�karac i �ena.

- A Dantes je tvoj mu�karac? - Tako je. - Sve mi je jasno.

Nisam ni htio ni�ta re�i, da me tvoja majka nije natjerala.

- Zaboravi�u da si i�ta rekao. - U to uop�te ne sumnjam.

Zdravo.

Nikada ti ne�u oprostiti.

Pa, Fernande...

Nadam se da si je uvjerio da jasnije sagleda neke stvari.

Jasnije nego ikad.

Bojim se da nisam...

Nabavi�emo ti neke drvene cipele i kofu sa ribom, da bi se uklopila.

Danglar, jedan od mojih ljudi, mi je dao tu informaciju.

Dantes je trenutno u posjedu tog pisma.

Prati tog Edmonda Dantesa. Motri na njega.

Ali nemoj ga uhapsiti...

sve dok ne preda pismo svom sau�esniku, ko god to bio.

A onda ih obojicu uhapsi i dovedi ih ovdje. Evo ti i nalog.

Da, g-dine Vilfor.

Pa, Mondego, prijavljivanjem ovog �pijuna,

u�inili ste veliku uslugu kralju.

I Vama, Vilfore.

I g-�ici Rozas.

Uradio sam ono �to bi i svaki prijatelj uradio,

spasio je od u�asnog braka.

Kojim povodom ste do�li ovdje?

U potrazi sam za zlatnim blagom,

koji novac ne mo�e kupiti.

Nije lako do�i do njega, g-dine Gusaru.

Najprije morate podnijeti zvani�ni zahtjev,

jer zapovjednik moje dr�ave nije isti kao ostali.

- Je li prosidba ono �to �eli�? - Da...

i to zvani�nu.

Aha...

Pa...

- Ja...Edmond Dantes... - Da?

Tra�im ruku...

Iscrpljen sam...

Kukavice.

Gusar se nasukao, ne mo�e tra�iti zahtjev.

Nasukao se na greben ludosti.

Ali ako bi do�la sa mnom na vidikovac...

Vidikovac?

Da, odavde ne mogu da razmi�ljam kako treba.

A �ta ako odbijem?

Onda ide� preko palube.

Pogledaj, odavde se i more vidi.

I oblaci, kao svileni brodovi.

Brodovi, koje �e Edmond Dantes, jednoga dana posjedovati.

Uplovljavaju u luku. �ta to prevoze?

Oh... puno snova... i njegovu prosidbu za Mercedes.

I njen odgovor.

Da?

Dantes je u gostionici "Rezerva".

G-din Morel je organizovao zabavu u njegovu �ast.

E pa onda nemamo vremena za gubljenje. Ti ostani ovdje, a ja odmah idem tamo.

- Da li se lijepo provodi�? - O da, dopadaju mi se tvoji prijatelji.

Oni ne glume da su sre�ni, oni to zaista i jesu.

Hajde, do�ite, prije nego �to po�ne ples, da nazdravimo.

Jo� �a�a, jo� vina.

Tra�im kapetana "Faraona", da li je on ovdje? - Da, g-dine.

- Imam ne�to va�no da mu saop�tim. - Ne znam da li ga smijem uznemiravati?

Bojim se da �ete morati.

�ujte me!

U �ast vjeridbe Edmonda Dantesa, kapetana "Faraona",

i g-�ice Mercedes Rozas.

Neka blagi vjetar i mirno more,

njihove brodove bezbjedno odvedu u luku sre�e,

blagostanja i duge loze.

�IVJELI!

Nazdravljamo za slobodu i jednakost.

- Jedan gospodin ima hitnu poruku za Vas. - Za mene?

- Vi ste kapetan "Faraona"? - Da. Evo dolazim odmah.

Brzo �u se vratiti.

E pa, uspjela si. Ho�e� li sada plesati sa mnom,

sa bezuspje�nim udvara�em, koji i dalje gaji ista osje�anja prema tebi?

- Evo ga kapetan, g-dine. - Dobro ve�e.

- Vi ste kapetan "Faraona"? - Da, g-dine.

- Elba. - O�ekivao sam Vas.

Ne, ne, ovdje ne. Po�ite za mnom.

Hvala Vam.

- To bi bilo sve. - Laku no�.

Gospodite, uhap�eni ste, po nare�enju kraljevog tu�ioca.

- G-dina Vilfora? - Da, g-dine.

- U redu, onda. - Vodite ga u sud.

Po�ite za mnom.

- Jesi li predao pismo? - Jesam.

Drago mi je da je to gotovo.

Kapetane Dantes, imam nalog kraljevog tu�ioca za Va�e hap�enje.

Po kojoj optu�bi?

Sumnja da posjeduje informacije o zavjeri.

Ne�to se desilo.

Edmonde, �ta je bilo?

Ni�ta. Moram i�i do suda... To je sve.

Da bi odgovarao na pitanja o nekoj drugoj osobi.

Po�i �u sa Vama, kapetane, ako �elite. Mo�da Vam mogu biti od neke pomo�i.

Po�i i ti, molim te. Idem i ja.

- U zatvor? E ne�e�. - Ali, majko, ja...

Molim vas, nastavite sa plesom. Nije ni�ta ozbiljno. Brzo �emo se vratiti.

Kada bi se ova sramota okon�ala, ja bih bila presre�na.

Mislio sam da si u Parizu.

A ipak, evo me u Marselju, u tvom zatvoru.

- Zabavno, zar ne? - Uop�te ne vidim �ta je smije�no. - O�igledno.

Izvini, ali ja sam staromodan,

mislim da otac ne bi trebao da stoji pred svojim sinom.

Ako bi kralj saznao da je jedan od zavjerenika protiv njega moj otac...

moj sin bi izgubio posao.

A zbog tog razloga me mora� za�titi.

Za�titi�u te... ali �u i sebe.

Posla�u te pod stra�om, na brod koji isplovljava ve�eras.

Ako planira� da deportuje� sve gra�ane Francuske,

koji saosje�aju sa Napoleonom,...

onda ne�e nikoga ostati u Francuskoj.

Koliko poruka ti je ovaj Dantes do sada donio?

Nijednu. Lekler je bio moj �ovjek i sada je mrtav.

- Dantes o tome ne zna ni�ta. - Ne vjerujem ti.

Nadam se da cijeni� to �to ti spa�avam �ivot.

Shvatam. Mo�da �u i ja nekada biti u mogu�nosti da ti uzvratim uslugu.

Ne�u se ustru�avati da je zatra�im u zamjenu za ovo �to �inim.

- Odvedi zatvorenika nazad. - Da, g-dine.

Laku no�, moj... najplemenitiji tu�io�e.

Hajde, idemo! Idemo!

Hvala Vam �to ste tako rano prekinuli tu nepodno�ljivu zabavu.

Uvedi unutra samo kapetana Dantesa!

Kapetane Dantes.

- Edmond Dantes, kapetan "Faraona"? - Da, g-dine.

S obzirom da ste prijatelj g-dina Mondega,

u�ini�u sve �to budem mogao da Vam pomognem.

Hvala Vam, g-dine.

Da li sebe smatrate odanom pristalicom kralja?

Da, g-dine.

A ipak, uhva�eni ste sa pismom,

koje je dio zavjere protiv Va�eg kralja.

Ali ja sam samo izvr�avao kapetanova nare�enja.

Nisam uop�te upoznat sa sadr�ajem pisma.

- Ko je �ovjek kome ste predali pismo? - Ne znam mu ime.

- Da li ste ga vidjeli ranije? - Nikada.

Da li biste ga mogli detaljno opisati?

- Siguran sam da mogu. Va�e je visine... - Dosta.

Identifikova�ete ga drugi put.

- Za�to ste po�li do Elbe? - Kapetanovo nare�enje.

- A gdje je kapetan? - Mrtav je.

Mrtav?

Ko mo�e garantovati za Va�u nevinost?

Skoro svi �lanovi posade Vam mogu re�i...

- Da li to zna g-din Danglar? - Svakako.

- Uvedi unutra g-dina Danglara. - Da, g-dine.

Ovo mene stavlja u prili�no nezavidan polo�aj. Nisam ni sanjao da....

Ne smatram Vas odgovornim za bilo �ta, g-dine Mondego.

Danglar. Ko je izdao nare�enje za pristajanje na Elbi?

Prvi oficir, g-din Dantes.

Opi�ite �ta se desilo.

�itav dan smo bili usidreni na Elbi.

Jedan oficir je malim �amcem do�ao do broda,

i predao g-dinu Dantesu neko pismo.

Ne. Grije�i�, Danglare. Ti si bio u kapetanovoj kabini, a ja sam bio na palubi.

Vidio sam �ta se desilo.

Jedan od vas o�igledno la�e.

- Nemam �ta da krijem. - Nemam ni ja.

Sara�ivao sam mnogo puta sa g-dinom Danglarom.

Znam ga kao veoma iskrenog i �asnog �ovjeka.

Aha, sada mi je sve jasno.

Danglar Vam je rekao za Elbu i pismo jer on ho�e da bude kapetan.

A Vi ste to rekli tu�iocu zbog... zbog Mercedes.

A pravite se da ste mi prijatelji.

G-din Morel je tu. On �e Vam re�i...

Dosta. Odvedite zatvorenika u Ifsku tvr�avu.

Da, g-dine.

Za�to u Ifsku tvr�avu? Za�to ne ostanem ovdje do su�enja?

Su�enje? Ah, da.

Pa to je samo sat vremena brodom odavde.

- Mogu li vidjeti moju vjerenicu, g-�icu Rozas? - Ne.

Mogu li razgovarati sa g-dinom Morelom?

Ne. I on je tako�e pod istragom.

Da li sam Vam ja vi�e potreban, g-dine?

- Ne. - A za su�enje?

On je imao svoje su�enje.

- Ko je? - Dovodim zatvorenika, g-dine.

- Obi�nog ili politi�kog? - Politi�kog.

- Smjestite ga negdje. Vidje�u ga ujutru. - Imam va�nu poruku, g-dine.

Upravniku Ifske tvr�ave: Pritvorite Edmonda Dantesa

na neodre�eno vrijeme i uskratite mu komunikaciju bilo kakve vrste.

Vilfor - tu�ilac

Htio bih da napi�em poruku.

Naravno.

Da vidimo. Sobe 34 i 35 su zauzete. 27-ica je slobodna.

27-ica. Izuzetan apartman.

Hvala Vam. Mo�ete li poslati ovo g-dinu Morelu u Marselju rano ujutru?

Da, naravno.

- Moj advokat �e biti ovdje ujutru. - Naravno.

U 27-icu, Marsele. Laku no�.

Recite ne�to. Pri�ajte sa mnom. Bilo �ta! Samo rije�!

Bog Vas blagoslovio.

Zabranjeno je pri�anje sa zatvorenicima.

Ovo je pogre�na �elija.

Umije� li da �ita�? Ovo je 37-ica, a ne 27-ica.

Ujutru �e ti sti�i advokat.

E-L-B-A

Napoleon je pobjegao sa Elbe.

N-A-P-O-L-E-O-N

Gospodo...kralj.

G-din Vilfor, tu�ilac Va�eg veli�anstva iz Marselja.

Dobro ve�e. Kojim poslom ste do�li?

Va�e viso�anstvo...

imao sam sre�e da uhapsim jednog �ovjeka kod kojeg je bilo ovo pismo.

U njemu pi�e da �e Napoleon napustiti Elbu i krenuti prema Francuskoj...

26-og februara.

A danas je prvi mart. Do sada je ve� trebao sti�i.

Cijenim Va� napor, Vilfore, ali ja imam na hiljade tajnih agenata na jugu.

Neki od njih bi nas do sada ve� upozorio.

Va�e veli�anstvo!

�emu galama? Govori.

- Napoleon je u�ao u Francusku. - Nemogu�e!

Upravo nam je stigla vijest telegramom.

Do�ekan je ra�irenih ruku.

U�ao je u Francusku! I tek sada su to na�i agenti primijetili?

Nesposobnjakovi�i! Svi do jednog!

Svi osim jednog... moj prijatelj Vilfor.

Obavijestite ministra rata!

Vilfore, �ak ni u vrijeme krize, kralj ne zaboravlja.

Evo, primi ovaj orden u znak moje zahvalnosti.

Gdje je ministar rata?!

Imamo tri zatvorenika u na�im �elijama,

za koje se ni ne znaju razlozi zbog kojih su pritvoreni.

Samo se njihova imena javljaju u na�im registrima.

Od danas Edmond Dantes je zvani�no mrtav.

A kao zatvorenik sa brojem 27 ne�e nikome stvarati probleme.

Uzmi i ovo.

Zna�i, Dantes je mrtav. Ili postavljam previ�e pitanja?

"Umro" je ba� na vrijeme. Morel je trenutno u Parizu i razgovara�e sa Napoleonom,

a Napoleon brzo reaguje.

Nije mu dugo trebalo da me smijeni sa funkcije.

Ovo je moj posljednji i najbitniji potez na ovoj funkciji.

Politi�ki zatvorenici �e odmah biti oslobo�eni,

a Dantes bi sa Morelovom podr�kom,

vrlo lako mogao i meni na�i smje�taj u Ifskoj tvr�avi.

Slobodno.

Oh, Fernande. Dobila sam pismo od Morela,

Razgovarao je sa Napoleonom, i on mu je obe�ao,

da �e za nedelju dana, Edmond biti oslobo�en.

- Bojim se da je ve� prekasno. - Prekasno?

- Nije...? - Poku�ao je da pobjegne. Ubijen je.

Ne bi on to uradio. Svakog dana sam mu pisala da �emo ga spasiti.

SMRTOVNICA Ime: Edmond Dantes

Odvedi me do njegovog groba.

More je groblje Ifske tvr�ave.

Dobro jutro.

Da li je sun�an dan?

Ili je obla�an?

Da li ste pitali upravnika mogu li razgovarati sa njime?

Ti�e se mog advokata i mog su�enja.

Svakoga dana se sit sa vama ispri�am. Za�to ne�to ne progovorite?

Recite ne�to. Opsujte me! Bilo �ta!

Pusti me!

Zna�i umijete da pri�ate!

Recite upravniku da ne�u njegovu ustajalu hranu dok ga ne vidim!

�ujete li?

Ubudu�e �emo mu hranu davati kroz vrata.

Ne svi�a ti se zna�i na�a hrana?

Za nekoliko dana ima da skuplja� i mrvice sa brade.

Jedini razlog za�to te jo� uvijek nismo ubili,

je zato �to upravnik dobija po dva sua dnevno za svakog �ivog zatvorenika.

Idemo!

Jo� uvijek je �iv.

Porazom Napoleona uga�ene su sve nade za Dantesovo oslobo�enje.

Godine su polako prolazile,

a on je �ivio utamni�en, zaboravljen od svih, osim od Mercedes.

G-dine Mondego.

Brini se o Mercedes. Oduvijek si je volio.

I uvijek �u je voljeti.

Majko!

Ne... Ne, ne�u jo� da umrem, Mercedes...

sve dok mi ne obe�a� da �e� se udati za Fernanda.

Fernande Mari-Antoane Mondego,

da li prihvata� ovu �enu za svoju suprugu?

Prihvatam.

Mercedes Dumont Melani Rozas,

da li prihvata� ovog �ovjeka za svog supruga?

Prihvatam.

Mercedes...

Mercedes...

�ta se to �uje?

Hvala Bogu da ste i Vi zatvorenik.

Bojao sam se da ste tamni�ar....

koji poku�ava da me prevari, mame�i me da se sam otkrijem.

Razumijete li me �ta govorim? Mo�ete li da pri�ate?

Ne... previ�e sam... previ�e...

Najzad, da ponovo osjetim prijateljski stisak ruke.

Nisam mogao da znam da se ispod moje �elije nalazi jo� jedna.

Za 6 godina sam kopao kroz 9 metara tvrdog kamena...

u nadi da �u sti�i do spoljnog zida i pobje�i.

Da bih na kraju zavr�io tek u drugoj �eliji.

�est godina! �ao mi je.

- Ja sam opat Farija. - Ja sam bio Edmond Dantes.

Koliko ste ve� dugo ovdje?

Ne znam. Od 28. februara 1815 godine. Koliko to do�e?

Osam godina! Danas je 7.jun 1823.godine.

Samo 8 godina! Pa ja sam jo� mlad!

To je smije�no.

Ja imam 68 godina. Ve� 20 godina sam ovdje.

Pomo�i �u Vam. Do�ite da razgovaramo.

Ne, ne. Rupa nije dovoljno velika za moja ramena.

Prokopa�u ja ostatak. Kopa�u cijelu no� ako treba.

- Stra�ari �e tako pomisliti da spavate. - Tako je.

- Vidite li? - Savr�eno. Kao sova.

To Vam je nagrada za one koji su primorani da uvijek �ive u mraku.

Sada mo�emo ustati.

Vidite ovaj kamen?

Ra�en je na istom principu koji je kori��en pri izgradnji piramida.

Ne izgleda lo�e, zar ne?

Zapali�u svije�u. Ho�u da Vam poka�em svoj rad.

- Svije�a? - Napravljena od masti.

- I �ibice. - �ibice?

Napravljene od djelova metle...

i sumpora, koji su mi dali kada sam se �alio na infekciju ko�e.

Vidite ovo? Konac, napravljen od vlakana �ebeta.

Igle i pera za pisanje od ribljih kostiju...

...mastilo, od mje�avine kre�a i sir�eta.

No� i dlijeto od jednog starog �ajnika koji sam uspio sakriti.

I Edmonde...

da li bi se moglo nazvati hvalisanjem,

ako ka�em da sam ja kao ponosni vlasnik pet fakultetskih diploma...

uspio da nadmudrim svoje tamni�are.

Mislili su da sam stari, ludi sve�tenik i da sam bezopasan.

I ja sam ih u tome i ohrabrivao.

Zauzvrat, �inili su mi odre�ene usluge...

donosili su mi komade kamena i krede,

koje sam koristio da bih napisao po zidovima....

zakone i postulate na kojima se bazira cjelokupno ljudsko znanje.

Ovo je moj hronometar, pomo�u kojeg mjerim vrijeme.

Moj kalendar.

Moja vjera.

Svi citati su napisani na jezicima na kojima su i nastali.

Na gr�kom, hebrejskom, latinskom, sanskritu...

francuskom, italijanskom, engleskom, njema�kom i arapskom.

Ne o�ekujem da sva ova znanja odjednom razumijete...

ali strpljenjem i �eljom, savlada�ete ga.

A nazivali su Vas ludakom!

Nazivali su me ludakom, jer sam govorio istinu.

Jer sam im neprestano nudio 6 miliona franaka, kako bi me oslobodili.

- �est miliona franaka?! - Aha, shvatam.

I Vi mislite da sam lud. Pa, ne krivim Vas zbog toga.

Ali svako je �uo za blago porodice Spada.

I ja sam, jo� kao dje�ak. Skriveno blago, jel tako?

Koje vodi porijeklo jo� od Starog Rima.

E pa, ja sam 20 godina bio bibliotekar i tutor kod vojvode Spade.

Nije imao djece i mene je odredio kao svog jedinog nasljednika.

Htio sam ga upotrijebiti za dobrobit �ovje�anstva.

To je toliko naljutilo njegove stare neprijatelje...

koji su �eljeli njegovu smrt, kako bi mu oduzeli blago...

Da su me prvo podvrgnuli mu�enju, a zatim su me strpali u zatvor...

kako bi me natjerali da im ka�em tajno mjesto skrivenog blaga...

za koje samo ja znam.

Zajedno �emo prokopati na� put do slobode...

i polovina toga blaga bi�e Va�a.

Kopa�u dok ruke ne polomim!

Polomi�u ovo kamenje!

Novac! Bogatstvo! Mo�!

Kojima �u uni�titi tri proklete du�e!

Prestanite! Prestanite!

O, kakvo jadno stvorenje!

O�i Vam se zelene od pohlepe...

a srce Vam je ispunjeno osvetom.

U takvom stanju, niste dostojni niti jednog sua.

Imajte strpljenja. Pred Vama je dug put!

Budite zahvalni �to Vam alat za kopanje �ine djelovi posu�a i gvo��a...

i to �e oduzeti dosta vremena. Molite se da to vrijeme bude �to du�e.

Tako da kada iza�ete na svjetlost...

ne�ete iza�i kao jaha� osvetnik apokalipse...

ve� kao an�eo osvetnik, koji izvr�ava Bo�ju volju.

Bi�u Vam poslu�an u svemu. U svemu.

Moramo se �uvati tamni�ara. Brzo, vratite se u svoju �eliju.

Molite se.

Najsvetiji O�e, neka ova pusta zemlja bude...

ispunjena najljep�im cvjetovima. Amin.

...a onda je Rondo pao...

i slomio svoje nao�are.

To mora� da vidi�. A konji su pre...pre...

Ma zna� i sama kakvi su konji. Natjeraj Fernanda da te tamo odvede.

Od kada je postavljen za kraljevog blagajnika...

nema vremena za...frivolnosti.

- E pa...zdravo, Mercedes. - Zdravo.

Upravo su mi rekli da je kraljev blagajnik toliko zauzet slu�benom du�no��u...

da nema vremena za frivolnosti.

Slu�bena du�nost me ve�eras vodi

u aveniju Montejn broj 25.

Bi�u kod ku�e.

Vidi� majko? Ovako mu se pomjera jarbol.

Aha, vidim.

- Mercedes. - Da, Fernande?

Izvinjavam se zbog neu�tivosti. Htjedoh re�i: "Grofice".

- Grofica? - Da, Grofica.

Danas je kralj mom porodi�nom imenu vratio titulu koja mu pripada.

Sine, od danas si vikont.

Ali ja ne �elim biti vikont. �elim da budem mornar.

Bi�e� vikont po o�evoj strani.

- Dobro ve�e, Danglare. - Sve je sre�eno.

Banka "Danglar" sjutra ujutru po prvi put otvara svoja vrata gra�anima Pariza.

�estitam. Zavr�i�u sam, Fransoa.

A kao zahvalnost za sve uva�ene mu�terije koje ste mi poslali...

dajem Vam Va� udio akcija u kompaniji, kao �to sam bio i obe�ao.

Mondegu �u dati njegov dio �im odem odavde.

Hvala.

Pro�itah jutros da Vas je kralj opet nagradio.

Mislim da �u ti mo�i obezbijediti li�ni ra�un Njegovog Viso�anstva vrlo brzo.

To bi onda bio zagarantovan uspjeh!

I za to �ete dobiti ve�i udio akcija.

- To i o�ekujem. - Da... Vi to i zaslu�ujete.

- Postoji samo jedan mali problem. - O kome se radi?

O zamjeniku Mondinu.

Uvijek galami o ljudskim pravima.

Prijeti da �e predlo�iti novi zakon, koji �e ozbiljno ugroziti na� profit.

Sjutra ujutru �e biti u�utkan.

Fransoa! Moj �e�ir... Br�e, br�e, br�e!

Koliko vremena �emo morati jo� da kopamo?

Prema mom prora�unu, jo� pet godina.

Samo jo� 5 godina? Pazi, pazi. Pa to nama do�e kao preksjutra.

17. avgust 1831. godine

Edmonde, do�i brzo. Ispitao sam tunel.

Tvoje lunarne opservacije su se pokazale ta�nim. Jutros u 10:17...

je bio najvi�i nivo plime u posljednjih 6 mjeseci.

I voda je probila i olabavila kamenje.

Odli�no. Dolazim odmah.

Bio si u pravu, o�e. Ovdje se napravio bazen vode. I to slane. Okusio sam je.

- Ostaje nam jo� samo metar. - �uje� li kako morski talasi udaraju o kamenje?

Rade posao umjesto nas.

Vidi�, kamenje samo opada.

Budi oprezan.

Vrati se nazad! Brzo!

Ne! O�e! O�e! Jesi li povrije�en?

Uspravi me.

Rebra su mi slomljena.

Ne �elim da mi krv pojuri u glavu.

Prekrsti mi noge.

Stavi mi ruke na laktove.

Uzmi iz d�epa mapu Spadinog blaga...

i moj testament napisan na par�etu tkanine.

Koji odre�uje tebe kao mog jedinog nasljednika.

Kada ljudi umru...

osje�amo bol, jer njihovi umovi nisu vi�e sa nama.

Kako ja samo imam sre�e. Ostavljam svoj um...

u tvom vlasni�tvu.

Sada je dio tebe.

Koristi ga u slu�bi pravde.

Ima� moj blagoslov.

Edmonde, kada bi samo mogao vidjeti...

smrt je tako lijepa.

Upomo�! Upomo�!

�ta je to bilo?

Upomo�! Upomo�!

- To je ovdje. �elija 34. - Stari ludak. - Ne�to mu se dogodilo.

- Izgleda kao da je umro. - I jeste umro.

Zva�emo pogrebnike.

Ovo je jedini na�in na koji �e napustiti ovo mjesto.

Br�e malo, D�ulse.

Donesi lanac i onu kuglu od 16 kg.

Ne mogu sve donijeti sam. Treba donijeti i nosila.

U redu, ovo �e biti dovoljno.

- Vrati se i zatvori vrata. - Misli� da �e pobje�i?

- Ovo �e ga potonuti. - Dobro, ubaci unutra.

- Ko je zatvorio vrata? - �to pita� mene?

Hajde, ve�i mu to oko nogu.

Pri�vrsti dobro. Ja �u ga uhvatiti za glavu.

- Ne, ti si na redu za noge. - Ma dobro.

- Prili�no je te�ak za jednog starca, zar ne? - Da, i prete�ak.

Neka... se... Bog... smiluje... njegovoj... du�i.

Kapetane Vampa!

�ta je bilo? Da nije obalska stra�a?

Ne, �ovjek u moru.

Neka ga neki drugi brod pokupi.

Ne �elimo strance na brodu.

Ja uvijek ka�em:"Prvo uhvati ribu, ako ti se ne dopadne, vrati je nazad u more."

- �ta ka�ete, da li ga pokupimo? - Da.

U redu. Pri�ite mu sa te strane, pa ga pokupite.

Odakle dolazi�, Neptune?

Pa... ja...

Bez laganja. Znam ja.

Ko�a ti je mokra, kao ribi stomak.

Zatvor ili galija?

Donesi mu malo hrane.

Pretpostavljam da bi se htio otarasiti ove morske trave.

Ovo �e ti za sada biti dovoljno.

Ali ne mo�e da pri�a...

ali ho�e da ti pokloni njegove sandale.

- Izgleda� kao duh. - Ja to i jesam.

Sunce �e se za to pobrinuti.

Ka�u mi da si bio mornar.

- Jesam. - Ja sam kapetan Vampa.

Bavimo se krijum�arenjem.

Svaki plijen dijelimo na jednake dijelove.

Valjao bi nam dobar mornar.

Pa, kako se zove�?

Ili... kako �e� da te zovemo?

- Simbad. - Simbad?

Mornar Simbad.

Za�to gleda� Monte Kristo?

Tamo nema ni�ega do divljih koza.

Pa to i gledam... koze.

Kapetan Bonet je trebao jo� jutros da stigne sa utovarom,

da bi se trampio sa na�om robom. Ako ne do�e do sumraka...

Mo�da je sa druge strane ostrva.

Po�i�emo da vidimo.

Dok se vi vratite, ja mogu po�i do ostrva da nam ulovim ve�eru,

a vi me mo�ete pokupiti u povratku.

Bolje bi ti bilo da ulovi� ne�to dobro, ina�e ima da te ostavimo tamo.

Po�i�u malim �amcem do ostrva.

Na kraju pe�ine, na 4 koraka od zida,

nalaze se skrivena gvozdena vrata, koja vode u skrivenu odaju.

Pe�ina.

Blago Spadinih.

Moj dragi opate. Da si samo sada ovdje pored mene... da mo�e� vidjeti.

Bio si u pravu.

Svijet je moj.

Od toga dana, Dantesa je pokretala samo jedna nepokolebiva ideja - pravda.

Tiho je po�eo sprovoditi svoje planove u djelo, vratio se u Marselj,

kako bi nastavio svoj �ivot, onamo gdje su mu ga neprijatelji prekinuli.

Ifska tvr�ava.

Po ovoj mjese�ini,

mogu �uti gra�ane Marselja kako za nju ka�u:

"Zar nije prelijepa"?!

Ovo su imena njih trojice.

Ure�i ih u pam�enje. Nikada ih nemoj zaboraviti.

Ho�u da znam sve o njima. Sve!

O njihovim �enama...

o njihovim djevojkama, ljubavnicama, njihovoj djeci...

o njihovom porodi�nom �ivotu, poslovnim kontaktima...

Datume, �injenice... sve do najmanjeg mogu�eg detalja.

Ho�u da ih znam onako kako znam sebe.

A kako znam za svoje slabosti, tako �u otkriti i njihove.

A onda...

kre�em u napad.

Svi oni �ive u Parizu, gdje te i �aljem.

Da�u ti dovoljno novca za prvih nekoliko mjeseci.

�ivi kao kralj, ako ti se prohtje,

ali pribavi mi ono �to mi treba.

Kroz 60 dana moram da opravdam svoju titulu grofa,

preko banke "Tomson i Fren�" iz Rima.

I za 60 dana posta�u vlasnik te banke.

Ali, ti i ja �emo i�i u Albaniju,

da bismo pratili trag o Mondegu,

i ako budem u pravu, tamo �emo na�i ono �to nam treba.

Sljede�i put �emo se sastati u Rimu,

gdje je kovanje zavjera starije od katakombi.

- Izvinjavam se. - Hvala.

Imajte na umu, moj dragi grofe, da sam ja nekada bio �ampion kraljevske garde.

Vi ma�evanje shvatate vrlo ozbiljno.

Ako sam bio previ�e o�tar, to je samo zato �to sam

zami�ljao da mi je sa druge strane neprijatelj, a ne prijatelj.

- Sutra u 8? - Kao i obi�no.

- Ekselencijo! - Dobrodo�ao, �akopo!

Drago mi je �to te vidim.

Pa, pri�aj mi o Parizu. Da li je veseo grad, kao �to pri�aju?

Oh, vrlo veseo.

Malo sam pretjerao. Imao sam previ�e novca za tro�iti.

Ali to te nije sprije�ilo da sakupi� mnogo vrijednih informacija.

Vidi�, sve sam ih prebacio u posebne dosijee.

Samo ovaj o Vilforu sadr�i preko 7000 informacija.

Kada sam saznao �ta se sve mo�e otkriti o nekoj osobi,

...to me natjeralo da postanem dobar �ovjek.

A mene je to nau�ilo kako da iza�em na kraj sa tri vrlo lo�a �ovjeka.

Sa tri lidera jedne velike nacije.

Moram ih napasti istim oru�jem koje su oni nemilosrdno koristili,

protiv svojih brojnih neprijatelja.

Mondega laskanjem...

Danglara novcem...

a Vilfora zakonom.

A sada da �ujem najnovije vijesti.

Albert, mladi viskont Mondego, boravi trenutno ovdje, u Rimu.

Dobro.

Putovali smo zajedno, u istoj ko�iji.

- �istom slu�ajno��u. - Pa naravno.

Na osnovu tvog izvje�taja, on je jedan valjan i fin mladi�,

...oficir mornarice.

Mornar.

Dozvoli�emo mu jedan cijeli dan razonode.

A onda mo�da, sjutra ve�e...

- Katakombe? - Katakombe.

Pa, �akopo, uskoro napu�tamo Rim.

Kona�no sam spreman da otvorim kapije Pariza.

Sa Albertom Mondegom kao mojim klju�em.

Ka�i tvom prijatelju da ako do pono�i ne plati 25.000 u zlatu...

njegov prijatelj �e se pridru�iti ovim drugim ljepotanima ovdje.

Nikada nisam smatrao da vrijedim toliko. Ne znam za�to bi onda on mislio druga�ije.

To onda ne bi bilo dobro. Odnesi ovo g-dinu �akopu Kapetalaniju.

Ako biste sa�ekali dok pismom ne kontaktiram oca, ja bih...

Ne mo�emo �ekati.

�ta mislite, na kojeg od ovih ljepotana �u da li�im?

Meni je svejedno. Izaberi sam.

- Ekselencijo. - Dobro ve�e, Vampa.

Mladi�?

Spava. Ne da se lako upla�iti.

- Stigli ste! - Da. Nisam imao toliko novca pri sebi...

pa sam po�urio kod grofa Monte Krista, koji se ljubazno ponudio da do�e sa mnom.

Grof Monte Kristo!

Ovo je vikont Mondego.

�ta ovo treba da zna�i?

Ekselencijo, nisam znao da je on Va� prijatelj.

Kako se mogu iskupiti za gre�ku koju sam napravio?

Ubudu�e budi oprezniji.

Da, ekselencijo.

�akopo mi je pri�ao da ste veliki �ovjek. Ali...

nisam ni slutio da imate toliko veliki uticaj...na sve.

Samo toliko da mogu za�titi svoje prijatelje.

Nadam se da ne mislite da se ovo de�ava svakome ko posjeti Rim.

Mo�da Vam mo�emo pomo�i da zaboravite na ovo iskustvo...

tako �to �emo ostatak Va�eg boravka ispuniti samo zadovoljstvima.

Mladi�ev �e�ir.

Umirem od �elje da upoznam tog Monte Krista, koji je kako ka�e�,

tako veli�anstven, �udesan, uljudan... i �ta sve ne.

Vidje�e�, on je tako... tako...

- Znam, znam. - Nije nikada bio u Parizu. - I to si mi rekao, vi�e puta.

Rakao je da �e do�i ta�no u deset sati. Skoro da je toliko.

Znam sve o njemu. Samo mi nije jasno, za�to �e mu kopija moga portreta.

I to sam ti rekao. Kada me je posjetio u hotelu,

i vidio kopiju tvog portreta koju nosim sa sobom,

zatra�io je kopiju, za svoju galeriju. - Da, ali za�to...

Kako za�to? Nisi li ti najljep�a �ena u Parizu?

- Ma u cijeloj Francuskoj. - Ma na cijelom svijetu.

G-din Vilfor.

- Dobro jutro. - Dobro jutro, Vilfore.

Svratio sam da ti poka�em Danglarov savjet za ovu nedjelju.

Jaka kupovina �panskih obveznica, zna�i?

Pretpostavljam da bi, kao po obi�aju, bilo pametno poslu�ati njegov savjet.

Da. Navrati�u do njegove banke kasnije, da bih dao nalog za kupovinu.

Ho�e� da idemo mojom ko�ijom ili je previ�e mladih dama...

koje �ekaju da ti mahnu u prolazu? - Njih nikada previ�e, Vilfore.

Ne mogu tako brzo da krenem. Obe�ao sam Albertu,

da �u upoznati tog tajanstvenog grofa Monte Krista.

- On je taj koji mu je spasio �ivot, zar ne? - Da, tako ne�to.

Ovo mora da su oni.

Pretpostavljam da bi bilo bolje da te sa�ekam tamo.

Ako bi mogao. I molim te, ne �ekaj dugo da nas prekine�.

Da?

O�e! Grof Monte Kristo!

Zadovoljstvo mi je.

Sin mi je pri�ao o Va�oj ljubaznosti...

kako ste ga spasili iz ruka bandita...

od kojih vrvi Va�a zemlja.

I druge dr�ave ih imaju, samo ih znaju pod drugim imenima.

Pretpostavljam.

Izvinjavam se �to vas prekidam, ali bojim se da nemamo previ�e vremena.

Dobro jutro, Alberte.

Grofe Monte Kristo,

dozvolite da Vam predstavim kraljevog tu�ioca, g-dina Vilfora.

- �ast mi je. - Zadovoljstvo mi je da Vas upoznam, g-dine.

Pratio sam Va�u briljantnu karijeru sa velikim interesovanjem.

Hvala Vam.

Gospodo! Velika Francuska �eka na va�e usluge.

Ne�u vas vi�e zadr�avati.

Ako dopu�tate.

Sre��emo se ponovo, moj dragi grofe.

Uvrsti�u Vas u svoje planove, grofe Mondego.

- Alberte, da li ti je majka dobro? - Da, o�e.

Reci joj da �u nastojati da je posjetim u toku dana.

Izvinite. Ako dopu�tate, povukao bih se za trenutak,

samo da bih poslao poruku svojoj voljenoj...

da bih joj zakazao sastanak za ve�eras. - Shvatam.

Grofica vas o�ekuje.

Moj dragi grofe. Kako da Vam se odu�im za...

sve �to ste uradili za mog sina?

Sramota je da je neko od posjetilaca moje zemlje morao iskusiti takvu nelagodnost.

Sjednite...

Svuda bih Vas prepoznao...

...na osnovu Va�eg portreta.

Da. Albert mi je rekao da ste napravili kopiju.

Za�to?

Slikar je u stanju da uhvati ljepotu. Kada uspije u tome...

to je ne�to �emu ne mogu odoljeti.

Nadam se da Vam ne smeta.

Naprotiv.

Zdravo. Vidim da ste se fino upoznali.

Tako je. Izvinjavam se �to vas ve� moram napustiti.

Imam ku�u koju jo� nisam vidio i koja o�ekuje moju posjetu.

Nadam se da �ete nas ponovo posjetiti.

Nadam se da ne�u zloupotrebiti Va�u ljubaznost.

- Zna� moju adresu. Nadam se da �e� me posjetiti. - Sjutra?

Bi�u popodne kod ku�e.

Majko!

Ko je on?

Pa, grof Monte Kristo!

Nisam na to mislila.

- Reci mi sve �to zna� o njemu. - Ali majko... za�to ti je on tako sumnji�av?

Ne znam.

- Ima ne�to u vezi njega �to me pla�i. - Oh, budalice.

Mo�da i jesam.

F-R-E-N-�

Grof Monte Kristo Nastavite sa Danglarom Tomson i Fren�

Moj dragi grofe, ni�ta mi ne bi pri�injavalo ve�e zadovoljstvo,

nego brinuti se o Va�em bankovnom ra�unu dok budete u Parizu...

ali mora da je do�lo do neke gre�ke kada je rije� o savjetnom pismu.

Da li iz "Tomson i Fren�a" imaju obi�aj da grije�e?

Ne, nikada. Oni su mi jedni od najpouzdanijih referenata.

Da li ste provjerili autenti�nost pisma, da li potpisi odgovaraju originalu?

Da, da, pe�at je vidljiv, sve je autenti�no. Ali...

Samo mi je jedna rije� sumnjiva: "neograni�en".

Pi�e da treba da Vam dam neograni�en kredit.

Re�eno mi je da je Va�a banka sasvim u mogu�nosti,

da ispuni moje hitne zahtjeve, ali ako...

Ma, naravno, naravno. Mogu sa sigurno��u da tvrdim,

da u Parizu nema sigurnije banke od moje.

Ali, molim Vas, dajte mi neku naznaku, o kojoj cifri je rije�...

koja bi potkrijepila Va�e najhitnije potrebe.

Pa, sumnjam da �e mi biti potrebno vi�e od 6 miliona...

da pokrijem moje �ivotne tro�kove za ovu godinu.

�est miliona?

Pa to je vi�e nego �to potro�i kraljevska palata!

Zaista, barone? Da, mislim da �e 6 miliona biti dovoljno...

jer, vidite, ja uvijek kod sebe imam milion.

Dobro. Ja �e se za sve pobrinuti. Bi�e mi potrebno nekoliko dana.

Danas Vam ne�e biti potrebno ne�to od tog novca, pretpostavljam?

Da. Molim Vas, kupite mi danas 50.000 akcija "Briti� Peritija".

"Briti� Periti"? 50.000 akcija? Mislite da �e sko�iti?

Ula�em samo u ono �to je sigurno.

Sve zna�ajne evropske banke...

�alju mi svakodnevno telegraf, to je usluga koju li�no finansiram.

A "Briti� Periti"?

Sko�i�e najmanje 12% u naredna dva dana.

Ako budete investirali, dobro �ete zaraditi.

Ili se mo�da dvoumite da prihvatite moj savjet.

Naravno da ne, moj dragi grofe! �ak i bankar...

voli da zaradi... za sebe.

Ja �u kupiti 10.000 akcija za sebe da bih dokazao svoje povjerenje u Vas.

Kako �elite. Berza je otvorena... Do vi�enja... barone.

Do vi�enja, ekselencijo.

Moja kancelarija, moje rezerve, sve �to imam, stoje Vam na raspolaganju.

Uva�eni baron Danglar je...

varalica.

Licemjer.

Smrdljivac.

Smrdljivac.

I sko�ile su ba� kao �to je i rekao. 12% za dva dana!

I zaradio 120.000 franaka.

A nama nisi ni�ta rekao.

A recimo da sam reskirao va� novac i izgubio ga...

�alili bi mi ste se, kao i uvijek.

- Sljede�i put... - Ako bude kupovao preko tebe...

Da, da, da. Kad on bude kupovao i mi �emo...

kada bude prodavao i mi �emo.

Jednostavno i po�teno.

Osim toga, on me sam pozvao da u�estvujem u tome.

Daje mi savjete. Mislim da sam mu drag.

Mondega �e sopstvena ta�tina oslijepiti pred mojim motivima,

Danglara �emo toviti profitom i bi�e spreman za klanje,

Ali Vilfor je lukav. Ako bilo �ta posumnja,

i po�alje svoje tajne agente da me prate...

Naprijed.

G-din Fuke je stigao, Va�a ekselencijo.

- G-din Fuke?! - �uo si za njega?

A ko nije? Najbolji detektiv Evrope.

- Uvedi g-dina Fukea unutra. - Ali...

Vidje�emo da li je dorastao svojoj reputaciji.

Va�a ekselencijo...

Ovo je g-din �akopo, moj �ovjek od povjerenja. Mo�ete pred njim da govorite.

Upravo sam se vratio iz Marselja,

sa kompletnim dosijeom g-dina Edmonda Dantesa, od ro�enja pa do njegove smrti.

- Zna�i, on je mrtav? - Tako je.

Saznao sam da je �ivio 16 godina nakon �to je zvani�no progla�en mrtvim,

da bi se na kraju udavio, lukavo poku�avaju�i da pobjegne.

Zna�i, sa sigurno��u tvrdite da se udavio?

Bilo bi pravo �udo da se uspio osloboditi iz tog d�aka.

Ali...

Ali?

Iznena�en sam da ba� Vi koristite "ali", g-dine Fuke.

Ja imam informaciju da je uspio pre�ivjeti.

Da su ga spasili neki italijanski krijum�ari

i da je postao �lan njihove posade.

Pa...mogu�e je... Ali...

Izvinite, rekao sam da je mogu�e, a ako jeste, ja �u to i saznati.

Uh, dobro ste me prepla�ili. Nisam znao da radi za Vas.

Nisam smio dozvoliti da radi za nekog drugog, zar ne?

Htio sam provjeriti �ta se sve mo�e saznati o meni.

Da u�tedim Vilforu trud. Do�i �e vrijeme kada �u �eljeti da zna ko sam ja.

Uru�i�u mu informaciju na srebrnom tanjiru.

Pretjerali ste sa svim ovim istra�ivanjima.

�ak ste po�eli da istra�ujete i o samom sebi!

- Zar ho�ete da svi znaju ko ste?! - Jednoga dana �u to svima objaviti.

Tako da �u sjutra da kupim jednu novinsku ku�u.

Koristite moju ku�u da bi se tajno sastajali? �ta �e va�i o�evi da ka�u na to?

Ne znate koliko o�ajni�ki poku�avamo da se vidimo nasamo.

- Mogu li? - Samo izvoli.

Imam ideju.

Da ne�ete da nagovorite na�e o�eve da nam dozvole da se vjen�amo?

Samo ste Vi u stanju da to uradite. U�ivate ogroman ugled kod njih.

Zaista? Ne, imao sam na umu ne�to drugo.

Da bih se odu�io za ljubaznost koja mi je ukazana u Parizu,

namjeravam da odr�im bal.

Po�asni gost �e biti otac mog prvog pari�kog prijatelja, grof Mondego.

Moj otac ne�e mo�i tome da odoli.

Mislio sam da priredim i predstavu u vidu �ivih slika,

sa motivima iz Albanije i sa dvora Ali-pa�e...

koji je tvom ocu donio toliki ugled i slavu.

Nije li to uzbudljivo, Alberte?!

Naravno, treba�e mi i podr�ka tvoje majke. Mo�e� li je pitati?

Ne, g-dine. Bojim se da �ete to morati li�no da uradite.

Pitala je za�to se vi�e niste javljali, nakon Va�e posljednje posjete.

Pa, u tom slu�aju, bi�e mi �ast. Sjutra popodne?

U redu. Sad kada smo to zavr�ili, da popri�amo malo i o va�oj budu�nosti.

SMRTOVNICA Ime: Edmond Dantes

Pretpostavljao sam da ne�to sli�no ovome postoji.

Jo� uvijek je �uvam. Nakon toliko godina.

Pa, govori istinu. Edmond Dantes i jeste mrtav.

Pa, ko je onda ovaj grof Monte Kristo, koji mu toliko li�i?

Niko nije uvidio sli�nost... do Vas.

On se u stvari, toliko razlikuje od tog �ovjeka, Dantesa,

kao da je sin drugih roditelja.

�ak mu se i du�a razlikuje od njegove.

U to mogu povjerovati.

Sada�njost je jedina ta, koja kazuje pravu istinu.

Pro�lost la�e. Ovo je dokaz tome.

Postojala je jednom istina da su se Mercedes i Edmond nekada voljeli.

Danas ta istina vi�e ne postoji.

I sva sre�a da je tako...

Jer ona sada nije �ena obi�nog mornara,

ve� grofica, supruga plemi�a...

dok Dantes zavr�iv�i jedan �ivot...

zapo�inje drugi.

Za Vas pro�lost lako odumire.

Lako?

Mrtvo je mrtvo.

Po tom pitanju sam fatalista.

Pa ka�ite mi onda... g-dine grofe Fatalisto...

Za �ime Va�e srce sada �udi?

Za inteligencijom, recimo...

i mo�da za otmenim �ivotom.

Otuda i otmeni gest sa Va�e strane da uka�ete �ast mome mu�u...

organizovanjem zabave u njegovu �ast?

Da.

A za�to ba� mome mu�u?

Zato �to osje�am veliku naklonjenost prema njegovom sinu...

koga sam slu�ajno upoznao u Rimu...

i zato �to prema njegovoj �armantnoj �eni osje�am veliko po�tovanje i divljenje.

Oprostite mi �to sam uop�te i posumnjala u Va�e motive.

Odsada, grof Monte Kristo...

i grofica Mondego...

�e pozdravljati jedno drugo praznim i bezna�ajnim frazama...

kao �to to zahtijeva njihov dru�tveni polo�aj.

- A Edmond Dantes? - Mrtav je. Zaboravila sam na njega.

Dobro.

Sa nestrpljenjem �u �ekati da najljupkija grofica bude moj gost.

Cijenim veliku �ast koju ste ukazali grofu...

...Va� sam ponizni sluga.

G-din Barbizon!

Aha...moj Ali-pa�a.

Bila su im potrebna puna dva sata da bi me na�minkali.

Da li je brada dovoljno duga�ka?

Meni izgleda dobro, ali �ta ja znam. Mondego �e najbolje znati.

- Kako Vam se �ini? - Izvanredno. Odli�no. Jako dobro.

Hvala.

Nevjerovatno. Vi ste jedini �ovjek u Parizu koji ne mari za tro�kove.

Osim tebe, Danglare.

Barone Danglare poznajete li grofa Mondega?

- Da. - Naravno, naravno. Sva trojica smo porijeklom iz Marselja.

Zaista? Ko bi pomislio da jedan isti grad

mo�e iznjedriti tri...tako eminentna �ovjeka.

Nadam se da �u jednoga dana biti privilegovan,

da organizujem zabavu i u Va�u �ast, g-dine Vilfor.

Previ�e ste ljubazni!

A i za Vas, barone Danglar, planiram ne�to sli�no.

Bio bih Vam neizmjerno zahvalan.

Svoj trojici moram ukazati �ast.

Izvinite me.

Nevjerovatan je, zar ne?!

- Bon�ampe... - Dobro ve�e, ekselencijo. - Kada sam kupio tvoje novine,

rekao sam ti da �u ti s vremena na vreme

davati odre�ene vijesti koje treba objaviti.

Obrati posebnu pa�nju na ovo �to �e se dogoditi, pa do�i da razgovaramo.

Prva �iva slika predstavlja njegovu ekselenciju, grofa Mondega...

kako prikazuje svoje akreditive...

Ali-pa�i kao francuski ambasador.

Sada �emo vidjeti Ali-pa�u u svom haremu.

Pogledaj, Emili, eno ih i Hortense i Lili Latur...

Obje su bile Mondegove ljubavnice.

Ovo nije Ali-pa�in harem, ve� Mondegov.

Princezo Hajdi, idite sada i dru�ite se malo sa gostima...

Kada se zavjesa otvori, pa�ljivo pogledajte sljede�u scenu,

a onda brzo istr�ite na pozornicu i glasno i jasno ka�ite sve �to Vam je na umu.

Posljednja �iva slika predstavlja herojski, ali uzaludan napor grofa Mondega...

da spasi �ivot Ali-pa�e od strane Turaka.

Dosta! Ja sam Ali-pa�ina k�erka.

Grof Mondego ga je izdao! Izdao je Francusku!

Prodao je moga oca Turcima, koji su mu platili za njegovu smrt.

A onda je ubio sve svjedoke, a mene i moju majku prodao u roblje!

Ti si ubio moga oca!

Gospo�ice, molim Vas!

Grofe Mondego, uva�eni gosti, molim vas oprostite zbog ove neprijatnosti.

Ova pomahnitala �ena je uspjela da se kri�om uvu�e.

Ve� sam naredio da je uhapse.

Svi ljudi od zna�aja su �rtve klevetnika.

Nadam se da grof Mondego prihvata moje duboko izvinjenje.

Njegovi herojski poduhvati su u�li u istoriju.

Ovdje smo da bismo mu ukazali �ast.

Ko je bila ta luda �ena?

- Ho�u li je dovesti da je ispitate? - Ne, ne, ne.

Nemojte, molim Vas. Mo�da je najbolje da zaboravimo na sve to.

Jako ljubazno sa Va�e strane. Zaple�imo svi!

Kakva blama�a.

Ovo mora da je bio pravi �ok za tebe, draga.

Kako je samo Monte Kristo to �armantno rije�io.

- Ekselencijo! - Bon�ampe, ba� sam tebe tra�io.

U tvojoj kancelariji �e te �ekati jedan �ovjek,

sa kutijom koju �e� otvoriti ovim klju�em...

u kutiji �e� na�i dokaze i svjedo�enja da je

ovo stvarno princeza Hajdi i da je istina sve ono �to je rekla...

Posveti ovoj vijesti �itav sjutra�nji broj. Neka bude u pripremi i dodatni tira�.

Po�alji prvi primjerak lista po kuriru i neka ga li�no uru�i grofu Mondegu.

Do�ao sam da pitam grofa za savjet.

On se maloprije povukao u odaje. Ne bih smio sada da ga uznemiravam.

Ali uvijek ustaje u �est sati.

Sa�eka�u.

ALBANSKA PRINCEZA RASKRINKALA GROFA MONDEGA

DOSTAVILA PISMENE ISKAZE KOJI POTVR�UJU SKANDALOZNU AFERU

GRANDIOZNI BAL POPRI�TE SPEKTAKULARNOG INCIDENTA

Izjava Ibn Saida, Ali-pa�inog sluge, koja se ti�e krivice grofa Mondega:

"Mondego je za pozama�nu svotu novca izdao moga gospodara Turcima.

Bio sam prisutan kada su turski vojnici opkolili palatu".

Poranio si, Mondego.

Gdje si?

Bolje ne pucaj. Ima� samo jedan metak, a sigurno �e� me proma�iti.

Gdje si?

Da mo�e� vidjeti u mraku, kao �to ja vidim,

vidio bi moj pi�tolj koji je uperen u tvoju glavu.

Na dva koraka sa tvoje desne strane nalazi se sto.

Spusti tu pi�tolj.

Ima lak okida�, a tebi se ruke tresu.

Hvala.

Na kraju stola desno na�i�e� �ibice.

Kad ka�em "spreman", zapali jednu.

Spreman!

Drago mi je �to si ponio pi�tolj sa sobom, jer ja ga nemam.

Ho�e� li zapaliti svije�u?

Jo� jednu. Volim posmatrati lica svojih gostiju.

Oprosti�e� mi zbog predostro�nosti da spasim sebi �ivot.

Ipak si htio da me ubije�, zar ne?

Ne bih te ubio dok od tebe ne bih iznudio puno obja�njenje.

Nakon toga bih ti dao izbor da bira� oru�je.

Kao �to si i Ali-pa�i?

- Zna�i, sveti� Al�-pa�u? - Ne!

Ve� sebe.

Ne sje�am se da smo se ranije upoznali.

Nisi me znao kao Monte Krista.

Ko si onda ti? O�igledno neki prevarant koji se pretvara da je grof.

Ko si ti ustvari?

Prije nego ti odgovorim, Mondego,

koji je tvoj izbor oru�ja?

Ako �eli�, mogu i pi�tolji... ali radije ne bih da budim Pariz tako rano.

Ma�evi, bode�i, pesnice?

Ma�evi mi savr�eno odgovaraju.

Ma�evi, dakle.

Imam ih tu.

Ovo je trik koji sam koristio da zavaram tamni�are

dok sam pripremao sebi bijeg iz Ifske tvr�ave.

Da!

Ifska tvr�ava.

To ti ni�ta ne govori?

Da ti osvje�im pam�enje.

Vrati se 20 godina unazad.

Sve do dana kada si otkrio da ti ljudski �ivot ne zna�i ni�ta,

ako se protivi tvojim ambicijama.

Sjeti se. Sjeti se.

Naivni, prosti mornar... koji se zvao...

- Dantes. - Ta�no.

Edmond Dantes.

- Nije bilo te�ko, zar ne? - Ne, uop�te.

Posumnjao bih u svoje umije�e da sam se morao boriti protiv grofa Monte Krista,

ali ne i protiv Edmonda Dantesa.

Ma�.

Skovao si vrlo lukav plan kako da me uni�ti�, Dantese,

ali ne�e� do�ivjeti da ga vidi�.

Pa, dobro. Navikao sam na to da budem �rtva.

Nije te moj ma� savladao, Mondego, ve� tvoja pro�lost.

Odvedi grofa Mondega ku�i mojom ko�ijom.

Uvedi ga tajno u ku�u kroz sporedni ulaz,

jer �e prednji ulaz vrvjeti od novinara svih mogu�ih listova,

i vjerovatno od policije.

Ne smije sa nikime da komunicira.

Do vi�enja.

(JEDAN) MONDEGO

Ekselencijo...

Baron Danglar mi je jutros li�no do�ao u posjetu i dao mi ovo.

To je hiljadu franaka, g-dine. Zauzvrat je tra�io da mu �aljem,

kopije svih telegrafa koji budu dolazili za Vas.

- Zadr�i ih za �kolovanje svoje djece. - Hvala Vam, g-dine.

Po�alji baronu kopije, kao �to je i tra�io,

a ja �u se pobrinuti da dobije informacije koje tra�i.

Da, g-dine.

"Monte Kristo, budu�a politi�ka situacija �ini Anglo-�panske akcije,

odli�nom investicijom.

Predla�emo kupovinu bez limita.

Tomson i Fren�".

Na ovo sam �ekao.

Po�ni odmah sa kupovinom.

Ho�u li investirati i Vilforov novac i novac ostalih bitnih klijenata?

- Ne, ve� samo moj. - Ali rizik je veliki!

Ovo su jedni od Monte Kristovih povjerenika.

Zar nismo do sada svaki put od njih zaradili?

Ulo�i sve �to imam u Anglo-�panske akcije.

- Sve? - Sve.

Raspitivao sam se.

Ni Rot�ild ni Verenti ne kupuju Anglo-�panske akcije.

Ne znaju ni oni sve.

Dosadilo mi je da budem

"druga violina" Rot�ildu, Verentiju, Monte Kristu i sli�nima.

Kada se sljede�i put budemo sreli, ho�u da oni prvi skinu �e�ir iz po�tovanja.

Kupuj! Kupuj!

PROPAST ANGLO-�PANSKIH AKCIJA.

Uvedi barona Danglara unutra.

Anglo-�panske akcije su propale. Uni�ten sam. Obojica smo uni�teni.

Za�to? Ja sam znao da �e propasti.

Znali ste? Pa zar ih niste i Vi kupovali? - Nisam!

Ali "Tomson i Fren�" su Vas savjetovali...

Primio sam njihovu poruku. Ali ona je bila �ifrovana.

Pod kupovinom su zapravo mislili na prodaju.

Vlasnik "Tomson i Fren�a" je zapravo �ovjek pod imenom Edmond Dantes.

Ko?

Monte Kristo.

- Rekli ste...? - Edmond Dantes... Monte Kristo.

Ista su osoba, Danglare.

- Je li �iv? - Da, ali...

Pozovi doktora.

- Skrenuo je s uma. - Potpuno?

Nepovratno.

Marselj... Morel... Dantes... Ifska tvr�ava.

Du�evno samoubistvo, doktore.

- Du�evno samoubistvo? - Da!

Uni�tio je svoj um sa dva smrtonosna otrova.

- Otrova? -Da, gramzivost i pohlepa.

(DVA) DANGLAR

Dobro do�ao, Alberte. Nismo se odavno vidjeli.

Upravo sam se vratio iz Marselja... sa sahrane moga oca.

Da, znam.

Postoje neke okolnosti vezane za smrt moga oca koje ba� i ne razumijem.

Zato sam i do�ao kod Vas koji sve znate.

Ako bih mogao...

Moji prijatelji su mi javili da su princezu

Hajdi vidjeli nekoliko puta u ko�iji sa Vama.

- To je ta�no. - Ona i u ovom trenutku boravi u Va�oj ku�i.

Trenutno da, ali...

Da li negirate da ste od ranije znali za njene motive,

da raskrinka moga oca, da li negirate da Vas je on posjetio,

da se na dan svoje smrti vratio Va�om ko�ijom ku�i,

pod stra�om i da je ubrzo nakon toga izv�io samoubistvo?

Do�ao je kod mene za pomo�, koju mu ja nisam mogao pru�iti.

Va�e otvoreno prijateljstvo sa princezom Hajdi,

predstavlja nepodno�ljivu uvredu za porodicu Mondego.

- Uvreda koja se jedino mo�e... - Prestani!

Ne izgovaraj to... Ne izgovaraj to, Alberte.

Nemoj me izazvati na dvoboj.

Borio bih se sa svakim, osim sa tobom.

Imam prijatelje koji me po�tuju,

i njima moram dokazati da nisu svi iz porodice Mondego kukavice.

Ako �e� mojom smr�u spasiti svoju �ast...

Ne �elim Vas ubiti...

Ali...

Pa, dobro, u tom slu�aju bismo mogli...

Znam �ta mislite. Predla�ete dvoboj bez krvi.

Onda �u cijeli �ivot �ivjeti u la�i,

znaju�i da sam ispao kukavica.

�ak i mom ocu bi to bilo ispod �asti.

Kada god �eli�.

Sjutra u zoru.

Moj sekundant �e Vas upoznati sa svim detaljima.

Do�i�e popodne do Vas.

Prijatno, g-dine.

Prijatno.

- Ne�to se dogodilo? - Da.

Ne�to zadivljuju�e i u�asno.

Ne�to �to nikada nisam planirao.

Va� dvoboj sa Albertom je u sedam sati.

Ve� je pet sati. Imate samo jedan sat za odmor.

Ho�ete li koristiti Va�e pi�tolje za dvoboj ili njegove?

Pretpostavljam njegove, ali kakve to veze ima?

G-din Fuke Vas �eka.

Ovo je ono �to je Fuke tra�io.

Neka odmah ovo odnese Vilforu.

Velikom kraljevom tu�iocu ne�e biti do spavanja,

kada bude imao u svom posjedu dokaze, koji me mogu vratiti nazad u zatvor.

Ako pre�ivim dvoboj, i�i �u na su�enje.

- A ako umrem... - Vilfor �e se izvu�i.

Da.

U ovoj kutiji se nalazi moja pro�lost, moji planovi,

i moji nedovr�eni poslovi.

Tako�e i moj testament.

U kojem stoji da sve ostavljam svojim prijateljima, svojoj posluzi...

i tebi, mom vjernom prijatelju.

Evo izvoli.

Moja ku�a je sada tvoja.

Da, odmah �u je primiti.

Edmonde... nemoj mi ubiti sina.

- Rekao ti je. - Ne, ni rije�i, ve� jedan od njegovih sekundanata.

Shvatam.

Ne bih ba� rekla.

Ne, ja sam jedina ta koja shvata.

Shvata ko si nekada bio,

i ono �to si sada, �ovjek li�en bilo kakvog ljudskog osje�anja...

koji uni�tava sve �to stoji na njegovom putu osvete.

Vjeruj mi, li�nu osvetu sam ostavio po strani.

Raskrinkavam kriminalce, ne samo zbog toga �to su meni uradili...

ve� i zbog svih nepravdi koje su drugima u�inili...

ne samo zbog toga �to su uradili...

ve� zbog toga �to isto to i dalje rade.

Oni su ti koji su bez trunke ljudskosti, koji se hrane tu�om patnjom.

A kome �e dobrog donijeti ubistvo moga sina?

Nije valjda da misli� da sam planirao ovaj dvoboj?

A kako da ne pomislim, znaju�i kako si vje�to uspio uni�titi ostale?

Re�i�u ti ne�to o Albertu. On te obo�ava.

Nikada prema nekome nije osje�ao ve�u privr�enost, osim prema meni.

Sa svojim ocem nikada nije bio blizak. Ni�ta ih nije vezalo.

A za to ja snosim krivicu.

Vaspitala sam ga po liku �ovjeka koga sam voljela.

To je sin kojeg Edmond Dantes nikada nije imao.

Gajila sam nadu da bi ga Monte Kristo prihvatio kao svoga.

Odavno sam ja njega prihvatio, Mercedes.

Ali situacija je sada drasti�na.

Njegova �ast je u pitanju.

Moramo je za�titi...

- Boji se da �e biti... - Znam, kao njegov otac.

Da �e ga smatrati kukavicom.

Obe�aj mi da ne�e� poku�ati da prekine� dvoboj.

Zarad njegove budu�nosti. Ne smije da izgubi samopo�tovanje.

Obe�aj mi onda da �e� i ti imati budu�nost.

Zar stvarno misli� da bih ga ubio?

Ne, sada vi�e u to ne vjerujem.

Ali, shvati me, morala sam da budem sasvim sigurna u to.

Ne samo zbog sebe... ve� i zbog Valentine Vilfor.

Ne mogu zaboraviti, da sam ja, kada sam bila njenih godina,

ostala bez �ovjeka koga sam voljela.

Ne smijemo dozvoliti da i Valentinin �ivot bude uni�ten.

Bojim se da je za to sada ve� prekasno.

�akopo! Da li je Fuke oti�ao?

Da, ekselencijo. Ispratio sam ga.

Trebalo bi da je do sada ve� stigao do njegove ku�e.

Do ku�e kraljevog tu�ioca.

Vilfor je sljede�i na mojoj listi.

Ako �eli� da po�tedi� Vilforovu k�erku,

reci Albertu neka pa�ljivo nacilja i neka puca da ubije.

Gospodo znate pravila.

�est koraka. Na moj znak �ete se okrenuti.

Nakon toga pucajte po volji. Spremni?

Jedan.

Dva.

Tri.

�etiri.

Pet.

�est.

Okret!

Va�e ekselencije, grofe Monte Kristo, grofe Mondego.

Bio si dobro naciljao. Za�to nisi pucao u mene?

Nisam mogao.

�ao mi je. Spasio bi me od mnogih problema.

Majka mi je rekla ko ste.

Shvatam.

Edmond Dantese, uhap�eni ste po nalogu kraljevog tu�ioca.

Uva�eni �lanovi porote...

Osmotrite jo� jednom, prije nego �to donesete kona�nu odluku.

Koja nikada ne�e biti dovedena u pitanje.

A vi gra�ani Francuske, osmotrite ovog �ovjeka...

Koji je glumio po�tenog mornara, a ustvari je bio �pijun.

Koji je, dok je bio pritvoren u Ifskoj tvr�avi,

doveo u opasnost �ivote tamni�ara.

Kopaju�i tunele ispod zidina tvr�ave.

A kada je do�ao do saznanja da je stari opat imao mapu sa blagom...

vjerovatno je i izazvao njegovu smrt, tako �to je smrskao njegovo jadno tijelo

velikim kamenjem.

Sjetite se njegovog pokvarenog plana da pobjegne u d�aku za sahranjivanje.

Pokrao je blago i dodijelio sebi titulu grofa...

predstavljaju�i se kao plemi�.

Sada vidite ko je ustvari on.

Izdajica, �pijun, ubica...

saradnik lopova i bandita...

varalica i kriminalac.

Posla�e ga opet u zatvor.

- Za�to ni�ta ne progovara? - Ne znam.

Ima pripremljenu odbranu, ali ne�e da je iskoristi.

Da li je kraljev tu�ilac zavr�io?

Tu�ilac se povla�i.

Imam obavezu da obavijestim optu�enog...

da ako odbija da se brani...

slu�aj �e se razmatrati samo na osnovu dokaza koje je iznio tu�ilac.

Nemam ni�ta da ka�em.

�titi Valentinu.

- Valentinu? - Mene?

Po�i sa mnom, draga, moram ne�to da ti ka�em.

Sud se povla�i dok se porota ne vrati sa presudom.

To se dogodilo prije dvadeset godina.

Mislila sam da bi to trebala da zna�.

Alberte, brzo. Ne mogu ostati, ali moram napisati poruku!

Uvijek �u se osje�ati krivom, da sam ja ta koja Vas je poslala u zatvor,

zato Vas molim da ka�ete istinu, u suprotnom,

ja i Albert nikada ne�emo biti sre�ni. Valentina Vilfor

Majka ka�e da se morate braniti, nije fer prema njoj ako to ne uradite...

a nije fer ni prema meni.

- Nastavljamo sa su�enjem. - G-dine predsjedni�e suda...

Ako nije prekasno, mogu li dobiti privilegiju da se branim?

To je pravo svakog gra�anina.

Uva�ene ekselencije, sudije Francuske...

�lanovi porote...

Razlozi mog odbijanja da se branim su �isto sebi�ne prirode.

Stavljao sam sebe ispred svoje moralne du�nosti.

Du�nost koju je u meni usadio jedan sveti �ovjek: opat Farija.

Zajedno smo punih osam mukotrpnih godina,

kopali sebi put kroz tvrdo kamenje,

ne bi li ponovo ugledali svjetlost dana,

ne bismo li mo�da, poku�ali na neki na�in,

da privedemo pravdi neke neljude,

koji su se okoristili pravdom.

G-dine predsjedni�e...

smatram ovo nepotrebnim i nebitnim za slu�aj.

Optu�eni mo�e da nastavi bez daljnjeg prigovora.

Prigovor je na mjestu.

Ali da bih dokazao nevinost Edmonda Dantesa,

moram pozvati svjedoka...

- Da li je svjedok dostupan? - On se nalazi u sudnici.

Imenujte ga i bi�e pozvan da svjedo�i.

Na�alost, pravila suda mi onemogu�avaju tu mogu�nost.

U ovom slu�aju mo�emo napraviti presedan. O kome je rije�?

- O kraljevom tu�iocu. - O kraljevom tu�iocu?

To ba� i nije po pravilima suda.

Ali s obzirom da je g-din Vilfor si�ao sa svoje funkcije,

da bi li�no vodio ovaj slu�aj,

siguran sam da �e staviti po strani svoju odoru tu�ioca,

kako bi svjedo�io.

Da li je ovo Va� potpis i pe�at?

Da.

To je smrtovnica Edmonda Dantesa.

G-din Vilfor vodi optu�nicu protiv mrtvaka.

Ja sam tu�ilac, a ne islednik.

Da li Vam je neko rekao da sam mrtav?

Naravno, upravnik Ifske tvr�ave.

Izvinjavam se zbog nerazumijevanja.

Jo� jedno pitanje, g-dine Vilfor.

Za�to ste me poslali u zatvor bez su�enja?

Zato �to Vam je to politi�ki odgovaralo?

To je apsurdno, nisam imao nikakve koristi od toga.

Jer ste znali da ako bih imao su�enje...

otkrilo bi se da je Va� otac bio vo�a revolucionara.

�titili ste svoga oca,

a �rtvovali Edmonda Dantesa.

Prepustili ga zaboravu, proglasili ga mrtvim.

Radio sam za dobrobit svoje zemlje.

u vrijeme kada su izdajice kao �to je Dantes,

poku�avale da u dr�avi stvore anarhiju.

A na osnovu kojih dokaza sam ja optu�en da sam opasni izdajnik?

- Na osnovu iskaza najpouzdanijeg svjedoka. - Kojeg?

Jednog od �lana Va�e posade.

A njegovo ime?

Zaboravio sam ga.

Osvje�i�u Vam pam�enje. Zvao se Danglar.

Da, Danglar. Kasnije baron Danglar.

Bankar.

Da bih to dokazao, ovdje imam njegov dosije.

Da bi ostvario svoje ambicije, la�no je svjedo�io,

da bi mene poslao u zatvor.

La�ima je do�ao do bogatstva,

Oplja�kao sopstvenu banku,

Ukrao u�te�evine hiljade po�tenih radnika.

Ipak, on je bio samo instrument,

jednog jo� podlijeg kriminalca,

koji mu je �uvao le�a i rukovodio kriminalnim radnjama,

dijelio sa njim profit, �titio ga od pravde,

njegov dugogodi�nji prijatelj i sau�esnik,

Rejmond Vilfor.

To su nevjerovatne optu�be.

Mogu sve to da doka�em, g-dine.

Ovo nisu samo optu�be, ve� i upozorenje.

Danglar je gotov, ali Vilfor,

on je i dalje vode�i �ovjek te banke,

i ako vlada ne po�ne odmah sa istragom u vezi manipulacija,

banka �e propasti,

uzrokuju�i na taj na�in ne samo propast hiljade i hiljade investitora,

ve� �e nestati i ogromna sredstva koje je dr�avni trezor tamo ulo�io.

Kako bilo �ta �to ovaj kriminalac tvrdi, mo�e poslu�iti kao dokaz?

Ovdje se nalaze dokazi koji potvr�uju moju nevinost,

svjedo�enja ljudi besprekornih autoriteta,

a ovo je njegov dosije.

Kompletna istorija Rejmonda Vilfora.

Dokazi koji �e uzdrmati ovaj sud i Francusku do temelja.

U interesu pravde, moramo pregledati ove dokaze.

Ovo je ne�uveno! Tretiran sam kao kriminalac, a ne kao svjedok!

Zahtjevam su�enje!

Zahtjeva ono �to je meni uskratio.

Molim uva�ene sudije da osmotre ovog �ovjeka,

koji je toliko zloupotrijebio svoj polo�aj,

koji se toliko puta slu�io nepravdom,

koji je zlonamjerno korumpirao svaki oblik pravosu�a sa kojim je imao dodira.

Nije na meni da krivi�no gonim ovog �ovjeka i da mu sudim.

Ja sam zatvorenik. Du�nost ovog suda je da me proglasi krivim ili nedu�nim.

Ali ja sam obavio gra�ansku i moralnu du�nost,

predaju�i ovog zatvorenika Francuskoj.

(TRI) VILFOR

- Ne mogu biti daleko odavde. - Majko!

Majko!

Mo�emo li vam se pridru�iti?

Na�ite sebi svoje drvo.