Original subtitles

Misli� da ja volim to �to sam Grof Monte Cristo?

On je u�asan �ovjek, nemilosrdan i hladan.

Nisam �elio postati takav.

Bio sam sretan kao Edmond Dantes...

Nisam �elio ni�ta vi�e od �ivota, ali su me Oni sprije�ili.

Villefort, Morcef,

Danglars i �ak i taj crv, Caderousse,

koji je znao sve a ni�ta nije rekao.

Poku�avaju�i da ubiju mladog mornara koji nije ni�ta tra�io,

stvorili su osvetnika koji se vratio zbog svojih dugova.

Stvarno lo�e po njih.

GROF MONTE CRISTO

Ne �elim va�u juhu! Nemojte mi je donositi vi�e, ne �elim je!

Ne �elim vi�e jesti.

�elim umrijeti!

�elim umrijeti! �elim umrijeti!

Ne pla�i se. Pomozi mi.

Tko si ti?

Otac Faria. A ti?

Ja sam broj 34.

Prethodno ime mi je bilo Dantes.

Edmon Dantes.

Koliko dugo si ovdje?

Ne znam. U po�etku sam brojao dane, ali...

Ali, ne znam vi�e.

Sada je 11. Velja�e,

11. Velja�e...

Da...

Velja�a je... Zato je meni ovoliko hladno.

Velja�a. Ali, koja je godina?

1833?

Ovdje sam 18 godina.

18 godina.

Oduzeli su mi moje sunce,

ukrali moju ljubav,

moju mladost,

moju budu�nost...

Edmond Dantes!

Edmond Dantes?

Imam nalog za va�e uhi�enje,

izdat od G. De Villeforta, Glavnog Tu�ioca.

U ime zakona, Dantes, po�ite sa mnom.

Prijatelji...

u�ivajte, brzo �u se vratiti.

Nje�no.

Ovo pismo na osnovu kojega si optu�en je anonimno, naravno.

Zna� li za�to si optu�en?

Ne, gospodine.

Ne vidim kako sam mogao u�initi neko zlo.

Upravo sam se vratio s dugog puta iz isto�ne Indije.

Na "Pharaonu", jednom od Morrelovih brodova.

Gdje si slu�io kao prvi �asnik, je li tako?

Da gospodine.

Kako si postao kapetan broda?

Kao �to sam rekao u mom posljednjem izvje��u,

kapetan je preminuo od groznice na Gibraltaru,

i...

Nisam valjda optu�en za ubojstvo? -Ne, nego za iskrcavanje na otok Elba.

Je li to to�no?

Da, jesam. �to tu nije u redu?

Pomo�nik biv�eg cara Napoleona ti je dao pismo,

Je li tako?

Da.

Za�to?

Zna� li da je kontaktiranje s tiraninom zabranjeno?

Radio sam po kapetanovom nare�enju.

Prije nego �to je preminuo, zakleo sam mu se

da �u uzeti pismo. Bio sam uznemiren...

Jesi li ti Bonapartist?

Ja sam obi�an mornar, ni�ta vi�e.

�esto sam van Francuske da bi me interesirala politika.

Kako mogu odbiti �elju �ovjeka na samrti,

jedinog gospodara, poslije Boga,

na �ijem brodu slu�im.

Pomorski zakon inzistira na striktnoj poslu�nosti.

Odli�no se brani�.

Ne branim se ja, gospodine.

Istina me brani. -Vjerujem ti, mom�e.

Hajde, O�igledno je.

Priveli smo te zbog anonimnog pisma. Dobijem ih desetak dnevno.

Oslobodite ga.

Slobodan sam?

Naravno. Nevin si.

Pravda ti jedino mo�e prigovoriti za samilost zbog �ovjeka na samrti

i tvoju poslu�nost, �to je �asno.

Sada se vratite svojoj zaru�nici, a ja �u mojoj.

Danas se obojica �enimo.

Kakva slu�ajnost.

�elim vam sve najbolje, Gospodine.

Na�e zaru�nice mogu postati dobre prijateljice.

I ujediniti se da nas upropaste kod istog kroja�a.

Dovi�enja.

Jo� ne�to, kapetane Dantes.

Pismo s Elbe, imate li ga jo�?

Naravno.

Evo ga.

Jeste li pro�itali ime na njemu?

Sje�ate li se adrese?

Naravno.

Trebao sam ga predati osobno.

Gospodinu Noirtieru...

Ulica Coq-Heron 13, u Parizu, mislim.

Spremam se pobje�i s Elbe

i povratiti mo� u Francuskoj.

Da bi mi ovo olak�ao, eliminiraj Condenancea,

mog najopasnijeg suparnika.

Ima� moje potpuno povjerenje, Napoleon.

Edmond Dantes, moram te uhititi.

�to? Ali rekli ste...

Vodite ga u Chateau d'If.

Izolirajte ga.

Nemate pravo!

�uti! Optu�be protiv tebe su vrlo ozbiljne!

Nemate prava!

Stanite! Villefort! Proklet da si Villefort!

Jednog dana �u te na�i i ubiti!

Villefortova reakcija i njegova iznenadna promjena mi�ljenja

bila je izazvana...

Imenom osobe kojoj sam trebao dostaviti pismo.

Noirtier, ulica Coq-Heron, Pariz.

Zna�i li ti to ime i�ta?

Ne, plovio sam obalama Afrike, oko rta Dobre Nade,

stajao sam u Colombu i Bombayu.

Nikada nisam bio u Parizu. Ne znam nikoga tamo.

Nortierovo puno ime i prezime je Nortier de Villefort.

Otac tu�ioca koji te je zaklju�ao ovdje.

Mogu dodati jo� da je dobro poznat kao Bonapartist.

Pismo koje si nosio

je vjerojatno kompromitiralo Villefortovog oca.

To ima smisla.

To obja�njava za�to su me ostavili da trunem.

Bez ikakvog su�enja.

Ali...

i Napoleon je mrtav.

Pri�e oko spletki Bonapartista su besmislene.

Za Villeforta opasnosti ima svuda.

Ako se pojavi� na sudu, spomenut �e� pismo.

Da bi za�titio oca i sebe,

Villefort nije oklijevao da me �rtvuje.

Da me sahrani �ivog.

A drugo pismo.

Anonimno pismo.

Proglasiv�i mene za Carevog glasnika...

u ovoj smrdljivoj rupi...

Nisam prestao slagati doga�aje na svaki mogu�i na�in.

Te�ko mi je suo�iti se s �injenicom,

ali za mene, od danas,

to pismo

nije vi�e anonimno.

Nemoj se sramiti.

Isus je plakao kad je bio razapet.

Svi su mislili da su suze bile od bola.

Bola od mu�enja.

Pitam se da nisu bile zato �to ga je Juda izdao.

Juda je bio prijatelj.

Zna� �to je bio.

Ali, Isus mu se nije osvetio.

Ne, zato �to je bio bog, i imao svoju du�nost.

Ali ti si �ovjek. Ima� svoja prava.

Objavit �emo smrt kad zavr�imo s poslom.

Tako �e ga no�na smjena odnijeti na groblje.

Stavit �emo ga u vre�u da ga �ivotinje ne bi glodale.

Tra�io sam i na�ao, Faria.

Najljep�e od svih blaga.

Faria...

Sloboda...Faria.

Sloboda. Na�ao sam je.

Dosta je te�ak za starca

koji je bio samo ko�a i kosti.

Kugla je te�ka.

Trebali bi ga izmjeriti dolje na groblju.

Jesi li ti onaj koga tra�e?

Mogu te sakriti.

Kada �emo se malo zabaviti?

Ja nemam novaca.

Ka�u da miri�em na more i ple�em kao sirena.

Lijepo za mornara kao �to si ti.

Ali ja stvarno nemam novaca.

Ja ne ko�tam puno.

Imam �enu koja me �eka.

O�e! Otvori vrata. Ja sam, Edmond.

Molim te otvori. U opasnosti sam, o�e!

Izvinite, gospo�o. G. Dantes nije ovdje?

Ne, ve� du�e vrijeme.

Preselio se negdje?

Tako je. Preselio se.

Daleko?

Jako daleko. On je mrtav.

Uhitili su mu sina i bacili ga u zatvor.

Stari Dantes je umro od gladi.

Od gladi. Nije mogu�e.

Imao je prijatelje.

Nisu ga smjeli napustiti.

Kada je �uo za sina,

prestao je jesti.

Htio je umrijeti.

Da bi oti�ao kod svog dragog Edmonda, tamo gore,

kod Boga.

Ali Edmond Dantes nije bio mrtav.

Izgleda da je.

Mnogi su se raspitivali za njega.

Rekli su da nitko ni�ta ne zna.

A i to je bilo dosta davno.

Nema svrhe i�i iznova.

Ti mora da si �ovjek s mora.

Poka�i nam svoje papire.

Naravno. -Po�uri.

Izvinite, tra�ili su mi ih ve� tri puta.

Ne sje�am se gdje sam ih stavio.

�to tra�ite od mog unuka?

On je dobar �ovjek, nikad nikog nije povrijedio.

Va� unuk? -Bez njega bi bila mrtva odavno.

Mo�da bi tako i bolje bilo.

Ne smijete govoriti takve stvari Gospo�o.

Izvinjavamo se. Nismo znali.

Tra�imo bjegunca.

Ne�ete ga ovdje na�i. Ovdje samo krijemo svoju sirotinju.

Hvala vam.

Mogu li vas pitati za�to ste to u�inili?

Ne znam tko si. I ne �elim znati.

Uradila sam to zato �to si, maloprije,

ispo�tovao sje�anje na sirotog starog Dantesa.

Ave Maria.

Tra�im gospo�icu Mercedes.

Kucao sam na njena vrata, ali nikoga nije bilo.

Morate je poznavati.

Mercedes Igualada, k�er Feliua i Rosade.

Ona je Katalonka. -Jesi li ti �ivio na mjesecu?

Ona je oti�la odavde prije 20 godina.

Oti�la?

Oti�la, ali gdje?

Spominjao se Pariz, koliko se sje�am.

Nije se vratila.

I Fernand Mondego?

Njegov ne�ak, mo�da on zna gdje je.

Fernand Mondego?

I on je oti�ao. Pridru�io se vojsci.

Pa, moj dobri �ovje�e,

Jede� p�enicu kao pacov.

Na kojem si brodu?

Ni na jednom.

U stvari, bio sam na velikom brodu...

U Malti, ali smo do�ivjeli brodolom.

To se doga�a.

Jeune-Amelie je dobar, sna�an brod.

Ja sam dobar gazda koji odr�ava obe�anja.

Je li to ponuda?

Jedan �lan moje posade je uhi�en zbog tu�e.

A isplovljavam ve�eras i s ovim vjetrom...

Posada je mala, dobro mi do�la pomo�.

Krijum�arenje? -Gledaj svoja posla a ja �u moja.

Pristaje�?

Gdje se ide?

Obala Italije.

To je sve �to treba� znati.

Vjetar pu�e ka krmi, kapetane.

Trebamo podesiti jedro da nas pokriva.

Podesiti? -Da.

I olabaviti krak.

Mediteranski grge� s biljem Provence

ispunjeni sjeckanim �kampima i morskim biljem.

Sve pr�eno preko gran�ica mirodije,

s likerom od anisa,u plamenu

I preliveno ljutim raj�icama.

Ovaj jadni Bertuccio ne zna ni�ta o navigaciji,

ali kao glavni kuhar, nema mu ravnog.

Prije nego �to se ukrcao ovdje, bio je �ef kuhinje,

Farlattija, bogatog Tuscana.

Zna� ih.

Uvijek su izmi�ljali da su bili orobljeni,

ili prevareni.

Tvoj glavni kuhar je lopov?

A ti, tko si ti?

Pogledajte svjetionik na desnom boku broda, kapetane.

Je li miran? -Ne, treperi. Tako ve� minutu.

To je signal.

Svi na palubu. Turski duhan miri�e dobro.

Je li to otok Monte Cristo?

Otok ka�e�?

To je veliko ime za jednu stijenu.

Mo�e� li me ostaviti tamo?

Na Monte Cristu?

Ne�emo mnogo skrenuti sa va�eg pravca.

Ne �elim izgubiti dobrog mornara kao �to si ti.

A i ti bi bio lud da ode� sad.

Dok ne prodamo duhan u Italiji,

kako �u te isplatiti?

Jedino �to tra�im je da se iskrcam na taj otok.

i da me pokupite u povratku.

Za oko nedjelju dana.

�to bi �ovjek poput tebe radio na toj stijeni?

Kada se Lazarus dizao iz svoje grobnice, nitko ga ni�ta nije pitao.

Mora se po�tovati ti�ina mrtvih.

Neka mi Bog oprosti �to sam njegovog sina pretvorio u no�.

Evo,ovo �e ti dati snagu.

Ne, ostavi. Prekasno je.

Ali prije nego �to odem, �elim ti dati ne�to.

Otkrit �u ti tajnu u koju nitko nikad nije vjerovao.

Ali ti �e� vjerovati,

isto kao �to vjeruje� u Boga.

Vjerujem li u Boga?

To je isto kao moja tajna.

Ne vjeruje� dok je ne vidi�.

Jednom kad vidi� bit �e� o�aran.

Blago... Zbog koga sam bogat, mom�e.

Neizmjerno bogat.

Ovdje... Otok.

Otok?

Kakav otok? -Monte Cristo...

Otok Monte Cristo.

Okru�en je podvodnim grebenima.

Ne smijem riskirat da se pribli�im.

Dobar sam pliva�.

Vidimo se za nedjelju dana.

Propustit �e� moje kuhanje.

To nije sve.

Zna� li tko je on?

Jesi li �uo za Chateau d'If?

Mo�da. Za�to?

Za bjegunca mo�e� dobiti isto koliko i za duhan. Mo�da i vi�e.

Zato ga planiram zadr�ati na brodu, ali...

Ali to nije dobra ideja.

Mo�e pobje�i u Italiju...

Ali ne mo�e pobje�i sa Monte Crista.

Ali u Italiji mene tra�i policija.

Ne brini, ti nisi vrijedan toliko...

Ali on je druga pri�a.

Zatvorenici Chateau d'If nisu obi�ni olo�.

Oni su elita.

Pe�ina.

Faria...

Vodi me. Daj mi znak.

Samo znak. Ja �u uraditi ostalo.

Faria... Ne napu�taj me.

Poka�i mi. Faria...

Ovo blago je pripadalo grofu Spada,

kojega je otrovao Cesar Borgia.

Pomozi mi.

Ja sam potomak roda Spada.

Blago je odli�no sakriveno,

�ak i za Borgiu.

Siroti starac.

Nije znao �to govori.

Normalno je.

I ja sam poludio.

Nakon svega.

�to bih uradio sa tolikim blagom?

E, Faria?

Moj dragi Faria.

�to bih uradio sa tolikim blagom?

Pe�ina.

Unutra su dragulji zakopani u no�i.

Ali ti, ti ih �uva� od no�i.

Ti �e� u�initi da zablistaju...

Sjajnije od sunca.

Sve �e biti tvoje. Samo tvoje.

Jesi li siguran?

To je to.

Jesi li siguran da je to Monte Cristo?

Gospodine!

Gospodine, ja sam, Bertuccio!

Gospodine!

Nemojte se skrivati!

Nemojte se skrivati! Do�ao sam vam spasiti �ivot. Gospodine!

Da mi spasi� �ivot?

Kako to Bertuccio?

Kunem se, istina je.

Kapetan vas je htio predati vlastima za nagradu.

Pa bi je sad ti htio uzeti?

Koliko vas je? -Grije�ite!

Nemoj! Ne prilazi bli�e!

Kao �to vidi�, sam sam.

Izuzev ribara Jeppea, koji me je doveo do ovdje.

Reci mu da se iskrca.

Ja �u uzeti njegov �amac, a ti �e� biti moj mornar.

On zara�uje za kruh s tim brodom.

On je siroma�an �ovjek. - Ne!

Evo, sad je bogat �ovjek.

Za�to si htio da se stari Jeppe iskrca?

Dvojica protiv jednog, mogli biste me se otarasiti! Znam ja tko si ti.

Tko sam ja, kuhar koji nema �ak ni no�.

Lopov koji je oplja�kao svog gospodara.

Ne brini, mene ne�e�.

Izgleda� opsjednut idejom da �ete netko napasti.

Za�to?

Zbog bogatstva koje si sakrio ovdje?

U svakom slu�aju, ne poku�avaj biti misteriozan.

Tvoja pri�a je �ista.

Za�to bi zatvorenik koji je pobjegao

do�ao na napu�teni otok?

Za dobar plijen koji je pa�ljivo sakrio, prije nego �to je uhi�en.

Nije plijen, to je nasljedstvo.

Upravo si se odao.

Vratio si se ovamo zbog pohlepe a ne zbog dobro�instva.

Nema� no�, ali ga ja imam, i mogu ga upotrijebiti.

Vrati se na jedro.

Tu grije�i�.

I ako je tvoj kov�eg pun dijamanata

velikih koliko onaj koga si dao Jeppeu

nisam zainteresiran ni malo.

Bertuccieva rije�!

Sve �to �elim je da me uzme� za svog slugu.

Ne trebam nikoga.

Nismo na Francuskoj obali.

Dobro si primijetio. Idemo u Italiju.

Oprostite,

ipak nisam siguran da razumijem.

Za koga vi radite?

Pa, gospodine,imam tu �ast da budem sam sebi gospodar,

i da �ivim od svog bogatstva.

I vi...tvrdite da ste u poziciji da tra�ite...

51 posto kapitala va�e banke, da, gospodine.

Za�to 51 posto?

Da bih imao slobodu da radim kako ja ho�u,

prate�i svoju inspiraciju,

razumijete li?

Ne, ne razumijete?

�ao mi je, ali mislim da je ova �ala oti�la predaleko.

Slu�aj, prijatelju... -Grof.

Oprostite?

"Prijatelju" nije neljubazno, ali trebate re�i "Grofe".

Grofe? -Da, Grof Monte Cristo.

A to ste vi?

Gospodine, ne �elim biti neljubazan,

ali sam u �urbi.

Ako ne �elite da obavimo posao,

budite ljubazni pa to i recite.

Oti�i �u negdje drugdje.

Negdje drugdje...

Da kupite neku drugu banku?

Molim vas, izvinite me..

Prije na�eg sastanka,

ostavio sam kov�eg u prizemlju ove banke.

Ovlastio sam vas da ga otvorite.

Sre�eno je.

Jeste li provjerili sadr�aj kov�ega ovog gospodina?

Da, gospodine. Samo... -Samo �to?

Tamo ima puno novca, zlata,nakita i ogrlica...

Hvala vam, ostavite nas.

Ono �to sam �uo je izvanredno!

Vrlo zapanjuju�e.

Kako to da nikada nismo �uli za...

Monte Cristo?

To je zato �to... ja skoro nikada ne napu�tam svoj zamak.

Va� zamak? Naravno.

Mora biti izvrstan. Gdje se nalazi?

Pa...na otoku, ovdje na istoku.

Mogu li znati, Grofe,

�to vas je navelo da izaberete na�u banku?

Da nije Morrel, brodovlasnik iz Marseillea,

poslovao s vama?

Eto, to je za mene referenca.

Izgleda da je G. Morrel

bio �rtva serije nesretnih doga�aja u posljednje vrijeme.

Izgubio je nekoliko brodova.

Ostao je samo jedan, "Pharaon".

Trebalo bi isploviti za par dana za Isto�nu indiju.

Budu�nost, ili da se bolje izrazim,

opstanak Morrela i Sina

isklju�ivo zavisi od uspjeha ovog putovanja.

Dug put, koji �e trajati cijelu godinu.

Za koje vrijeme �ete zamrznuti kredit dat Morrelu.

To izgleda dosta nesmotreno, Grofe.

Najve�a nesmotrenost, dragi gospodine,

je da dovodite u pitanje moje odluke.

Brzo, za Marseille! -Da.

Dovi�enja.

O�e Busoni... -�to mogu u�initi za vas gospo�o?

Nisam vam �eljela smetati dok ste se useljavali.

Renoviranje ove stare ku�e je veliki posao.

Ni�ta nije toliko te�ko uz Bo�ju pomo�.

Moje stare noge me ne mogu nositi do crkve

a �eznem da se ispovjedim.

Oprostili ste mi. Ali ja vam se jo� nisam ispovjedila.

Ono �to je u�injeno najmanjem me�u vama, je isto �to su meni Bo�je rije�i.

Bog je onaj koji je zadu�en za tebe.

Uspjelo je, Bertuccio.

Starica je sre�ena.

�eljela je da je ispovjedim.

Mo�da �e to biti posljednji put da govorim opra�tam ti.

Ovom Ocu Busoniu

je potrebno jo� dorade.

Nos je u redu. Glas, skoro isto.

Ali ne�to nedostaje u izgledu.

Upamti da sam ti rekao sve. Je li tako?

Mo�da i previ�e.

Na kraju krajeva,ti si samo jo� jedan obi�an lopov, spreman za zatvor.

Ili ropstvo.

Dakle nemoj misliti o izdaji ili �e moja kazna biti...

U�asna. Znam.

Samo da vam ka�em...

Ako �elite �ivjeti me�u slobodnim ljudima ponovo

morate nau�iti da im vjerujete.

Bar meni, na kraju krajeva. Bez dvoumljenja.

Priznat �u vam ne�to

da bih vam dokazao da va�e povjerenje nije izigrano

i da bih dobio va�u milost.

Re�i �u vam svoje ime.

�ovjek koga policija tra�i se zove Viscolli.

Moje pravo ime je Benedetto Francesco Viscoli.

Hvala ti, Bertuccio.

Pretpostavljam da o�ekuje� od mene da uradim isto.

Ja sam kuhar koji krije svoje recepte.

Ima� pravo da bude� gospodar koji �uva svoje tajne.

Recimo da �u ti dati ne�to kao kredit.

Kad me bude� pitao, re�i �u ti tko je Grof Monte Cristo.

Bog vas blagoslovio.

Dobri �ovje�e, koliko je daleko Pont du Gard Inn?

Ne vi�e od milje, O�e.

Ali da sam na va�em mjestu ostao bih ovdje.

Za�to?

Ne volim klevetati ali gostioni�ar i njegova slu�kinja

su podlaci, tako ka�u.

�to se doga�a?

Netko va�an dolazi.

Ja sam Otac Busoni.

Vi ste Caderouse, je li tako?

Znate me? -Po reputaciji.

Nekada ste imali La Posada inn,

blizu Katalinskog sela?

Da o�e.

Ali sam se odlu�io napustiti Marseille.

Da... Opasan je to grad, zar ne?

Lako je upasti u lo�e dru�tvo.

Carconte... Zar ne vidi� da Otac umire od gladi?

�elite li mo�da odli�no vino iz Beaucairea?

Sa zadovoljstvom G. Caderouse. Izvolite sjedite.

Ipak, nisam do�ao ovdje zbog va�e hrane i vina.

Nego zbog �ega? -Zbog va�ih uspomena, G. Caderousse.

Sje�ate li se nekog Edmond Dantesa?

Edmond Dantes, ka�ete? -Da.

Jesam li ga znao?

Da, pomalo.

Dolazio je u La Posada na dobru �a�u Bamdola.

Ali ga nisam vidio godinama.

I niste ga vidjeli mrtvog?

Mrtvog?

Podario sam mu du�evni mir i �uo njegovu posljednju ispovijed.

De profundis, kako vi ka�ete.

Siguran sam da nije imao mnogo toga za priznati.

Bolji �ovjek nikada nije hodao zemljom.

Vidim da vam se dopadao.

I vi ste se njemu dopadali Caderousse.

Prije smrti, preklinjao me je da na�em jedine prave prijatelje koje je imao,

koje je bez prestanka dr�ao pored svog srca.

Fernand Mondego, Eugene Danglars, i vi,

moj dragi Caderousse.

Za�to nas tra�ite kad je on mrtav?

Da bih vas u�inio bogatim. -Kako to mislite?

Ne pitajte me odakle mi ovaj dijamant.

To je tajna

Ali �injenica je da ovaj kamen vrijedi 50000 franaka.

Dantes me je zamolio da novac od njegove prodaje

raspodijelim njegovim prijateljima, uklju�uju�i i tebe, dragi moj.

�ak i tre�ina,

�ini pristojnu sumu.

Bez sumnje, Gospodine. Bez sumnje.

Mo�da treba dobro razmisliti oko podjele.

Ali naravno...

On nije mogao znati.

�to, znati?

Fernand Mondego, Eugene Danglars,

za koje je Dantes mislio da su mu prijatelji...

Optu�it �ete me za klevetu, Gospodine!

Govori prijatelju, slobodno mi mo�e� re�i.

Zbog njih je uhap�en.

Oni su napisali pismo koje ga je poslalo u zatvor.

Pa... vidim da ste dobro upu�eni G. Caderouse.

Znate, kad slu�ite ljude,

ne mo�ete, a da ne �ujete �to govore.

Ali ja nisam imao ni�ta s njihovim prljavim planom.

I sami mo�ete vidjeti.

I dalje sam siroma�an.

A oni? -Oni, Gospodine?

Mislit �ete da ovdje nema pravde.

Nisu se dru�ili nakon �to je Dantes uhi�en.

Danglars je oti�ao u Pariz sakupiv�i milijune.

Osnovao je Banku. �ak je i Barun postao.

On Barun? -Fernand je jo� vi�e uspio.

Priklju�io se vojsci i slu�io u Gr�koj pod vodstvom Ali Pashe

koji ga je unaprijedio u generala i dao mu bogatstvo.

I on sada �ivi u Parizu. Pod imenom Grof de Morcerf.

On je sada francuski plemi�. -Shva�am.

Nadam se da shva�ate

da ne bi bilo u redu dijeliti dijamant s njima.

Oni to ne zaslu�uju.

Nisu oni poput mene i moje sirote slu�avke.

Lo�e se osje�ate? - Ne, dobro mi je...

Dobro mi je, ali moram po�i.

Koliko vam dugujem?

Ni�ta, stvarno ni�ta.

Donijeli ste mi dijamant vrijedan 50000 franaka.

Ne�u vam ni�ta naplatiti.

Dijamant je Dantesov.

Otac Busoni je pio va�e vino

i jeo va�e pile.

To bi bilo 2,40 franka.

Evo 3 franka, zadr�ite kusur.

Edmond Dantes je imao prijatelje, ili je samo mislio tako,

ali je imao i pravu ljubav. Mercedes Igualada.

Prelijepa djevojka.

Napustila je Marseille, kako sam �uo.

Naravno, udala se za Fernanda.

Ona je sada Grofica Morcerf.

Dovi�enja Caderousse.

Dovi�enja gospo�o.

Zaklju�aj vrata.

Za slu�aj da za�ali �to mi je dao kamen.

Kamen je dao Nama.

Nisam izdao �ovjeka ni Boga.

Zato �u vas do�i upozoriti. Ako niste iskusili Bo�ju pravdu.

Ja �u se pobrinuti za to. Na moj na�in.

Bit �u nemilosrdan i neumoljiv.

Ja sam brat Barnabe iz reda Svetog Francisa.

�ivim pustinja�ki �ivot gore u brdima,

a ova kapela je moje du�evno uto�i�te.

Iznena�en sam da sve�enik s tako lijepim konjem

svrati na ovako siroma�no mjesto

u potrazi za bogom.

Ne tra�im Boga brate Barnabe.

Do�ao sam ga obavijestiti da �u Ga zamijeniti.

Za popravak va�ih vrata.

Moli se za mene.

Napokon! Zabrinuo sam se.

Ne samo zbog ve�ere koja je skoro izgorjela,

nego bi bila �teta jer sam napravio jako lijep obrok.

Paradajz sa in�unom i morskim plodovima sa �pagetima...

Danas sam potro�io 50000 franaka na jedan obrok

koji mi je uni�tio apetit za narednih nekoliko dana.

I nemamo vremena za jesti. Polazimo.

Opet! Za�to? -Na istok.

Moram u�iti, Otac Faria me nije nau�io ni�emu.

Bio je previ�e ljubazan. -�to �ete nau�iti na istoku?

Otmjenost, Bertuccio, otmjenost u svakom smislu.

Naro�ito otmjenost osvete.

Marseille, Godinu dana kasnije

�to se de�ava, Maximilien?

Mogao bi biti, o�e. Mogao bi biti "Pharaon".

Mo�e biti, ali nije sigurno.

Mora biti.

Mora biti.

Neka te bog �uje.

Ako je "Pharaon" sa svojim tovarom potonuo,

bankrot je neizbje�an.

Natjerao si me da nosim

ovu tortu na glavi sve ovo vrijeme.

Mora� po�uriti da se presvu�e�.

Da brzo, Imam zakazan sastanak.

Tko sad �eli� biti?

Grof Monte Cristo, Otac Busoni,

Doktor Malzenstein, Lord Wilmore, tko?

Lord Wilmore. -Ho�e li pro�i to kao engleski nos?

Upoznao sam Engleze dok sam plovio "Pharaonom".

Za njih su njihovi brodovi impresivniji nego na�i,

njihovo kraljevstvo ve�e od na�eg, za�to ne i nos?

A tvoji Turci? -�to s njima?

Tko sam ja? Aladin?

Kako da smjestim karavan koji si poveo u ovako mali prostor?

U pravu si. Kupi neku vilu. Ne brini za cijenu.

Ne�to veliko i lijepo. Ne�to rasko�no.

Kako to mislite rasko�no? Ovi ljudi su samo robovi.

Nisu vi�e, zato �to sam ih ja kupio.

Moje sluge moraju biti tretirane kao i ja sam.

U�ite.

Mora biti obavijest o dolasku "Pharaona".

G. Morrel... Lord Wilmore je ovdje.

�eli da vas vidi. Ka�e da je iz banke.

Da, Thomson & French. Bilo je neizbje�no.

Uvedite ga.

Ovaj sastanak treba lukavo izvesti.

Imam nekoliko pozajmnica kod banke koja tra�i naplatu dugova.

To je velika svota novca.

Na nesre�u, na�a kasa je prazna.

O�e, ne smije� o�ajavati.

Jer, ako se Pharaon pribli�ava...

Ako...

Gospodine Morrel...

Banka Thomson & French s kojom poslujete...

Ne �elim biti nepristojan �to vas prekidam,

ali mislim da je ovaj sastanak jednako bolan za mene kao i za vas.

I ako dozvolite, budimo �to br�i.

Kako vi �elite. Ovdje imam stanje va�ih ra�una.

Prvo imamo seriju pozajmnica s va�im potpisima u vrijednosti

od 200000 franaka. Koji su kreditirani na godinu dana,

ali se sada moraju vratiti.

I moramo dodati 32,500 franaka na kraju ovog mjeseca,

kao i na kraju narednog mjeseca.

Otprilike 55000 franaka.

Upravo tako.

Dakle, kako nemate pitanja vezanih za sumu koju dugujete,

kako namjeravate isplatiti dugove?

Moram re�i da je banka zabrinuta.

Uvijek sam po�tovao svoj potpis.

Znam da postoje glasine da Morrel and Son

ne�e mo�i vratiti svoje dugove, ali

�im Pharaonov dolazak bude najavljen...

Do�ao sam u Marseille Louqsorom,

koji je prihvatio pre�ivjele sa Pharaona.

Pharaon ne postoji vi�e, G. Morrel.

Maximilien, sine...

Tr�i do luke. Idi pobrini se za na�e jadne mornare

Dovedi ih ovdje,

vidjet �u se s njima �im zavr�im ovaj sastanak.

Odmah o�e.

Koliko ima pre�ivjelih?

Cijela posada Pharaona je spa�ena.

Hvala vam, to je bitno.

Pri�a se da nikada niste izgubili �lana posade.

Da li je to istina?

Ne, nije tako. Izgubio sam kapetana, ali...

To je pro�lost. Bilo je neizbje�no.

Na kojem brodu je slu�io?

Nije bio na brodu. Bio je...

uvu�en u ne�to stra�no...

Nikad nisam razumio.

U �ast sje�anja na njega mogu vam re�i njegovo ime.

Bio je to Edmond Dantes.

Dantes...

Dantes ka�ete?

Mladi� �ijeg ste siroma�nog oca dare�ljivo pomagali do smrti?

Dare�ljivo, gospodine?

Tako ka�u.

Jako mi je �ao zbog Pharaona...

�to je s vama?

�to brodovi zna�e bankarima?

Vrijednost tereta... Vi to ne mo�ete razumjeti.

Pharaon je bio najbolji, i najstariji na� brod

sada �e isto tako Morrel and Son potonuti s njim.

Znam �to �elite od mog oca.

�to �ete uraditi sa svim tim novcima?

S njima, mi gradimo brodove putujemo, dajemo ljudima slobodu.

One postaju alati, vanilia, svila, boja. Gradimo snove.

Na� novac leti na vjetru.

Putuje preko mora.

Ono �to pri�ate je vrlo lijepo.

Samo naprijed, smijte mi se.

Mogu li vam re�i da je banka Thomson & French

upravo dala va�em ocu 3 mjeseca odgode

za vrijeme kojih �e morati vratiti svoje dugove.

Nakon tog perioda, bit �e mi zadovoljstvo da se vidimo ovdje,

u podne... to�no.

Do tada, situacija �e biti ista ako ne i gora,

jedino �e nas �udo spasiti.

Hvala vam za to malo odlaganje, ali sve �e biti isto.

Privilegija je znati dan i sat ne�ijeg kraja �ivota.

Dobra ko�ija Bertuccio.

Ali kad ponovo budemo u Italiji, kupi odgovaraju�e konje.

Otmjenosti, Bertuccio, otmjenost.

Vra�amo se u Italiju?

Sutra u zoru. Putovat �emo dan i no�.

Nisu li najbolji brodograditelji u tvojoj zemlji?

Da, ali tako�er imamo i najbolju policiju.

Nadam se da ne�e� praviti brod? �to �e ti?

U �elji da pobijedim vrijeme.

Ovo je ba� ono �to sam o�ekivao od vas.

Jedan, ili dva detalja...

Krmena paluba je previ�e izba�ena. Kvari liniju.

Glavne kabine su prevelike.

Kao i ova besmislenost, ograda na stepenicama.

Besmislenost? -Previ�e rasipni�ki.

Koliko ja znam, tre�i �asnik ne krasi brod.

A sada ono glavno.

Koje drvo �ete upotrijebiti za palubu?

Uvijek koristimo borovinu.

Ja �elim bijelu bukvu.

Upotrijebit �emo borovinu za trup broda.

Na hrastovom ramu, naravno

oblo�enom bakrom.

Mislim da �e trebati oko 100000 zakovica.

Izgleda da ste potro�ili �ivot gospodine, prave�i brodove.

Postojao je jedan koji sam volio.

Poznavao sam svaki njegov dio.

Od kabine do jarbola.

Nekad ga no�u rekonstruiram, dasku po dasku.

To je mentalna vje�ba, kao i svaka druga,

da bih ostao razuman.

Popri�ajmo o datumu isporuke.

Gospodine, 3 mjeseca je malo vremena da...

Kada ne bude� imao dan,ili sat vi�e,

udvostru�i, utrostru�i, u�etverostru�i svoje timove. Platit �u koliko treba.

Gospodine, bogatstvo daje odre�ena prava...

Moja prava ne dolaze od mog bogatstva, ve� od moje nesre�e.

Bijela bukva, hrastov ram oblo�en bakrom...

Vi ste Grof Monte Cristo?

Vama na usluzi. U redu...

Moj dragi arhitekte, ra�unam na vas.

Gospodine...

Izvolite.

Vikont Albert Morcerf,

on je vama na usluzi, gospodine.

Kako se zovete? -Morcerf.

Ja sam sin Generala Fernanda,Grofa de Morcerfa,

Francuskog plemi�a.

U tom slu�aju, va�a majka je...

Kontesa Morcerf

Mercedes de Morcerf?

Poznajete li je?

Izgledate zabrinuto.

Ne, to je zbog sunca u Italiji.

Ta grozna tromost.

Vru�ina je nepodno�ljiva.

Jeste li za jedno hladno pi�e?

�elio sam se vidjeti s vama da bih vas zamolio za jednu uslugu.

Ne pijete? -Da, pijem.

Evo za�to sam vas htio vidjeti.

Jeste li �uli ne�to o pogubljenju?

Oprostite? -Pogubljenje je za dva dana.

Rocca Priori, zvani Peppino, bit �e ubijen

zbog �lanstva u bandi Luigia Vampe,

jednog od najpoznatijih talijanskih razbojnika.

Ne vidim �to tu vas zabrinjava.

�ujem da Talijani imaju �udne metode pogubljenja

Pa sam uzeo ovaj dnevnik da bi upoznao Italiju i njene obi�aje.

Moram to vidjeti.

Ali, zakasnio sam da zauzmem mjesto.

Ali G. Pastrini, menad�er ovog mjesta,

re�e da Grof Monte Cristo ne�e biti tako nepa�ljiv

da me ne pozove na balkon

koji ste iznajmili za tu predstavu. -Predstavu?

�ovjekova smrt je predstava?

To je ka�njavanje bandita.

Kazna je odvratna rije�, mladi�u.

Nemojte je koristiti kao da pri�ate o operi.

Ne razumijem vas. Je li pravda...?

Pravda mo�e pogrije�iti.

Kada se tako ne�to desi, postaje ne�to totalno zlobno, totalno odvratno.

Sramoti one koji je izvr�avaju i ispa�taju.

I ja nemam balkon.

Tko je?

Ja sam gospodine, Bertuccio.

Ne�to hitno? -Gore. Stra�na stvar, Gospodine.

G. Pastrini je upravo odjurio da upali svije�u St Riti,

svetici beznadnih slu�ajeva. Samo ona mo�e spasiti dje�aka.

Ona ili vi. O �emu pri�a�?

Vikont de Morcerf. Otet je.

Otet? Kako to misli�?

Luigi Vampa, razbojnik. On je to u�inio.

Tra�i ne�uven otkup.

U suprotnom, odrubit �e momku glavu.

�elite li znati koliko?

Pohlepan je taj Vampa.

Nema potrebe za panikom.

Neka G. Pastrini sakupi novac,

Morcerfovi �e mu nadoknaditi.

G. Pastrini nema toliko novca.

Pusti me da spavam. Umoran sam.

Mrzim raditi bilo �to �to ima veze sa novcem.

Mo�ete vi u�initi ne�to. Vi imate novca.

Do�ao si da me za to pita�?

Bio sam siguran da �ete se slo�iti.

E pa ne, Grof Monte Cristo se ne sla�e.

�alim, ali ne bih potro�io ni paru na Morcerfe.

�tovi�e, naumio sam ti re�i da mi donese�

malo tinte, pero i papira

da bih sebi dao zadovoljstvo da osobno saop�im Morcerfu

da je upravo izgubio sina.

Kako mo�ete re�i ne�to tako u�asno?

To je nevjerojatno.

Ne mogu vjerovati da �ete to uraditi.

Ni ja, Bertuccio.

Postoje stvari u koje nikad ne bih povjerovao.

A one su istina.

Dragi Fernand �e nau�iti kako izgleda izgubiti sina.

Kako je moj siroti otac patio �to me je ubio,

tako �e patiti i on.

Donesi malo vina da popijem u zdravlje Luigi Vampe.

Mo�ete se radovati takvom u�asu? -Radujem se Bo�joj pravdi.

Dje�ak je nevin.

�to ako mu prere�u vrat?

Mladi Albert je htio vidjeti mu�enje.

Imat �e najbolje mjesto.

Ne! -�to ne?

Ne vi... I ne to...

Dosta! Ne razumije�.

A njegova majka? Hajdemo pri�ati o njoj!

Ne brini za nju. Oporavit �e se brzo.

Prije joj je bilo potrebno samo nekoliko mjeseci da preboli nesre�u.

Zna�i, vi znate tu nesretnu �enu? -Ne...

Da, gospodine... Znate je.

Ona je vas natjerala da patite.

Zato se sada radujete �to �e ona patiti.

Ne mogu to pore�i.

Onda dobro.

�elite osvetu. Onda se osvetite.

Ali nemojte svaljivati to na nekog tko nije ni bio ro�en,

kada ste do�ivjeli nesre�u.

I ja sam bio nevin, tako�er.

To�no tako.

Sjetite se va�e patnje,

ne smijete dozvoliti da jo� netko nevin nastrada.

�eli� da spasim �ivot Albertu Morcerfu?

Da.

Inzistiram. -Inzistira�. Usu�uje� se inzistirati?

Na osnovu �ega?

Na osnovu duga koji mi dugujete.

Niste valjda zaboravili? Ja nisam.

Rekli ste da imam kredit kod vas.

To je slu�ilo da bih ti ispri�ao pri�u o mom pravom imenu.

Ne zanima me tko ste.

Zanima me kakav ste. A dobar ste �ovjek.

Kako si sad to zaklju�io?

Imam mozak. I znam misliti.

�elite li znati za�to ste potro�ili bogatstvo da sagradite brod?

Zato �to sam bio mornar... i zato �to volim brodove.

Ne, nikada ne�ete kro�iti na taj brod.

Znam za koga je.

Ti si stra�an kreditor, Bertuccio.

Dobro, pobijedio si.

Izravnat �u svoj dug prema tebi.

Mislite, platit �ete otkup za Morcerfa?

Ne, ne�u platiti otkup.

Budu�i da se ne mogu osvetiti,

Dozvoli mi bar da se zabavim.

Idi i dovedi G. Pstrinija od njegovih sve�enika,

i reci mu da se �elim vidjeti s Vampom prije zore.

Jo� ne�to!

Do sutra saznaj sve �to mo�e� u vezi suca

koji je osudio jednog od Vampinih ljudi.

Dobro ve�er gospodine Vampa.

Hvala �to ste pristali da se vidimo.

Reci svojim ljudima da se odmaknu.

Recite im vi, gospodine.

U redu.

Imate li novac?

Ne, kao �to vidite, do�ao sam praznih ruku.

Znate li �to to zna�i? Pogubljenje Alberta de Morcerfa.

Ne mislim tako.

A tko �e me to zaustaviti?

Rocca Priori, poznat kao Peppino.

On je va� prijatelj, koliko se sje�am.

Kakve veze njegova smrt ima s vama?

Mogu je zaustaviti.

Ukrasti ga od izvr�ioca?

To je nemogu�e. Bit �e vojske svuda unaokolo.

Dobit �u oprost za Peppina, u zamjenu za Morcerov �ivot.

�ivot za �ivot.

To je po�teno, zar ne?

Jesmo li se dogovorili G. Vampa?

Jesi li siguran u to�nost informacija?

Prije izvr�enja kazne, sudac uvijek ide u operu.

To je njegov na�in da umiri savjest.

Vidjet �e� na kako galantan na�in provodi ve�er.

Njegova ekselencija, Sudac Simonetti?

Dijete moje drago, ne tra�im puno

ako vas preklinjem da spavate sa mnom, shvatit �u odbijanje

ali jedino �to tra�im je da...

Da ljubite moje noge?

Da ih li�em, preciznije. Da ih okupam...

I ako ne budete bili zadovoljni,

ne�e mi smetati da me kaznite �tapom.

U�utite! Gadite mi se.

Kako to. Ne razumijem vas, draga moja.

Samo �u ja biti poni�avan, ka�njavan i osu�en,

a ipak sretan zbog toga.

Budala!

Mogu li na kratko popri�ati s vama, su�e?

Ne, �ao mi je gospodine. Ne ve�eras.

Ve�eras je sve odvratno.

Orkestar, soprano, hor...

I povrh svega, ona mala guska.

Vidite, su�e,

Kada netko pita mladu damu za �udno i fascinantno zadovoljstvo...

mora i on sam ponuditi ne�to isto tako fascinantno u zamjenu.

A ovih dana, �to fascinira mlade dame...

je ovo.

To je predivno.

Drago mi je da vam se svi�a. Va� je.

Moj? Za�to?

Tko ste vi? -Do�ite, objasnit �u vam.

U stvari, su�e, ovo je zbog nagodbe. -Nagodbe?

Jedan rubin za oprost �ovjeku zvanom Peppino.

Ovaj rubin �e vam pomo�i da izrazite zahvalnost

onom �armantnom djetetu sa prelijepo zaobljenim nogama.

Ti�ina! Za koga me vi smatrate?

Za lako podmitljivog suca?

Ne �elim vas kvariti.

Samo da vam pomognem da zadovoljite svoju po�udu.

Veoma nevinu po�udu, ali, u usporedbi sa mnogim drugima...

Zaista se pitam za�to vas ne uhitim.

Strast, su�e. Strast vas sprje�ava.

Obo�avate da vas mu�e mlade �ene, da vas poni�avaju.

Za�to ja ne marim...

U mom slu�aju, jedna �ena me je natjerala da patim.

A �ovjek me ponizio.

Sve to me je ostavilo da se osje�am bespomo�nim.

Ali, svi mi imamo svoje snove, i ja sam oprezan osu�ivati va�e.

Trenutak...

Mogu imati ovaj dijamant kao ukras na vratu.

Dijamant ba� dolazi do izra�aja na mladim grudima.

Kao rubin i smaragd,

mladoj djevojci �e dobro koristiti.

Guske nisu tako glupe kao �to se �ini.

Ovo mu�enje se zove "Mazzolata".

I specifi�no je za Italiju.

Vidite ovo drvo?

D�elat �e ga iskoristit da smrska Peppinovu lubanju.

Onda �e mu prerezati vrat ovim no�em.

Na kraju, gnje�it �e njegovu utrobu dok ne istjera svu krv.

Kako brutalno!

Uvjeravam vas, ovo je posljednji put da izvode "Mazolattu".

Od sada �e Talijani biti civilizirani.

Samo �e odsijecati glave.

Predajte ovu poruku �asniku.

Po nare�enju njegove ekselencije, suca Simonettija,

pomilovanje od smrtne kazne je podareno

Rocci Prioriju, poznatom kao Peppino.

Moj dragi Vikont!

Poslije svega, nisi mogao vidjeti svoju "Mazzolatu".

Niste puno razo�arani?

Moj otac, moja mati, i ja...

Naro�ito ja... Mi smo...

Vi ste �ivi. Lijepo je vrijeme.

Italija je izuzetna zemlja. U�ivajte u njoj.

Do sljede�eg vi�enja, Vikonte.

Smiri se, Maximilien. Smiri se.

Moramo razgovarati.

Englez je rekao u podne, a sada je 11:30. Kako da budem miran?

Tvoja uznemirenost ni�ta ne�e promijeniti.

Lord Wilmore �e biti ovdje u podne. A ja �u...

Ne o�e. Ne radite to!

Ne zbog novca!

Ne brini. Ne�u povrijediti Lorda Wilmora.

Zna�i, sebi �ete... -Da.

Dajte mi to! Taj �ovjek nije va�an.

On je samo bankar. Ne umire se zbog bankara.

Ne�e oni propasti za ono �to im dugujem.

Za njih je moj dug vjerojatno kap u oceanu.

Vidi�? Misli na mene.

Jedino na �to mislim si ti.

O tvojoj budu�nosti.

O tvojim �ansama da zadobije� povjerenje investitora

koji �e ti pomo�i da osnuje� novu kompaniju.

Ali ima jedna stvar o tebi koju im ne�u re�i.

Ovo, Maximilien,

ne�u im re�i da si �ovjek �iji otac nije mogao ispo�tovati svoj potpis.

Budi svjestan toga, Maximilien.

Nije me briga. Ne �elim biti brodovlasnik. Pa �to?

Postat �u mornar.

Tvoje ime ne vrijedi ni�ta. Tvoj otac je osramo�en.

Zna� li �to predstavlja potpis?

Zna� li �to?

Produ�etak ruke.

Moja ruka sam ja.

A ja sam ti.

Idi sad.

Ostavi me samog.

Ostavi me da uradim ono �to moram.

Kako te mogu ostaviti, znaju�i da �u te, kad se vratim zate�i...

Zaspalog.

Zaspat �u, dodu�e na malo suroviji na�in, ali...

samo �u zaspati.

Zna�... Ne pla�im se zaspati.

San je dobar za tebe.

Vidjet �e� i ti kad bude� ostario.

Svake no�i govorim to,

zatvori o�i... napokon.

Zatvori o�i.

Volim te, sine moj.

Volim te.

Idi sad.

Ostavi me samog. Uskoro �e podne.

Idi.

Lordu Wilmoru, 5. O�ujak.

Gospodine, stavljam to�ku na svoj �ivot.

Ako ste �ovjek, a mislim da jeste, razumjet �ete me.

Moja smrt ne�e isplatiti dugove ali...

izvr�iv�i ovaj �in,

koji bi drugi ljudi nazvali bje�anjem i kukavi�lukom,

platio sam sebi.

Pla�am dug samim sobom.

Otkupljujem svoju �ast.

Jeste li vi Morrelov sin?

Maximilien Morrel.

Re�eno mi je da vam dam ovo prije podneva.

Tko vam je ovo dao? -Sve�enik. Svetac.

Otac Busoni.

O�e, stanite! Ne radite to! Pogledajte...

Vidite.

Dovoljno da pokrijemo na� dug, i vi�e od toga.

Poznajem ovu kesu. Znam je.

Pripada sve�eniku, mislim Busoniju.

Ne, grije�i�. Pripada ocu Edmonda Dantesa.

Ubacio bih mu uvijek par nov�i�a kad bih ga posjetio.

Ponekad, bilje�ke koje nisu tako izgledale, budu veoma bitne.

On je imao svoj ponos, stari Dantes.

Naprijed.

Lorde Wilmore, gospodine.

Stigao sam, gospodo, kako smo se dogovorili.

U�ite, gospodine. Radujem se �to vas vidim.

Sjedite. Imam ne�to neobi�no da vam ispri�am.

To je �udo. -Sada mo�ete...

Da ispo�tujem svoj potpis, �ak i vi�e.

Nisam iznena�en.

S povratkom Pharaona,

mnoge �e se stvari promijeniti za vas.

Izvinite, gospodine, ali mora biti da ste pogrije�ili.

Pogrije�io? U vezi s �ime?

Vezano za Pharaona.

Ali vi ste taj koji nam je rekao da nam je brod potonuo.

Vi ste mi saop�ili tu vijest prije tri mjeseca.

Ja sam �ovjek financija, G Morrel.

Koristim samo brojeve i same �injenice.

Mogu garantirati da sam bio na brodu

koji je prisustvovao posljednjim momentima �ivota Pharaona.

Bio sam na palubi Luqsora.

Vidio sam te jadne ljude kako plivaju s posljednjim kapima energije.

Vidio sam divlje more kako rastura i guta

ono �to je ostalo od va�e dotrajale la�e.

Ako imate bibliju, dajte mi je.

Spreman sam da se zakunem dr�e�i ruku na toj svetoj knjizi,

da sam vidio Pharaona kako nestaje u morskim dubinama.

Ali sam tako�er spreman svjedo�iti pred bogom

da je dok sam bio na putu prema vam na dokovima, uplovio isti Pharaon

koji, nose�i va�e boje, uplovljava veli�anstveno

u luku Marseille, sa svog puta iz Italije.

Njegova skladi�ta su puna maslinovog ulja, p�enice,

limuna, ba�ava vina, vijencima, parmezan sira...

To je nemogu�e! To bi bilo...

�udo, G Morrel, samo �udo.

I meni je te�ko povjerovati u to, ali ako rije� �udo postoji u na�em jeziku,

morala bi ozna�avati �injenicu.

Bar s vremena na vrijeme.

�udo!

Dakle, zabavili ste se?

Bilo mi je potrebno, Bertuccio. Varka je odli�na.

Na� Pharaon toliko sli�i na starog, da �ak ni stari Morrel ne vidi razliku.

Primijetio sam da jo� miri�e svje�ina drveta iz talijanskih �uma,

ali takav detalj mo�e primijetiti samo pravi mornar kao �to je...

Kao �to je Edmond Dantes. -Dantes? Tko je on? Poznaje� ga?

To je ime. Samo mi je do�lo u glavu, tek tako.

Ako je do�lo tako, pobrini se da ga izbaci� iz glave, isto tako brzo.

Gotovo. Koje sam ime spomenuo? Valdes?

Borgues... Doubles?

Stra�no je imati tako lo�e pam�enje.

Kad smo ve� kod toga...

Zamalo da zaboravim da vam dam ovo.

Pozivnica od mladog Vikonta Alberta na ru�ak kod Morcerfovih.

21. lipnja, prvog dana ljeta.

O�e, je li vam dobro?

Nije to ni�ta.

To je od uzbu�enja.

Sretan sam.

Veoma sam sretan.

Ako brodovi mogu ustati iz mrtvih,

izgleda da Bog stvarno postoji.

Kao i mi...

Ne, O�e! ne...

Po�imo u Pariz.

U Pariz.

Kraj prvog dijela

Prevod i obrada: Svetlana Popovi�

Obrada na HR: 3maj Snje�na Sova