Original subtitles

On le�i vi�e od 100 godina u ovim vodama.

Titanic.

Za�to se vra�amo Titanicu? �to tu ima jo� za vidjeti?

Odgovor je: sve.

Nova ekspedicija nas dovodi bli�e nego ikada prije.

To vam daje taj osje�aj koliko je Titanic veliki.

Po prvi put uzimamo 3D kamere i modernu sonarnu tehnologiju.

Pojavljuju se iznena�uju�e nove informacije.

Ova misija nam je dala priliku da kona�no

razumijemo olupinu Titanica.

Dijelove koji nikada prije nisu vi�eni,

3D to pravi stvarnim i opipljivim. I tisu�e nestalih dijelova.

Prijevod: proda

To je vremenska kapsula.

Znate da je on kori�ten 1912. godine.

Najopse�nije i visoko tehnolo�ko istra�ivanje Titanica.

Kona�no mo�ete vidjeti cijelu sliku.

Otkriva se 3D svijet, koji nitko nije mogao zamisliti.

Svijet, koji daje novu dimenziju.

Pri�e o onima, koji su pre�ivjeli i onima koji nisu.

U sred Atlantskog oceana,

na ne�to vi�e od 4 km dubine, nalazi je muljevito dno.

Mjesto gdje se �ak pojavljuje samo malo riba.

Ali, to je najvi�e prou�avano i fotografirano zemlji�te,

duboko u oceanu.

Budu�i da je ovo posljednje po�ivali�te Titanica.

1912. godine, to je bio najve�i brod ikad izgra�en.

Sa gotovo 275 metara du�ine,

bio je najve�i pokretni objekt, koji je �ovjek ikad napravio.

Graditelji i pre�ivjeli sa Titanica,

se sje�aju legendarnog broda,

u svojim pismima, dnevnicima i izjavama o�evidaca.

Njihovi izvje�taji su va�ni za razumijevanje Titanica,

kao i sve ono, �to le�i na dnu oceana.

To je bila velika novost, biti na najve�em brodu.

Na more.

Nije pretjerano re�i da je lako izgubiti pregled.

Kad se vidi sav taj posao,

koji je bio potreban za ovaj brod,

vi bi rekli da ga je nemogu�e potopiti.

Konfiguracija motora Titanica

je dizajnirana za pogon broda,

brzinom od vi�e od 20 �vorova.

Brod treba prvo transatlantsko putovanje

ostvariti za manje od tjedan dana.

Ali, taj rekord nije postignut,

jer je Titanik prije 100 godina nestao pod valovima,

u ranim jutarnjim satima, 15. travnja 1912. godine.

Sada, zahvaljuju�i 3D tehnologiji,

smo dobili kompletnu sliku potonulog broda.

2010 godine,

skupio se jedinstveni tim, uklju�uju�i Woods Hole Oceanographic,

RMS Titanic lnc., Waitt Institute, NOAA

i History Channel na besprimjernu ekspediciju.

Koriste�i najnoviju sonarnu i 3D tehnologiju,

prvi put se mo�e mapirati cijela olupina broda.

39 kvadratnih kilometara.

Svijet �e po prvi put

vidjeti 3D slike morskog dna, �etiri kilometra ispod povr�ine.

Slike �okiraju,

�ak i najiskusnije istra�iva�e Titanica.

U podmornici

sam ograni�en na ono �to se mo�e vidjeti kroz prozor od 18 cm

i nekoliko centimetara pleksiglasa.

Ali, sa 3D kamerom,

to je kao ste izvan podmornice,

jer imate nevjerojatan pregled.

To je gotovo eteri�no,

kao da plutate pored olupine i vidite je svojim o�ima.

Ranije su napravljene mnoge slike Titanica,

sa velike visine i sa pogledom odozgora.

A pod tim kutom kamera vidi sve ravno.

Kod misije 2010. godine, tim roni sve do dna

i vidimo stvari pod kosim kutom, koje do sada nismo vidjeli.

To je samo po sebi fascinantno.

Uz pomo� 3D kamere,

vi ste doslovno na palubi Titanica.

Mo�ete vidjeti vi�e nego �to bi vidjeli iz podmornice.

Tako da mo�ete uspostaviti vezu s pro�lo��u.

Ne mo�ete samo do�ivjeti,

nestvarno iskustvo Titanica kao broda duha,

nego uz malo ma�te mo�ete vidjeti,

kako je bilo od ve�eri od 14. travnja, do ranih sati 15. travnja 1912. godine.

Srijeda, 10 travnja 1912.

Titanic polazi iz Southamptona u Engleskoj.

On je drugi od tri divovska prekooceanska broda,

koji su izgra�eni za White Star Line.

Nakon kratkog zaustavljanja u Francuskoj i Irskoj,

Titanik polazi sljede�i dan u pola dva za New York.

Svijet se veselio �ekaju�i

njegov polazak.

Kad je na� brod napustio luku, tamo je bilo tisu�e ljudi,

koji su mahali

i Titaniku po�eljeli dobru prvu vo�nju.

Ve�ina Titanicovih putnika je putovala u tre�oj klasi.

Mnogi su bili imigranati, na putu prema svom novom �ivotu u Americi.

Svi putnici tre�e klase ovamo na zdravstvenu inspekciju.

To je bio lijep brod, kao grad.

Bio je savr�en, nije mogao biti bolji.

Pokazali su nam na�e kabine i blagovaonicu.

Kasnije su nam pokazali �amace za spa�avanje

i druge aparate za spa�avanje.

Nitko nije mislio da bi to trebalo.

Dobro do�li na palubu.

Kapetan Titanica je bio Edward Smith.

Sa svojih 62 godine, on je jedan od najiskusniji kapetana

White Star Line-a.

Nakon ovog putovanja, on je htio i�i u mirovinu.

Na pitanje kakvo je moje iskustvo,

nakon 40 godina na moru,

ka�em samo: ravnodu�no.

Nikad nisam bio u situaciji,

koja prijeti da zavr�i katastrofom.

Ne�to za popiti? - Da, jedan Mint-Julep.

Katastrofa je nezamisliva za putnike prve klase na Titanicu.

Oni su okru�eni svim luksuzom.

Brod je bio kao pala�a. Moja kabina je bila divna.

Topla i hladna voda, udoban krevet, dosta prostora.

Jagode u travnju i usred oceana.

Ja sam mislila da sam u Ritzu.

Nije bilo znakova

da smo bili na vjetrometini Atlantika.

Drugi kapetan Titanica, 38-godi�nji Charlesa Lightoller,

je tako�er zahvalan za lijepo vrijeme.

Od trenutka kad smo napustili Belfast, imamo lijepo vrijeme.

More je bilo glatko kao zrcalo.

Za�udo, motori Titanica nisu tako veliki.

Ali, bolja u�inkovitost �ini brod br�im.

In�enjeri su brzo shvatili,

da klipni strojevi mogu ispu�nu paru otpustiti u turbinu,

a turbina bi funkcionirala kao dogorijevanje,

ili hibridni ure�aj.

Sa tom energijom mo�ete pokretati pojedina�ne brodske propelere.

Stoga je ve�ina brodova, u Titanicovo doba,

imala samo dva propelera.

Titanic je imao tri...

tre�i je bio za srednju turbinu.

Glavni arhitekt Titanica, Thomas Andrews, je na brodu...

on sanja o izgradnji savr�enog broda.

Cijeli dan je imao skice izgradnje broda na stolu.

Radio je bez pauze.

Oh, kakva lijepa haljina.

Hvala Vam. To je haljina od Lucile. Dizajner Lady Duff-Gordon...

Veli�anstveno stubi�te Andrewa je postalo ikona.

U ve�ernjim satima, 13. travnja 1912...

ovdje su se okupili putnici prve klase...

da se upoznaju i u�ivaju u ljepoti prostora.

Do tog trenutka...

ve�ina arhitekata i dizajnera interijera za brodove, je odabrala...

takozvane zatvorene prostore.

U slu�aju Titanica...

ovo stubi�te je vodilo u ogromni foaje,

a na kraju stubi�ta su bile dvorane za prijem.

Dakle, otvoreni prostori.

To je bilo prvi put na jednom britanskom brodu,

da su �ene mogle apsolvirati veliki nastup.

Ispod palube, stvari su bile manje formalne.

Ho�ete li mi dodati krumpir? - Jasno, izvolite.

White Star je imala dobru reputaciju me�u imigrantima.

Oni su bili poznati po tome,

da su lijepo postupali prema putnicima tre�e klase.

Za neke je Titanic bio,

najve�i luksuz, koji su ikad vidjeli.

14. travnja, Titanic je �etvrti dan na moru.

Iako postoje upozorenja o sporadi�nim ledenjacima,

kapetan Smith osje�a dovoljno samopouzdanja za pove�anje brzine,

�ak do 22 �vora.

Na du�nosti je drugi �asnik Charles Lightoller.

Te no�i, 14. travnja,

znali su svi, dakle i zapovjednik i �asnici,

da se nalazimo u podru�ju,

u kojem se u ovo doba godine, mogu vidjeti ledenjaci.

Zato smo poduzeli sve mjere opreza.

Vrijeme je ostalo dobro,

a mi smo imali osje�aj,

da prolazimo punom snagom kroz polje leda.

Neki su se osje�ali bolje, jer su mislili,

da, ako brod vozi punom snagom,

onda mo�emo bolje manevrirati.

Mi smo te ve�eri vozili sa 22 �vora.

U deset sati me je zamijenio Murdoch.

W.M. Murdoch.

On i ja smo �esto radili zajedno.

Oboje smo mnogo puta plovili kroz ovo podru�je leda.

Nakon uobi�ajenih formalnosti, preuzeo sam stra�u,

za�elio mu dobru zabavu za sljede�ih nekoliko sati i oti�ao dolje.

O�ekivao sam da se njegova smjena nastavi kao moja,

on nije ni�ta vidio ni �uo.

Osim daleke huke valova ispod nas.

To, i svakih pola sata zvono i povik: Sve u redu.

Naravno, nije znao ni�ta o smrtonosnoj zamci,

koja nas je �ekala.

Ni ja nisam ni�ta znao.

100 godina nakon prvog putovanja Titanica,

3D kamere bacaju novo svjetlo,

na doga�aje 14. i 15. travnja 1912. godine.

Alarmna zvona su zazvonila tri puta,

nakon �ega je slijedio krik:

Ledeni brijeg ispred, gospodine.

Jedan od ljudi na du�nosti u osmatra�nici,

24-godi�nji Frederick Fleet, je vidio ledeni brijeg.

Jarboli su izra�ene od �elika i bili su �uplji.

Unutra su bile ljestve,

koje su vodile do osmatra�nice,

a tu je bio ovalni otvor, da se m�e iza�i.

S obje strane se jo� uvijek mogu vidjeti ru�ke.

27 metara iznad mora,

Frederick Fleet zvoni na ovo zvono, koje je na�eno u olupini.

On je zvonio tri puta,

�to je signal za sve na brodu,

da postoji opasnost sudara na izravnom kursu broda.

Zatim se okrenuo i podigao telefon,

s kojim mo�ete razgovarati samo s mostom.

Rekao je: Ledeni brijeg ispred nas, gospodine.

39-godi�nji William Murdoch, je bio prvi �asnik

i zapovjednik na mostu.

Murdoch je vidio ledeni brijeg,

u isto vrijeme kad i stra�ar

i povikao: Punom snagom na desni bok.

Kad je Murdoch dobio poziv,

krenuo je prema telegrafu,

i stavio obadvije poluge u polo�aj "puna pa�nja".

Telegraf daje signal strojarnici,

da je potrebno promjeniti brzinu

i oni to moraju u�initi.

Njegova ideja je bila osloboditi pramac,

a zatim brzo promijeniti smjer

i tako okrenuti krmu.

Nije bilo tako jednostavno okrenuti pramac na desno,

jer ne mo�ete kontrolirati brodove kao automobile.

Vi ih kontrolirate od krme, gdje je kormilo.

Kad okrenete krmu, slijedi pramac.

�im se pokrenuo pramac, Murdoch je okrenuo kormilo

i okrenuo krmu.

I to bi mu moglo uspjeti.

Ali, s tom brzinom je bilo prekasno.

Pramac se lagano okrenuo, ali ne dovoljno i udario u led.

�to je to bilo? Jesi li i ti osjetio?

Bili smo u na�im kabinama

i zvuk sudara nije bio alarmantan.

Kada je brod udario u led, bio sam sa punom �a�om vode u ruci.

Udarac je bio tako lagan, da se ni jedna kap nije izlila.

Shvatila sam da ne�to nije u redu,

kada je upravitelj zalupao na vrata i probudio me.

Navucite pojase za spa�avanje.

Drugi �asnik Lightoller bio je u �asni�kim prostorijama,

neposredno iza mosta.

Le�ao sam u svom krevetu, kada sam osjetio blagi udarac.

Nije se osjetio udarac, nego neka vrsta podrhtavanja broda.

Ali, to je bilo dovoljno da izletim iz moje kabine.

Na palubi sam tr�ao s jedne strane na drugu.

Ali nije bilo nikakvog traga da smo dobili udarac,

tako sam se vratio u kabinu i �ekao.

Ispod palube, stanje je bilo fatalnije.

28-godi�nji lo�a� Frederick Barrett radi u kotlovnici 6.

Povikao sam: Zatvorite sve poklopce.

Ta naredba je izvr�ena.

Ali udarac je do�ao prije nego �to su svi bili zatvoreni.

Voda je tekla unutra.

Sko�io sam kroz vrata u peti odjeljak.

Vodonepropusna vrata izme�u dva prostora su bila otvorena,

ali su se naglo zatvorila, kad sam sko�io kroz njih.

Sada je brod imao jo� dva sata i 40 minuta do potonu�a.

To je bio udarac u desnu stranu broda,

a blokova leda je bilo i na prednjoj palubi.

ali, ono �to je jo� gore,

bilo je da se probu�ilo najmanje �est odjeljaka ispod povr�ine vode.

Od tog trenutka, Titanic vi�e nitko nije mogao spasiti.

Ve�ina putnika i �lanova posade,

nisu znali da je Titanic primio smrtonosni udarac.

Nije trajalo dugo prije nego �to je Boxhall, �etvrti �asnik,

u�ao na moja vrata i rekao:

"Udarili smo u santu leda".

Rekao sam da znam da smo u ne�to udarili.

Nisam mislio da je to ne�to ozbiljno

i nisam bio sretan.

Onda je rekao: Voda je u�la do palube F, u prostor za po�tu.

Nije morao ni�ta vi�e re�i.

Obukao sam hla�e, pulover i jaknu

i bio sam skoro jednako brzo na palubi kao i on.

�to se doga�a? Kakva je to buka?

Vozili smo jako brzo

i iznenadno zaustavljanje motora,

izvuklo je sve sigurnosne ventile

i sada je posvuda bila para.

Buka je bila zaglu�uju�a.

Mogali ste vri�tati glasno koliko ste htjeli,

nitko nije mogao �uti.

Bilo je jasno da se brod ne mo�e pomaknuti.

Dakle otvorili su potisne ventile

i velike koli�ine pare su dolaze kroz dimnjake.

Konstruktor Thomas Andrews je jurio preko broda,

kako bi provjerio �tetu.

25 minuta kasnije javio se na most

i informirao kapetana o svojem stra�nom predvi�anju.

Za jedan, najvi�e dva sata brod �e potonuti.

Sreo sam kapetana

i upitao ga, s mojim rukama oko njegovih u�iju, glasno koliko sam mogao:

Trebam li spasiti �ene i djecu?

On je samo kimnuo.

Tako sam po�eo puniti prvi �amac.

U tom trenutku je prestala izlaziti para.

Sada su se putnici kona�no opet mogli �uti.

Pitali su me:

Za�to spu�tate �amce za spa�avanje

i za�to uzimate samo �ene i djecu?

Rekao sam da je to mjera opreza,

a kasnije �e se vjerojatno vratiti na palubu.

�ene i djeca, pa�nja. Sve �ene i djeca.

Stigli smo na palubu, gdje je sve izgledalo mirno i uredno.

Orkestar je jo� svirao.

Svi su bili malo uzbu�eni.

Pri�ao mi je jedan �ovjek, navukao mi je prsluk za spa�avanje

i uvjerio me da je to samo mjera opreza

i da ne bi trebalo pani�ariti.

Moj otac je oti�ao razgovarati s jednim od mornara,

a kad se vratio rekao je: Udarili smo u santu leda.

Oni pripremaju �amce za spa�avanje,

ali �ete se za doru�ak vratiti na brod.

Na sred oceana, ulazak u �amac za spa�avanje, nije jednostavan.

�amci su bili pokretani kranovima.

Kran bi povukao �amac gore,

a on bi udarao u rub broda.

I obi�no postoji razmak od oko 30, 40 cm.

Trebalo je mnogo hrabrosti da se prekora�i ta rupa,

jer je bio ponor od nekoliko katova do mora.

Kad su prvi �amci spu�teni u more,

nitko nije vjerovao da je brod stvarno bio u opasnosti.

Bojim se da se moje vlastito uvjerenje,

da se brod ne mo�e potopiti,

prenijelo na druge.

Budu�i da je bilo slu�ajeva

gdje su �ene odbile u�i u �amac.

Samo se �elim vratiti u svoju kabinu.

Kada su �amci spu�tani u more,

putnici prve klase su radije ostali na brodu.

Prvo, �amci su napunjeni nasmijanim putnicima.

Neke �ene su se odbile ukrcati,

jer su se osje�ale sigurne na brodu,

koji je po njima, bio nepotopljiv.

Niste mogli dobiti ljude u �amce za spa�avanje.

Osje�ali su se sigurnije na Titanicu.

Sje�am se mladog para, koji su se o�ito nedavno vjen�ali,

koji je hodao preko palube.

Pitao sam �enu, ona je bila jo� vrlo mlada,

mogu li joj pomo�i u �amac.

Ali ona se nije htjela odvojiti od svog supruga.

Nikad u �ivotu, rekla je.

"Po�eli smo zajedno i zavr�it �emo zajedno."

Hrabra djevojka.

Ali ona nije znala, koliko je kraj bio blizu.

Nisam ni ja znao.

Nova ekspedicija kartografira mjesto Titanicove olupine,

sa vrlo preciznim detaljima.

Napravljene su nevjerojatne 3D slike,

novo otkrivenih dijelova Titanica.

Tako mo�emo ponovo otkriti, �to se dogodilo te sudbonosne ve�eri,

prije 100 godina, na Sjevernoatlantskom oceanu.

00:15 sati, 15. travanj 1912.

35 minuta nakon sudara sa santom leda,

25-godi�nji telegrafista, Jack Phillips i njegov pomo�nik,

22-godi�nji Harold Bride, po�inju slati znakove opasnosti.

Kapetan je do�ao u kabinu i rekao:

"Udarili smo u santu leda. Zovite pomo�."

Oni najprije nisu vjerovali,

ali oni su bili profesionalci,

tako da su izvr�ili zadatak i odmah poku�ali na�i nekoga,

tko bi mogao do�i u pomo�.

Phillips je proveo cijelu no� za telegrafom.

Po�eo je slati signal za hitnu pomo�.

Dok je radio svoj posao, mi smo pravili viceve.

Nismo katastrofu uzeli ozbiljno.

Pravili smo �ale,

a on je pet minuta slao signale.

Onda se vratio kapetan.

Pitao je: �to si poslao?

Phillips je odgovorio: CQD.

Po�alji SOS, rekao sam.

To je novi signal,

a mo�da i posljednja �ansa.

Phillips je promijenio signal u SOS.

SOS, novi signal za pomo� brodovima na moru,

se pripisuje modernoj tehnologiji Titanica.

Signal zvu�i druga�ije od onoga �to su slali drugi brodovi te no�i.

Obi�ni stari oda�ilja� je imao vrlo �kripav zvuk.

Onaj �to je imao Titanic, je vrlo sli�an dana�njima.

Dakle, me�u svim poslanim signalima,

vamo i tamo,

ovaj signal zvu�i druga�ije.

I to je bio samrtni krik Titanica, koji je nadja�ao sve ostale.

Moralo je biti vrlo zastra�uju�e to �uti.

Taj nepogre�iv signal iznad svih ostalih, koji ka�e:

Mi umremo. Do�ite i pomozite nam.

Na palubi

Lightoller i ostali �asnici po�inju

prisiljavati �ene i djecu da se ukrcaju u �amce za spa�avanje.

Tada sam prvi put shvatio koliko je o�ajna bila situacija.

Bilo je stra�no.

Samo znam da sam

sve vi�e i vi�e ljudi morao strpati u �amce,

jer sam znao da �e brod potonuti

i zato �to na brodu nije bilo vi�e �amaca za spa�avanje,

bit �e u potpunosti ispunjeni.

Donesite �amce na brod!

Donesite �amce na brod!

Titanic je imao dva megafona. Bili su izra�eni od aluminija.

Oni su obi�no se koriste kada brod ulazi u luku,

ali te no�i, za vrijeme zbrke na palubi,

kapetan Smith je zgrabio megafon i izdavao naredbe.

�uo sam kapetana dva ili tri puta

kako poziva na megafon da se donesu �amci.

Pretpostavio sam da je mislio na brodske stepenice,

zato je naredio da se tamo donesu �amci.

Kako je situacija postajala sve o�ajnija,

posada je po�ela ispaljivati signalne rakete.

Ovo su raketni motori,

koji su se koristili za slanje svjetlosnih signalnih raketa.

Bilo je rasprava o tome

koju boju su imale rakete na Titanicu.

Uvijek se tvrdilo da su sve bile bijele,

ali ovdje vidimo da su rakete bile raznih boja.

Kada je Titanic ispaljivao rakete raznih boja,

netko bi mogao misliti,

da je to bio znak neke tvrtke, a ne hitni slu�aj.

Titanicove rakete su ostale bez odgovora.

Putnici i posada su ostali sami na hladnom moru,

da se bore za svoje �ivote.

Bilo je jasno da ako smo htjeli izbje�i blama�u

time �to smo �amce smjestili na dizalice,

nismo morali samo riskirati, nego smo se morali po�uriti.

�amci za spa�avanje su bili u grupama od �etiri na palubi.

Nakon �to su bili spu�teni u vodu

u�ad, koja je spu�tala �amce je jednostavno visila dolje.

Kada je Titanic potonuo,

rakete i u�ad su se zapleli oko ure�aja za spu�tanje.

Titanic je imao vi�e �amaca za spa�avanje nego je slu�beno potrebno,

ali ne i dovoljno za sve na brodu,

naime za 2.200 ljudi.

Ne smijete zaboraviti

da nije bilo ni dovoljno �amaca za polovicu ljudi

i da su izgledi za drugu polovicu u hladnoj vodi,

bili apsolutna nula.

Oni koji su pre�ivjeli zahvaljuju�i �amacima za spa�avanje,

jasno se sje�aju posljednjih trenutaka rastanka.

�ene i djeca prvi.

Netko je stalno ponavljao te rije�i.

One su zna�ile moj spas,

ali one su tako�er zna�ile moj najve�i gubitak,

gubitak mog supruga. - Po�eli su ukrcavati �amce.

Moj otac je ukrcao bez problema moju majku i mene u �amac.

Moj otac nije ni�ta rekao. Nikad ga vi�e nisam vidio.

Pu�io je cigaru.

Stavio nas je u �amac za spa�avanje i oti�ao.

Dok nas je stavljao u �amac, plakao je i rekao:

Sve �e biti u redu, mala moja. Samo idi, ja �u ostati.

Kad je na� �amac krenuo, poslao mi je poljubac.

To je bio posljednji put, da sam ga vidjela.

Odjeci posljednjih sje�anja,

su ponekad sa�uvani u predmetima, prona�enim u dubini.

Ja �uvam predmete spa�ene iz olupine.

Postoje samo objekti spa�eni iz neposrednog podru�ja.

Dakle stvari koje su ba�ene sa, ili iz broda.

Ako se prona�u neki predmeti

neke netaknute stvari, koje podr�avaju �ivot, kao �to je keramika.

Porculan ostaje dobro o�uvan.

Mogu postojati komadi, koji su napukli,

ali to ostaje relativno dobro o�uvano u morskoj vodi.

Metali uglavnom ne.

�eljezo je vrlo sklono koroziji,

dok je legura bakra, kao �to je bronca, koja se �esto koristi na brodovima,

za zvona i tako, to ostaje vrlo dobro o�uvano.

Ne smije se zaboraviti

da je Titanic bio najve�i pokretni objekt,

koji je 1912. godine stvorio �ovjek.

A to zna�i da je stvarno bio ogroman.

Mnogi predmeti su vrlo veliki,

ali osobne stvari su manje i vi�e krhke.

Mi smo bili jako sretni

kad smo prona�li papirne artefakte i tkaninu u olupini.

Razlog za to je da su bili

u ko�nim kov�ezima i torbama.

Zahvaljuju�i za�titi ko�e

oni su dobro o�uvani.

Mo�ete postepeno formirati sliku o vlasniku tih stvari,

�to je stvarno uzbudljiv trenutak,

jer to takore�i, vra�a tu osobu u �ivot.

Adolphe Saalfeld je bio kemi�ar i vlasnik parfimerije,

u Manchesteru u Engleskoj.

Imao je sa sobom mapu

sa 62 ampule novih mirisa, koje je razvio.

On je pre�ivio, ali parfemi nisu.

Mi smo ih na�li

i tako vratili u �ivot njegove parfeme.

Dragocjenosti ostaju

dok Titanic tone sve dublje i dublje u Atlantski ocean.

Titanic je polako tonuo dva i pol sata.

U posljednjim trenucima,

odjednom je sve i�lo puno br�e.

Za vrijeme spu�tanja �amaca u vodu,

�esto sam jurio prema naprijed

i gledao dolje niz stepenice

tri ili �etiri palube ni�e.

Taj prizor hladne, zelene vode,

koja polako gmizi, nikada ne�u zaboraviti.

Neka svjetla su sijala na vodi,

ostala su ve� bila pod vodom,

�to je vodi davalo jezivu transparentnost.

Mogao sam primjetiti na stepenicama

�to se to�no doga�a,

koliko je Titanic potonuo i kako brzo tone.

100 godina nakon potonu�a Titanica,

najpotpunije 3D istra�ivanje pru�a sliku olupine

i novu perspektivu pri�ama o potonu�u.

Gotovo dva sata nakon sudara sa santom leda,

mnogi putnici su jo� uvijek bili na palubi

iza zatvorenih vrata.

Mogli smo oti�i na palubu druge klase,

ali do druge klase i me�upalube,

nismo mogli pro�i kroz vrata, koja vode do palube prve klase.

U tre�oj klasi se osjetio udarac

mnogo te�i, nego u prvoj, ili drugoj klasi.

Kao rezultat toga, oni su bili uznemireniji,

nego oni u vi�im klasama.

Oni su tako�er osjetili kako se paluba po�inje naginjati.

Pitali su se: Kako se popeti gore?

Uzmi me za ruku. - Ne mogu.

Re�eno nam je da je bolje da idemo na palubu prve klase,

tako da bi imali bolju priliku u�i u �amac za spa�avanje.

Do�i. Slijedi me. - Dolazim, mama.

Mo�e se popeti do prve klase samo �eljeznim ljestvama,

koje vode od me�upalube,

a zatim pet, ili �est paluba do �amaca za spa�avanje.

Kada su putnici tre�e klase stigli na palubu,

bilo je prekasno.

U 02:00 sati, postojao je jo� samo jedan �amac za spa�avanje.

Kako bi se izbjeglo naguravanje,

posada je prekri�ila ruke.

�asnik Lightoller je izvukao revolver

i ispalio metak upozorenja u zrak.

Onda je do�ao posljednji �amac.

Neka vrsta sa sklopivim stranama,

koji je le�ao naopako u odjelu za �asnike.

Hajde, de�ki, ovamo. Odnesimo ovo.

Posljednji �amac za spa�avanje

bio je sklopivi �amac, ispod prvog dimnjaka.

Tamo su bila jo� �etiri pomo�na �amca, koje je White Star stavio na raspolaganje,

koji su bili dodani onima, koji su bili zakonski potrebni.

I �to je jo� va�nije, oni nisu bili ispod dizalica,

nego su bili na palubi iznad,

izravno ispod prvog dimnjaka.

Brzo, ovamo.

Povuci to u�e. Prere�i ga.

Ima li netko no�?

Jedan mornar po imenu Hemming,

s kojim sam �esto plovio,

mi smo oslobodili �amac i bacili ga u vodu,

koja je sada ve� bila 60 cm iznad palube.

Hajde, guraj.

Evo dolazi.

On ide.

Svjetla.

U kaoti�nim posljednjim trenucima spu�tanja u vodu zadnjih �amaca,

jedan �asnik je pucao u masu putnika

i ubio dvoje ljudi, prije nego �to je pucao u sebe.

Neki misle da je to bio �asnik William Murdoch.

Gospodin Murdoch je bio na desnom boku.

Ja sam bio na zadnjoj strani broda.

Murdoch je bio �asnik palube Titanica.

On je bio zapovjednik u vrijeme nesre�e.

Murdoch je bio poznat kao uravnote�en i pouzdan pomorac.

Ali njegove akcije su nejasne.

Ve�ina svjedoka se sla�u

da su hici ispaljeni u gomilu

i da je jedan �asnik izvr�io samoubojstvo,

ali identitet tog �asnika ostaje misterij.

Je li Murdoch umro izvr�avaju�i svoju du�nost?

Ili je on taj, koji je pucao u dva putnika,

a potom po�inio samoubojstvo?

Jedan istra�iva� smatra da 3D snimke

pru�aju nove dokaze.

Ako pogledamo olupinu,

vidimo da su dve prednje dizalice jo� uvijek na brodu,

koje su lijevo i desno.

Za dizalicu lijevo je bio odgovoran �asnik Lightoller

i ona je jo� u izvu�enom polo�aju.

To zna�i da

je on spustio posljednji �amac za spa�avanje u vodu

i ostavio na vanjskoj strani broda.

Ali na desnoj starni

je bila dizalica, ispod koje je Murdovh stajao,

a to zna�i da je bio spreman

spustiti drugi �amac u vodu.

Drugi �asnik Lightoller je rekao

da je vidio Murdocha, koji je radio na konopcima

i poku�ao sklopiti posljednji �amac za spa�avanje,

kada ga je progutala voda.

Ja sam bio posljednji �ovjek

i posljednji �asnik, koji je vidio gospodina Murdocha.

Poku�ao je spustiti �amac u vodu na desnoj strani broda.

Te�ko je radio

i pomogao spu�tanje �amca.

Druga obja�njenja su apsolutno neto�na.

Gospodin Murdoch je umro kao �ovjek, koji je vr�uo svoju du�nost.

Ova ko�na torba

s inicijalima W.M. je prona�ena u ostacima.

Ona sadr�i �asni�ku dugmad

�etku za cipele i lulu.

Mnogi vjeruju da je ova torba pripadala Williamu Murdochu.

Vidite da je vrlo krhka,

ali mo�emo oja�ati stanice uljem ili voskom.

Za to mo�ete koristiti razli�ite materijale,

da to stabilizirate

i mo�da zadr�ite dio forme.

Lula, koju Murdoch dr�i na ovoj slici,

je ista, koju smo na�li u torbi.

Dugmad odgovaraju onima, koje je Murdoch nosio na svom mantilu.

Inicijali W.M. su njihovi,

ali mogu odgovarati i vi�e od desetak drugih ljudi,

koji su bili na Titanicu.

Postoje mnoge stvari koje nikada ne�emo znati,

ali to ne umanjuje vrijednost artefakta.

Sam artefakt je do�ivio povijesno iskustvo,

jer je bio na Titanicu, smje�tenom 4 km duboko

i pre�ivio, to je puno.

U 2:17 sati, Titanic �alje svoju posljednju radio poruku,

a kapetan Smith daje svoju posljednju naredbu.

Ljudi, sada se spa�avajte, tko mo�e.

Krma Titanica je postala pozornica

posljednje, o�ajni�ke ljudske tragedije.

Za vrijeme prvih sati katastrofe,

voda je stalno tekla na pramac

i malo po malo pramac je gubio pogosku snagu.

To je bila situacija

da je pramac izgubio svoju snagu, a krma

zahvaljuju�i poznatoj vodonepropusnoj za�titi,

je zadr�ala svoj pogon.

Bilo je jo� stotine ljudi na brodu.

Pogledao sam dolje sa �asni�kog odjela,

gdje smo stajali, a brod je iznenada potonuo dolje.

More je preplavilo i uzelo sve sa sobom.

Mnogi su se na mjestu utopili.

Svi su instinktivno po�eli

puzati prema stra�njem dijelu broda.

To je samo odga�alo njihovu smrt,

a stopa pre�ivljavanja se nije popravila

usred masovne borbe.

100 godina nakon potonu�a Titanica,

pod ledenim vodama sjevernog Atlantika,

3D kamere snimaju slike visoke rezolucije, najpoznatije svjetske brodske olupine.

Kratko nakon 2:00 sata, 15. travnja 1912. godine,

drugi �asnik Lightoller, je jedan od posljednjih,

koji je napustio brod,

dok nije potonuo na morsko dno.

Stajao sam na vrhu �asni�kog odjela

i ni�ta vi�e nismo mogli u�initi.

Brod je tonuo,

a ja sam se okrenuo i zaronio.

Kad sam zaronio u vodu,

to je bilo kao da se tisu�u no�eva zabilo u moje tijelo.

Temperatura vode je bila minus dva stupnja.

U trenutku prije nego �to sam zaronio,

tu su, tako re�i bila dva broda.

Jedan koji je plutao i jedan koji ne ostaje na vodi.

Oni su se dr�ali jedan za drugoga, nekom vrstom membrane,

koja je kona�no pukla.

Pramac je potonuo na morsko dno

pri �emu je bio tako duboko,

da je sidro, koje je obi�no visoko iznad povr�ine vode,

sada bilo blizu dna.

3D slike ove ekspedicije,

bacaju novo svjetlo na posljednje trenutke Titanica.

Bio sam povu�en pod vodu,

onda opet prema re�atkama brodske ograde,

koja je vodila do kotlovnice.

To�no kod re�etke

voda me je pritisnula i nisam mogao nikud.

Tada je do�lo do eksplozije.

Mislim da su eksplodirali kotlovi.

Bio je to strahovit nalet zraka i vode

i ja sam bio ba�en kroz zrak.

Lightoller je bio pritisnut na re�etke,

a onda je bio otpuhan

toplim zrakom, koji je do�ao iz unutra�njosti broda.

Neki ljudi sumnjaju u to.

Kad sam vidio 3D slike, odmah sam me�to primijetio.

Stupovi re�etke su bili savijeni prema van

kao da ih je ne�to gurnulo iznutra.

Taj trodimenzionalni pogled

nam je pomogao da potvrdimo Lightollerovu pri�u.

Zapravo, bio sam pritisnut uz rub,

prije nego �to sam kona�no do�ao do sklopivog �amca,

koji je bio pokrenut iz �asni�kog odjela.

I to me je odr�alo.

On to jo� ne shva�a,

ali prvi dimnjak je ubrzo pao.

Da nije do�ao do �amca za spa�avanje

i oti�ao sa tog mjesta,

on bi bio jo� jedna �rtva tog dimnjaka,

koji se sru�io tijekom potonu�a i povukao vi�e ljudi sa sobom.

Dimnjak je te�io 50 tona

i pao velikim udarom u vodu.

Za malo je proma�io �amac, za koji smo se dr�ali.

Bilo je dosta ljudi, koji su bili time pogo�eni.

Slijede�e �ega se sje�am,

bio je komad u�eta, koji je bio pri�vr��en za �amac,

udaljen oko 30 metara od broda.

Val padaju�eg dimnjaka

nas je sve podigao u zrak

i odbacio daleko od broda.

Nekoliko drugih se pentralo na skliskom dnu �amca

i od tamo sam gledao kako Titanic tone.

Dok sam gledao, krma se dalje diztala,

dok nije stajala uspravno u vodi.

Tada se �ula neka vrsta urlika

kada su padali te�ki kotlovi sa mjesta

i razbijali sve popre�ne pregrade

i sve �to je bilo na putu.

U 3D slikama, se ti urezi

mogu po prvi put jasno vidjeti.

Oni ukazuju na to da su kotlovi bili vru�i, kad je brod potonuo.

Mo�da su bili grijani, ili da bi ubrzali brod,

ili su bili grijani nakon sudara,

da bi i dalje snabdjevali brod strujom.

Do tog trenutka, on je osvjetljen plutao na moru.

Svi redovi svjetala su svjetlili bez iznimke.

Kada su kotlovi otpali,

brod je u jednom trenutku ostao u tami,

ali veliki crni obris je i dalje jasno vidljiv.

Krma se polako vratila gore

a zatim, prili�no tiho, ali sve br�e

brod je skliznuo ispod vode i nestao.

Kako je nestao,

svi oko mene na �amcu,

koji su to jedva mogli vjerovati, samo su rekli: "On je nastao".

Kada je brod potonuo, pre�ivjeli na �amcima,

su bili konfrontirani s jednim moralnim pitanjem.

Vjerojatno je moglo biti tisu�e ljudi u vodi

i sada stotine vri�te za pomo�.

�to radi� tu?

Neki su i�li natrag pokupiti ljude,

ali svatko je osje�ao da �e on biti pokopani.

Bilo ih je previ�e

i �amci za spa�avanje su ostali tamo gdje su bili.

Bilo je grozno

slu�ati vri�tanje i plakanje, dok je brod tonuo.

Nikad nisam �ula ni�ta sli�no.

Napola prazan �amac za spa�avanje, bio je oko 100 metara udaljen

i nije nikad do�ao.

Kako ljudi nisu mogli reagirati na ovo urlikanje?

Mo�da mnogi ljudi nisu znali �to treba u�initi,

ili su znali da ne mogu ni�ta vi�e u�initi.

Mnogi ljudi su donijeli odluku,

a za druge je odluka done�ena.

Mnogi su umrli od hladno�e

i �inilo se beskrajno dugo, prije nego �to je svanuo dan.

Bili smo potpuno mokri i stajali do koljena

u hladnoj vodi na na�em prevrnutom �amcu.

Iskreno, mislim da nitko od nas

nije o�ekivao da �e ugledati svjetlo dana.

No� je bila gorko hladna

i bilo je sve hladnije, do izlaska sunca.

Najhladnije i najmra�nije vrijeme.

Pomo� se �inila nemogu�om.

Zvijezde su polako nestale

i umjesto njih se pojavio

ru�i�asti sjaj novog dana.

1496 putnika Titanica, nije vidjelo izlazak sunca.

Sto godina kasnije, 3D slike nam pokazuju,

do najmanjeg detalja,

kako ih je brod ostavio na cjedilu.

I mo�emo bolje razumjeti,

�to se dogodilo u posljednjim danima i satima.

Ne treba biti jedan od onih,

koji roni 4 km podmornicom u dubinu, da bi vidio ovu olupinu.

Sada svi mogu vidjeti Titanic u 3D snimkama.

Mo�e se vidjeti koliko je velik brod.

Mo�e se vidjeti dubina.

Mo�e se sve to�no vidjeti.

Gotovo devet sati nakon sudara,

samo 712 od 2.200 ljudi na brodu,

je spa�eno iz ledenog Atlantika.

Kad je napokon svanuo dan, ve�ina nas je jo� uvijek bila na oprezu

i mi iz prevrnutog �amca smo preba�eni na �amac za spa�avanje.

U pol bijelog dana

Carpathia je do�la prema nama.

Ne moram vam re�i koliko je to bio dobrodo�ao prizor.

On je polako kru�io oko nas i izvukao jedan po jedan �amac.

Iako su putnici bili spa�eni

njihovi posjedi su postali dio na�e povijesti.

Danas bi predmeti prona�eni u olupini,

dali novi glas onima, koji su pre�ivjeli

i onima, koji nisu pre�ivjeli.

Mislim da ih to vra�a u �ivot.

To je na�in da se po�tuje njihova ostav�tina,

tako da oni nisu zaboravljeni.

To jo� uvijek poku�ava otkriti

kakvi su bili i to sto godina kasnije.

Iako je Titanic kona�no

prona�ao odmori�te na morskom dnu,

to �e uvijek biti mjesto, sa svojim pri�ama,

zahvaljuju�i vezi koju osje�amo prema onome �to zna�i u na�im srcima.

To �e uvijek biti posebno mjesto, koje �e ljudi pamtiti.

Ba� kao �to se sje�amo drugih mjesta,

gdje su se doga�ale velike, a ponekad stra�ne stvari.

Na kraju su svi bili sigurni na brodu.

I sa 700 pre�ivjelih te no�i,

okrenuo se od tog tragi�nog mjesta i otplovio za New York.

Preuzeto sa www.titlovi.com