Original subtitles

www.titlovi.com

STOLJE�E RATOVANJA

RAT ORLOVA ISTO�NO BOJl�TE 1914. -1918.

Na lsto�nom boji�tu ratuje se puno mobilnije nego na zapadnome.

Napreduje se i povla�i desetke kilometara, a ne stotine metara.

I boji�nica je mnogo du�a.

Od nizina isto�ne Pruske i Galicije do austrougarskih Karpata.

Ratuju prvenstveno tri carstva.

Njema�ku, ujedinjenu manje od 40 g., vodi ambiciozni Wilhelm ll.

Njezina ju�na susjeda je stara Austro-Ugarska Monarhija,

sjena dr�ave koje stolje�e prije, a vladar je stari car Franjo Josip.

Protivnik im je golemo Rusko Carstvo kojime vlada Nikolaj ll.,

autokratski, ali kolebljiv car.

Kao i na zapadu, svi prvotni ratni planovi uglavnom propadaju.

Velika, ali nezgrapna ruska vojska iz Poljske napada u dva smjera.

Na sjeveru bi uni�tili Nijemce u ist. Pruskoj prije pohoda na Berlin

dok bi istodobno okru�ili austrijsku vojsku u Galiciji.

Pohod na isto�nu Prusku uskoro se pretvara u katastrofu.

Krajem kolovoza Nijemci uni�tavaju jednu rusku armiju u Tannenbergu.

Drugu armiju odbacuju kod rijeke Niemen, uz velike gubitke.

U ju�noj Galiciji Austrijanci i Rusi sudaraju se tijekom napada.

No Austrijanci se povla�e sjeverno od obronaka Karpata.

Ali Austrijanci na jugu ratuju na drugom boji�tu.

�ele brzo slomiti Srbiju, koja se smatra za�etnikom rata,

dok se ne mobiliziraju i do�u joj u pomo� bratski Slaveni Rusi.

No Srbi i Crnogorci vrlo brzo zaustavljaju austrijsku ofenzivu.

Poslije jeseni napada i protunapada,

do konca su godine, Srbi otjerali Austrijance preko Dunava.

Iako do sredine rujna imaju 250 tisu�a �rtava, Rusi nisu zapla�eni.

Glomazni mobilizacijski stroj tek se zahuktava

dok ruski vojnici kre�u na zapad, na drugu stranu Urala,

a postrojbama iz Sibira treba cijeli mjesec da se rasporede.

Ruski zapovjednik, veliki vojvoda Nikola, carev stric, na filmu su,

uz francusko ohrabrenje odlu�uje napasti kod Silesije.

Nijemci ne vjeruju da Austrijanci mogu sami otkloniti tu prijetnju.

Uz Utrku do mora na zapadnom boji�tu, poja�anja ne mogu sti�i.

Pobjednici kod Tannenberga, von Hindenburg i von Ludendorff,

moraju se odre�i dvije tre�ine vojske u isto�noj Pruskoj

i s njema�kom 9. armijom do�i �eljeznicom u pomo� Austrijancima.

Uvjereni da je napad najbolja obrana, Nijemci napreduju

neprohodnim najju�nijim dijelom Poljske prema Var�avi,

glavnoj ruskoj bazi za opskrbu.

Doznav�i njema�ke namjere, knez Nikola do kraja rujna

raspore�uje snage uz Vistulu da bi napao s krila sjeverno od Var�ave.

Pre�av�i Vistulu, 9. listopada Nijemci opkoljavaju Var�avu.

Nakon ogor�ene borbe i ruskog napada s krila, Nijemci se povla�e.

Rusi opet ulaze u isto�nu Prusku, no unato� slaboj njema�koj obrani,

i uz polet koji su imali u kolovozu ne idu do kraja te ubrzo stanu.

U me�uvremenu s juga napadaju i Austrijanci.

za pet dana uspjeli su zauzeti utvrdu Przemysl,

ali obrana na rijeci San prejaka je da bi napredovali dalje na istok.

Dok se Nijemci povla�e od Var�ave, Rusi napadaju Austrijance,

ponovno ih odbacuju te opet izoliraju Przemysl.

Ohrabreni uspjehom, Rusi se spremaju za nov upad u Silesiju,

ali kao i uo�i Tannenberga, slaba sigurnost radija odaje njihov plan.

Ustrajna 9. armija von Mackensena �ustro mar�ira prema sjeveru

i u studenome sa sjeverozapada napada Ruse koji napreduju.

Slijedi za obje strane izrazito o�ajni�ka bitka za Lodz.

Rusi se povla�e prema Var�avi. Njihov poku�aj invazije propada.

Nijemci i Austrijanci imaju oko 130 tisu�a mrtvih,

a zarobljeno je 150 tisu�a Rusa.

Pri svr�etku 1914., obje strane zastaju kako bi uhvatile dah.

Nijemci su sna�niji od Rusa kojima jako manjka topni�tva i streljiva,

ali Rusi su svakako doveli u �kripac Austrijance.

Nijemci shva�aju da Austrijanci trebaju pomo� u novim ofenzivama.

Von Falkenhayn, �ef njema�kog General�taba,

nakon neuspjela proboja kod Ypresa u studenome 1914.,

prebacuje vojsku zapadnoga na lsto�no boji�te da tamo dobije rat.

Austrougarsko-njema�ki plan za po�etak 1915. uklju�uje ofenzive

odbacivanja Rusa iz isto�ne Pruske i na jugu �to dalje od Karpata,

da bi prekinuli opsadu Przemysla.

Karpatska ofenziva po�inje sredinom sije�nja.

Slabo su napredovali u dubokom snijegu te su za dva tjedna stali.

Zato se u o�ujku predaje austrijski garnizon u opkoljenom Przemyslu.

Dodatne ruske snage vra�aju ono malo izgubljenog gorskog terena.

Upad u isto�nu Prusku ide bolje.

Ruska 10. armija jedva ima i pu�ke i zarobljeno je oko 90.000 vojnika.

Ali Rusi su iznimno otporni i okupljaju jo� jednu armiju

koja protunapadom zaustavlja njema�ku ofenzivu.

Ruski vojnik u najboljem izdanju!

Uro�ena �ilavost i stoicizam u nevolji

odlike su koje odr�avaju tu vojsku koja trpi stra�ne gubitke.

Sredi�nje sile sad su u dvojbi.

Von Hindenburg ho�e opet napasti iz isto�ne Pruske,

ali austrijski zapovjednik Conrad von Hoetzendorf tvrdi

da bi se odlu�uju�a pobjeda izvojevala u ju�nom dijelu Poljske.

Arbitrira von Falkenhayn, na snimci krajnje lijevo.

Priklanja se austrijskom prijedlogu

dok je Hindenburgov plan sveden na dopunsku operaciju.

U tom ga potpuno podr�ava kaiser.

Dok se oni nate�u, otvaraju se jo� dva boji�ta.

Nakon mnogo njema�kog nagovaranja, u rat ulazi Turska

i krajem listopada 1914. turska mornarica napada na Crnom moru.

Turci kuju i plan upada na Kavkaz uz pomo� ustanka u Gruziji.

Ali zima nije najpogodnije doba za ratovanje u toj regiji.

95 tisu�a Turaka ulazi u rusku Armeniju.

Rusi zovu poja�anja i u protunapadu odbacuju Turke

koji gube 75 posto vojnika, mnoge kao �rtve velike hladno�e.

Do kraja 1915., na tom boji�tu vlada mir.

Kavkaz poti�e novu ofenzivu.

Po�etkom sije�nja Rusi tra�e da saveznici uklone turske prijetnje.

Rezultat je englesko-francuska ekspedicija na Dardanele.

Plan je zauzeti brdovit ulaz u Crno more i prijetiti Konstantinopolu.

U velja�i i o�ujku 1915. ratni brodovi probijali su se

kroz tjesnace i u Crno more, ali im planove kvare mine.

Britanski, australski i francuski vojnici 25. travnja po�inju desant.

Uz velike gubitke, uspijevaju zauzeti neka upori�ta.

Zbog odlu�nog turskog otpora, nastaje nova gorka pat pozicija.

�rtva koju na Galipolju posebice podnose Australci i Novozelan�ani

poslije je smatrana stjecanjem punoljetnosti tih dviju dr�ava.

Vru�ina i nehigijenski uvjeti uzrokuju mnogobrojne bolesti.

Unato� poja�anjima, pomaka uop�e nema.

Antanta se povla�i po�etkom sije�nja 1916.,

nakon vi�e od 250 tisu�a �rtava.

Turci dobivaju naknadu za gubitke s Kavkaza i poticaj za daljnju borbu.

U svibnju 1915. u rat ulazi jo� jedna dr�ava: ltalija.

Kako bi si pripojila ju�ni Tirol s puno Talijana, objavi rat Austriji.

Po�inju duge iscrpljuju�e bitke u planinama sjeveroisto�ne ltalije,

terenu koji pogoduje obrani.

Do izra�aja dolaze haubice

sa svojim velikim kutom ga�anja nu�nim za planinska upori�ta.

Obje strane imaju postrojbe na skijama.

Ovo su Austrijanci u ophodnji.

Za prijevoz ljudi i zaliha slu�i laka �eljeznica,

�ak i �i�ara.

Posebne gorske topove �esto na najvi�e vrhove nose u dijelovima.

Vojnici se moraju prilagoditi visini na kojoj je disanje ote�ano,

a energija se brzo tro�i.

Ipak su borbe �esto silovite.

U idu�e 2,5 g., nitko ne napreduje zna�ajno iako to poku�avaju.

Nijemci zato moraju poslati jo� vojnika u pomo� Austrijancima.

U svibnju 1915. po�inje i proljetna ofenziva na Rusiju.

14 divizija napada ju�no od rijeke Vistule, izme�u Gorlice i Tarnowa.

Odmah su odbacili Ruse natrag preko rijeke San.

Opet osvajaju Przemysl, a pada i Lemberg.

Nakon cjelogodi�njih borbi za Przemysl, ostale su samo ru�evine.

�ini se da su slomili Ruse, posebice kad je u srpnju

iz isto�ne Pruske stigao i von Hindenburg.

Povla�e�i se na istok, Rusi uni�tavaju sve va�nije mostove.

Njema�ka in�enjerija mora brzo popraviti ili zamijeniti mostove

ako se �eli dalje napredovati. In�enjerci zato rade dan i no�.

Mostovi su zavr�eni pa Nijemci i Austrijanci mogu napredovati.

Rusi opet imaju te�ke gubitke.

5. kolovoza Nijemci ulaze u Var�avu

koja im je otad sjedi�te vlade u okupiranoj Poljskoj.

Unato� gubicima i njema�kom napredovanju, Rusi se ne daju.

Generali o�ito nemaju viziju, pa car preuzima zapovjedni�tvo.

Zapovijeda postavljanje nove i kra�e obrambene crte.

Zavr�ena je do listopada i pru�a se od Rige na Baltiku do Rumunjske,

te uspje�no odolijeva daljnjim austrijsko-njema�kim prodorima.

Nakon neuspje�ne austrijske invazije na Srbiju 1914.,

na Balkanu je mirno sve do listopada 1915. kada Bugarska

prilazi Osovini i napada Srbiju s austrijsko-njema�kom vojskom.

Ta oportunisti�ka odluka bugarskoga kralja Ferdinanda,

kojeg vidimo na snimci, slama Srbiju.

Srbi se povla�e pred brojnijima i sna�nijima koji im pregaze zemlju.

Austrijanci zatim okupiraju Crnu Goru i Albaniju, po�etkom 1916.

Tako po�etkom 1916. Sredi�nje sile napreduju na istok.

Dardaneli su napokon opet �vrsto pod turskim nadzorom,

a Turci i dalje zadr�avaju Ruse na istoku.

I Balkan je uglavnom prega�en iako englesko-francuske snage u Solunu

neuspje�no poku�avaju pomo�i Srbima. U rat se uklju�uje Gr�ka,

pa je to zna�ajno skretanje pozornosti sa zapadnog boji�ta,

no to ne sprje�ava Bugare da napreduju prema jugu.

Nijemci nazivaju Solun svojim najve�im koncentracijskim logorom.

Talijani uzalud napadaju austrijsku obranu.

Rusi gube velik teritorij i vi�e od 2 milijuna ljudi tijekom 1915.

Ipak se i dalje bore.

Francuzi i Britanci 1916. napadaju na zapadu, kao i Talijani i Rusi.

Istodobno Nijemci, zadovoljni uspjesima na istoku tijekom 1915.,

odlu�uju se usredoto�iti na zapad.

No u sije�nju 1916. Rusi napadaju tursku Armeniju.

Dobro iskori�tavaju izdr�ljive dvogrbe deve iz azijskih stepa

na kojima su Mongoli pusto�ili Europom prije 700 g.

Upad je uspje�an. Ne samo da zauzimaju klju�nu utvrdu Erzerum

nego i luku Trezibond, uz pomo� ruske Crnomorske flote.

Turci jo� vi�e stradaju u poku�aju protuofenzive

u kojoj se iskazuju samo postrojbe koje su se borile kod Dardanela.

Do jeseni im je dosta i vra�aju se u defenzivu.

Novi ruski general Aleksej Brusilov vodi glavnu ofenzivu u 1916.

Shva�a da je tajna uspjeha Osovine u dobroj �eljezni�koj mre�i

koja omogu�ava brzo prebacivanje pri�uvnika na ugro�ena mjesta.

Zato Brusilov napada na �irokoj boji�nici da bi blokirao pri�uve.

Tako�er, radije napada Austrijance nego Nijemce.

Pozorne pripreme uklju�uju iskop rovova 70 m od austrijske crte

i velika podzemna skloni�ta za za�titu od topni�ke vatre.

Sve su ruske pripreme zavr�ene do kraja svibnja.

Pitanje je samo ima li napa�ena ruska vojska i ruski narod,

volje da izdr�i jo� jednu ofenzivu.

Brusilov veliku rusku ofenzivu po�inje 4. srpnja 1916.

Gotovo mjesec prije ofenzive Britanaca i Francuza na zapadu.

Unato� silovitim protunapadima, austrijska obrana uskoro ima rupu.

Rusi postojano napreduju prema Karpatima na jugu

i prema rijeci Bugi na sjeveru.

Najve�i austrijski problem manjak je topni�kih granata.

Sad su, za promjenu, ruski topovi nadmo�niji protivni�kima.

Austrijanci se uskoro, gotovo pani�no, povla�e.

Mnogi su zarobljeni i �ini se da je austrijska vojska na rubu sloma.

Iako vrlo zauzeti oko Verduna i na Sommi na zapadnom boji�tu,

Nijemci o�ajni�ki nastoje okupiti pri�uve da sprije�e propast.

Ohrabrena Brusilovim uspjehom, Rumunjska objavljuje rat Osovini

potkraj kolovoza. Kobna odluka!

Dok Rumunji mobiliziraju pri�uvu,

ruska ofenziva usporava zbog nedostatka ljudstva i zaliha.

Nijemci napadaju sjeverno krilo ruskoga klina. Iako je izdr�alo,

Brusilov se povla�i na po�etne polo�aje smatraju�i se ranjivim.

Po�etkom rujna, njema�ke, austrougarske i bugarske snage

okre�u se na izoliranu Rumunjsku.

Njezinih pet tisu�a vojnika nije lo�e opremljeno,

ali imaju slab �asni�ki zbor iako vojnici imaju dovoljno elana.

Rumunjska je nedovoljno pripravna za juri� koji slijedi.

Sredi�nje sile, uz djelotvorniju komunikaciju i iskusnije vojnike,

pokazale su se prejakima.

Do kraja godine pregazile su glavninu Rumunjske

�ija vojska dr�i jo� samo najsjeverniju pokrajinu Moldaviju.

Samo ruska potpora odr�ava Rumunje u ratu.

Brusilova ofenziva dokaz je da se organizirani Rusi odli�no bore.

Ruski vojnik opet je dokazao svoju hrabrost i izdr�ljivost.

Poni�enje zbog povla�enja ipak utje�e na ruski moral.

Vojnici te�ko prihva�aju gubitak podru�ja osvojenih uz puno �rtava.

Stotine tisu�a ih je pokopano u ist. Pruskoj, Galiciji i Karpatima.

Mnogi drugi venu u njema�kim i austrijskim logorima.

Bez vijesti od ku�e, bez nade �ekaju svr�etak rata.

Tje�i ih samo to �to su barem �ivi.

Mnogo ranjenika nepodno�ljiv su pritisak na zdravstvo koje propada.

Ruskoj vojsci prijeti raspad. Samo pozorna njega odr�at �e joj snagu.

Ali u samoj Rusiji, iza boji�nice, po�inje se raspadati tkivo dru�tva.

Gospodarstvo kolabira, industrija je u zastoju, osim one vojne.

Propada i sustav prijevoza.

Kraj borbi nije na vidiku i ruski narod po�inje o�ajavati.

Sve to pogor�ava stra�na ruska zima koja jo� vi�e ote�ava �ivot.

Poljoprivreda pati od manjka ljudstva i blaga otjerana u rat.

Zalihe hrane presu�uju i na ulicama je o�ita velika glad.

Pove�ava se broj �trajkova i preispituje se na�in vo�enja rata.

Bolj�evici i drugi revolucionari raspiruju plamen nezadovoljstva

preko ilegalnih novina i letaka.

Posebice plodno tlo je mornarica,

mjesecima neaktivna u lukama, pa rastu dosada i nezadovoljstvo.

Ujesen 1916. izbijaju pobune i u Balti�koj i u Crnomorskoj floti.

Car i svita sve su izoliraniji.

Tomu nimalo ne poma�e to �to je kolebljiv i bezvoljan.

�ak i njemu bliske osobe ozloje�ene su jer je carica,

ina�e mnogo odlu�nija od mu�a u dr�avni�kim poslovima,

pod jakim utjecajem svog opakog vjerskog gurua Rasputina.

�to je jo� gore, car i klika na revolucionarne prijetnje

odgovaraju ja�om represijom. Neki plemi�i �ak tajno pregovaraju

s Nijemcima uvjereni da bi kraj rata otklonio prijetnju kruni.

Neki iz povla�tene skupine oko cara toliko su o�ajni

da 30. prosinca 1916. poku�avaju ubiti Rasputina.

Car ne shva�a mig.

Ignorira pozive na reforme i vladu osjetljiviju na patnje naroda.

Rapidno raste broj radnika u �trajku. Napetost raste.

Po�etkom o�ujka parlament, Duma, zasjeda usred bu�nih prosvjeda.

Iz glavnog sto�era na boji�tu car zapovijeda da pobunu ugu�e silom,

a da se Duma raspusti.

Obje su mjere neuspje�ne i vojni garnizon u Petrogradu,

kako se Sankt Petersburg zove od 1914., pridru�uje se prosvjedu.

Duma osniva privremeni odbor koji bi poku�ao uspostaviti red i mir.

Istodobno se stvara novo tijelo:

Sovjet radnika i vojnika Petrograda posve�en osnutku parlamenta

na temelju op�ega, jednakog, tajnog i izravnog prava glasa.

Revolucionari sprje�avaju carev povratak vlakom u Petrograd.

Posve izoliran, car shva�a da mu preostaje samo jedno: abdikacija.

To �ini 15. o�ujka 1917.

Predaje prijestolje bratu, velikom vojvodi Mihajlu koji ga odbija.

Nikolaja i obitelj uhi�uju za pet dana. To je kraj ruske monarhije.

Predstavnici svih politi�kih opcija osnivaju Privremenu vladu.

No Petrogradski sovjet ostaje zasebno tijelo,

�to uzrokuje sve ve�e pote�ko�e.

Vlada odbija silom ugu�iti nemire i sklona je pregovorima.

Re�im uvjerava zapadne saveznike da Rusija ostaje u ratu.

Petrogradski sovjet poziva zara�ene dr�ave da se odreknu osvajanja

i �to prije sklope primirje. Ni Rusija ne mo�e nastaviti rat

bez pune podr�ke vojske u koju se infiltriraju agitatori.

�ele�i iskoristiti situaciju, Nijemci tako�er igraju svoju ulogu.

Glavni bolj�evi�ki vo�a Vladimir llji� Uljanov, poznat kao Lenjin,

u izgnanstvu je u �vicarskoj od 1905. s grupicom sljedbenika.

U travnju 1917. Nijemci srede da ga se potajno vlakom prebaci u Rusiju

preko �vedske i Finske.

Lenjinov je uzvik Sva vlast sovjetima!

Sovjeti bi trebali zamijeniti Privremenu vladu, zna�i.

Tom vladom sad dominira novi ministar rata Aleksander Kerenski.

Kako bi osigurao podr�ku vojske, u razne sto�ere imenuje povjerenike

kao vezu izme�u utemeljenih odbora vojnika i zapovjednika.

Za �efa sto�era zove Brusilova koji je 1916. vodio ljetnu ofenzivu.

Njih dvojica planiraju novu veliku ofenzivu s poslu�nijim postrojbama.

Ideja je da opet napadnu Galiciju, sjeverno i ju�no od Dnjestra.

Skupljaju sve preostalo oru�je.

Imaju vi�e topova i granata nego u bilo kojoj prethodnoj ofenzivi.

Ostale su pripreme krajnje slabe.

Austrijanci i Nijemci o�ekuju napad jer u Petrogradu svi govore o tome.

Ofenziva po�inje 1. srpnja, poslije dvodnevna bombardiranja.

To je vrlo nedjelotvorno protiv dobro pripremljene obrane.

Prva je crta njema�ke obrane slaba i Rusi je probijaju,

ali kad nai�u na drugu crtu, Rusi te�ko stradavaju.

Austrougarska obrana ju�no od Dnjestra mnogo je slabija.

Rusi uspijevaju napraviti klin izme�u dviju vojski.

No do sredine srpnja svuda su zaustavljeni.

Protuofenziva po�inje za 3 dana.

Pod njema�kim napadom slama se krhka obrana Kerenskog.

Njegovi vojnici bje�e u panici, mnogi dezertiraju.

Oporavljaju se tek na staroj granici Austro-Ugarske.

Vodovi smrti skupljaju dezertere, strijeljaju ih ili vje�aju.

Ta i druge drakonske mjere sprje�avaju daljnji prodor Osovine.

Ova katastrofa poja�ava gra�anske nemire.

Lenjin u srpnju poku�ava dr�avni prevrat u Petrogradu.

Kerenski gu�i pobunu uz pomo� odanih vojnika povu�enih s fronte.

Lenjin bje�i u Finsku dok Kerenski staje na �elo Privremene vlade.

Zemljom ipak vlada anarhija.

Pred sve lo�ijim stanjem, Kerenski se okre�e generalu Kornilovu

kojega je imenovao za �efa sto�era umjesto Brusilova.

Kornilov bi podr�ao Kerenskog samo ako primijeni o�tre mjere

protiv gra�anske i vojne pobune.

To se kosi s demokracijom na koju se obvezala Privremena vlada.

Kerenskog pogre�no izvje��uju da Kornilov �eli ukinuti Vladu

i preuzeti svu vlast. zbog toga je Kornilov uhi�en.

Ovi rujanski doga�aji zna�e da Kerenski gubi podr�ku �asnika.

U me�uvremenu, u svom zadnjem napadu, Nijemci zauzimaju Rigu,

drugu najve�u rusku luku na Baltiku.

Rabe taktiku juri�nika koju �e Antanta iskusiti u prolje�e 1918.

Nakon Rige Nijemci zastaju i �ekaju razvoj doga�aja

iako mnogi ruski vojnici sad odbijaju borbe i samo se povla�e.

Lenjin i bolj�evici mirno �ekaju

znaju�i da rastu�a izolacija Privremene vlade otvara prostor,

ali spremni su tek za koji tjedan.

Lav Trocki dobiva klju�nu zada�u da pridobije ili barem neutralizira

oko 350 tisu�a vojnika u Petrogradskoj vojnoj oblasti.

Vrlo uspje�no igra na njihovu nesklonost povratku na boji�nicu.

Revolucionare podr�ava 60 tisu�a ogor�enih mornara Balti�ke flote.

Lenjin se iz Finske potajno vra�a 30. Iistopada.

Osnovan je Revolucionarni vojni odbor koji svoje komesare

�alje u sve pukovnije i brodove.

Privremena vlada tek ve�er uo�i revolucije shva�a �to se doga�a

dok se bolj�evi�ke snage okupljaju.

Krstarici Aurora, usidrenoj na Nevi koja te�e kroz Petrograd,

zapovje�en je povratak u Kornstadt da topovi ne pomognu revoluciji.

Obje strane utrkuju se do mostova koji povezuju petrogradske otoke.

Do isteka 6. studenog revolucionari nadziru ve�inu mostova.

Zauzeli su i telegrafski ured i glavni �eljezni�ki kolodvor.

Sve je spremno za ustanak koji po�inje sljede�i dan.

Rano 7. studenog Kerenski pani�no telefonom zove druge garnizone,

posebice kozake, poznate protivnike bolj�evika.

No moral im je nizak kao u ostalim postrojbama i reagiraju polako.

U me�uvremenu revolucionari zauzimaju druge klju�ne polo�aje.

Do sredine jutra Kerenski je ve� o�ajan i autom odlazi do sto�era

kako bi na�ao sebi lojalne vojnike koji bi ugu�ili revoluciju.

Napu�ta sjednicu Privremene vlade u zimskoj pala�i i ne vra�a se.

Sad je zimska pala�a u sredi�tu pozornosti.

Brani je �arolika postrojba kozaka i kadeta.

Tu je i bataljun vojnikinja.

Vlada odbija zahtjeve da se preda.

Topovi s krstarice Aurora te ve�eri ga�aju pala�u.

Mnogi branitelji pala�e dezertiraju.

Do 23 sata ostaje ih samo �a�ica i revolucionari provaljuju u pala�u,

kao �to je ovjekovje�eno scenama Eizensteinova filma iz 1928.

Deset dana koji su potresli svijet.

Pretra�uju�i sobu po sobu, nalaze i uhi�uju ministre Privremene vlade.

Revolucija je pobijedila.

Uskoro uni�tavaju sve simbole prethodnog re�ima.

za koji dan pada i Moskva,

ali u ve�ini drugih gradova revolucionari ne uspijevaju.

Tek �e nakon mnogih borbi nadzirati cijelu zemlju.

No Rusija je dalje u ratu sa Sredi�njim silama.

Njema�koj �alju mirovne ponude.

Primirje na lsto�nom boji�tu stupa na snagu sredinom prosinca.

Nijemcima to omogu�ava da prebace vojsku na zapadno boji�te

i napadnu Antantu dok ne oja�a ameri�ka nazo�nost u Francuskoj.

Jedan od ruskih saveznika ve� doista osje�a pove�anje ljudstva

koje je na raspolaganju nakon prestanka borbi na istoku.

24. listopada 1914. austrijske i njema�ke divizije napadaju Talijane

u planinama sjeveroisto�ne ltalije.

Talijani su jako pogo�eni velikim gubicima u ove 2 godine

uglavnom neplodnih napada.

Mentalno su nesposobni suo�iti se s razornim udarcem.

Propada im nekoliko protunapada.

Uskoro Austrijanci i Nijemci probijaju glavnu obrambenu crtu.

Kroz planine se probijaju u nizine zarobljavaju�i mnogo Talijana

koji se sve pani�nije povla�e.

Tek kod rijeke Piave, samo 24 km od Venecije, Talijani se u�vr��uju.

zbog freneti�nog bijega Talijana, Britanci i Francuzi prisiljeni su

poslati 11 divizija iz Francuske kako bi im pomogli u obrani.

Zbog stra�nih gubitaka od 1914. do 1917. Rusija mora sklopiti mir.

Bolj�evici se nadaju da �e izbje�i gubitak teritorija, ali moraju se

odre�i Poljske i balti�kih dr�ava, te dio Kavkaza predati Turskoj

prije potpisivanja mira u Brest-Litovsku 3. o�ujka 1918.

Austrijanci i Nijemci ulaze i u Ukrajinu, na poticaj Ukrajinaca.

Ina�e �itnica Rusije, Ukrajina tra�i neovisnost od Petrograda.

Potpisuje i separatni mir sa silama Osovine koje je cijelu zauzimaju.

I Rumunjska je prisiljena na predaju.

Dok se povla�e, Rusi su itekako svjesni poni�enja ovog primirja.

No za vojnike nema odmora.

Bolj�evi�ki gazde uskoro ih �alju u sve kutove Rusije

u ve� krvavi gra�anski rat.

Zapadni saveznici jako nastoje poduprijeti vladu Kerenskog.

Preko sjevernih luka Arhangelska i Murmanska

Britanci i Francuzi �alju pomo� protivnicima bolj�evika.

Do prolje�a 1918. po�inju onamo slati i ratne brodove.

Japan, SAD i Britanija �alju vojsku i brodove u Vladivostok na istoku.

Taj po�etak savezni�ke intervencije

dodaje jo� jednu dimenziju Ruskom gra�anskom ratu.

Preuzeto sa www.titlovi.com