Original subtitles

www.titlovi.com

STOLJE�E RATOVANJA

KRV I BLATO ROVOVSKI RAT NA ZAPADU

Do po�etka rujna 1914., i francuski i njema�ki poku�aji

da brzo pobijede na zapadnom boji�tu, o�ito propadaju.

Francuski upadi u Lorraine, u sklopu Bitke za granice,

odbijeni su uz mnogo �rtava.

A prodor njema�kog krila u Belgiju i sjevernu Francusku

sve se te�e obuzdava. Najzapadnije njema�ke snage pro�le su

isto�no umjesto zapadno od Pariza i tako im je krilo izlo�eno.

Na brzinu okupljenu francusku vojsku na boji�te prevoze taksiji.

Rezultat je �udo na Marni koje spa�ava francuski glavni grad.

Nijemci se moraju povu�i do Aisne, ali i dalje su odlu�ni

da brzo nokautiraju Francusku kako bi se posvetili Rusima na istoku.

Boji�nica je u�vr��ena od �vicarske granice do sjeverno od Pariza.

Ali sjeverno od Noyona do belgijske obale prazan je prostor.

Uspiju li Nijemci napasti saveznike s krila, jo� mogu odlu�iti rat.

Isto �ele i saveznici, nakon nedavnih uspjeha oko Pariza.

Belgijanci se povla�e na zapad da se spoje s Francuzima i Britancima.

Obje strane paralelno mar�iraju na sjever i po�inje Utrka do mora.

�ini se da se opet ratuje u pokretu - mobilno ratovanje.

Svaki poku�aj jedne strane da drugu zasko�i s krila, odbija se.

Cijeli mjesec traje mar�iranje uz kratke napade, uz sve ve�e �rtve.

Sredinom listopada Utrka zavr�ava na obali nedaleko od Nieuporta.

Odlu�ni da se probiju, Nijemci ho�e probu�iti tanku savezni�ku crtu.

Nijemci gomilaju svoje snage.

Saveznici se brzo ukopavaju.

Nakon prou�avanja obrane, Nijemci izabiru podru�je za napad.

Izabiru povijesno sredi�te belgijske trgovine vunom Ypres

gdje je od listopada 1914. klin u njema�kim polo�ajima.

Francuske postrojbe dr�ale su sjevernu stranu, Britanci ju�nu.

Nijemci odlu�uju zauzeti ju�nu.

Nijemci tri tjedna ga�aju tanku i rastegnutu crtu savezni�ke obrane.

U o�aju, u napad �alju nedovoljno uvje�bane mlade dobrovoljce.

Napreduju samo u borbi prsa o prsa,

a padaju poko�eni strojnicama i brzom pu��anom vatrom.

Nijemci su to poslije nazvali Pokoljem nevinih.

Savezni�ka je crta jedva izdr�ala.

zbog silnih gubitaka, to se smatra grobom regularne britanske vojske

koja se mijenja zauvijek.

Ypres je simbol britanske upornosti da zadr�i plitku izbo�inu oko njega

umjesto da se povu�e na kra�u crtu obrane, �to je vojni�ki logi�nije.

Ypres je i zadnji njema�ki poku�aj da brzo pobijedi na zapadu.

Nijemci se odlu�uju na defenzivu i prebacuju se na isto�no boji�te.

No zna�ajnije je to da idu�e 3 g. prevagu odnosi obrana.

Vojnici koji napadaju kroz brisani prostor obranu u rovovima

naoru�anu strojnicama i pu�kama repetirkama, stra�no stradaju.

Iscrpljene i zbunjene, obje strane u�vr��uju rovove.

Ubrzo nastaje neprekidan rov od �vicarske do Sjevernog mora.

Po�inje doba rovovskog ratovanja.

zima 1914. - 1915. izrazito obiluje padalinama.

Najvi�e su zaokupljeni time da sprije�e poplave u rovovima.

Nijemci se nastoje �to udobnije smjestiti,

a saveznici, znaju�i da moraju napasti u prolje�e,

ne dopu�taju vojnicima da se opuste i izgube napada�ki duh.

zato su njihovi rovovi naj�e��e vrlo skromno opremljeni.

Na Bo�i� 1914. dolazi do op�eg bratimljenja na ni�ijoj zemlji.

Savezni�ki zapovjednici zabranili su da se to ikad ponovi.

Rovovsko ratovanje zna�ilo je da treba svladati nova umije�a.

Ophodnje i snajperi dominiraju.

Bodljikavu �icu �esto postavljaju izvrgnuti vatri.

Konstrukcija rovova razvija se u pravu umjetnost.

Pojavljuje se novo oru�je.

Rovovski baca�i prebacuju vrlo eksplozivne bombe iz rova u rov.

Granate su glavno pje�a�ko oru�je.

One prve izra�uju od praznih konzervi i boca.

Velike strojnice su nespretne za rukovanje u uskom rovu.

Razvija se lak�e automatsko oru�je poput britanske Lewisove pu�ke.

Tu je i francuski chauchat.

Neprijateljski rovovi ponegdje su udaljeni samo 90-ak metara.

Svaki vidljivi pokret danju izaziva neprijateljsku vatru.

zato se djeluje no�u.

Dan slu�i za odmor i oporavak.

Vojnici se privikavaju na novo ratovanje, a politi�ari i generali

zimi planiraju prekid pat pozicije. Razmi�ljaju na dva na�ina.

Kako je glavnina njema�kih snaga u Francuskoj i Flandriji, zapadnjaci

tvrde da im odlu�uju�i udarac treba zadati na zapadnom boji�tu.

Isto�njaci, na �elu s ministrom rata Winstonom Churchillom,

ka�u da se zbog zastoja na zapadu saveznici moraju probiti drugdje.

Rezultat je neuspio poku�aj osvajanja Dardanela

i izbacivanje iz igre njema�ke saveznice Turske.

U me�uvremenu su na zapadnom boji�tu planeri vrlo marljivi.

Savezni�ki zapovjednik, flegmati�ni Joseph Joffre, zvan Papa,

u velja�i 1915. izdaje direktivu.

Francuzi �e istodobno udariti na Artois i Champagne,

rubove velikog njema�kog klina.

Kako bi prekinuli njema�ke veze, upast �e i u Lorraine.

Britanci trebaju izvesti ograni�en napad kao podr�ku oko Artoisa.

Prva savezni�ka proljetna ofenziva

izvodi se u blatu i dubokom snijegu planina Lorraine.

Obrazac je za idu�e 3 g. rata.

Prvo bara�na vatra razara neprijateljske rovove.

zami�ljeno je da uni�ti bodljikavu �icu i rov, te da demoralizira.

Slijedi juri� preko ni�ije zemlje.

To uklju�uje probijanje kroz �icu ispred branjenih rovova.

Vojnici cijelo vrijeme padaju pod vatrom strojnica i pu�aka.

zatim u rovovima dolazi do krvave borbe prsa o prsa

bajunetama, no�evima i �akama.

Rijetki pre�ivjeli napada�i moraju se brzo u�vrstiti.

Ne u�ine li to brzo, izbacit �e ih i pretrpjet �e nove gubitke

u neizbje�nom protunapadu.

Poruke naj�e��e prenose glasnici. Mnogi ne pre�ive ni�iju zemlju,

pa nestrpljivi zapovjednici ne znaju �to se to�no doga�a.

Clausewitzeva magla rata.

Zato male skupine napada�a ostaju na cjedilu i pogibaju.

Pri�uvne postrojbe napadaju na istom mjestu i sve se ponavlja.

Mrtvi i ranjeni se gomilaju sve dok napada�i nisu prisiljeni prestati.

Analizom neuspjeha prvih napada, saveznici zaklju�uju

da prije napada nisu dovoljno uni�tili njema�ku mre�u rovova.

Treba jo� topni�tva da mnogo dulje bombardira rovove prije juri�a.

Lak�e je to re�i nego u�initi!

Poljski topovi kao francuski 75,

njema�ki od 77 milimetara, te britanski od 18 funta,

ne sadr�e dovoljno eksploziva u granatama za velika razaranja.

Francuzi i Britanci imaju relativno malo velikih topova

koji su �esto zastarjeli i neprecizni.

A Nijemci od po�etka rata imaju mnogo velikih topova

jer su ih trebali za proboj kroz belgijske pograni�ne snage.

�to je jo� gore, do 1915. Britanci su potro�ili zalihe streljiva

i svaki je top smio potro�iti samo dva punjenja na dan.

Tek novinski magnat lord Northcliffe poti�e britansku vladu

da hitno izgradi vi�e tvornica streljiva.

U novim tvornicama radi puno �ena

koje sve vi�e preuzimaju tradicionalno mu�ke poslove.

To je zna�ajan napredak u �enskoj borbi za ravnopravnost spolova.

Tako je i u drugim dr�avama koje ratuju.

Pred kraj travnja 1915., Nijemci uvode novo i stra�no oru�je: plin.

To se doga�a na boji�tu oko Ypresa, a vrsta plina je klor.

Prve su �rtve francuske postrojbe Al�iraca koje bje�e gu�e�i se.

Nijemci su samo eksperimentirali i nisu to posve iskoristili za napad.

Samo zahvaljuju�i o�ajni�kom potezu Kana�ana

koji mokre u rup�i�e i rabe ih kao maske, izbjegava se katastrofa.

Borbe se nastavljaju jo� 4 tjedna.

Do kraja te bitke napravljene su prave plinske maske.

Otad su plinovi klor i iperit obilje�je rata na zapadnom boji�tu.

U me�uvremenu Francuzi po�inju jo� jedan silovit napad na Artois

nakon 4 dana paljbe 1200 topova

dok Britanci napadaju brda oko Aubersa i Festuberta.

Opet magla rata zna�i da po�etne uspjehe ne iskori�tavaju na vrijeme

i Nijemci su svakako bolje ukopani nego po�etkom godine.

Obje strane imaju sve vi�e �rtava.

Nijemci i Francuzi nastavljaju prisilno nova�iti,

ali Britanci jo� ne uvode op�u vojnu obvezu.

Uglavnom se oslanjaju na Kitchenerove dobrovoljce,

tzv. Nove armije koje na boji�nicu sti�u u prolje�e 1915.

Izdr�ali su mjesece frustracija tijekom uvje�bavanja u Engleskoj,

uklju�uju�i nedostatnu opremu, a mnogi zimu provode u �atorima.

No odli�no su raspolo�eni. Priliku da se doka�u dobivaju u rujnu.

Joffre je jo� opsjednut boji�nicom izme�u Artoisa i Champagnea.

Opet poziva na velike napade tamo, a Britanci pristaju napasti Artois.

Klju�ne polo�aje zauzimaju 25. 9., poslije 4 dana bombardiranja.

Prvo Britanci napadaju kod Loosa i probijaju njema�ke linije,

ali zapovjednik Sir John French dr�i pri�uvnike previ�e u pozadini.

Kre�u u napad nakon dugog mar�a

i sad ve� sabrana njema�ka obrana, nanosi im velike gubitke.

Povoljna je prilika izgubljena.

Frencha zato smjenjuju i naslje�uje ga Sir Douglas Haig

koji do kraja rata ostaje glavni britanski zapovjednik u Francuskoj.

Unato� ja�em topni�tvu, ofenziva kod Artoisa slabo napreduje.

Ona u Champagni isprva obe�ava,

ali uglavnom zato �to se Nijemci povla�e na drugu crtu obrane.

�im se suo�ila s njom, francuska je vojska zaustavljena.

Te neuspje�ne jesenske ofenzive stoje saveznike 250 tisu�a �rtava,

a Nijemci imaju 140 tisu�a mrtvih.

Opet se kuju planovi dok se vojske pripremaju za drugu zimu u rovu.

Planove za 1916. g. saveznici zavr�avaju u prosincu.

Predvi�aju simultane ofenzive na lsto�nom i zapadnom boji�tu,

a ra�una se i na Talijane koji se u rat uklju�uju u svibnju 1915.

Joffre odustaje od napada na njema�ke bokove

i odlu�uje se na ofenzivu kod samog vrha, kod rijeke Somme.

Britanci, koji su s kolonijalnim postrojbama sve ja�i u Francuskoj,

trebaju napasti sjeverno od rijeke, a Francuzi ju�no.

Nijemci su tako�er planirali.

Nisu imali odlu�uju�eg uspjeha u bitkama protiv Rusa tijekom 1915.

Ba� zato Erich von Falkenhayn, ministar rata i glavni zapovjednik,

opet odlu�uje napasti na zapadu. Britanija mu je pravi neprijatelj,

ali misli da je bolje napasti joj najsna�niju saveznicu Francusku

i to tako da njezina vojska iskrvari.

Tra�i mjesto koje Francuzima zna�i toliko da �e ga braniti do smrti.

Usredoto�io se na drevne tvr�ave, simbole povijesti Francuske.

Izabrao je Verdun. Stoji na rijeci Meuse,

usred dvaju koncentri�nih krugova utvrda i �ini se neosvojivim.

Dotad malo sudjeluje u ratu

i mnoge su topove premjestili na aktivnija boji�ta.

Nijemci napadaju 21. velja�e 1916.

Topovi ne poga�aju samo vanjske utvrde od kojih neke zauzimaju.

Te�ko o�te�uju i sam Verdun.

�ini se kako Nijemcima malo nedostaje da osvoje Verdun,

ali Francuzi se i dalje dr�e.

Uskoro im sti�e poja�anje, ali pokrete vojnika i opskrbu

ote�ava to �to postoji samo jedna cesta.

Samo nadljudskim naporima odr�avaju otvorenom svetu cestu.

No Francuzi su odlu�ni da zadr�e taj sve opusto�eniji krajolik.

Verdun postaje simbolom francuske ustrajnosti, kao Ypres britanske.

Borbe se nastavljaju iz mjeseca u mjesec

dok obje strane dovla�e svje�e divizije.

za koji tjedan ili samo dan, iz bitke izlaze samo njihovi ostaci.

Bitka kona�no zavr�ava u prosincu.

Svaka strana ima po 350 tisu�a �rtava.

Obje su iscrpljene, nijedna nije popustila.

Unato� dugom i mu�nom krvoproli�u,

saveznici i dalje ustraju na ofenzivi u 1916. I po�eli su je.

Jedina je razlika �to je bitka na Sommi i vode je uglavnom Britanci.

Britanci se u prolje�e grupiraju na vapnena�kim brdima Picardyja.

Gomilaju streljivo i vlada uvjerenje

da �e Nijemce slomiti i da slijedi odlu�uju�a savezni�ka pobjeda.

24. lipnja 1916.

vi�e od 1500 topova stalno tu�e 32 km njema�kih rovova.

za napad se okupljaju 22 britanske i 8 francuskih pje�a�kih divizija.

Tri divizije konjani�tva koje nije dobilo priliku u tom rovovskom ratu

spremno stoji iza pje�a�tva kako bi nastavile proboj.

Napad po�inje tjedan poslije, u sun�ano jutro 1. srpnja.

Britanski pje�aci ne vjeruju da bi itko pre�ivio 7 dana bombardiranja

kojemu su Nijemci bili izvrgnuti.

Vojnici se penju na vanjske rovove, a svaki nosi 8 kg opreme.

Malo prije 7.30 h, bara�na vatra dosti�e zavr�ni kre�endo i utihne,

�asni�ke zvi�daljke se oglase, pje�a�tvo izlazi iz rovova

i napreduje na ni�iju zemlju.

Promatra�i vide da nestaju u dimu,

ali obrambene crte su neo�te�ene, a strojnice brzo opet postavljene.

Napad je zaustavljen. Gotovo je isto i du� britanske boji�nice.

Dan koji je po�eo uz veliku nadu, zavr�ava katastrofalno.

Britanci imaju 19 tisu�a poginulih i vi�e od 35 tisu�a ranjenih.

Toliko je Wellington imao u 6 g. rata sa �panjolskom prije 100 g.

Samo su Francuzi ju�no od Somme prvi dan postigli svoj cilj,

uz veliku pomo� guste magle.

Imaju relativno male gubitke i vi�e od 4000 zarobljenika.

Nave�er 1. srpnja Britanci izvla�e ranjenike, �esto samo zato �to

Nijemci pristaju na lokalna primirja na ni�ijoj zemlji.

Rastrojeni mukama, pre�ivjeli se pitaju �to je po�lo naopako

dok sjedaju u rovove koje su pred koji sat napustili puni optimizma.

Zbog slabih veza, potrajalo je da generali doznaju �to se dogodilo,

ali ni tad ne smiju se zaustaviti. Ne smiju iznevjeriti Ruse i Talijane,

a moraju smanjiti pritisak na Verdun koji se gotovo gu�i.

Tako po�inje jo� jedna bitka do iscrpljenosti.

Pje�a�tvene bojne za koji dan gube i 3 �etvrtine od 1000 vojnika.

Preostale povla�e da obnove snagu i vra�aju u ratni vrtlog.

Nazivi kao �to su Thiepval, Gommecourt, High Wood,

Montaban i Beaumont Hamel, �ije ru�evine vidite,

postaju sinonimi za krv i patnju.

Ljeto se primaklo jeseni.

Tek su u blatu mjeseca studenog Britanci napokon zaustavili napade.

U 4 i pol mjeseca napredovali su najvi�e 11 km, uz 600.000 �rtava.

Ali i Nijemci imaju isto tako velike gubitke.

Tako zavr�ava 1916. Ho�e li 1917. biti i�ta bolja za ikoju stranu?

Zima 1916. - 1917. na zapadnom boji�tu jedna je od najhladnijih.

Tlo je zale�eno do sredine travnja,

a rovovima se alarmantno �ire bolesti.

Ubijanje ne prestaje �ak ni u to doba zati�ja.

Topni�tvo, rovovske granate, vatra iz strojnica i snajpera,

te upadi u rovove jam�e da tjedni popisi �rtava nikad nisu kratki.

Ali moral ipak nije slomljen.

Dvije strane nadokna�uju silne gubitke u ljudstvu i oru�ju.

Britanci moraju uvesti op�u vojnu obvezu jer ponestaje dobrovoljaca.

Na vrhu se pojavljuju nova lica. Novi premijer David Lloyd George

�eli smijeniti zapovjednika u Francuskoj, ali Haig je preugledan.

U Francuskoj pak Joffrea lo�e strate�ko razmi�ljanje stoji smjene

i naslje�uje ga ugla�eni Robert Nivelle koji zna engleski.

Njema�ki von Falkenhayn, na snimci lijevo, pla�a za neuspjeh

kod Verduna. Naslijedi ga Paul von Hindenburg i Erich von Ludendorff,

pobjednici na lsto�nom boji�tu 1914.

Shva�aju da 1916. Nijemci imaju velike gubitke

zato �to su previ�e rastegnuti po cijelom zapadnom boji�tu.

Odlu�uje se na defenzivu, ali i na skra�ivanje crte obrane.

zimu provode grade�i upe�atljive obrambene polo�aje

od armirana betona i prvenstveno ispred britanskih polo�aja.

Saveznici vjeruju da iscrpljuju Nijemce, a imaju i novo naoru�anje.

Britanci glavninu 1915. i prvu polovinu 1916.

razvijaju oklopno vozilo sposobno prelaziti rovove i bodljikavu �icu.

Rezultat je tenk, tako nazvan iz sigurnosnih razloga jer su

prvi modeli vlakovima prevo�eni kao vodeni tankeri za Bliski istok.

U Francusku je do kraja kolovoza 1916. preba�eno 16 tenkova.

Idu�i mjesec debitiraju na boji�tu Somme, s promjenjivim uspjehom.

Francuzi gorljivo prigrljuju novo oru�je i proizvode svoje modele:

Schneider,

St. Chamond

i poslije laki Renault, prvi tenk koji ima turet.

Isprva Britancima tenkovi slu�e za izravnu podr�ka pje�a�tvu,

a Francuzi ih prvenstveno smatraju pokretnim topni�tvom.

Svi rani modeli su vrlo spori i mehani�ki nepouzdani.

No laki tenk Renault mnogo je br�i i okretniji.

Nivelle smi�lja koncept kako za jedan dan probiti njema�ku obranu.

Dok englesko-francuske snage dr�e Nijemce sjeverno od Oise,

glavni udarac zadat �e im u brdima i �umama Chemin des Dames,

odmah ju�no od rijeke Oise.

Poslije dugog i razaraju�eg bombardiranja 300 topova,

uklju�uju�i masivne �eljezni�ke, napali bi francuski pri�uvnici

koji automatski idu naprijed kako bi se odr�ala prednost.

Ofenziva treba po�eti u travnju 1917.,

ali Nijemci se u o�ujku prvi povla�e na nove crte obrane.

Iznenadili su saveznike i njihovu tromu po�etku napada

nimalo nisu pomagale brojne zamke koje su Nijemci ostavili.

To povla�enje �ini suvi�nom ofenzivu sjeverno od Oise.

Nivelle ipak insistira na ofenzivi.

Zato Britanci 9. travnja no�u napadaju kod Arrasa.

Ovaj put 3000 topova 5 dana ga�a njema�ke rovove.

Prvi dan nosi spektakularan uspjeh.

Kana�ani zauzimaju uzvisinu Vimy Ridge. Drugih pomaka nema.

60 tenkova vodilo je pje�a�tvo do cilja.

Mnoge tenkove probija protuoklopno streljivo,

a drugi zaglibljuju.

Napad na Chemin des Dames trebao je po�eti isti dan,

ali je odgo�en jer topovi nisu nanijeli dovoljno �tete

i bombardiranje je zato produ�eno.

Francuzi napadaju tek 16. travnja, nakon 9 dana topovske paljbe.

Nijemci znaju za plan i imaju tri dobro utvr�ene obrambene crte,

kao i mnogobrojne pri�uvnike spremne za protunapad.

A izvode ga vrlo djelotvorno.

Francuzi odmah imaju velike gubitke, a napreduju vrlo malo.

Nivelle ustrajno nastavlja do kraja travnja, a �rtve se gomilaju.

Raspada se i medicinski sustav pa ranjenici bez skrbi umiru.

Nakon muka Verduna, Chemin des Dames je posljednja kap za vojnike.

Po�etkom svibnja po�inju pobune

i sve vi�e postrojba odbija izvoditi besmislene napade.

Francuska je vlada najurila Nivellea

a zamjenjuje ga Henri Petain, junak Verduna.

Pobuna se �iri na 16 korpusa.

Petain shva�a da �e se vojska oporaviti samo u defenzivi.

Francuske pobune i njema�ke podmornice koje prijete prekinuti

opskrbu Britanaca, �ine prolje�e 1917. tmurnim za saveznike.

Malo nade ipak se smije�i.

Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave ulaze u rat 6. travnja 1917.

Iako su neizmjeran izvor ljudstva,

mjesecima �e potrajati da zauzmu polo�aje na boji�tu,

iako prvi, koje vodi general Black Jack Pershing, sti�u ve� u lipnju.

Petaina zabrinjava da �e Nijemci iskoristiti stanje francuske vojske

i napasti.

zato tra�i pomo� Douglasa Haiga i njegovih pet britanskih armija.

Moraju napasti kako bi Nijemcima odvratili pozornost.

Haig je ve� planirao operaciju �i��enja belgijske obale.

To mu je temelj za trofaznu akciju.

U napadu u lipnju osvajaju uzvisinu Wyteschaete-Messines.

Pred kraj srpnja slijedi glavni napad, a krajnji cilj je Bruges.

Kad probiju njema�ku obranu, istodobno po�inju pomorski desant

i napad kopnenih snaga uz obalu, kako bi uni�tili njema�ko krilo.

Lipanjski napad priprema se detaljno.

Na ovom poligonu svi britanski, australski i novozelandski vojnici

dobivaju to�ne upute za djelovanje.

Tako�er izvode brojne vje�be.

Prvi put se masovno rabi jo� jedno rovovsko oru�je:

jake nagazne mine.

Ova je upotrijebljena prvoga dana bitke na Sommi godine 1916.

Ali od sije�nja britanski kopa�i tunela marljivo rade

ispod mesinskih brda i do lipnja 1917. postavili su �ak 19 mina.

Mnogi su od njih i kao civili graditelji tunela i mineri.

�im zavr�e tunel, pune ga golemom koli�inom jakog eksploziva.

Vrlo opasan i napet posao.

Stalno oslu�kuju kopaju li mo�da i Nijemci tunele.

Nijemci poku�avaju aktivirati mine ispod britanskih tunela.

Katkad bi se tuneli spojili i u njima se borilo do smrti.

Nakon postavljanja eksploziva, treba ga spojiti na detonatore.

Te mehanizme treba pozorno provjeriti da bi upalili kad treba.

Tunele su i blokirali.

Napada�e treba rasporediti tako da maksimalno iskoriste

�ok prouzro�en minama.

Sve istodobno eksplodiraju u zoru 7. lipnja,

a buka detonacije �uje se �ak u jugoisto�noj Engleskoj.

zatim napada pje�a�tvo.

Omamljeni branitelji brzo su svladani i brdo je osvojeno.

Taj uzorni napad ohrabrenje je za glavnu ofenzivu krajem srpnja.

30 britanskih i 4 francuske divizije napadaju 24 km rovova

nakon 15 dana bara�ne vatre, najdu�e i najja�e na zap. boji�tu.

Napad po�inje 31. srpnja ujutro i prvi rezultati puno obe�avaju.

Ali poslije podne po�inje ki�a koja pada idu�ih 10 dana.

Topni�tvo poreme�uje osjetljiv sustav natapanja u Flandriji,

a daljnje bombardiranje i ki�a ubrzo boji�te pretvaraju u mo�varu.

Blijedi nada za brz proboj i otkazuje se pomorski desant.

Trebalo je zastati da se tlo osu�i,

�to Nijemcima omogu�ava predah.

Kad god bi se napadi obnovili, ubrzo bi uslijedila ki�a.

Uskoro se razvija jo� jedna duga bitka do iscrpljenosti.

Krajolik se sveo na blato i kratere pune vode i mnogi se utapaju.

U tim u�asnim uvjetima moral slabi, ali napadi se nastavljaju.

Nijemce se mora zaokupiti jer postaje o�ito da su Rusi u rasulu.

A Nijemci bi se mogli prebaciti na zapad i napasti jo� krhke Francuze.

Na kraju snaga, Britanci se u studenom bore za Passchendaele,

manje od 10 km od svog po�etnog polo�aja.

U 15 tjedana borbi osvojeno je 106 �etvornih kilometara blata,

a svaka 2 i pol �etvorna kilometra stoje 10 tisu�a �rtava.

Svr�etak tre�e bitke za Ypres ne zna�i i kraj akcija u 1917.

Britanski tenkovski korpus, frustriran neuspjehom u Flandriji,

�eli dokazati da tenk dobiva rat.

Izabiru podru�je daleko od blata Ypresa,

vapnena�ka brda isto�no od boji�ta uz Sommu, regiju Cambrai.

U zoru 20. studenog, 378 tenkova napada bez prethodne bara�e.

U tenku Hilda vodi ih general i zapovjednik tenkovskog korpusa.

Probijaju njema�ke polo�aje, a slijedi ih 6 divizija pje�a�tva.

Do no�i prodiru 8 km. �ini se da je postignut dugo o�ekivan preokret.

U Britaniji crkvena zvona veselo zvone prvi put od po�etka rata.

Preuranjeno!

Idu�eg je dana samo 40 tenkova spremno za akciju,

a Nijemci se pregrupiraju. Do kraja studenog napreduju jo� 3 km,

ali Nijemci zatim kre�u u silovit protunapad

i odbacuju Britance gotovo na po�etne polo�aje.

Na zapadnom boji�tu zati�je tako po�inje kasnije no pro�lih godina.

Saveznici su tmurniji nego ikad.

Poslije Oktobarske revolucije 1917. Rusija vi�e ne sudjeluje u ratu

i Nijemci na zapad prebacuju dodatne postrojbe.

Amerikanci jo� imaju samo simboli�ne snage u Francuskoj,

a Britanci i Francuzi iscrpljeni od ofenziva u 1917., nemaju izbora

nego da u defenzivi �ekaju neizbje�an njema�ki protunapad.

Nijemci usavr�avaju novu vrstu napada,

isku�anu na lsto�nom boji�tu i u protunapadu u regiji Cambrai.

Vode juri�nici posebno uvje�bani da premoste sredi�ta otpora

i napreduju �to je mogu�e br�e u dubinu neprijateljske obrane.

Kratka bara�na vatra prvo izolira pozadinske polo�aje i uni�ti veze.

Nijemci prvi takav udarac trebaju zadati Britancima,

odvojiti ih od Francuza i otjerati na sjever, le�ima prema Kanalu.

Dva im �imbenika idu u prilog.

zgro�en pokoljem u 3. bitki kod Ypresa, Lloyd George

djelomice prekida slanje poja�anja u Francusku.

Haig tako ima manju bojnu snagu nego prethodne godine.

No dogovorio se s Francuzima, kojima tako�er manjka ljudstva,

da preuzme dodatnih 40 km boji�nice ju�no preko rijeke Oise.

To se doga�a u sije�nju, ali treba mnogo raditi na obrambenoj crti.

Polo�aji jo� nisu dovr�eni kada Nijemci napadaju 21. o�ujka 1918.

Gusta magla pogoduje juri�nicima pri napadu u zoru na 102 km crte.

Brzo se probijaju, osim na krajnjem sjeveru.

Na jugu se prerastegnuta 5. armija uskoro povla�i,

a pobjedni�ki juri�nici zarobljavaju mnogo vojnika.

Haig je od Francuza zatra�io da po�ure sa slanjem pri�uvnika. Jesu.

Istodobno je savezni�ki general Francuz Ferdinand Foch

slu�beno imenovan da izbliza koordinira akcije.

Njema�ki prodor usporava.

Juri�nici se umaraju i plja�kaju dobro opskrbljene britanske zalihe.

Prodor je napokon zaustavljen pred Amiensom.

Sve �to su Britanci 1916. osvojili na Sommi, izgubljeno je,

ali i jo� neka podru�ja. Saveznici su pretrpjeli gadan �ok,

ali Nijemci jo� nisu bili gotovi.

Ni tjedan poslije prekida ofenzive, 9. travnja ponovno napadaju

na rijeci Lys, uz belgijsku granicu.

Prve �rtve su Portugalci.

Britanci su najstarijeg saveznika nagovorili na rat u o�ujku 1916.,

prvenstveno da Portugalci obrane afri�ke kolonije od Nijemaca.

Portugal je poslao i mali kontingent vojnika u Francusku.

Opet se uple�e magla i Portugalci su ubrzo razbijeni.

No Nijemci opet nisu uspjeli zadr�ati po�etnu prednost.

Saveznici do konca 4. mj. u�vr��uju obranu i zaustavljaju prodor.

Hindenburg i Ludendorff sad se okre�u na Francuze.

Krajem svibnja napadaju Chemin des Dames u nadi da �e

otjerati francuske pri�uve kako bi opet napali Britance.

Opet ima magle, saveznice juri�nika.

za 4 dana sti�u na Marnu, �to je napredovanje od 48 km.

Prejako je branjena da bi se probili, a ponestaje im i zaliha.

Dvije ameri�ke divizije poma�u obraniti Marnu,

a Nijemci vuku o�ajni�ke poteze zbog ameri�ke brojnosti.

9. lipnja opet napadaju, ovaj put uz rijeku Oise.

No Francuzi sad poznaju njema�ku taktiku

i dopu�taju mali prodor prije nego �to izvedu protunapad na krila.

Nijemci imaju 800 tisu�a �rtava iz svoja 4 napada.

Slabe im i mo� i moral.

Ludendorff ipak �eli jo� jedanput ugrabiti odlu�uju�u pobjedu.

Nagomilav�i 52 divizije, 15. srpnja napada Champagne.

Glavnina francuske obrane se povla�i

i kad ih juri�nici napadnu, ve� je izvan dometa topni�tva.

Francuzi i Amerikanci, na �elu s tenkovima, opet napadaju krila.

Ne uspijeva njema�ki kockarski potez da dobije rat na zapadu

prije nego �to se Amerikanci rasporede.

Ponestaje im ljudstva i nemaju izbora nego povu�i se u defenzivu

i �ekati neizbje�an protunapad.

Preuzeto sa www.titlovi.com