Original subtitles

Gledali ste...

Jaki su dokazi da se Hitler iskrcao u Argentini.

Sreo se sa suradnikom nacista Fritzom Mandlom.

Dr�ao je tvornicu municije. -Ovdje je proizvodio?

Mo�da je gradio �etvrti rajh.

Francuski agent je pored hotela vidio veliku radio-stanicu.

Bez komunikacija nema �etvrtog rajha.

U Grand hotelu se odr�ao balet kome je prisustvovao Adolf Hitler.

Na�ao sam ne�to. -�ta? -Objavu baletske predstave.

Tada je vidio Hitlera. -Ovo postaje sjajno.

Tra�en �ovjek izlazi samo da se sakrije ili stupi u akciju.

Vjerujem da je Hitler ovog puta krenuo u akciju,

tra�io je priliku da se vrati na scenu.

Veteran CIA Bob Baer i istra�itelj ratnih zlo�ina dr John Cencich

preko stotina dokumenata prate Hitlerovo kretanje

iz berlinskog bunkera od travnja 1945. godine.

Podaci govore da je za dvije godine prevalio dug put do Argentine,

i polako se probijao kontinentom do gradi�a u Brazilu.

Izvje�taj FBI navodi da je bio blizu sna�ne antene.

Ako je Hitler bio pored vojnih antena, �ta je smjerao?

To je mala Njema�ka u Brazilu. Koliko je mre�a bila razvijena?

Imam ovdje dokument "�pijuni pohvatani u Brazilu".

Brazilska policija je privela 36 Njemaca, jedan je bio oficir

i vo�a njema�ke �pijunske mre�e u dr�avi Rio Grande,

u kojoj se usput nalazi grad Casino.

To je vrlo zanimljivo.

U Casinu je tokom Drugog rata bilo njema�kih �pijuna.

Sistem komunikacija nacisti su mogli da koriste i poslije rata.

U Casinu je tokom rata bilo njema�kih �pijuna, imao je mre�u.

Ako na�emo dokaze postojanja komunikacija,

tu je mogao da se pojavi i po�ne da djeluje.

Bob tra�i gdje se nalazio napredni sistem komunikacija

koji izvje�taj FBI o Hitlerovom boravku u Brazilu spominje.

Ovaj dokument navodi precizne podatke.

Vodi nas korak po korak.

Hajde da ga poslu�amo i otkrijemo je li to�an.

Da li je zaista postojala antena na mjestu koje izvje�taj navodi?

Sigurno je uni�tena za ovih 70 godina,

ali svejedno mo�emo da pratimo izvje�taj

i vidimo �ta �emo na�i. Hajde da na�emo toranj.

Tim Kennedy, specijalac Gerrard Williams, novinar

CASINO, BRAZIL

Obja�njen je put do komunikacijskog tornja. Kao na mapi s blagom.

Treba da na�emo X koje ozna�ava mjesto. -Da.

Tu �emo onda na�i veliko blago.

U Casinu, Tim Kennedy, ameri�ki specijalac i njegov prevoditelj kre�u u potragu za komunikacijskim tornjem.

Dou�nik je dao jasna uputstva gdje se nalazi taj toranj.

"Od hotela skreni prvim bulevarom desno."

Casino je grad pravih ulica

koje vode na sve �etiri strane svijeta.

Zato mo�emo da pratimo izvje�taj jer se ulice nisu mjenjale.

Iza�li smo iz hotela i idemo prvom ulicom lijevo.

Opisana je kao uska ulica.

Pi�e, "Poslije pet do sedam minuta hoda, vidjet �ete ure�aj." Da.

Hodamo pet minuta. -Da.

Sti�u do bloka gdje su izgra�ene suvremene ku�e.

Hod od pet do sedam minuta dovodi nas do ovog bloka. -Da.

Propali smo. Iznad onoga �to tra�imo podigli su ku�e.

Sve tajne su zatrpane slojevima dozvola,

najmova, brojnih stanara i vlasnika.

Krenut �u od vrata do vrata da razgovaram sa ljudima.

Istra�ujemo povijest ovog kraja.

Ovo je bio ruralni kraj. Isparceliran je prije 10 godina.

Plac je pripadao jednoj osobi a kasnije je isparceliran.

Podjeljen je na manje. -Da.

Vlasnik je bila jedna osoba?

Da, �ivio je u ku�i na uglu.

Vidite da je ku�a druga�ija. -Veliko vam hvala.

Poslije prvih razgovora... -Hvala vam.

Odmah smo shvatili... Ova ku�a? -Da.

Tra�imo jednu osobu.

Nekada�nji vlasnici ove ku�e dr�ali su �itav kraj.

Tim se nada da sada�nji vlasnik zna ne�to vi�e.

Dobar dan. Mo�emo da popri�amo? Ja sam Casemiro. -Guillermo. -Tim.

Istra�ujemo povijest ovog kraja.

Njegov djed je kupio ovu ku�u negdje 1950-ih godina.

Kupili su je od Njemaca.

Njegovi su ku�u kupili od Njemaca? -Da.

Pomislio sam da smo mo�da na pravom mjestu.

Da li je �iv netko od va�ih, iz vremena kad je ku�a kupljena?

Da, moja tetka, koja je vlasnica. Ona �e znati vi�e.

Mogu da je pozovem, ovdje je. -To bi bilo divno.

Ovo je moja tetka. -Drago mi je.

Gerrard dolazi da razgovara sa tetkom vlasnika

koja je bila mlada �ena kada je ku�a kupljena.

Kako je izgledalo imanje kada je va� otac kupio ku�u?

Sve okolo je bilo prazno.

Okolo je zemlja bila pusta, nije bilo drugih ku�a.

Jeste li na�li kablove, �ice ili antene oko imanja?

Ne, ni�ta. -Ni�ta nisu na�li.

�ta znate o prethodnim vlasnicima ku�e?

Znam da je bio Njemac. Kasnije se �u�kalo da je bio nacista.

�ovjek koji je ovdje �ivio navodno je bio nacista.

Kad je njen otac kupio ku�u

zatekao je u ku�i �asopise o njema�koj armiji.

Fotografije tenkova i Hitlera.

Kada se va�a obitelj uselila na�la je nacisti�ke predmete?

Da.

Trebalo je da potvrdim pri�u o�evica, a u�inili smo mnogo vi�e.

Dokument FBI odveo me je do ku�e koja je pripadala nacisti.

Sje�ate li se imena ljudi koji su bili prvi vlasnici ku�e?

Prezivali su se Sander.

Sander. -Da.

Tais, �uje� li me? -Da.

Mi smo u ku�i u Casinu, koja je po�etkom 1940-ih

bila u vlasni�tvu Sandera ili njihove obitelji.

Gerrard zove dr. Tais Capelo,

Povjesni�arku koja istra�uje naciste u Brazilu.

Da, imam dosije o Sanderu, pripadniku nacisti�ke stranke.

Govori o njegovom u�e��u u sumnjivim aktivnostima.

Zna� da je bio nacista?

Da. Osnovao je radio sa jo� jednim �ovjekom.

To je odli�na informacija. Hvala.

Sad znamo da je vlasnik bio povezan sa nacisti�kim obavje�tajcima.

Ku�a se nalazi na re�enom mjestu i pripadala je nacisti�kom �pijunu.

Prona�li smo zlato.

Tad nije bilo satelita. Kuriri nisu bili dovoljni.

Hitler je morao imati pouzdana sredstva komunikacije.

Bob i John razmatraju rezultate istrage na osnovu dokumenta FBI

koji navodi da je Hitler bio blizu sna�ne antene u Casinu,

dvije godine poslije navodne smrti.

Pratili smo uputstva iz dokumenta i stigli do ku�e.

Vlasnici te ku�e bili su Njemci, nacisti.

U ku�i su na�eni nacisti�ki predmeti a sad saznajemo da je vlasnik

bio uhi�en, ni manje ni vi�e nego zbog �pijuna�e.

Dokazi se mno�e.

Ovakva potvrda informacije stare 70 godina je velika stvar.

U Casinu je postojala razgranata mre�a nacisti�kih �pijuna.

Hitler je tra�io takvu sredinu.

Hitler je i�ao na sjever i imao je mogu�nost komunikacije,

ali radio je samo po�etak svega.

Govorimo o 1947. godini. Bio je zdrav.

Ne smije da se pojavljuje javno. Zato �ta radi?

Nije mogao da krene u osvajanje svijeta iz Casina. �ta je smjerao?

Postoji li u dokumentima ne�to �to govori �ta je planirao?

Vode�i se idejom da je Hitler bio u Brazilu 1947. godine

i da je i�ao na sjever �ele�i da povrati mo�

Bob i John u dokumentima tra�e gdje je mogao da ode.

Recimo, evo dokumenta od 22. svibnja 1948. godine.

Dokument ka�e da je Hitler u Kolumbiji, u Bogoti.

Hitler, dva njema�ka fizi�ara i dva pilota stigli su avionom.

Donijeli su tajne planove za raketu V-3

i kompletne podatke o njema�kom atomskom istra�ivanju.

Sletjeli su avionima na pistu u Bogoti.

Potom su piloti spalili avione i potopili ih u obli�nju mo�varu.

Eto odgovora na pitanje �ta bi lu�ak uradio da se vrati na vlast.

Hitler sti�e sa atomskim fizi�arima, spaljuje avione

i nosi planove za V-3 i atomske bojeve glave.

Ovo podi�e napetost.

Njema�ka je 1939. zapo�ela tajni projekt atomskog oru�ja.

Zadatak je povjeren najboljim svjetskim nau�nicima.

Tisu�e njih su poslije rata radili u ameri�kom programu.

lako obavijen tajnom, bombarder za napad na Ameriku i V-3

bili su mo�na oru�ja dometa od vi�e tisu�a kilometara.

Pogledaj kartu. Tu je Kolumbija.

Koliko znamo iz planova,

V-3 je mogao da prije�e 3.200 km i pogodi SAD.

Je li to fantastika? Jest.

Ali Hitler nije �elio da bude seoski starje�ina u Argentini.

�elio je da napadne najve�eg neprijatelja, SAD.

SAD su slomile Tre�i rajh

i �etvrti rajh je mogao da nastane samo poslije pobjede nad SAD.

Mo�da ova pomisao izgleda potpuno sumanuta,

ali da smo prije 11. rujna pri�ali o mogu�nosti

otmice ameri�kih aviona i ru�enja Trgovinskog centra, odbacili bi je.

FBI je odbacio te izvje�taje.

Planira se mnogo napada na SAD a mali broj njih se ostvari,

ali to ne zna�i da ih na�i neprijatelji ne smi�ljaju.

Imamo konkretnu informaciju. Stigli su i potopili avione.

Volio bih da sam u Kolumbiji.

Ako tamo na�emo bilo �ta �to �e potvrditi ovaj izvje�taj,

pri�a je krupna i �elim osobno da se uvjerim.

BOGOTA, KOLUMBIJA

Ovo �e biti presudno. Drago mi je �to te vidim.

Visoko iznad ogromne Bogote,

Bob i John se nalaze sa Timom i prevoditeljem

da zapo�nu potragu za avionom kojim je Hitler navodno do�ao

samo 3.200 km od granice Sjedinjenih Dr�ava.

Nisam znao da se grad ovoliko pro�irio. -Mnogo se izmjenio.

Prije 60, 70 godina izgledao je sasvim druga�ije.

�itav ovaj dio grada nije postojao, tu je bilo samo rastinje.

Ali kako je grad rastao

Ijudi su isu�ivali i nasipali mo�vare

da naprave mjesta za izgradnju ku�a i puteva.

Bit �e te�ko na�i tu mo�varu.

Tra�imo iglu u plastu sijena. Okrenut �emo se dokumentima.

Moramo vidjeti gdje da tra�imo, ili koja mjesta da isklju�imo.

I da na�emo avion. Sigurno je imao infrastrukturu.

Nije do�ao kao turista pomiren sa sudbinom. Ne�to je planirao.

Hitler je bio oportunista, a Kolumbija je bila dobra �ansa.

Kolumbija je do 1948. godine ve� �itavo desetlje�e bila u kaosu,

politi�kim nemirima i ekonomskoj krizi ''La violensija'',

izazvanoj napeto��u izme�u dvije vode�e stranke.

U zemlji su buknuli nemiri koji su zahvatili i Bogotu

i odnjeli preko 180.000 �ivota.

To je bila ludost, ali on je tra�io kaos koji je u Kolumbiji vladao.

Zastra�uju�e. Ali moramo na�i dokaze da je zaista bio ovdje.

Ako na�emo avion bit �e sjajno. -Moramo mnogo da kopamo.

Bogota se prostire na 1.550 km2

pa tim odlazi u Gradski urbanisti�ki zavod. -Evo ga.

Nalaze se sa direktorom H. Rikonom

u nadi da �e znati gdje je bila mo�vara u kojoj je potopljen avion.

Tra�imo odre�enu oblast.

Znamo izvjesne podatke.

Nalazila se ispod 68. avenije ili ulice,

u mo�vari Santa Marija, u kraju La Florida.

Ovo je 68. ulica. Odatle idemo na dolje.

Ovdje se nalazi Santa Marija.

Ovdje je mo�vara Santa Marija del Lago. -Ovdje? -Tako je.

Ima li jo� jezera ili mo�vara sa tim imenom? -Ne.

Nalazi se ispod 68. ulice i zove se Santa Marija. -Kao jezero.

Fantasti�no.

Na dobrom smo tragu. Tko je bio vlasnik 1948?

Pored jezera je bio ljetnjikovac Alfonsa Lopeza Pumareha,

predsjednika Kolumbije.

Nacisti su uvijek imali bogate i uticajne pomaga�e

koji su koristili svoju mo� da im pomognu.

Tako su radili u celoj Ju�noj Americi a sada to nalazimo i u Kolumbiji.

Jeste li �uli pri�e o poku�aju da se ne�to sakrije u mo�vari?

Slu�ao sam kao dijete.

�ivio sam nedaleko od mo�vare.

Pri�alo se da je davno tu potopljen avion.

Kakav avion? -To je bio mit... Tako se pri�alo.

Nije prazna pri�a. Nema pri�a o avionu u jezeru kraj moje ku�e.

Do danas nitko nije poku�ao to da istra�i.

Ne�ete sletjeti na livadu i potopiti avion �tosa radi. Nikako.

Iako se to dogodilo prije 70 godina ovo je ogroman prodor.

Mogu�e je da je Hitler 1948. do�ao u Kolumbiju i potom nestao.

Ovdje ne�ega ima, zaista.

Ovo je prava mo�vara. -Jeste.

Dolaze do mo�vare Santa Marija

gdje je prema dokumentima i glasinama Hitler do�ao avionom,

koji je potom zapaljen i potopljen u mo�varu.

Slu�ali smo pri�e o avionima potopljenim u mo�vari.

Do ameri�ke granice ima sedam dana vo�nje.

A odavdje je SAD prijetila atomska bomba.

Jesi tra�io ne�to staro 50 godina?

Da, nestale avione. U istoj sredini.

Timu se pridru�io Reagan Lipinski, mornari�ki geometar.

Doneo je najsuvremeniji sonar koji daje slike u realnom vremenu.

Rije� je o malom avionu. -�elik je ostao i ako je spaljen. -Ne�to je tu.

Regan je najbolji u svom poslu, veliki je stru�njak.

U blatnjavom jezeru mo�e da na�e predmet veliki par centimetara.

Dok John istra�uje nacisti�ku mre�u koja je pomogla Hitleru...

Vidimo se kasnije.

Ostatak tima �e sonarom istra�iti hektar mo�vare

u potrazi za potopljenim avionom. -Idemo. Na posao.

Imamo Reagana i tehnologiju i vidjet �emo ima li ne�ega u vodi.

Ho�u da na�em na�u metu.

Ubacili smo sonar.

Mo�varu ispunjava gusto rastinje,

pa tim ne koristi motor ve� konopce.

Je li brzina dobra? -Je.

Kad ne�to tra�ite morate biti uzbu�eni.

Vidim korjenje stabala.

Napeti ste i uznemireni, ustreptali.

Ovdje vidim ne�to malo.

Na�i �emo ne�to na dnu ove mo�vare.

Na drugom kraju grada John se nalazi sa D. Bonitezom,

poznavateljem povijesti kolumbijske avijacije. -Dobar dan. Kako ste?

Ne�e sletjeti avionom u zemlju gdje nema nacisti�ke mre�e

koja �e pomo�i obavje�tajnim podacima i logistikom.

Prilikom istra�ivanja otkrili smo avio-kompaniju SCADTA

koja je navodno bila povezana sa Njema�kom.

Volio bih da saznam ne�to vi�e o SCADTA.

Kolumbija je imala velike probleme sa transportom.

Kolumbija je imala probleme sa transportom.

Zato je vlada osnovala kompaniju koja je to trebalo da re�i.

Kolumbijsko-Njema�ko avio-dru�tvo SCADTA

osnovali su 1919. njema�ki piloti koji su do�li poslije Prvog rata.

Trebalo je da prevozi ljude i robu �irom Kolumbije

ali izrasla je u drugu avio-kompaniju u svijetu.

Da li su nacisti imali neke veze sa ovom kompanijom?

Herbert fon Boin je optu�ivan da je bio nacista.

Herbert fon Boin. Bio je Njemac i sumnji�ili su ga da je nacista.

�ta je bilo s njim? -Ovdje je imao obitelj.

Zna�i da je ostao u Kolumbiji? -Da.

Kad je umro? -1973. godine.

Sahranjen je ovdje na njema�kom groblju.

Herbert Boin je radio sa avio-kompanijom SCADTA.

Sumnjalo se da je �lan nacisti�ke partije.

To zaista zvoni na uzbunu i mora se dublje istra�iti.

Tim odlazi na njema�ko groblje na kome Herbert Boin po�iva.

Pukovnik Boin. -Da, vidim.

Na�li smo pukovnika Boin, ali mene mu�i jedno pitanje.

Da li je zaista bio povezan sa nacistima u Njema�koj.

Ro�en je u istoj oblasti

gdje i Josef Goebbels.

Josef Goebbels? -Da. -Onaj Josef Goebbels

koji je bio u bunkeru sa Adolfom Hitlerom? -Da.

Svakako su bili povezani.

Veza postoji. Kao dijete, i�ao je sa Goebbelsom u �kolu.

Goebbels je bio ministar propagande.

On je �ovjek zaslu�an za provo�enje Holokausta.

Klju�ni �ovjek.

Da li je SCADTA radila i 1940-ih godina?

Ne. Kolumbijski predsjednik je uhitio naciste.

Dakle, predsjednik je uhitio ljude za koje se smatralo da su nacisti?

Je li tako? -Da.

Po�etkom 1940-ih Kolumbija je pristupila Saveznicima.

Tada je kolumbijski predsjednik uhitio mogu�e naciste.

Samo trenutak. -Dobro.

Mo�vara Santa Marija, gdje je tim sada oti�ao... -Da.

Predsjednik je tu imao ku�u.

Za�to bi, za ime svijeta, sletjeli na posjed

predsjednika koji ih uhi�uje i zatvara? -Nema nikakve logike.

Ne istra�ujemo pravu mo�varu.

Predsjednik je uhitio i zatvarao ljude koji su bili nacisti.

Da su sletjeli na njegovo imanje upali bi u klopku.

Treba da tra�imo drugdje i da javimo timu da to nije mjesto.

Svakako to nije ovdje. -Odmah se vra�am. -Dobro.

Istra�uju�i izvje�taj FBI da su nacisti pomogli Hitleru u Kolumbiji

John je otkrio ne�to va�no

�to mo�e da izmjeni tok potrage u obli�njoj mo�vari.

Bobe, ovdje John. -Zdravo. -Evo �ta smo saznali.

Jedno je sigurno. Zemlja na kojoj ste sada

i gdje je Hitler navodno sletio sa jo� nekolicinom nacista,

bilo je imanje kolumbijskog predsjednika i nije prava lokacija.

Saznali smo da je predsjednik uhitio naciste.

To nam je otvorilo o�i. Ne bi sletjeli tamo.

To nije prava lokacija. -Sla�em se.

Svakako su �eljeli da izbejgnu rizik, a to ovdje nije bio slu�aj. -Da.

Izvje�taj spominje Santa Mariju,

ali moramo da istra�imo druge mo�vare ispod 68. ulice.

Vrati se arhivi i ponovo prou�i dokumenta.

Potra�i druga mogu�a mjesta slijetanja pa �emo ih razmotriti.

U redu. -�uti �emo se. Zdravo.

John se vra�a u Urbanisti�ki zavod u Bogoti da potra�i mjesta

gdje mo�e biti mo�vara koju spominje dokument FBI.

Moj zadatak je da budem temeljan.

Ovaj dokument je preveden i poslat FBI.

�elim da pogledam originalnu verziju na �panjolskom, ne prijevod.

Da vidimo da li smo ne�to propustili.

Imam problem da ne�to prevedem i razumijem.

Najbolje da vam pro�itam ovu re�enicu na �panjolskom.

Avioni na uzleti�tu u La Floridi,

u tom �asu napu�tenom,

ispod 68. ulice u Santa Mariji.

Imamo dvije mogu�nosti. Imamo put 68.

Sve ovo je ispod njega. Ili kraj 68. ulice.

Ili kraj 68. ulice.

Dobro. Dakle... �ekaj malo. Kraj 68. ulice?

Kraj, da. -Ne razumijem.

Rije� glasi "ispod".

Zna�i, rije� "abajo" mo�e da zna�i i " na kraju ulice"?

Da, " na kraju".

Ponekad rije� mo�e imati vi�e zna�enja.

"Tiempo" zna�i vrijeme i vremenske prilike.

�panjolska rije� "abajo" ne zna�i uvijek "ispod".

Mo�e da zna�i i" na kraju 68. ulice".

Dobro. Dakle, ako sam dobro shvatio,

ako po�emo do kraja 68. ulice... -Tako je.

Zavr�it �emo u La Floridi.

Gle �uda! Na kraju ulice nalazi se mo�vara La Florida.

I nju dokument spominje.

Da li je mogu�e isploviti tu �amcem?

Ne, to je za�ti�eno podru�je zbog o�uvanja vrsta.

Ali ako budemo odlu�ni, a to umijemo, da li je mogu�e...

Ne. -Nemogu�e je.

Ne. Ne�e biti lako, ali po svaku cijenu moramo da isplovimo �amcem.

Bob �ini sve da timu osigura pristup za�ti�enoj mo�vari.

Ako dokument FBI ne grije�i,

u mo�vari se nalazi avion kojim je Hitler stigao u Kolumbiju.

Znam da je podru�je za�ti�eno, ali moramo da u�emo. Hvala.

Evo ga. Park La Florida.

Bob, Tim i geometar Reagan Lipinski idu u mo�varu La Florida.

Izgleda da smo stigli.

Da, gospodine. U redu. Imate dozvolu da u�ete.

Hvala vam. Ulazimo.

Dobili su dozvolu da istra�e vode mo�vare,

ali imaju samo 12 sati.

Pronalazak aviona �e mnogo zna�iti

u smislu potvrde izvje�taja ameri�ke vlade

da je Hitler stigao u Kolumbiju i nestao 1948.

Ovo ve� ima vi�e smisla. -Da. Vidi aerodrom.

Znamo da je pored bila pista koja je danas izgleda aerodrom.

Dovoljno je blizu da dovuku avion do vode.

Mjesto je zaba�eno, daleko od grada.

Po meni ova lokacija mnogo vi�e obe�ava.

Mali avion koji slije�e u La Floridi ne bi pobudio zanimanje.

Ljudi bi primjetili spaljivanje i potapanje aviona,

ali ovo je ruralno podru�je.

Ja bih ovdje spalio avion i gurnuo ga u vodu.

Kako �emo? -Ova tri otoka �ine savr�en pravokutnik.

Idealno je za pretra�ivanje u pravoj liniji.

Kad zavr�imo jednu stranu otokaa, prelazimo na drugu.

Ponovo �emo istra�iti u pravoj liniji do aerodroma i natrag. -Dobro.

Da zapo�nemo pretragu. -Mo�e.

Tim i Reagan spremaju sonar za po�etak istra�ivanja,

dok Bob koordinira sa obale.

Sonar je uba�en i povezan.

Ubacili smo sonar u vodu i zapo�injemo pregled.

U redu.

Vidim liniju obale.

Pretra�ujemo ovo podru�je �irine 19,5 m sa obje strane.

Pogledaj. -Ni�eg nema. -Da.

Ovo je panj na obali.

Kako izgleda? -Zasad ni�ta. �ini se da ni�eg nema.

Pretra�ujemo u pravoj liniji ali zasad ni�ta ne nalazimo.

Ipak, ozbiljna istraga zahtjeva strpljiv rad.

Jo� 20 m do kraja. -Mo�emo da se okrenemo

i idemo dokle kabel dozvoljava, pa nazad.

Pregledali smo prvu polovinu podru�ja.

Sada prelazimo na drugu.

Evo prve anomalije. Ovdje.

Ne bih odmah stao, ali ovo je djelo ljudskih ruku. -Savr�eno okruglo.

Pogledaj ovo! Ovdje bi trebalo da zaronimo.

Sveca mu! -Idemo dalje, ne stajemo.

Ovo je veliko. Pogledaj.

Svakako je nekakav ram.

Ovo je veliko. Mo�da je kostur trupa aviona.

Bobe, dolazimo da razgovaramo. Na�li smo ne�to zanimljivo. -Dobro.

Mo�da smo prona�li dio krila.

Nevjerovatno. Mo�da smo na�li ono �to tra�imo.

Ne�e� vjerovati. -Jesi li spreman? -Da.

Samo gledaj.

Vidi ti to! -Da. -Veliko je.

Dugo je �est, �iroko tri metra. -Da.

Ni�eg drugog nema. A ovdje ne bacaju otpad.

Ali je samo anomalija dok je ne izvu�e� u �amac.

Moramo da zaronimo, da vidimo i uvjerimo se.

Ovo sam �ekao. Ti si svoje obavio, sad ja nastupam.

Mora� da vidi� slike, fantasti�no je.

Ako ne vjeruje�, uvjerit �e� se. Evo. Pogledaj.

Tim razmatra snimke sonara, mogu�e ostatke aviona

kojim je Hitler do�ao u Kolumbiju, kako navodi izvje�taj FBI.

Spremni smo. Sonar je uklju�en. -Mo�e da krene.

Imaju dozvolu za jo� samo �etiri sata u mo�vari,

pa se Tim Kennedy sprema da zaroni u mutnu vodu.

Poku�at �u da snimim, da bolje vidimo. -Dobro.

Sa Timom �e zaroniti ronilac Matt Morou i Reagan Lipinski.

Da krenemo na posao.

Popodne je. Temperatura naglo pada i gubimo dnevno svjetlo.

Dakle, kad na�emo predmet vidjet �emo kako �emo ga izvu�i.

Mo�da �u na�i fizi�ki dokaz da je Hitler bio ovdje

i �ivio u Ju�noj Americi. Vrijeme je da zaronimo.

Tri, dva, jedan.

Zaronili smo u vodu koja je mutna, tamno sme�a i tamno �uta.

U�asno. -Da, grozno je.

Vidljivost je bila slaba ili nikakva.

Ni�ta nismo vidjeli do samog dna. To su najgori uvjeti za ronjenje.

Stojim na njemu. Rije� je o ne�em zaista velikom.

Mo�e� li da vidi� oblik? -Pravokutno je.

Metalno je ali ne mnogo te�ko jer se pomjera poda mnom.

To je oblik krila. -Ne znam. Vidljivost je nikakva, ne vidimo.

Moramo bolje da pogledamo. Ogromno je.

Prekriveno je muljem a vidljivost je mala.

Te�ko �emo vidjeti i zaklju�iti �ta je to�no.

Ovo je aluminijum. Po�eli smo da nalazimo dijelove metala.

Vidjeli smo dijelove zakivaka.

Izvukli smo ih na povr�inu da vidimo �ta je to to�no.

Ovo je drvo. -Zna� �ta je ovo? Dok.

Dakle... Bjesan sam.

Sunce �e za�i za 15 minuta. Moramo da izronimo.

Razo�arani smo, nismo na�li ono �to smo o�ekivali.

Do�li smo do nigdje, a to frustrira.

Bobe, ovdje Tim. Zaronili smo. Nije ono �to smo o�ekivali.

Vratite se. Sunce zalazi i izgleda da se vrijeme kvari.

Moramo da prekinemo, ali mislim da je avion tu.

Istragom smo potvrdili mnogo navoda iz izvje�taja,

ali moramo da sagledamo sve dokaze, ne samo jedan trag.

Ovo smatram sa stanovi�ta obavje�tajca, gledam �iru sliku.

Nema nikakvih dokaza da je Hitler umro u bunkeru,

ali imamo, bez imalo sumnje,

vi�e dokaza da je Hitler pobjegao nego da je umro.

U Berlinu smo otkrili nepoznati tunel. -Pogledaj.

Vodi do aerodroma Tempelhof odakle su uzleteli avioni.

Da sam htio da izvedem Hitlera iz Berlina, uspio bih. Tvrdim ti.

Odveo bih ga u �panjolsku. U �panjolskoj smo na�li jo� dokaza...

Je li to uklesana svastika? �ali� se!

Otkrili smo manastir gdje je bilo o�evidaca.

Ovdje je, svojim o�ima, vidio Hitlera. -Bio je ovdje? -Da.

U Vigu u �panjolskoj mogao je lako da se ukrca na podmornicu.

�ta je bilo s podmornicom? -Ne znaju.

U Argentini smo prona�li nevjerovatno obilje dokaza.

Potopljene podmornice, ku�a u Barilocheu sa tajnim bunkerom,

Hitlerov susret u hotelu Eden sa nacistom, proizvo�a�em municije.

Odatle je izgleda oti�ao u d�unglu gdje smo prona�li ku�e...

Nacisti�ke predmete. Ku�e su podignute za nekog va�nog.

Kada se ponovo pojavio, imao je naizgled sulude planove.

Pad Berlina nije bio kraj nacisti�ke ideologije.

Nisu mislili da stanu.

Zadovoljan sam rezultatima. Je li mogao da do�e ovdje?

Svakako. Tim je sakupio dokaze koji to potvr�uju.

Ovdje smo na�li vi�e dokaza nego u bunkeru.

Na po�etku istrage bio sam veoma skepti�an.

Nisam nimalo sumnjao da je umro u bunkeru.

Sumnjam da je Hitler tako lako digao ruke. Za�to ne bi umakao?

I�ao je na veliki rizik s malo nade. Kao uvijek.

Iskreno, zapanjen sam �to su povjesni�ari dozvolili

da vjerujemo u pretpostavku uz koju sam �ivio.

O�ekivalo se da vjerujemo u to, ali na osnovu �ega?

Povijest tvrdi da je Hitler umro u svom bunkeru.

Uz dokaze koje sam otkrio, tvrdim da to nije to�no.

Povijest nije utvr�ena kako mislimo. -Da.

Nikad ne�u prestati da tragam za istinom.

Nikada nisam prihvatao �injenice zdravo za gotovo.