All language subtitles for Centennial_-_00_-_Only_The_Rocks_Live_Forever_Pt_1

www.titlovi.com

Pozdrav. Ja sam James Michener.

A ti vrhovi su dio veli�anstvenog
planinskog lanca zvanog Stjenjak.

Granitni divovi koji su bili
dio ove zemlje oduvijek,

koji simboliziraju snagu
i slobodu na�e nacije.

pretpostavljam da je moj glavni
razlog za pisanje knjige "Centennial"

bio pitati nas, vas i mene,

jesmo li svijesni �to se doga�a
upravo sada, ovoj zemlji koju volimo,

ovom tlu
o kojem �ivotno ovisimo.

To je roman, naravno,

i njegovi likovi
i scene su imaginarni.

Ali postojali su francuski traperi
iz Kanade,

kao �ovjek koji
se nazivao Pasquinel.

Bilo je planinskih ljudi iz �kotske kao
�ovjek imenom Alexander McKeag.

Postojao je zlatar u St. Louisu
kao Hermann Bockweiss,

vojni �asnik
kao Maxwell Mercy,

zapovjednik paravojske kao
Frank Skimmerhorn,

vo�a puta iz Teksasa
kao R.J. Poteet,

i odre�eni pozadinski doga�aji
i likovi su stvarni.

U 1820-ima i '30-ima,
gor�taci traperi su odr�avali

godi�nja okupljanja (Rendezvous)
u Stjenjaku.

1851 godine, bio je veliki
skup u utvrdi Laramie

kada se 10,000 indijanaca okupilo
da prihvate sporazum sa na�om vladom.

1864, g., bio je pokolj

koji je do ovoga dana jedna
od najve�ih tragedija na�e nacije.

I isto desetlje�e je vidjelo velika
vo�enja stoke na sjever iz Teksasa

Stoka �e donijeti potrebu
za gradom.

Gradom kao onim
kojeg sam ja nazvao Centennial.

Ovo je pri�a o tom gradu.

To je velika pri�a

o ljudima koji su pomogli u�initi
ovu zemlju onakvom kakva je,

i o zemlji koja �ini
ljude onima �to oni jesu.

I to je pri�a o vremenu.

Ne samo kao zapis
nego isto tako i podsjetnik.

Podsjetnik smo da tokom nekoliko
godina koje su darovane svakome od nas,

mi �uvari zemlje.

Mi smo, istovremeno,
�uvari svojega naslije�a,

i nosioci svoje budu�nosti.

Ostanite s nama u
velikoj pustolovini o ameri�kom zapadu.

Kada je Zemlja ve�
bila drevna,

dobi neshvatljive �ovjeku,

doga�aj ogromnog zna�aja
dogodio se u podru�ju

koje �e kasnije biti poznato
kao Colorado.

Prije milijardu i sedamsto
miliona godina,

nezaustavljiva sila provalila
je kroz koru i stvorila stijenu podloge.

Taj kamen izdr�ati �e
do ovoga dana.

Na njemu �e nastati
planine u nizu.

Preko njih
lutati �e rijeke.

Divlje, nedisciplinirane, nasilne
arterije �ivota

koje su dio beskrajnog ciklusa
stvaranja i ru�enja,

ispiranja starih naslaga

i polaganja novog kamena,

koriste�i iste materijale
opet i opet.

Do godine 15 000 prije Krista,
glavne osobine

zemlje oko onoga �to �e postati
Centennial bile su uglavnom odre�ene.

Nekoliko milja na sjevero-zapad
bila je o�tra litica,

le�aji vapnenca puno starijeg
od Stjenovitih Planina.

Na zapad i blago na jug bila je
zaobljena planinska dolina

gdje su grumeni zlata bili odvajani
od stijena djelovanjem ledenjaka,

i skriveni na dnu toka.

jo� jedno osobito mjesto
bilo je na zapadnoj obali

lutaju�eg, blatnjavoga potoka
gdje �e Centennial nastati.

Mala podvodna spilja koja
mo�da nikada ne bi bila prona�ena

osim zbog ubojstva po�injenog
11 000 godina nakon njenog nastanka.

I kona�no, tu je rijeka.

Tu�na, zbunjena,
nikakva rijeka,

pje��ano dno
lutaju�e primisli.

Njezino ime je ravno
kao i njen izgled.

Rijeka South Platte.

Ipak nakratko,
bila je autocesta imperija.

Bila je razlog
uzbudljive avanture

i sredstvo prema kojemu
su pustolovi �ivjeli.

I tako je pozornica postavljena,

zemlja je postala dom
�ivih bi�a.

Jedno od najdra�ih i najtvrdoglavijih
od svih stvorenja

do�lo je obitavati
u potocima Kolorada.

Jedno od najsmrtonosnijih i najstra�nijih
na�lo je uto�i�te u kamenitim skrovi�tima.

Konj se vratio na nepregledne ravnice
koje su bile njegovo mjesto podrijetla.

I vrsta bizona do�la je iz Azije

lutati podru�jima koja
�e jednoga dana biti Centennial.

Ta dlakava zvijer postat �e sredi�te
kulture ameri�kih indijanaca,

nomadskih ljudi koji su migrirali
iz Azije prije 12 000 godina

i ostali razviti
primitivni dru�tveni poredak

i duboko po�tovanje
prema zemlji.

U godini 1756.,

rascjepkana skupina plemena koja
su se nazivala samo "Na�i ljudi",

suo�ila se sa velikom krizom.

Indijanci koji su ih okru�ivali
imali su konje,

koji su ih �inili pokretljivijima
u lovu i mo�nijima u ratu.

Rat izme�u razli�itih plemena
velikih prerija bio je

vrsta opasne igre �esto
rezultiraju�i smr�u.

Ono �to je bilo bitno bilo
je pokazivanje hrabrosti.

Hrabrost se pokazivala dodirivanjem ili
udaranjem neprijatelja rukom ili oru�jem,

praksom koja �e kasnije postati
poznata kao brojanje udaraca.

Ali najhrabriji od svih �inova

bio je da ratnik sputa sam
sebe i suo�i se sa naprijateljem.

Privezan za zemlju bizonovom ko�om
i sa svojim vlastitim zavijetom

da se bori koliko god
mu snaga traje.

Zbog svoje hrabre geste
prema neprijatelju,

taj �in bi gotovo sigurno
zavr�avao ratnikovom smr�u

i provodio se samo pod
o�ajni�kim okolnostima.

Za na� narod godina
1756. bila je takvo doba,

jer nisu imali konje i znali su
da ne mogu dugo pre�ivjeti bez njih.

Moj otac...

Ja sam tvoj otac.

Moj pravi otac,
gdje je on?

On odlazi.

Za�to? Gdje je?

Slu�aj me.

Samo stijene �ive vje�no.

Samo kamenje �ivi vje�no.

Sivi Vuk�e. Moj otac.

Ja sam sada tvoj otac.

Ovaj maldi indijanac imao je 9 godina
kada se prvi put susreo sa smr�u.

Bila je to stvar koju
nije mogao shvatiti,

ali s kojom �e se nau�it suo�iti
bez straha.

Nisi pribavio ni�ta konja?
-Ne.

Onda je moj otac umro
ni za �to.

Podnevno Sunce se
vezao.

Odbrojao je mnogo udaraca.

Ponosan sam �to
mi je on bio brat.

Ti mo�e� biti ponosan
�to ti je bio tac.

I oboje se mo�emo nadati
umrijeti takvom smr�u.

Samo stijene �ive vje�no.

Zvao se Hromi Dabar,

i bilo mu je su�eno postati
velikim vo�om

u vrijeme kada se sila koju
indijanci nisu mogli zamisliti

polako neizbje�no primicala
prema njima.

Sila koja �e promijeniti njegov
na�in �ivota zauvijek.

Kako se stolje�e primicalo kraju,

Hromi Dabar ga je pro�ivio
polovicu

i vidio mnoge stvari,

a sada mu je bilo re�eno
da �e vidjeti boga.

Nije on bog. On je �ovjek.

Kre�e se kao bizon,
kao da posjeduje preriju.

I vukovi bje�e od njega.

Mo�da su siti od drugog plijena.

Mo�da imaju razloga bojati ga se.
Ko�a mu je druga�ija.

Ko�a Uta je druga�ija,
isto.

On je �ovjek, trebali bismo
razgovarati s njim. -Ne.

Sigurno je ubio puno Pawneeja
da stigne do ovdje.

Mogao bi nas ubiti
ako odemo k njemu.

�ekat �emo do mraka, a onda
vidjeti kakva je njegova magija.

Bio je to jedan od mnogih
dodira za Hromog Dabra,

ali bio je to po�etak novog doba.

U tom trenu uzajamnog
straha i povjerenja,

sporazum je potpisan izme�u
indijanca i bijelog �ovjeka.

Sporazum koji �e zauvijek promijeniti
na�in �ivota na ameri�kom zapadu.

On je bio "coureur de bois".
Onaj koji tr�i u �umi.

Maleni, sna�an Francuz koji je nosio
crvenu pletenu kapu iz Quebeca

i nazivao sebe Pasquinel.

Ponio je sa sobom
pokriva�e iz Kanade,

�arene tkanine
iz New Orleansa,

srebro iz Njema�ke
i perle iz Pariza.

Sa dolaskom prolje�a
trgovao je sa Arapahoima,

ime kojim su se druga plemena
obra�ala "Na�im Ljudima".

Spre�ao je svoje ko�e
u bale koje su te�ile 50 kila.

I kroz taj uman
jezik znakova ravnica

koji je stariji
od govora samog,

Hromi Dabar mu je dao do znanja
da je dobrodo�ao ponovo do�i.

Nazna�io je isto trgovcu, da je dar koji
�eli drugi puta, bila pu�ka.

Jer je vidio njezinu
stra�nu mo�

i znao da je to
oru�je budu�nosti.

I bijeli �ovjek se slo�io
donijeti mu jednu.

Tada su ga Arapaho
upozorili na Pawneeje.

Pasquinel je pre�ao njihovu zemlju
u sigurnosti kada je dolazio,

ali Arapaho su inzistirali da mu ne�e
dopustiti pro�i ni sa �im vrijednim.

�ak ni sa njegovim �ivotom.

Idu�i na istok na�ao
je rijeku neprohodnom

i bio je prisiljen
nositi ko�e.

Izabrav�i skrovi�te za svoj kanu

u �umarku uz obalu,

pokrio ga je grmljem
i nastavio pje�ice

prenosti na nogama
prvu od svojih bala

na daljinu od preko 7 milja.

Zadovoljan �to su bale
bile dobro skrivene,

izra�unao je sate preostale
dnevne svijetlosti

i okrenuo se natrag u srce teritorija
Pawneeja po ostale ko�e.

Ti do�i!

Pratim.

Ja, Divlja Voda.

Pasquinel.

Pu�ka?

Oui. Pu�ka.

Kao i Hromog Dabara,
glavni interes Divlje Vode

bilo je oru�je
kojega je trgovac nosio.

Pawneeji su susreli
bijelog �ovjeka prije,

govorili ne�to njihova jezika,

i dobro znali mo� pu�ke.

Ti dolazi� od kuda?

Iz St. Louisa.

St. Louis
gdje sunce izlazi.

Bio sam sa Hromim Dabrom.

Koliko dugo ti
sa Hromim Dabrom?

Sigurno su ti tvoji ljudi rekli
kad sam prolazio.

Vidio sam da me prate.

Ti ostao dugo. Za�to?

Trgovao dabrovinom.

Trgovao pu�ka?

Non.

Trgovao ogrlice i perle.

Za tebe.

I tvoju �enu.

Ja imam 4 �ene.

Ti pametan �ovjek.

Mi biti prijatleji, Pasquinel.

Ti meni dati pu�ka,
mi biti dobri prijatleji.

Ne. Trebam pu�ku.

Ja mogu uzeti.

Ne ako si moj prijatelj.

I ne ako �eli� nau�iti
kako koristiti pu�ku.

Ti pametan.

Idu�i put kad do�e�
ti ponesi meni pu�ka.

Pu�ka vrijedi mnogo dabrova.

Imamo dabrova u izobilju.

Ponijet �u pu�ku.

Prihva�anje i odlazak
bili su tako prijateljski

da je Pasquinel znao
da su rije�i Hromog Dabra bile istinite.

Morati �e se boriti.

Dovraga, tvrdoglav je,
taj Pawnee.

Pawnee.

�ejen.

Izvuci.

Ne!

Ja �u.

Zagrizi.

Vrh se zabio u kost.
Ne mogu ga izvaditi.

Gurni unutra, okreni i vuci.

Ti bi umro.

Onda ju odre�i ispod ko�e.

Svi �e �ejeni �uti
za Pasquinela.

Dabrovina! Puno Dabrovine!

Mi trgovati. Vi trgovati pu�ka?

Trgovati? Da, naravno.
Prodavat �emo oru�je.

To su moje ko�e!
Oni su ih ukrali od mene!

Uzmite ostale ko�e.

Potopite te kanue.

Njegov kanu, pu�ka,
njegova zaliha robe i ko�e su nestali.

Nakon dvije godine rada,

sve �to je imao bio je
no� na njegovu boku

i vrh strijele u njegovim le�ima.

Zabijena je u kost.

Odrezana je dobrano
ispod povr�ine.

Boli?

Non.

Ovo?

Non.

Mogu ga pomaknuti.

Ali ako mo�e� izdr�ati
takvu bol,

ne �ini nikakvu �tetu,
ostavio bih ga kako je.

Ho�e� li i�i nazad?

�im na�em dobavlja�a
koji bi me snabdjevao.

K Pawneeima?

Nisam u ratu sa plemenom Pawnee.

Samo sa gusarima.

Hvala vam, doktore.

Platit �u vam �im na�em nekoga
da financira moj idu�i put.

Reci mi,
kako je tamo vani?

Nasilno.

Tamo je vjetar koji
kao da nikada ne staje.

Ponekad se kune�
da po�inje� ludjeti.

I oluje kakve nikad
niste vidjeli,

zavijaju i grme svojim gromovima.

A tu�e.
Tu�a veli�ine deset jaja.

Mogu ubiti �itava jata ptica.

U prolje�e, tornada, koja razaraju
sve �to im se na�e na putu.

A u zimi,

snje�ne oluje koje ubijaju
sve �to nije pripremljeno.

A izme�u oluja pada ti�ina.

Tako tiha
da si siguran da postaje� lud

i moli� se da se oluje opet vrate.

A onda kad se vrate, moli� se
da opet prestanu.

Ka�em vam, ta zemlja je dobra
samo za divljake,

a vidjeli ste kakvi su oni.

Ali ja sam vidio gore.

Vidio samo mnogo gore.

Oni su vrlo znati�eljni
koliko sporo �ovjek mo�e umrijeti.

A ako pre�ivi� indijance i vrijeme,
tu su �ivotinje.

Vukovi koji jure
u �itavim �oporima,

i zmije koje se prote�u
od mene do vas

i plaze zube
da napumpaju otrov.

To vam zvu�i zabavno,
monsieur?

Samo se pitam za�to se vra�a�.

Jer sam jednostavan �ovjek,
monsieur.

Bez struke,
bez obrazovanja,

Ja poznam samo �ume.

Zna� li �to ja mislim?

Qu'est-ce que c'est?

Mislim da si na�ao blago.

Blago?

Ono za �to su se borili u Francuskoj.

Za �to se moj narod
borio u kolonijama.

Slobodu.

Znate li �to ja mislim?
�to?

Mislim da ste vi opasniji
nego Pawnee.

Takav govor mogao bi
sve promijeniti.

Volio bih da mogu po�i s tobom..

Drago mi je da ne mo�e�.

Mo�da...
-�to?

Imam pacijenta, trgovca,
zlatara,

koji ima trgova�ku dozvolu
od guvernera.

Oui?

Pa, samo sam mislio da bismo mo�da nas
trojica mogli zasnovati partnerstvo.

Upravo je stigao iz Minhena.

Ime mu je Bockweiss.
Hermann Bockweiss.

Svi�a vam se?

Da sam poglavica �ejena,
ne bih mogao �ivjeti bez toga.

To je �to �elim �uti.

Vidi�, Richarde?

Ovo je �ovjek koji poznaje
dobar posao.

Ne znam ni�ta o srebru
ali znam indijance.

A vi ne mo�ete napraviti
dovoljno ovih.

I ovih, i ovih,

i ovoga

to je pi�ce de r�sistance.

Znate li zna�enje lule?

Pu�i se za mir,
zar ne?

I rat.

I za sve me�u ljudima
�to treba blagosloviti.

Mnogim plemenima na ravnicama,

to je najsvetije vlasni�tvo.

Vjeruju da im lula daje zajedni�tvo
sa svijetom duhova.

Kad izdi�u dim, vide to
kao dah molitve.

�ivi dah duha.
Velikog Duha.

Monsieur Bockweiss,

sa ovom lulom
mo�ete postati besmrtni.

To bi bilo lijepo,
Monsieur Pasquinel,

ali vrlo iskreno,
radije bih da me u�ini bogatim.

Tata?

Oh, �ao mi je,
nisam znala da ima� dru�tvo.

Oh, u redu je.

Pozna� doktora Butlera.
-Ja. Pozdrav, doktore.

Lise.

A ovo je
Monsieur Pasquinel.

Moja k�erka, Lise.

Monsieur.

Mislim da bismo trebali znati
va�e prvo ime, zar ne?

�ao mi je.

Ne treba vam biti.
Nemam ga.

Samo Pasquinel.

Vi ste iz Francuske?

Iz Quebeca.

Kanada? Kako fantasti�no!

Uvjek sam bila tako znati�eljna
o Kanadi.

Nadam se da �ete nam
ukazati �ast

i do�i na ve�eru ve�eras
i re�i nam sve o njoj.

Hvala vam, ali...
-Naravno da ho�ete.

Lise, odvedi ga u ku�u

i nato�i mu �to god voli.

Doktor i ja odmah �emo do�i.

Ja, Tata.

Monsieur?

Doveo sam ga samo da razgovaramo
o poslovnom prijedlogu, Hermanne.

Ali ovaj grad ima samo
500 ili 600 mu�karaca, Richarde.

Ve�ina ih je o�enjeno, a mo�da
niti jedan nije jak kao ovaj.

Kako god bilo, da sam oprezan �ovjek,
ne bih ni do�ao u ovu zemlju.

I da nisam romantik, ne bih imao
tako ljupku k�er.

Molim vas, sjednite.

Merci.

Claret?
Mo�e.

Svi�a vam se ku�a?

Velika je.

Obitelj Chouteau ju je izgradila,

ali bila je...

�eljeli su ne�to ve�e.
-Ve�e?

Za�to bi bilo tko htio ku�u
ve�u od ovoga?

Ku�a govori puno o osobi.

Merci.

Ali ne �ini �ovjek ve�im
nego �to je.

Ho�eo li sjesti?

Bi li vam bilo ugodnije da sjedimo?

Ne. Ne, dobro mi je.

�to vas dovodi u St. Louis?
-Rijeka.

Mislim, koji razlog?

Oh, dabrovina.

Vi ste trgovac, onda?

Oui.

Trebala bih misliti da bi to bilo
vrlo usamljeni�ko zanimanje.

Zanimanje? Ne, ne.

to je posao.

A kad �ovjek radi, uvjek je sam,
n'est-ce pas?

Ja.

Ja,
pretpostavljam da je to istina.

Ho�emo li sjesti?

Tako bih voljela slu�ati o Kanadi.

Mislim da vam se
ne bi svidjela Kanada.

Ne? Za�to?

Jer oni imaju samo malene ljude.

Istina je.
Male ljude, ovolike.

Svi.

Ja sam najvi�i �ovjek
u �itavoj zemlji.

Nije mi potrebno podsmijevanje.

Plakanje, onda?

Jadna Lise Bockweiss.

Najljep�a �ena u �itavom St. Louisu,

s kosom kao divlji med,

�ije su o�i kao planinsko jezero.

Kakva �teta �to je tako visoka.

A taj Pasquinel,
ako ju �eli zagrliti,

trebao bi uzeti sjekiru i odsije�i
3-4 in�a s njenih nogu.

Dobro je biti visok. Da sam je visok,
vladao bih svijetom.

Ali kako nisam, zadovoljan sam vladati
tamo gdje se nalazim, trenutno.

Monsieur Pasquinel...

Non. Pasquinel.

Ne monsieur, ne Henri,
ne Jean Pierre. Samo Pasquinel.

Mislim da bih trebala i�i
pogledati je li ve�era spremna.

Jo� uvjek �elite da
ostanem na ve�eri?

Pozvani ste.

Oui, ali da pri�am o Kanadi.

Tamo gdje mi idemo, nije bitno
kako stoji�.

Bitno je kako se kre�e�.

A vi, mademoiselle,
vi se kre�ete jako dobro.

Dakle, �to ti misli� Hermanne?

Mislim da je to opasan pothvat.

On mora pro�i kroz
koliko ono plemena?

Pawnee, �ejene, Arapaho,
Dakote, Koman�e, Jute.

Vi�e tisu�a indijanaca i jedan
bijeli �ovjek sam.

Njegovi izgledi za pre�ivljavanje
ne mogu biti dobri,

ali ti misli� da on vrijedi
rizika ulaganja.

Kad sam gurnuo taj vrh stijele
dublje u njegova le�a,

znao sam da boli.

A ja znam pone�to
o boli, Hermann.

�ovjek to ne nau�i podnosti
bez puno hrabrosti.

Mislim da �e on donijeti
natrag ko�e.

Ubio si 3 Pawneeja.

Ubio sam 3 lopova.

A ako me tvoji ratnici sad napadnu,
ubit �u tebe.

Dvije pu�ke.
-Oui.

Za mene?

Jedna za �ovjeka koji je rekao
da mi je prijatelj.

Koji �ovjek sada
razgovara sa mnom?

�ao mi je �to smo se borili
pro�le godine.

Ove godine
mi biti prijatelji.

Uzmi drugu pu�ku.

Sad ja imam dvije pu�kr.

Dovedite crvenu bradu.

I dva bijela �ovjeka.

Parlez-vous fran�ais?

Samo se smije�i.

Jesi li ih ve� nau�io
kako pucati?

Jesi ubio koga?

To moj brat.

Moj brat.

Regardez.

Regardez.

On ka�e da su bra�a.

Izgledaju li ti kao bra�a?

Ako su bra�a,

ona je moj brat.

Rekao je ako si ti moj brat,
onda je ona njegov brat.

Govorim malo Pawnejskog jezika.

Pri�a� u prokleto krivo vrijeme.

Mo�da bih mogao uvjerit
njihove o�i, ali ne i u�i.

Oprosti.

Bra�a govore
razli�itim jezicima.

Zar su Pawneeji i �ejeni bra�a?

A Pawneeji i Arapaho?
Ne.

Oni govore jezicima
razli�itih plemena.

Bra�a pri�aju istim jezikom.

Ka�e da razli�ita plemena
govore razli�itim jezicima.

Kako mi ne govorimo istim jezikom,
ne mo�emo biti bra�a.

On la�e.

Ka�e da...
-Govorim toliko na bilo kojem jeziku.

Ne, ne.
Ti si taj koji je lagao

kad si mi rekao da mogu
pro�i u miru, lani.

Nosim strijelu kukavice
u le�ima.

Strijelu Pawneeja.

Mi smo sada bra�a.
To je istina.

Mi smo bra�a kao �to su
Arikare bra�a Pawneejima.

Druga�iji,
ali iz iste obitelji.

Znam da ti nisi poslao ratnike da
me ubiju pro�le godine.

Zato sam se vratio u prijateljstvu
kako sam obe�ao.

I ponio sam ovo da doka�em
svoje prijateljstvo.

Kad popu�imo, nau�it �u te
kako pucati iz pu�ke.

Donijet �emo ti jo� pu�aka nagodinu
ako bude� dr�ao svoju rije�.

Razumijem o obitelji
kao Arikare i Pawnee.

Drago mi je da ti razumije�
o pro�loj godini.

Mo�e� putovati zemljom Pawneeja.

Ali za svakih 5 ko�a koje uzme�
mora� meni dati 2.

Jednu.

Pro�le godine si rekao jednu,
i jo� uvijek je tako.

Ali mi �emo odnijeti tvoje
ko�e u St. Louis,

i dobiti vi�e robe nego �to mo�e�
na rijeci. -Mi?

Osim ako nema�
bolju ponudu.

Njegova rije� dobra?
Isto kao tvoja?

Isto.

Mo�da ga zadr�im ovdje, da budem
siguran da se vra�a� iz St. Louisa.

Non. Idemo zajedno,
vra�amo se zajedno.

Kako mogu biti siguran?

Zato �to sam ja Pasquinel.

Dolazim ti bez straha.

�kotska?
-Aye.

Koliko dugo?

Oh, godinu.

Nije ti trebalo dugo
da te uhvate.

Ba� sam se spremao pobje�i.

Mogao samo to vidjeti.

Vodio si indijanca na sa sobom
na uzici kao vodi�a?

Pobjegao bih ja.

Onda se ispri�avam �to sam
ti pokvario planove.

Ne.

Ne. Dugujem ti zahvalnost
�to si rekao to �to jesi

bez da zna�
i�ta o meni.

A mislim da bi trebao znati.

Ja sam ubio �ovjeka.

Kako zna� da �e� vidjeti �ovjeka
koji ti je ukrao ko�e?

Oti�li su do Mandana.

Trebali bi se vratiti sada.

Nikad nisi bez odgovora,
zar ne?

Ni ti bez pitanja.

Logorujemo ovdje
tri, �etiri dana.

Ne vi�e.

Smijao si se danas.

Nadam se.

Kad samo ti rekao
�to sam u�inio.

A sada mi �eli�
opet re�i.

Te�ko je �ivjeti s tim.

Nikad nisam rekao nikome prije.

Smeta li ti?

Nisam ja sve�enik.

Ja nisam katolik.

Bila je to grozna stvar.

Razlog za�to sam napustio
�kotske planine.

Morao sam oti�i, zapravo.

Vidi�, bio je plemi�,
i bio je tiranin

grije�an kao sami vrag.

Mislio je jer posjeduje zemlju,
da posjeduje i ljude koju ju obra�uju.

Mislio je da mo�e s njima
�to god ga je volja.

Nikad nije gnjavio mene toliko,
ali...

Moja sestra.

Pa, za djevojku kao �to je ona,

takav �ovjek je gadna stvar,
pretpostavljam.

Nikad mi prije nije rekla,
�to...

�to joj je poku�ao napraviti kad
bi joj pri�ao na samo.

Kad sam ga na�ao s njim,

vidio kako ju je ozlijedio
i kako je plakala...

Pa, jednostavno nisam
si mogao pomo�i.

Morao sam ga otjerati
od nje.

A kada je on izvukao ma�,
potegao sam svoj �tap za hodanje,

veliku, kvrgavu palicu, i zahvatio
ga punom snagom po glavi.

I on...
On je samo le�ao tamo.

I Meg, ona je
plakala jo� i ja�e.

Dragi Bo�e, bio je to
tako gadan prizor.

I onda sam morao oti�i

jer sam znao �to bi se dogodilo
ako me prona�u.

On je bio gospodar, a ja
samo �umarev sin.

Bilo mi je �ao
�to sam to napravio,

i �ao �to sam morao
napustiti svoj dom

i svoju obitelj.

Ali smatram da sam napravio
pravu stvar.

Jesam li?

Pasquinel?

Kako mo�e� znati?

Hmm.

Ti idi.
Tebe ne znaju.

Hey tamo,
vo�nja do St. Louisu?!

Imamo ko�e!

Svakako!
Pripremi svoje ko�e!

Nisi mi rekao!

Nisi mi rekao da �e�
ih ubiti!

To je jedino pitanje
koje nisi postavio.

Ali za�to si to napravio?!

Oni su poku�ali ubiti mene
pro�le godine.

Kako mo�e� biti siguran da
su to bili isti ljudi?

Onaj koji ti je htio razbiti lubanju
batinom, e njega znam,

i onaj cerinjavi, on bi se
smijao dok to gleda.

Znam njega i druge.

�to?
-Lo�e dru�tvo donosi lo�u sre�u.

�ak ti ne uzburkava
krvi niti malo

vidjeti �to ti krvo�edni divljaci rade
sa svojim sjekirama tamo?

Kad na�u �amac, nitko u St. Louisu
ne�e optu�iti nas, zar ne?

Za�to bi bjelac vjerovao da bi
mu drugi bjelac digao skalp?

Bi li ti?

Ti si divljak kao i oni.

I gori, mo�da.

Jer ti zna� zlo u tome.

Zna� li gdje su indijanci nau�ili
uzimati skalpove?

Od Engleza.

Tako je, od tvojih zemljaka Britanaca.

Pla�ali su plemenima
gore na sjeveru

da donesu skalpove kako bi
dokazali da je neprijatelj ubijen.

A neprijatelji su bili
moji zemljaci.

Jedan je bio moj otac.

Razmi�ljaj sada o tome.

Jedna stvar koje se bijeli
�ovjek najvi�e boji,

stvar koja je ozna�ila
indijanca kao "divljaka"

je praksa izmi�ljena od
bijelog �ovjeka.

Ne misli� da je to smije�no, huh?

Pa, ne�e� misliti niti da
je ovo smije�no, tako�er.

Trebao bi znati, shvatiti,

da coureur de bois
zavr�ava skalp.

Ti mo�da, i ja isto.

Whoa, whoa.

Jo� se klima.

�ekaj.

Dobra kao nova.

Bolja.

Nikad mi nisi rekao kako si
bio uhva�en od Pawneeja.

Mislio sam da nikada
ne�e� pitati.

Samo samo se pitao jesu
li te uhvatili na iznena�enje.

Kao sad.

�to?

Mislim da su samo 3.

Nemoj!

Ve� imam jednu strelicu
u le�ima.

Ne �elim zapo�eti kolekciju,
n'est-ce pas?

�to �emo u�initi?

Ono �to uvijek radi�
sa indijancima.

Biti spreman ubiti
ili biti ubijen

i nadati se da se to
ne�e dogoditi.

To �e nas samo u�initi
boljim metama.

I pokazati im da na�a lica
ne pokazuju strah.

Starac koji te je nau�io
jezik Pawneeja,

je li te nau�io
jezik Juta?

Ne.

Juti su uvijek dobrodo�li
u na� logor.

Pidru�ite nam se.

Idi ti.

Ne, mi ostajemo.

Trgujemo dabrovim krznom.

Juti ne trguju dabrovim krznom.
Ti idi.

�ejeni trguju krznom.

Arapaho trguju dabrovinom.

Pawnee trguju krznom.

Do�i, vidi,
trgovat �e�.

Nema trgovine.

Kad sunce iza�e,
ti nestani.

�to �emo sad?

Spavati.

Sutra

se borimo za na�u trgovinu.

Ne pucaj.

Proma�io si previ�e
visoko oba puta.

Pogodio sam �to sam htio.
-Da, vjetar.

Ako da� indijancu po�tene izglede,
mo�e� izbje�i ubijanje.

Opet �e krenuti u juri�..

Dat �emo im ovo,
a onda �e oti�i.

U godinama koje dolaze sjedit �e
oko logorske vatre i pri�ati

o udarcu kojeg su odbrojali
na dva bijela �ovjeka,

i o zvi�de�em olovu.

A ti �e� sjediti u �kotskoj
i pri�ati o tomahavcima i kopljima.

Non!

Izvadi ga!

Boljeti �e kao paklena vatra.

Nema sumnje.

Miris je lo�.

Odlazi.

Su�eno mi je umrijeti.

Rekoh odlazi!

Hladno mi je.

Treba� zraka.

Ka�em ti da umirem.
Trulo je.

Trulo je..

Misli� da �e to upaliti?

Mo�e� li odrezati?

Ako nema� ruku,
kako mo�e� pucati iz pu�ke?

Ako ne mo�e� pucati,
kako �e� loviti?

Ako ne mo�e� loviti,
kako �e�...

Postavlja� prokleto
previ�e pitanja.

Ima gorih mjesta gdje
�ovjek mo�e umrijeti.

Ne�e� ti umrijeti.

�alim, mon ami.

Ovdje vani, pola-�ovijek

uop�e nije �ovjek.

Arapaho!

Pasquinel.

Tvoja pu�ka.

Pu�imo lulu.

I tako su, jo� jednom, Hromi Dabar
i Pasquinel pu�ilil lulu i razgovarali.

O napadau Pawneeja i �ejenima
koji su spasili Pasquinelov �ivot,

i tom sudbonosnom trenu kada
su obojica dr�ala �ivot drugoga

u rukama
i nisu ga uzeli.

Gadan o�iljak.

�to?

Aye. Aye gadan.

Boli li?

Boli?

Jo� uvijek boli.

Ne mogu pomaknuti ruku
dalje od tijela.

Ko�a je...
O�iljak je tako dubok.

Koristit �e� ju, ipak.

Prokletstvo,
koristit �e� ju.

Ista stvar, s tvojim ramenom.

Ne znam.
-Ja znam.

Koristi!

Uzmi svoju pu�ku, svega mu,
i koristi je!

Za�to?

Ti mo�e� loviti idu�a
dva tjedna.

Mogao bih biti mrtav sutra!

Donijet �u jo� trava.

Mo�e� li koristiti ovo?
-�to?

Mo�e� li se slu�iti time?

Mogu li se koristiti time?
Aye, mogu.

Preuzeto sa www.titlovi.com