Original subtitles

Znanstvenik, vizionar. On je napravio najve�i skok

u povijesti �ovje�anstva. Opsjednutost ostvarenjem cilja.

Mi smo �eljeli u svemir, jer je on �elio u svemir. I tajanstvena pro�lost.

Jednostavno se pitate, otkud dolazi to znanje.

On je razvio sredstva, za poslati �ovjeka na Mjesec.

Ali, je li Wernher von Braunova strast bila potaknuta

njegovim vlastitim ambicijama?

Ili su na njega utjecala vanzemaljska bi�a?

Wernher von Braun je bio u kontaktu s nekom vrstom vanzemaljske sile,

koja nas usmjerava, jo� i dalje u svemir.

Od po�etka civilizacije, �ovje�anstvo je dugovalo svoje korijene bogovima

i drugim posjetiteljima sa zvijezda. �to, ako je to bila istina?

Jesu li vanzemaljska bi�a zaista pomogla oblikovati na�u povijest?

I ako je tako, jesu li mo�da vanzemaljci utjecali na Wernhera von Brauna?

Huntsville, Alabama. 24. srpnja, 1969.

Tisu�e ljudi se okuplja na trgu Courthouse, kako bi proslavili

trijumfalni dolazak dr. Wernhera von Brauna.

Samo nekoliko sati, nakon �to se komandni modul Columbia, Apolla 11,

spustio u Pacifi�ki ocean.

Sjedinjene Dr�ave su postigle ono, za �ta su mnogi vjerovali da je nemogu�e.

Poslali su �ovjeka na Mjesec.

Idu�i dan, slika je punila novine, �irom Amerike,

slave�i genijalnog raketnog in�enjera, koji je bio iza svega toga.

Von Braun je div. Znate, on je jedna od najva�nijih figura pro�log stolje�a.

I bio je daleko ispred svog vremena. Von Braun je �vrsto vjerovao,

kako je budu�nost ljudi u svemiru.

On je najve�e ime, koje smo imali, u povjesti svemirskog programa.

Smatran od NASA-e "Ocem raketne znanosti",

Von Braun je zaslu�an, ili za stvaranje, ili za pomo�, u razvoju mnogih

najsofisticiranijih podru�ja tehnologije, koja postoje danas.

Kao �to su nadzvu�ne, protuzra�ne rakete,

balisti�ke rakete, prvi ameri�ki satelit

i prvo ameri�ko svemirsko vozilo, uklju�uju�i ogromnu raketu Saturn V,

koja je omogu�ila �ovjeku dolazak na Mjesec.

Bez pretjerivanja, Apollo program je bio nazvan

"najve�e dostignu�e, koje je �ovje�anstvo ikada ostvarilo".

Bez Wernhera von Brauna, mi nikada ne bi stigli do Mjeseca.

Do danas, Saturn V je najmo�nija raketa, koju smo ikada izgradili.

Von Braunovi nevjerojatni in�enjerski podvizi su bili uskla�eni

samo s njegovom fanati�nom borbom za slanje �ovjeka u svemir.

U 1950-ima, kada je svemirsko putovanje izgledalo kao fantazija,

Wernher von Braun se udru�io s Walt Disneyem, kako bi uvjerio skepti�ne gra�ane,

da slanje �ovjeka na Mjesec, ne samo da bi bilo mogu�e,

nego �e se to dogoditi, jo� za njihovih �ivota. U tim filmovima,

koje je prema procjenama gledalo 42 milijuna ljudi, von Braun hrabro predvi�a,

ne samo kako bi mogli poslati ljude u svemir,

nego i za�titna odijela,

sletanje lunarnih vozila, kru�enje oko svemirskih stanica,

pa �ak i ljudska putovanja na Mars.

Ako mi danas po�nemo

s jednim organiziranim i dobro podr�anim svemirskim programom,

ja vjerujem da bi prakti�na putni�ka raketa,

mogla biti izgra�ena i testirana u roku deset godina.

Ali, tko je to�no bio taj in�enjerski genije,

s takvim izvanrednim vizijama za budu�nost? Za�to je tako sna�no vjerovao,

da �ovjek mo�e i treba putovati u svemir?

I �to je on o�ekivao da �emo na�i, kad tamo stignemo?

Wernher von Braun je ro�en 23.o�ujka, 1912;

u jednom malom gradu, u isto�noj Pruskoj. Drugi, od tri sina,

Wernher je odrastao kao dijete u bogatstvu i privilegijama.

Ali, iako je bio ro�en u jednoj dobrostoje�oj porodici,

Wernher je odu�evljavao intelektom i isticao se neobi�nim strastima.

Njegov otac je jednom rekao, "Ja ne znam, odakle dolazi njegov talent".

I naveo vi�e nego jednom, kako on smatra svog sina, tajnom.

Wernher von Braun je bio vi�e-talentiran. Obije strane njegovog mozga su radile.

On je mogao razmi�ljati o tehni�kim stvarima i zami�ljati raketnu

tehniku i putovanje svemirom, ali je bio i izvrstan glazbenik.

A te rane osobine su se o�itovale vrlo rano.

Mislim da su njegovi roditelji znali, u vrijeme kad

je imao �etiri, ili pet godina, kako je vrlo poseban.

Dok je jo� bio mlad, majka mu je poklonila teleskop,

a on je gledao Mjesec i rekao, "�elim oti�i tamo."

"�elim izgraditi stroj, koji �e po�i na Mjesec."

I naravno, on je to u�inio, pola stolje�a kasnije.

Wernher von Braun je odrastao u vremenu,

kada su njema�ki autori znanstvene fantastike, bili fokusirani

na znanstveno-utopijske romane,

koji su �esto isticali jednog idealnog njema�kog in�enjera,

kako rje�ava svjetske probleme, kroz znanost i tehnologiju.

Filmovi poput "Metropolis", Fritza Langa

i "�ena na Mjesecu", tako�er pobu�uju ma�tu javnosti,

�to je bez sumnje imalo sna�an utjecaj na von Brauna.

Za mladog �ovjeka, koji je rastao u 1920-ima i 1930-ima,

svemirsko putovanje je izgledalo suvi�e fantasti�no i idealno da bi bilo mogu�e.

I premda su bra�a Wright, ostvarila

prvi let pomo�u motora, 1903. godine, konji i kola su jo� uvijek bili

vrlo ra�ireno prijevozno sredstvo.

Ostvarenje leta �ovjeka na Mjesec,

ne�to je �to je u to vrijeme stvarno bilo nemogu�e i skoro nezamislivo.

Wernher von Braun je bio opsjednut putovanjem na Mjesec

i putovanjem na Mars, jo� u vrijeme dok je bio dje�ak.

I to je bila njegova sudbina. Jo� kao tinejd�er,

von Braun je napisao �lanak o orbitalnom letu,

a kao nevjerovatno mlad, u dobi od 20 godina,

vojni topni�ki �asnik, satnik Walter Dornberger,

ga je imenovao za rukovoditelja njema�kog raketnog programa.

Dornberger �e kasnije napisati u svojoj knjizi 1952. godine:

"V-2, Der Schu� ins All",

da je bio duboko impresioniran energijom mladog von Brauna,

njegovom lukavo��u i za�u�uju�em teoretskom znanju.

Kad bi radio na nekom od svojih ciljeva, on bi se tome posve posvetio

i u vrlo kratkom vremenu, savladao tu temu. On je �kolovan za in�enjera,

a rad na doktoratu iz fizike, nije ba� zanemariv.

A on je dobio titulu doktora znanosti u dobi,

kad je ve�ina njema�kih studenata, jo� studirala na ni�im razinama.

Ali, kako to da je Wernher von Braun, u �ije suvremenike

spadaju takvi znanstveni geniji, kao Nikola Tesla,

Robert Oppenheimer i Albert Einstein,

bio daleko ispred svih, kada se radilo o raketnoj tehnici?

I �to stoji iza njegove opsjednutosti za putovanje do zvijezda?

Neki teoreti�ari o drevnim astronautima vjeruju

da je dje�ak, genije, mogao biti vo�en nekim vanzemaljskim silama.

Mo�da je izvukao inspiraciju iz znanstvene fantastike.

Mo�da je to do�lo iz njegove... njegove vlastite ma�te i vizije,

onoga �to bi u budu�nosti trebalo biti.

Ili je to mo�da bilo nadahnuto ne�im vanzemaljskim.

S Wernherom von Braunom se mogla dogoditi neka vrsta vanzemaljskog kontakta.

Ne�to,ili netko, ga je mogao otkriti i vidjeti

gdje bi trebali i�i kao civilizacija i dao mu je alate i saznanja,

koji su mu trebali, kako bi ostvario na�e putovanje u svemir.

Neki su predlo�ili da su ljudi,

kao Albert Einstein i Tesla, koji su imali tu vanzemaljsku intervenciju;

Da su oni imali pristup tom obilju znanja.

Ali, postavlja se pitanje,

�to je sa Wernherom von Braunom? Je li i on bio jedan od njih?

Jer vizije, koje je on imao, ideje,

to je bilo nevjerovatno u njegovo vrijeme. Mo�da su vanzemaljci

odabrali Wernhera von Brauna

da �alje �ovje�anstvo do Mjeseca i jo� dalje,

kao �to predla�u neki teoreti�ari o drevnim astronautima?

Mo�da se daljnji tragovi mogu na�i istra�ivanjem von Braunovih kontakata

s tajanstvenom nacisti�kom institucijom, poznatom kao Ahnenerbe.

1933; Adolf Hitler dolazi na vlast i po�inje obnavljati

njema�ke vojne, politi�ke i ekonomske institucije, pod kontrolom

aparata njegove nacisti�ke stranke.

Godinama je Wernher von Braun izbjegavao postati �lan Nacisti�ke stranke.

Ali, 12. studenog, 1937;

bilo mu je zapovje�eno neka se pridru�i, a on je to i u�inio.

Kako se �uje, re�eno mu je i nije imao izbora. To je bilo, ili u�ini to,

ili �e� do�ivjeti istu sudbinu kao i svi drugi, koji nisu poslu�ali naciste,

a to je sigurna smrt.

Von Braun nije mislio da je nacisti�ki pokret put kojim je �elio i�i,

ali to je bilo sredstvo za postizanje cilja, kako bi razvijao svoje rakete. 1944;

uz pomo� dodatnih financijskih sredstava njema�ke vlade,

von Braun projektira 14 metara duga�ku, 12250 kila te�ku raketu A-4,

kasnije preimenovanu u V-2, ili "Vergeltungswaffe", "Osvetni�ko oru�je".

Dok je von Braunova prva raketa dostigla samo 2,3 km,

raketa V-2 se popela na nadmorsku visinu od 174 kilometra,

te postala prvi objekt, koji �e ikada sti�i u svemir, a koji je stvorio �ovjek.

Raketa V-2 je bila jednostupanjska raketa,

na teku�e gorivo, a nije bila usporediva ni sa jednom drugom raketom tog vremena,

jer u to vrijeme nije bilo drugih raketa. Postojale su samo rakete u razvoju.

Ono �to je von Braun mogao u�initi s raketom V-2,

bilo je kombinirati teoriju s prakti�nom primjenom

i razviti prvu raketu, koja je uop�e bila u stanju odletjeti u svemir.

Kako je von Braun bio u stanju unaprijediti njema�ki raketni program,

u samo nekoliko godina? Jesu li ga opskrbljivali

ogromnim koli�inama novca i materijala, zbog o�ajnog naroda?

Ili je postojao nekakav drugi razlog?

1. srpnja, 1935;

Hitlerov SS zapovjednik, Heinrich Himmler, osnovao je Ahnenerbe,

kao elitni nacisti�ki institut,

koji je, navodno, istra�ivao kulturnu i arheolo�ku povijest Njemaca.

Me�utim, pokazalo se da je njegova prava svrha daleko bizarnija.

Ahnenerbe se temeljio na ideji da arijevska rasa poti�e najizravnije od drevnih,

mo�da, vanzemaljskih bogova. Dio njihovog posla je bio da doslovno idu

po cijelom svijetu, tra�e�i posebne okultne artefakte.

Stvari, kao �to su Kov�eg Saveza i Sveti Gral.

Von Braun je postao usko povezan s njima, kroz svoje kontakte sa SS-om

i sa Heinrichom Himmlerom. A jedan od glavnih razloga je bio,

�to su oni osje�ali da je raketna tehnika, skoro kao tajna arkane,

jedna vrsta crne magije, koja bi im omogu�ila vladavinu nad svijetom.

Kad je Drugi svjetski rat izbio �irom Evrope...

...Ahnenerbe je pro�irio svoje programe istra�ivanja tajnog oru�ja,

a Himmler je postavio von Brauna kao tehni�kog direktora,

u najve�em njema�kom opitno-istra�iva�kom institutu,

u Peenem�ndeu, u sjeverozapadnoj Njema�koj.

Tijekom nekoliko idu�ih godina, von Braun je

unaprijedio pogonsku znanost, aerodinamiku i sustave navo�enja raketa,

vi�e od onoga �to je itko smatrao mogu�im. Morate se zapitati,

gdje su oni tako brzo dobili tu vrstu znanja?

Jedan od mogu�ih razloga je da je Ahnenerbe, tijekom svojih istra�ivanja,

stvarno bio otkrio tehnologije, za vrijeme

nekih od svojih ekspedicija u potrazi za drevnim reliktima.

Zapravo, njihovoj potrazi za drevnim tehnologijama. Je li mogu�e da je Ahnenerbe

otkrio artefakte, koji su im pomogli pri istra�ivanju njihovog naprednog oru�ja?

Neki teoreti�ari o drevnim astronautima ka�u, kako su nacisti to uspjeli.

u stvari, dobili su ne�to, ne iz drevnog svijeta,

nego od nekoga izvan ovog svijeta.

1937. godine, u jugozapadnoj Poljskoj se na nebu

vidjela �arena kugla svjetlosti.

I po svemu sude�i, to je bio NLO. Ali tu je puno vi�e od toga.

Ova kugla je udarila u zemlju.

Prema opisima, kada su istra�itelji stigli na mjesto sumnjive nesre�e,

na�li su neobi�an objekt, u obliku diska.

Nacisti�ki slu�benici su rekli, kako su o�te�enu letjelicu

prebacili u obli�nje osigurano postrojenje, gdje su je istra�ili

njema�ki vrhunski aeronauti�ki stru�njaci, uklju�uju�i Wernhera von Brauna.

Iako ostaci navodnog NLO-a, nisu pre�ivjeli rat,

njema�ki in�enjeri su razvili cijelu seriju revolucionarnih aviona,

uklju�uju�i prve mlazne lovce na raketni pogon.

Prve nevidljive bombardere, pa �ak i vozilo u obliku lete�eg tanjura,

na antigravitacijski pogon. Od onoga �to smo do danas mogli skupiti,

nacisti�ka tehnologija, na kraju Drugog svjetskog rata,

bila je toliko napredna da su imali stvari

koje su jo� danas znanstvena fantastika. Poput antigravitacije...

Laserska oru�ja... Iete�i tanjuri...

Lete�i trokuti. Stvari, koje se i danas dr�e u tajnosti.

U lipnju 1945; slu�benici ameri�ke vojske, koji su dr�ali njema�ke u�enjake,

izvjestili su da su nacisti bili 25 godina ispred

Sjedinjenih Dr�ava, u razvoju raketne tehnike.

Morate se zapitati, otkud je do�lo to znanje i je li, dakle, von Braun,

koji je stvarno bio glavni mozak cijele nacisti�ke raketne tehnologije,

u stvari dobio informacije iz nekog drugog izvora. Mo�da vanzemaljskog,

da mu je uspjelo tako brzo napredovati u raketnoj tehnologiji.

Bi li ovaj nevjerojatni napredak,

koji je postigao von Braunov konstruktorski tim,

mogao biti rezultat vanzemaljske tehnologije,

�to je bio u stvari obrnuti in�enjering?

Teoreti�ari o drevnim astronautima ka�u "Da" i tvrde,

kako najuvjerljiviji dokaz nije nevjerojatna tehnologija,

koju su postigli nacisti, nego nevjerojatni pomaci, do kojih je do�lo

u Americi.

Oberjoch, Njema�ka. Svibanj, 1945.

Nakon samoubistva Adolfa Hitlera i njema�kog poraza, Wernher von Braun

i stotine drugih njema�kih raketnih in�enjera,

predalo se kontraobavje�tajnom korpusu ameri�ke vojske.

Ali, to je bio potez, koji je von Braun planirao mjesecima ranije.

Von Braun i njegove kolege su svjesno odlu�ili da se predaju Amerikancima,

jer su osje�ali da �e imati pristup visokoj tehnologiji

i da �e imati bolju priliku za ispuniti svoj san, odlaska na Mjesec i Mars.

Kako bi ispitali �to je tamo.

Iako je bio poznat kao �lan SS-a, von Braun je iskoristio svoju poziciju

voditelja njema�kog raketnog programa V-2,

kako bi uvjerio ameri�ke vlasti, neka dovedu njega

i 100 osobno odabranih �lanova njegovog tima, u Ameriku.

Na kraju, nekih 1500 njema�kih znanstvenika

i tehni�ara �e pratiti von Brauna u Sjedinjene dr�ave,

u sklopu strogo povjerljivog programa, nazvanog operacija "Spajalica".

Operacija "Spajalica" je bila privatna tajna operacija,

kako bi se dovelo �to vi�e nacisti�kih znanstvenika,

uglavnom nacisti�kih raketnih stru�njaka i in�enjera, u Sjedinjene dr�ave

da bi pomogli pri razvoju raketnog programa Sjedinjenih dr�ava.

Operacija "Spajalica" je desetlje�ima �uvana tajna.

I morate se zapitati, je li ovo posebno znanje, mo�da vanzemaljsko znanje,

koje su ti nacisti�ki znanstvenici imali, a koje je nama

bilo o�ajni�ki potrebno, za razvoj na�eg svemirskog programa.

U jesen 1945. ameri�ka vojska je dodijelila

33-godi�njem von Braunu i njegovim njema�kim kolegama,

prostor na White Sands Proving Groundu, za testiranje raketa, u Novom Meksiku.

Od 1940-tih, White Sands je bilo mjesto za vojna testiranja

najsuvremenijih stvari u raketnoj tehnici i svemirskim putovanjima.

Prema slu�benim podacima,

von Braunov zadatak je bio pomo�i nau�iti Amerikance, kako obnoviti i pokrenuti,

zaplijenjene V-2 rakete, dobavljene iz Njema�ke.

Postoje i oni, koji vjeruju

da je von Braun imao drugi, strogo, povjerljivi posao.

Biv�i pukovnik, Philip Corso, u svojoj knjizi: "Dan poslije Roswella",

tvrdi da je objekt tako�er smje�ten u klasu R & D projekata,

uklju�uju�i prou�avanje vanzemaljskih sila.

Pukovnik Philip Corso je slu�io u ameri�koj vojsci puno godina

i tvrdio je kako je radio

na obnavljanju vanzemaljske tehnologije,

uklju�uju�i sru�enu letjelicu, prona�enu kod Roswella, u Novom Meksiku 1947.

Postoji jedna teorija, kako je vanzemaljska tehnologija iz Roswella,

a mo�da, tako�er i sa drugih mjesta padova letjelica,

bila zaista donesena na White Sands Proving Ground,

gdje je Wernher von Braun radio

i da je sve to, R & D, �to se doga�a na White Sandsu,

bilo u najmanju ruku, djelomi�no vanzemaljska tehnologija.

Corso je tvrdio da su ti napori, oko obnavljanja in�enjeringa, rezultirali

dana�njim integriranim krugovima, �ipovima,

opti�kim vlaknima i laserima.

Iznenadna eksplozija tehnologije, nakon Drugog svjetskog rata,

za mnoge je neobja�njiva.

Iz tog razloga oni ukazuju na Wernhera von Brauna i naciste,

kao izvor ove tehnologije. Oni su tako�er tvrdili

da je strogo �uvana tajna o nacisti�kom superoru�ju, zvanom "Die Glocke",

zavr�ila u rukama Amerikanaca.

Navodno je "zvono", kako je ve� bilo nazvano, bilo prene�eno u Sjedinjene Dr�ave,

u sklopu tajnog dogovora sa SS generalom Hansom Kammlerom.

Istim �ovjekom, koji je stajao iza konstrukcije Mittelwerka i Peenem�ndea.

Za "Die Glocke", ili zvono, je re�eno, kako predstavlja

vrhunac nacisti�kog programa za SS-ovo "Wunderwaffe".

To je metalno zvono, oko 2,74 metra u promjeru, s mnogim tajanstvenim svojstvima.

Nau�nici koji su ga vidjeli

i koji se sje�aju njegovog izgleda i njegovog kori�tenja, sugeriraju

da je imao antigravitacijska svojstava.

Moramo uzeti u obzir �injenicu,

kako su korijen svega ovoga, bili njema�ki znanstvenici

i da je njihov prenos tehnologije, to�no ono, �to se sada koristi

u razvoju takozvane "vanzemaljske reprodukcije vozila",

gra�enim u na�im vlastitim vojno-industrijskim kompleksima.

�uli su se glasovi da je veliki dio nacisti�kog tajnog oru�ja, bio sakriven

u podzemlju istra�iva�kog objekta, Mittelwerk. 1990-tih godina,

njema�ki arheolog i znanstvenik, Willi Kramer,

nekako je utvrdio da je 70 tona materijala,

koje je bilo i koristilo se u Mittelwerku, sada nestalo.

Je li mogu�e da je nestali materijal zavr�io u ameri�kim rukama?

Mo�da se daljnji tragovi mogu prona�i, prou�avaju�i pri�u

kako je Wernher von Braun, poslao �ovjeka na Mjesec.

U ranim 1950-tim godinama, ameri�ka javnost kao da ima nazasitan apetit

za znanstvenu fantastiku.

�inilo se da je u svijetu atomske bombe, sve bilo mogu�e.

Wernher von Braun gleda na ovu opsjednutost, kao svoju priliku

da privoli javnost za ostvarenje njegovog sna u istra�ivanju svemira

i pokre�e plan da pretvori znanstvenu fantastiku, u znanstvenu stvarnost.

Godine 1952. on je zarobio ma�tu javnosti,

serijom ilustriranih �lanaka, u Collierovom magazinu,

prikazuju�i �ivot u svemiru.

Dvije godine kasnije, von Braun se udru�io

sa, mo�da jedinim �ovjekom, jednako strastvenim kao i on,

da snove nacije pretvori u stvarnost, Waltom Disneyem.

Tijekom prikazivanja tri filma,

von Braun koristi Disneyev model i umjetni�ke animacije,

kako bi ilustrirao svoju viziju, za budu�nost na�eg svemirskog programa.

Ovdje imamo prikaz Zemlje i Mjeseca, sa 384000 km daljine.

To je elipsasta putanja, koju bi na�a raketa slijedila,

prilikom uzlijetanja... i povratka.

Mi moramo te�iti da brod bude na istoj udaljenosti od Mjeseca,

tako da oba stignu otprilike u istu to�ku u svemiru, istovremeno.

Iako mi sada imamo teoretsko znanje, kako bi mogli putovati do Mjeseca,

pro�i �e jo� puno godina, prije nego se na�i planovi ostvare.

Wernher von Braun je bio mje�avina znanstvenika, in�enjera i vizionara.

Von Braun je bio ta rijetka kombinacija,

a mo�da je misti�ni vizionar u njemu, podigao njegov rad

iznad zajedni�kog podru�ja znanstvenog i in�enjerskog dostignu�a.

4. listopada, 1957.

Baikonur, svemirska postaja, xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Kazakhstan.

Sovjetski Savez �okira svijet, �alju�i Sputnik u zemljinu orbitu

i pobjediv�i Sjedinjene Dr�ave, postav�i prva zemlja,

koja je poslala objekt stvoren ljudskom rukom, u svemir.

Sovjetski Savez je �okirao Sjedinjene Dr�ave,

�alju�i prvi satelit, napravljen ljudskom rukom, u svemir.

Sputnikov let iznad na�ih glava, nije samo bila zastra�uju�a namjera,

jer ako su mogli poslati satelit iznad nas,

za�to ne bi mogli poslati i nuklearnu raketu iznad nas?

To je bila tako�er, neka vrsta izazova, jer je ve�ina ljudi smatrala da su Rusi

iza nas u razvoju tehnologije.

Ameri�ki interes za svemir se pove�ao i tijekom nekoliko sljede�ih godina,

Wernher von Braun je vodio konstruktorski tim,

koji je poslao prvi ameri�ki satelit u svemir

i prvog �ovjeka u orbitu... Sve rakete su se temeljile

na von Braunovom originalnom V-2 dizajnu.

Tri, dva, jedan... Ali najimpresivniji od tih podviga je bio

sljede�i korak, koji �e �ovjek napraviti, a koji �e biti ve�i od svih do sada.

20. srpnja, 1969.,

57-godi�nji, Wernher von Braun, promatra

iz kontrolnog centra kako prvo ljudsko bi�e, po prvi put u povijesti,

stupa nogom na nebesko tijelo, izvan Zemlje.

Spu�tamo vas dolje, Orao. Ovdje baza Mir.

Orao je sletio.

Ovo je mali korak za �ovjeka, ali veliki skok za �ovje�anstvo.

Wernher von Braunov dje�a�ki san, koji su mnogi nazvali nemogu�im poduhvatom,

sada se ostvario.

Mi smo zapravo stigli od konja i ko�ija,

do slijetanja ljudi na Mjesec, za samo 60 godina.

To je eksponencijalni rast u tehnologiji. To je apsolutna eksplozija.

To je fenomenalno, �to smo do�li tako brzo, tako daleko.

Putovanje na Mjesec uklju�uje ekstremno precizne orbitalne izra�une,

a mogu�nost da se Mjesec izgubi, ili da se ne uhvati u orbiti,

je stvar jednog malenog djeli�a stupnja u putanji

i jednog malog postotka u brzini.

Dakle, sposobnost prilago�avanja putanje u realnom vremenu

i prilago�avanja tih izra�una, to je zapanjuju�i uspjeh.

Ali, kako je von Braun znao sve konkretne informacije, potrebne za prora�un,

ne samo kako �ovjeka poslati na Mjesec, nego i kako ga vratiti na Zemlju?

Otkud je dobio podatke, o to�noj gravitacijskoj sili Mjeseca,

brzini potrebnoj za izlazak iz zemljine orbite,

ili utjecaju svemirskog zra�enja na brod? Mi smo sada u fazi pribli�avanja.

Sve izgleda dobro. I kako je von Braun znao odgovore,

15 godina ranije, kad se pojavio u Walt Disneyevim

programima, "�ovjek u svemiru"?

Smatram sasvim mogu�im da je to doprinos vanzemaljske tehnologije,

koja je pala u ruke momcima, kao �to je Wernher von Braun,

�to je, u stvari, klju�ni element,

da smo uspjeli ostvariti tako napredne tehnolo�ke skokove,

puno br�e, nego �to bi to bili u mogu�nosti u�initi da smo bili bez prednosti,

te napredne tehnologije. Wernher von Braun je htio i�i dalje,

a ne samo poslati ljude na Mjesec i vratiti ih natrag.

Na kraju je govorio o kolonijama u svemiru.

Mo�da je to bilo nadahnuto ne�im vanzemaljskim.

Je li mogu�e da je von Brauna, ne samo vodila vanzemaljska inteligencija,

nego da je nevjerojatno dostignu�e osvajanja Mjeseca, stvarno bilo omogu�eno

uz pomo� vanzemaljske tehnologije?

Neki teoreti�ari o drevnim astronautima ka�u, kako to nije puki slu�aj,

nego postoje dokazi da je NASA otkrila na Mjesecu vi�e,

nego �to su objavili.

Baza Mir, Houston. Preporuka za usmjeravanje je PGNS

i vama je odobreno polijetanje. 21. srpnja, 1969.

Oko 21 sat nakon spu�tanja na Mjesec,

Iunarni modul "Orao" se ponovo podi�e do komandnog modula Columbia

i po�inje povratak na Zemlju. Astronauti su ponijeli

21,5 kg mjese�evog povr�inskog materijala,

a ostavili su neke stvari, poput znanstvenih instrumenata,

ameri�ke zastave

i jednu malu plaketu, u sje�anje na misiju Apollo 11.

Ali, mo�da je naj�udnije od stvari, ostavljenih na Mjesecu,

jedna mala vre�ica, koja sadr�i zlatnu repliku maslinove gran�ice

i jedan silikonski disk, sa snimljenim porukama mira i dobre volje,

od 73 svjetske vo�e.

Za�to su ove simboli�ke poruke bile poslane u svemir?

Neki teoreti�ari o drevnim astronautima ka�u, kako je �ovjek

koji stoji iza Apollo programa, Wernher von Braun, o�ekivao na Mjesecu na�i vi�e,

nego �to je NASA �eljela da javnost sazna. Wernher von Braun je famozno rekao

da �e slijede�i svjetski rat biti rat protiv vanzemaljaca.

Njegova izjava je bila iznimno kontroverzna.

Neki ljudi su rekli da je on jednostavno rekao,

kako ne mo�e do�i do jo� jednog svjetskog rata, jer sada imamo atomsko oru�je.

Drugi ljudi su naga�ali da je on ne�to znao

i da je aludirao na neke stra�ne istine.

Druga pri�a se odnosi na to, kako je von Braun tvrdio

da smo imali pomo� od "njih", za putovanje u svemir.

Ako netko ne�to zna o vanzemaljcima,

onda bi to bio momak, poput Wernhera von Brauna.

Neki teoreti�ari o drevnim astronautima ka�u, kako ne samo

da su vanzemaljci umije�ali prste u �ovjekovo osvajanje Mjeseca,

nego da kad smo bili tamo, otkrili smo jo� jedan dokaz, da mi nismo sami.

I oni tvrde da se najja�i dokaz mo�e na�i

prou�avaju�i izlet na Mjesec, na�e zadnje posade.

Misije Apollo 17, 1972. godine.

Mi jo� nikako nismo rekli sve,

a s tim spu�tanjem na Mjesec odigravao se majmunski posao,

naravno, �to se ti�e onoga �to mi znamo o njima.

Apollo 17 je bila, u stvari, tehnologija spa�avanja misije.

Da, izgleda kao da je ovdje prije nas bio jedan geolog.

To je ne�to u vezi sa samim mjestom spu�tanja.

U tom podru�ju je bilo nekoliko brda, koja stvarno ne izgledaju kao brda.

Jedno od njih je potpuno �esteokutnog izgleda.

I ona imaju upe�atljivu sli�nost sa stvarnim umjetnim strukturama.

Astronauti su i�li izravno prema ovom �esterokutnom brdu.

Parkirali su na brdu iznad njega, a onda su iza�li iz lunarnog vozila.

Tu je zanimljivo, �to je u sljede�ih 20 ili 30 minuta,

NASA imala kontrolu nad kamerom na vozilu,

a oni su snimali sve, osim onoga �to su astronauti radili.

Oni su imali dovoljno vremena da se spuste dolje,

unutar ove kotline, u obliku slova V. Dobro, idemo natrag. -Idemo.

Zaista je zanimljivo, �to mi nismo vidjeli ni jednog od astronauta,

sve dok se nisu vratili do lunarnog vozila.

Nema sumnje da bi tajna mogla biti to, �to su tra�ili. �to su na�li?

Bi li to, mo�da, mogla biti drevna vanzemaljsaka tehnologija?

Teoreti�ari o drevnim astronautima pretpostavljaju,

kako je jo� uvjerljivije od te heksagonalne formacije ono,

�to se pojavilo u drugom spotu, koji je bio snimljen:...Mali krater.

Ovo je naran�asto tlo! Dobro, ne mi�i se dok ne vidim.

To je sve vi�e! Naran�asto!

U Malom krateru, mo�ete vidjeti naran�asto tlo,

koje je otkriveno na mjestu spu�tanja. Razlog za�to je tlo naran�asto je, �to

je sadr�avalo puno kisika, �to je bila neka vrsta iznena�enja.

Ali, najve�e iznena�enje je, ako dobro pogledate krater,

ono �to vidite su objekti, koji na prvi pogled,

ako pogledate golim okom, izgledaju kao stijene.

U stvari, ako to pogledate okom in�enjera,

ono �to vidite su ure�aji. A to�no u sredini toga,

nalazi se vrlo interesantan objekt,

koji, ako na njega zumirate, po�inje izgledati

sve vi�e i vi�e, kao ljudska glava. Mike Bara

i njegov kolega, Richard Hoagland,

dobili su me�u prvima negative slika Malog kratera

i kad su pove�ali boje na filmu,

na�li su da izgleda kao metalni objekt.

Najzanimljivija stvar je, �to se iznad gornjeg dijela usta,

nalazila nacrtana jedna svijetla, jasna, crvena linija.

I ona je svjetlila i sjala, kao da je bila od metala.

Tada su do�li do saznanja da je ono �to su gledali, vjerojatno bila

glava humanoidnog robota.

Ostaci eksplozije, koja je o�tetila i uni�tila hrpu mehani�kih stvari.

Je li NASA stvarno snimila vanzemaljske ostatke, na Mjesecu?

Zanimljivo, 30. lipnja, 1972;

samo pet mjeseci prije misije Apollo 17,

NASA je penzionirala Wernhera von Brauna,

koji je bio nezadovoljan vo�enjem Apollo programa.

Me�utim, on je nastavio sa svojim naporima za povratak u svemir,

obra�aju�i se svojim bogatim i uglednim prijateljima za pomo�.

Ali, �to im je rekao? Je li mogu�e da postoji

tajni svemirski program?

Pasadena, Kalifornija.

22. sije�nja 2015.

Slu�benici sa Jet Propulsion Laboratorye, objavljuju planove,

za Marsov helikopter, bespilotnu letjelicu, koja �e utrostru�iti podru�je,

koje je rover istra�ivao. U me�uvremenu je stvorena nova privatna

industrija za istra�ivanje svemira, vrijedna 300 milijardi $,

koja uskoro mo�e nadma�iti napredak NASA-e.

Postoje neki teoreti�ari o drevnim astronautima, koji vjeruju

da je ta privatna industrija zamisao Wernhera von Brauna.

Wernher von Braun je u�ivao ugled sedam ameri�kih predsjednika,

vode�ih svjetskih znanstvenika i mnogih svjetskih industrijskih magnata.

Zato je normalno, �to je mogao imati pristup

privatnim grupama, koje imaju financijske resurse, sredstva i prednosti

da razviju svoje vlastite napredne tehnoligije,

nezavisne od vlade, nezavisno od javnosti, od ljudi u svijetu.

Nakon isklju�enja iz NASA-e 1972;

Wernher von Braun je bio pozvan na sastanke Bohemian kluba,

tajne grupe visoko pozicioniranih ljudi, poznatih po svojim rustikalnim vje�bama.

Ali, za�to? �to se tamo doga�alo?

Pri�a se, kako su neki �lanovi Bohemian kluba

tako�er pripadali privatnim grupama pod nazivom "odmetnute civilizacije",

koje su razvile napredne tehnologije, nezavisno od svjetskih vlada.

Imao sam u to uklju�ene ljude, koji su mi rekli

da su radili na tom svemirskom programu i da mi imamo odmetnutu civilizaciju,

koja je izuzetno napredna. Kako mi ve� imamo diplomatske odnose

s raznim vanzemaljskim vrstama i kulturama.

Je li mogu�e da je von Braun znao za postojanje vanzemaljaca?

Mo�da su njegovi izvanredni napori da do�e do svemira, bili motivirani �eljom

da do�e u kontakt s vanzemaljskim bi�ima?

Je li mogu�e da je cijelo vrijeme to bio dio njegovog plana.

Imati privatnu svemirsku industriju, koja �e raditi u tajnosti?

Za posljednjiht 60-tak godina,

mi nismo uop�e razvili nikakve nove pogonske tehnologije.

I to izgleda vrlo, vrlo, nevjerojatno.

Dakle, postavlja se pitanje: "Na kojoj to�ki

se stvarno nalazi NASA-in sljede�i stupanj razvoja

pogonske tehnologije, ili je mo�da i to tajna?"

16. lipnja, 1977;

nakon �etiri godine duge borbe s rakom,

65-godi�nji Wernher von Braun umire.

Na njegovoj nadgrobnoj plo�i stoji jednostavan natpis.

Citat iz psalma 19:1, biblijskog odjeljka, koji ka�e:

"Nebesa objavljuju slavu bo�ju; o djelu ruku njegovih nebeski svod govori."

Wernher von Braunove �vrste prognoze da �emo poslati �ovjeka na Mjesec,

istra�ivati Mars i graditi svemirske postaje,

sve su se obistinile.

Ali, to je bilo nevjerojatno vizionarski.

Mo�da nas je pripremao za ne�to jo� ve�e?

20. sije�nja, 2015; Predsjednik Barack Obama objavljuje,

u svom govoru o stanju nacije, kako je idu�i korak ameri�kog svemirskog programa,

pokretanje misije na Mars. Pro�li mjesec pokrenuli smo novu svemirsku letjelicu,

kao dio obnovljenog svemirskog programa,

koji �e poslati ameri�ke astronaute na Mars.

Fotografije snimljene na Marsu, su otkrile

tajanstvene formacije, koje su neki shvatili

kao umjetne strukture, poput piramida, obrise sfinga,

�ak i rezbarije onoga, �to se �ini kao ljudsko lice.

Mo�da je na Crvenoj planeti postojao �ivot? I je li mogu�e

da NASA-ina sljede�a misija nije putovati tamo, nego otkriti �injenicu,

kako smo mi ve� prije bili tamo? Nema sumnje da kad pogledate povr�inu Marsa,

vidite tamo artefakte ruiniranih struktura.

Nema sumnje da kad pogledate fotografije Mjeseca,

vidite tamo artefakte ruiniranih struktura.

A, vrlo je malo vjerojatno da je to bilo samo od nas.

Da su to tamo izgradila ljudska bi�a.

Postavlja se pitanje, nije li NASA i�la na razna mjesta,

kao Mjesec i Mars i na�la stvari, o kojima bi svi �eljeli znati,

ali se kriju od nas? �to, ako smo u stvari

bili na Mjesecu i sve to klasificirali?

�to, ako je cijela tajna infrastruktura,

a toga tamo postoji ogromna koli�ina, ostatak kolonizacije Mjeseca, Marsa,

a tako�er i drugih mjeseca u na�em Sun�evom sustavu?

Nadajmo se, kako �e uskoro do�i vrijeme i bit �e nam otkriveno

da su zidovi tajanstvenosti kona�no razbijeni

i kako �e nam kona�no biti re�ena istina.

Je li mogu�e da je najve�i raketni stru�njak, kojeg je svijet ikada imao,

dobio svoje inspiracije, ne sa na�eg svijeta, nego nekog drugog?

Je li mogu�e da je Wernher von Braun bio izabran,

kako bi poveo ljude u svemir? A mo�da je on bio odgovoran

za puno vi�e, nego �to smo mi svjesni? Mo�da �emo uskoro

shvatiti von Braunovu punu viziju svemirskih putovanja

i kona�no stati licem u lice, s na�im vanzemaljskim precima.