Original subtitles

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje kontaktirajte nas www.OpenSubtitles.org

HITLEROVA DJECA

Od svojih prvih dana na vlasti Hitler je znao

da njema�ku djecu mora dovesti pod svoju kontrolu.

Budu�nost Tre�eg Reicha po�ivala je na njihovim ramenima.

Hitler je �elio proizvesti nara�taj posve�enih i nemilosrdnih nacista.

Nara�taj koji �e ostvariti njegov san o osvajanju sveta.

Ne �elimo biti zadnji na svjetskoj pozornici.

Moramo �eljeti biti me�u prvima. To je na� zavjet.

Bi�ete odgovorni meni u ispunjavanju te �elje

jer vi ste budu�nost nacije i njema�kog Reicha.

Nova �e Njema�ka biti iskovana u organizaciji u kojoj �e

dje�aci i djevoj�ice u�iti posvetiti svoje �ivote Hitleru.

Taj je pokret bio Hitlerova mlade�.

Hitlerova mlade� pro�irivala se sve dok nije

kontrolirala svaki aspekt �ivota njema�ke djece.

Odjednom smo se ose�ali druga�ije nego prije.

Bili smo va�ni i imali zadatak.

Bili smo poput vojnika, zapravo smo bili prisegli.

Iako nam je bilo tek 14 godina prisegli smo

predati svoje �ivote F�hreru, narodu i domovini.

Njema�ke �kole ubrzo su potpale pod nacisti�ku kontrolu.

U Hitlerovim u�ionicama djeca su u�ila umjetnost rata.

�ak i u vrti�u u�ili su ih rasnoj teoriji.

Slikovnice su opisivale �idove kao prljavu i otrovnu rasu.

�idovi ovde nisu dobrodo�li!

Otrovna pe�urka

Lije�nici esesovci mjerili su

i stupnjevali djecu da uklone nepo�eljne.

George Weber. Boja o�iju 2a.

Postoji izreka: kap po kap bu�i kamen.

Bili smo poput kamenja na koje polako kapa voda,

sve dok nismo povjerovali da je to istina. I sve je bilo u redu.

U Tre�em Reichu svi su imali svoju funkciju.

Funkcija djevojaka jest da ra�aju djecu.

Posebne obuke oblikovale su savr�ene nacisti�ke majke.

Dje�ake su slali logore za obuku Hitlerove mlade�i

gdje su u�ili boriti se i pripremali se za rat.

Posta�e novi soj Nijemca.

Pokret Hitlerove mlade�i op�injavao je

njema�ku djecu i zavodio ih za svoj cilj.

Do trenutka kada je Hitler uveo naciju u rat,

milijuni su se pridru�ili njegovim redovima.

U�ili su potpunu odanost Hitleru i u kona�nici �e

od njih zatra�iti da �rtvuju sve za svog gospodara.

Ovo je pri�a o Hitlerovoj djeci.

ZAVO�ENJE

1938. Njema�ka se nalazila na rubu rata s Europom.

Visoko disciplinirana Hitlerova mlade�

bila je spremna umrijeti za svoju domovinu.

Pro�li su dug put od svojih korijena.

Pokret Hitlerove mlade�i osnovan je 16 godina ranije, 1922.,

dok je Hitler jo� bio vo�a ekstremisti�ke rubne stranke.

Prvi su �lanovi bili skupina mladi�a premladih da se pridru�e stranci.

Tijekom 1920-ih Hitlerova mlade�

stekla je reputaciju uli�nih kavga�a i vandala.

Tek tijekom borbe nacista za izborni uspjeh krajem desetlje�a

po�eli su se razvijati u ozbiljnu silu.

Preobrazba je bila djelo mladog i ambicioznog

nacisti�kog studenta, Baldura von Schiracha.

Mi smo budu�nost Njema�ke, mi smo Njema�ka sutra�njice.

Von Schirach je odlu�io potpuno preustrojiti Hitlerovu mlade�.

Usredoto�io se na privla�enje srednje klase

kao �to je Hitler to u�inio sa strankom u cjelini.

U godinu dana von Schirach je okupio 70.000

odu�evljenih dje�aka na skupu u Potsdamu.

Taj je skup bio ostvarenje snova za nas mlade.

Obi�no smo bili u malim grupama, ali ovde smo se prvi put okupili masovno,

a na� je broj demonstrirao kolika smo politi�ka sila postali.

Dragi dje�aci, vjerujem u nesputanu snagu

nacionalsocijalizma koja uni�tava sve �to joj stoji na putu.

Kada je Hitler do�ao na vlast 30. sije�nja 1933. obe�ao je

okon�ati nezaposlenost i siroma�tvo koje je poharalo zemlju.

Umesto toga stvori�e ponosnu, novu Njema�ku.

Ta je vizija pogodila �icu mladih u zemlji.

Jasno sam vidio kako stvari u Njema�koj napreduju.

Svi su ljudi radili, zastave, povorke,

mimohodi s bakljama, sve nas je to uzbu�ivalo.

Bilo je to poput masovne hipnoze koja me za�arala.

Vrhunac nacisti�kog kalendara bio je Hitlerov ro�endan.

20. travanj progla�en je dr�avnim praznikom.

Svake je godine Hitlerova mlade� nudila

novi nara�taj 10-godi�njaka na dar F�hreru.

Kad sam imao 10 godina, novine su najavile da njema�ki narod

svu djecu doti�nog godi�ta daje F�hreru na dar.

Bili smo darovani F�hreru.

Dje�aci su prisegnuli Hitlerovoj mlade�i u sve�anom obredu.

�itava je skupina okupljena na sportskom igrali�tu. Svi su vodovi

bili postrojeni u redu i javno polo�ili prisegu vjernosti.

Sje�am se re�i:

Obe�avam uvek izvr�avati svoju du�nost u Hitlerovoj mlade�i

... izvr�avati svoju du�nost u Hitlerovoj mlade�i,

u ljubavi i odanosti prema F�hreru i na�oj zastavi.

Re�im je nastojao privu�i mlade.

Dje�aci nisu mogli do�ekati da se pridru�e Jungvolku,

ogranku Hitlerove mlade�i za 10-14-godi�njake.

Mi dje�aci ose�ali smo se ushi�eno. Odjednom smo dobili na va�nosti.

Obe�ajem...

U ceremonijama inicijacije na tisu�e je djece

posvetilo svoj �ivot Hitleru.

Od lokalnih �elnika stranke sve do vo�a kadeta

sada smo bili dio jedne velike zajednice.

Glavni deo Hitlerove mlade�i bio je za dje�ake,

ali postojalo je odvojeni ogranak za djevoj�ice.

Mi smo bili novi nara�taj, onaj koji �e jednoga dana

vladati Velikom Njema�kom. To nam je imalo smisla.

Tra�io sam drugarstvo, prijateljstvo i ne�to konstruktivno.

Najvi�e od svega tra�io sam priznanje i tamo sam ga na�ao.

Osje�ali smo se ugodnije u grupi s uniformama i

grupnim pevanjem nego kod ku�e s roditeljima.

Za onoga tko nije bio �lan govorili su da nije jedan od nas, da je otpadnik.

Ne uklapa se u zajednicu velikonjema�kog Reicha.

Dok su nacisti stezali stisak nad Njema�kom,

potjera Hitlerove mlade�i za �lanovima se ubrzavala.

Svim su mogu�im sredstvima zavodili njema�ku mlade�.

Hitlerova mlade� zavodila je njema�ke dje�ake.

Jedna od taktika bila je sport.

Od 1933. nacisti su odredili da se mladi mogu pridru�iti

sportskim dru�tvima samo ako su �lanovi Hitlerove mlade�i.

Pokret je organizirao putovanja u planine i na more.

Djeca nisu odlazila na praznike. Igrala bi se na balkonu ili na ulici.

Ako su stvarno imali sre�e imali su baku

na selu u Mecklenburgu, ali to je bilo sve.

Onda su odjednom djeca mogla oti�i na praznike

na 2-3 tjedna. To im je bilo novo, ranije nisu putovali.

�elnici Hitlerove mlade�i shvatili su va�nost

dr�anja svojih mladih regruta uposlenima.

Svakog vikenda bio je utvr�en program doga�anja.

U dobi kada sam se pridru�io Jungvolku bilo je zabavno.

Bilo je zabavno dru�iti se s djecom iste dobi i odlaziti na

putovanja umesto tu�i se na ulicama ili penjati po drve�u.

Nijedan od nas nije kukavica koja klone duhom ili se umori,

ili sumnja u put, vo�en ritmom bubnja.

Vrhunac godine bio je ljetni logor Hitlerove mlade�i.

Odvezli smo se do malenog jezera i tamo podigli logor.

Bilo je predivno, kao da smo u raju.

Paljenje logorske vatre, kuhanje na njoj, logorski �ivot.

Mislim da svi dje�aci �ele raditi takve stvari.

Poput vojni�ki ustrojenog igranja kauboja i Indijanaca.

Ono �to nam je bilo va�no bilo je dru�tvo drugih dje�aka.

Do�ivljaj zajedni�tva, izleti, fizi�ki napor.

Znojili smo se, smrzavali, kisnuli u na�im �atorima.

Mogli smo psovati, mogli smo si davati odu�ka, ali na kraju

bili smo zajednica dje�aka i to je bilo ono �to se ra�unalo.

Izleti su u�ili dje�ake samodostatnosti kroz logorovanje i lov.

Za ve�inu je to bilo sasvim novo iskustvo.

Svi su sjedili oko vatre. Pevali smo dok se spu�tala no�.

Bilo je mra�no, iza�le su zvijezde.

Ulijevalo je strahopo�tovanje, sasvim nezaboravno.

Sve te stvari, izleti, vatra itd. bili su kopirani.

Privla�nost Jungvolka izravno se temeljila

na atmosferi nekada�njih udruga mladih.

No postojali su i mra�niji motivi za aktivnosti Hitlerove mlade�i.

Bio je to po�etak programa vojne obuke.

Dje�aci su bili obvezni sudjelovati

u redovitim testovima snage i izdr�ljivosti.

Borili su se jedni s drugima u ratnim igrama.

Shva�ali smo to ozbiljno. Ponekad smo stvarno bili povre�eni.

Igrali smo grubo, nemate pojma koliko smo

bili odlu�ni prije po�etka terenskih vje�bi.

Agresivnost se poticala.

�ak i uz zadobivene modrice, pogotke i udarce to smo o�ekivali.

To nas je o�vr��ivalo. To je bilo ono �to smo htjeli.

U dobi od 10 godina ti su dje�aci u�ili postati nemilosrdni vojnici.

U Hitlerovoj mlade�i u�ili su nas �vrsto�i. Sve je to bio deo plana.

�ta je Hitler rekao, kakav njema�ki mladi� mora biti?

... okretan kao hrt, �ilav kao ko�a i �vrst kao Kruppov �elik.

Svi su dje�aci mogli brzo napredovati

u Hitlerovoj mlade�i i postati zapovjednici vodova.

U�ili su ih da prema mla�im novacima ne pokazuju su�ut.

Oti�ao sam zapovjedniku voda i rekao, Izve��ujem da mi je umro otac.

Dok sam mu to govorio po�eo sam plakati. Suze su tekle.

Nisam vi�e mogao govoriti. Izdao me glas.

Tada mi se taj zapovjednik voda obratio vrlo otresito,

zapravo je vi�e vikao, rekav�i, Njema�ki dje�ak ne pla�e.

Od toga trenutka nikada vi�e nisam prolio ni suzu.

Slava onome �to nas �ini ja�im.

Ono �to �elimo od njema�ke mlade�i budu�nosti

druga�ije je od onoga �to se od njih o�ekivalo u pro�losti.

Moramo stvoriti novu vrstu osobe.

Kad odrastem i ne budem vi�e mali, posta�u F�hrerov vojnik.

To mi je geslo tada bilo privla�no.

Ponovio sam to kada je majka rekla, Ali oni su jo� djeca.

A ja sam pomislio, Draga majko, mi ve� odavno nismo djeca.

Uskoro �u biti vojnik.

�elnici Hitlerove mlade�i poticali su prirodnu buntovnost tinejd�era.

Ohrabrivali su dje�ake da se udalje od svojih roditelja.

Nedjelje smo obi�no provodili sa svojim roditeljima.

Odlazili veslati, planinariti ili igrati igre.

Sve je to stalo jer su za onoga koji se

�etao s roditeljima govorili da je mamin sin.

Niko od nas nije �elio biti mamin sin, uklju�uju�i mene.

Tako smo nastojali prerezati roditeljske veze.

Prekore li te stariji, samo ih pusti neka vi�u i grde.

Zbog problema kod ku�e, nedjeljama ujutro dok bi moj otac

propovijedao, ja bih prisustvovao sastancima Hitlerove mlade�i.

Vje�bao bih na trgu s ostalim dje�acima

ili mar�irao selom pevaju�i pjesme.

Shva�ate li uop�e �to se ovde zbiva?

Ne vidite li da se skrnavi ne�to sveto?

Nije li se na� narod dovoljno ose�ao inferiornim?

Propagandni filmovi poput ovog poticali su kult mladosti.

Ne�uveno! Kako se usu�uje�, balavi derane!

Ovo je privatni sastanak.

Ko ti daje pravo do�i ovamo i prosvjedovati?

Mlade� mi je dala pravo!

Hitlerova mlade� iskori�tavala je buntovnost

koriste�i ga za potrebe Tre�eg Reicha.

Bunili smo se protiv �itavog sveta.

�idovska trgovina

Bunio se celi Tre�i Reich, protiv civiliziranog, humanog sveta.

Mi smo borci nacionalsocijalisti�ke stranke...

Dok je Hitler ja�ao stisak nad Njema�kom tijekom 1930-ih,

Hitlerova mlade� postajala je sve va�nijom u �ivotima dje�aka.

Broj sastanaka i aktivnosti �irio se da popuni njihovo slobodno vreme

i ne dopusti im predah od nacisti�kog razmi�ljanja.

Mlade� �e jednom

slomiti lance ropstva Njema�koj.

No�as �emo obnoviti

prisegu odanosti F�hreru i njegovim idejama.

Mnogim je dje�acima odanost F�hreru zamjenjivala odanost obitelji.

�ao mi je �to to moram priznati, ali dok sam bio �lan

Hitlerove mlade�i sramio sam se svoga oca

jer nije �elio imati ni�ta s nacionalsocijalizmom.

Moj brat i ja spavali smo u sobici do kuhinje.

Jedne sam no�i za�uo glasove.

�uo sam da je to �idov koji �eli prije�i granicu.

Moj otac je rekao da �e ga prevesti te no�i.

Tako je pre�ao granicu sa �idovom i vratio se sam.

Po�elio sam, bit �u sasvim iskren,

u tom sam trenutku po�elio da nisam sin takvih roditelja.

No u mnogim domovima roditelji su bili sretni videti

da su njihova djeca postala marljivi nacisti�ki u�enici.

Neki su roditelji rekli svojoj djeci

neka ostanu slobodna, barem iznutra. Meni nisu.

Svi su roditelji mojih �kolskih kolega podr�avali naciste.

Niko me nije potaknuo da se usprotivim nacistima.

Tako sam ja, u to je doba sve bilo sto posto,

podlegao nacistima sto posto.

Re�im se pobrinuo da djeca neprekidno slu�aju jednostavnu,

ali zavodljivu poruku: ona su budu�nost Njema�ke.

Pojam mladosti je idealiziran.

Vi �ete jednog dana biti budu�nost Njema�ke

jer �ete jednog dana biti Njema�ka.

Vi �ete biti na� narod. Ne samo nada

ve� morate biti ispunjenje onoga �emu se svi nadamo.

Vi ste, mlade� jest. A stariji nisu znali ni�ta.

Nisu imali pojma �to se doga�a. Ishlapjeli su.

Naravno, mladima se to svi�alo.

Do 1935. nacisti su o�arali 4 milijuna mladih Nijemaca

koji su se pridru�ili Hitlerovoj mlade�i, pola djece u dr�avi.

Do�lo je vreme da se nasilno unova�i ostale.

Vo�a Hitlerove mlade�i, Baldur von Schirach,

organizirao je 1935. masovni skup u N�rnbergu.

Moj F�hreru, predstavljam vam najve�i skup mlade�i na svetu.

Ovime prijavljujem dobrovoljni ulazak

917.445 mladih

20. travnja ove godine.

Heil mlade�i!

Ugledav�i mno�tvo, a bilo nas je na tisu�e, svi u istoj uniformi,

ose�ali smo ushi�enje jer su svi bili poput nas.

Vidio sam dje�ake kako pla�u.

To mi je bilo neobi�no. Plakali su u uniformi, usred bijela dana.

Pri�ao sam jednome od njih jer me uzrujavalo

�to njema�ki dje�ak u na�oj grupi pla�e.

Pitao sam �to nije u redu, a on je rekao,

Bilo je tako lepo, tako je lepo da drhtim.

Skup je bio va�no propagadno oru�e nacisti�ke politike Gleichschaltunga,

ideje da klasu treba iskorijeniti iz njema�kog dru�tva.

Za naciste je Hitlerova mlade�

bila svetli primer Gleichschaltunga na djelu.

Uniforma nas je svih �inila jednakima

iako smo potjecali iz razli�itih dru�tvenih klasa.

Uniforma je sina obrtnika ili radnika

izjedna�avala sa sinom profesora. Bili smo drugovi.

Moji drugovi. U skladu s va�om zapovijedi, moj F�hreru,

pred vama stoji mlade�,

mlade� koja ne poznaje ni klasu ni kastu.

To nametanje uniformnosti zna�ilo je li�avanje

njema�kog dje�aka i uni�tenje njegove individualnosti.

To je bio von Schirachov program kojeg je i ostvario.

Svi mladi F�hreru, to je geslo Hitlerove mlade�i.

Danas, kao i poslednjih godina, pozivamo sve

10-godi�njake u slu�bu pod zastavom Adolfa Hitlera.

1936., dok se Njema�ka spremala ugostiti olimpijske igre u Berlinu,

Hitlerova mlade� provela je dotada najambicioznije nova�enje.

Dje�ake koji su te godine navr�ili 10 godina

identificirali su iz rodnih listova, a potom su

njihove roditelje posjetili �lanovi Hitlerove mlade�i.

Mje�avinom privla�enja i prijetnji

uvjerili su 90% roditelja da upi�u svoju djecu.

One koji su se odbili pridru�iti �ekale su sankcije.

Ne bih to nazvao dobrovoljnim.

Nije bilo stvarne �anse, barem pod normalnim okolnostima,

izbje�i �lanstvo u Hitlerovoj mlade�i ili Jungvolku.

Osim ako niste htjeli biti autsajder, �ak u �koli.

�kola je dobila pismo od vije�a Hitlerove mlade�i

u kojem je stajalo da me trebaju izbaciti.

Nisam zaslu�io i�i u gimnaziju jer se nisam pridru�io Hitlerovoj mlade�i.

Ravnatelj je potom sugerirao mojim roditeljima

da bi me mo�da �eljeli smesta ispisati iz �kole.

Nenacisti�ke udruge mladih nastavile su se sastajati.

No ako bi ih otkrili prijetila im je opasnost

od sigurnosnih ophodnji Hitlerove mlade�i.

Imali smo obi�an sastanak kada je iznenada

20-25 momaka iz ophodnje Hitlerove mlade�i,

velikih i jakih momaka, provalilo i napalo nas.

Najgore iskustvo zbilo se jedne nedjelje nave�er, prilikom na�eg

povratka s izleta. Hitlerova mlade� �ekala je na mostu nad Odrom.

Pretukli su nas, a vo�u na�e male skupine,

19-godi�njeg Konrada Weigta, bacili s mosta.

Hitlerova mlade� pripojila je sve ostale udruge mladih u Njema�koj.

Smatrali smo da sada mo�emo odre�ivati kako je dru�tvo organizirano.

Ostale udruge mladih bile su raspu�tene i uklju�ene u Hitlerovu mlade�.

Svi dje�aci koji su se i dalje odbijali prijaviti, osjetili u posledice.

Svi su �ustro mar�irali, sa zastavom sprijeda.

Iznenada je jedan od njih iskora�io iz sredine kolone,

pljusnuo me i rekao, Pozdravi zastavu!

Naravno, ostao sam �okiran.

Shvatio sam da se bolje ne izdvajati. Pridru�im li se ne�u biti ka�njen.

Bio bih jedan od njih i sam mogao nekoga pljuskati.

Iznenada je moj otac za�uo bubnjanje.

�uo sam i ja i pribli�avalo se.

Zvuk je u�asno odjekivao u uskoj ulici.

Onda sam se sjetio da su mi �kolski kolege rekli

da �e, ne budem li pristupio u Jungvolk, do�i �e po mene.

Je li se to doga�alo?

Do�li su bli�e, formirali polukrug oko na�e ku�e

i pozvonili. Bili smo jako upla�eni.

Iza�ao sam van. Dvojica su mi stala sa svake strane

i odveli me do zadnjeg voda gdje sam morao stati u red s ostalima.

Ugledao sam jo� jednog dje�aka u civilu

i shvatio da su skupljali i druge dje�ake.

Onda smo odmar�irali i mar�iraju�i postali jedna jedinstvena gomila.

Onaj tko kontrolira ulice, taj kontrolira ljude.

Svaka zamisliva aktivnost mladih sada se na�la pod nacisti�kom kontrolom.

Strahovito je privla�ila ideja da se svaki �lan Hitlerove mlade�i

i Jungvolka mo�e baviti bilo �ime �to ga zanima.

No to je bilo mogu�e �initi samo ako si dovoljno dobar.

Dje�aci su bili prisiljeni u svemu se natjecati.

Maltretirani su i poni�avani ako se ne bi uklapali.

Ako nisi mogao sko�iti dalje od 5 m

bio si gubitnik. Odbacili bi te i ismijavali.

Morao si biti dobar u ne�emu, svi su to mogli,

ostvariti pozitivan dojam o sebi i ose�ati se va�nim.

Hitlerova mlade� podu�avala je dje�ake strukovnim ve�tinama

kako bi jednoga dana pokretali njema�ke ratne napore.

Ali �ak i u tvornicama i radionicama uveden je natjecateljski element.

Uz strukovna natjecanja Reicha, �itav je mladi

njema�ki nara�taj predan na�elu ostvarenja.

Dobili bismo potvrdu u kojoj je stajalo da smo pro�li

s odre�enom ocjenom. Naravno, to je bila velika �ast.

Naj�vr��i i najodaniji �lanovi Hitlerove mlade�i brzo su napredovali.

Na� nas je zapovjednik voda ocjenjivao na temelju

dodijeljenih bodova u sportu, terenskim vje�bama itd.

I na osnovu toga kako smo se pona�ali, koliko dobro pevali

i jasno govorili kada bismo ne�to obja�njavali.

Sve su se te osobine bilje�ile i tako se napredovalo kroz �inove.

Svi su se nastojali domo�i novog gajtana

ili zastavice, da ozna�e promaknu�e.

Privla�nost je bila u tome �to se svaki Nijemac mogao uzdi�i na polo�aj

da zapovijeda nekome koji bi pak zapovijedao nekom drugom.

Gotovo svi imali su nekakav polo�aj. �ak i mladi.

Hijerarhija Hitlerove mlade�i imala je va�an udio u svojoj privla�nosti.

Dje�ake je zavodila ideja o kontroli svojih vr�njaka.

Kad tamo stoji� govore�i: Stani! Pogled nalijevo!

Pogled nadesno! Pogled naprijed!, i ne mora� sudjelovati

nego izdaje� naredbe, mislit �e� prili�no dobro o sebi.

Bilo je izvrsno stajati ondje, izdavati naredbe

i imati ose�aj da ste postigli ne�to, iako niste znali �to.

Bili ste ushi�eni jer ste imali vlast.

12-godi�njak je mogao zapovijedati desetorici 10-godi�njaka.

Stani! Lezi! I morali su se baciti na tlo.

Postavljali ste sve vi�e ciljeve.

Kao vo�a odreda imali ste pod sobom 30 dje�aka,

a kao zapovjednik voda 100 dje�aka pod svojim zapovjedni�tvom.

To je dje�acima vrlo primamljivo.

Nacisti su to znali i to iskori�tavali.

Mnogim se dje�acima to svidelo, kao i meni.

Dje�aci su vladali �eljeznom palicom.

Nakon izdane naredbe da pevamo morali smo pevati.

Ako ne bi bilo dovoljno glasno ukorili bi nas.

Bili smo sasvim sputani. Nije bilo nikakve slobode.

Izdav�i naredbu podrazumijevao sam da �e biti izvr�ena.

Kad bih rekao, Pevaj! oni bi, naravno, zapevali.

Kada bih naredio mar�, oni bi mar�irali.

To se podrazumijevalo. Takvo �to bilo je neupitno

u Hitlerovoj mlade�i jednako kao kasnije u vojsci.

Ni�ta nije mogu�e sve dok neko ne izda naredbe

koje �e neko drugi neprestano izvr�avati,

po�ev�i od vrha pa sve do dna.

Naredbe su se slepo izvr�avale. Niste ih propitivali.

Jednostavno, naredbe su bile naredbe.

Ako ih ne biste izvr�ili bili ste tretirani u skladu s tim.

Hitlerjunge Hubner tra�i osloba�anje

daljnjeg sudjelovanja u obuci. - Dakle, �to je s tobom?

Herr Hauptf�hrer, mislim da ne mogu izvr�iti

ono �to se tra�i od mene. - Mislio sam da �eli� postati �asnik,

a ti �eli� odmagliti nakon tri dana. Slu�aj,

mi odlu�ujemo ho�e� li uspjeti, a ne ti. A sada se sredi.

Da, Herr Hauptf�hreru. - Otpust. - Otpust.

Nikada nije bila re� o pojedincu.

Nikada nisu pitali, Mo�e� li to?, Kako se ose�a�?, Svi�a li ti se to?

Morali smo nastaviti s tim i jesmo. Dali smo prisegu.

Dje�ake Hitlerove mlade�i uvje�bavali su slediti naredbe s razlogom.

Morali su biti spremni provesti ekstreme nacizma bez pitanja.

Hitlerova mlade� je osim u logorima za obuku djelovala i u klubovima.

Ovde su �elnici Hitlerove mlade�i podu�avali dje�ake

vojnim taktikama i nacisti�koj filozofiji.

U�ili smo o �ivotima nacisti�kih vo�a i anti�idovskoj kampanji.

Poput �kolske lekcije o nacionalsocijalizmu.

�elnicima Hitlerove mlade�i dano je �itati pomno odabrane fraze.

Cilj �idova jest surova vlast nad svim rasama.

U tome se �idovski narod otkriva

u svom svojem bezumlju i surovoj gladi za mo�i.

Savr�eno, zbilja elegantno,

na�in na koji su nam govorili stvari u malim dozama,

jednoj maloj dozi za drugom, a onda malo ve�oj.

Tako nismo mogli primijetiti �to nam �ine.

Mar�iraju�i dre�ali bismo tu nevjerojatno odvratnu pjesmu,

Objesi �idove, poredaj lova�e uza zid.

Verojatno niko od nas nije razmislio �to te re�i zapravo zna�e.

Ono �to su dje�aci u�ili na sastancima primijenjeno je na ulicama.

Onda smo po�eli mar�irati. Do�li smo do mesne banke.

Ispred se nalazila reklamna kutija u kojoj je bio

izlo�en ekstremni nacisti�ki �asopis Der St�rmer.

Na� je zapovjednik voda ugledao kutiju i zaurlao, Smrt �idovima!

Povici su po�eli sprijeda u prvim redovima

i pronijeli se do mene straga.

Bila je to kriza savjesti. Nisam se mogao pridru�iti. Nisam.

Samo sam micao usnama.

No onda je ne�to kliknulo.

Sinulo mi je da je Juda bila zemlja, negde daleko odavde.

Budem li rekao: Smrt zemlji! time ne�u povrijediti ljude.

Pridru�io sam se povicima. Stra�no.

9. studenog 1938. nacisti su pokrenuli opse�ni napad na �idove.

Posta�e poznat kao Kristalna no�, no� slomljenog stakla.

Odu�evljeno sam oti�ao videti gdje gori. Bilo je to kraj na�e �kole.

Pitao sam se za�to vatrogasci gase samo susjedne ku�e, a ne sam po�ar,

sve dok mi prijatelj iz Hitlerove mlade�i nije rekao,

�ove�e, pa mi smo je zapalili. Nisi li jutros vidio

kako razbijamo �idovske izloge i uzimamo stvari?

Onda sam ugledao Juri�nike i �lanove Hitlerove mlade�i

kako iznose Toru i kli�u�i je bacaju u vatru.

Dva dana nakon Kristalne no�i Ludwigsburgom se

pronijela vijest da je na� lekar, dr. Pinders, mrtav.

Uhi�en je Kristalne no�i nave�er i uzeo cijanid

u zatvorskom kombiju jer je znao �to sledi.

Bilo mi je 13 godina. Prvi sam put shvatio da sam tri godine

ranije vikao, Smrt �idovima!, a sada je zaista bio mrtav.

Ve�ina je mladi�a bila otvrdnula na u�ase Kristalne no�i.

Nau�ili su u potpunosti vjerovati Hitleru.

Vera. Nepokolebljiva vjera da F�hrer �ini stvari ispravno.

U to je doba predstavljan kao bog, bo�anstvo.

Takvim smo ga videli.

Bo�anska milost podarila nam je F�hrera.

Obe�avamo Hitleru odanost do groba.

Bio je na� idol, polubog.

Iskreno vam ka�em, da je neko poku�ao ubiti Hitlera

stao bih ispred i umro za njega. Danas znam da je to ludost.

1932. je Herbert Norkus, 15-godi�nji �lan Hitlerove mlade�i, bio ubijen.

Umro je nakon nasilne uli�ne borbe s �lanovima Komunisti�ke partije.

�elnici Hitlerove mlade�i ovjekovje�ili su Norkusa kao heroja na filmu.

Pobrinuli su se da svaki �lan pokreta vidi

kako se Herbert Norkus �rtvovao za nacisti�ki cilj.

Quex.

Na�a zastava lepr�a pred nama...

Na�a zastava lepr�a pred nama,

Polazimo u budu�nost jedan uz drugoga.

Divili smo mu se. Kralje�nicom bi nam prolazili trnci.

Zastava nas vodi u vje�nost,

da, zastava je ve�a od smrti.

Ti si ni�ta, tvoj �ivot je bezvrijedan.

Mora� biti spreman �rtvovati �ivot za zastavu.

Bio je to poziv mladima koji ih je osudio na smrt.

Ima li ve�eg zlo�ina od toga?

Taj se poziv upu�ivao 12 i 13-godi�njim dje�acima.

Ranom praksom do savr�enstva.

Dje�aci Hitlerove mlade�i pozvani su posjetiti vojarne,

koristiti poligone za ga�anje i sudjelovati u manevrima obuke.

Naravno, imali smo terenske vje�be

u kojima smo se nastojali pona�ati kao vojnici.

Ispravno napreduj, nastoj biti neprimjetan, pri�uljaj im se itd.

Djeca vole takve stvari, a oni su to iskori�tavali.

Te su igre bile neizmjerno zabavne, a na taj na�in mo�ete zavesti ljude.

Do 1936. njema�ka vojska, Wehrmacht,

igrala je sve istaknutiju ulogu u Hitlerovoj mlade�i.

F�hrerov cilj bio je osposobiti mlade� za vojnike.

Mlade� od koje �e strahovati svet, tako nam je jednom rekao.

A svet jest strahovao od njih.

Kada je rat kona�no do�ao,

dje�acima osposobljavanima u specijaliziranim logorima

od 10. godine, kona�no se pru�ila prilika za borbu.

Za Hitlerovu mlade� rat je bio kombinacija svega �to su nau�ili.

To je razgaralo na� entuzijazam.

Poljska je za mene, kao 13-godi�njaka, bila iznena�enje.

No jo� se sje�am ulaska u Pariz, okupacije Pariza

i brzog zavr�etka francuske kampanje.

To nas je svakako ispunilo odu�evljenjem.

Zemlja je bila eufori�na

nakon Hitlerova uspjeha 1940. protiv Francuza.

Tinejd�eri iz Hitlerove mlade�i

pohrlili su volontirati, slu�iti svojoj naciji.

�arko smo �eljeli postati pravi vojnici i po�i u pravi rat,

iako, naravno, nismo imali pojma koliko �e okrutan biti taj rat.

Dje�aci nose uzdignute lepr�ave stjegove, zastave novoga doba.

Nose ih ponosno u pobjedu, nijedan put nije prestrm ni predalek.

Hitlerova mlade� zavela je nara�taj njema�kih dje�aka

natjerav�i ih da povjeruju u nacisti�ki cilj.

No u slu�bi Hitleru mnogi �e biti pozvani izvr�iti najve�u �rtvu.

Prijevod i obrada: FIXUP fixup777@gmail.com

Podr�i nas i postanite VIP �lan ukloniti sve oglase www.OpenSubtitles.org