All language subtitles for Life in outer space exoplanets (2022)

�ivot, nevjerojatna
savr�ena kombinacija elemenata

koja mo�e stvoriti �ivu tvar.

Mo�da i najve�a tajna prirode.

Je li �ivot �udesni fenomen
jedinstven za na� planet?

Posljednjih smo godina do�li
do nekih nevjerojatnih otkri�a

koji upu�uju na to da su uvjeti
za �ivot u na�em Sun�evom sustavu

rasprostranjeni i vi�e
nego �to smo mogli o�ekivati.

Nedavne misije otkrile su
neobi�ne svjetove,

mjesece ispod �ijih se debelih
slojeva leda mo�da skrivaju oceani.

Poput Europe koja kru�i
oko divovskog Jupitera.

Mjesta na kojima mlazovi erumpiraju
stotine kilometara u svemir,

poput Enkelada, si�u�nog
Saturnovog mjeseca.

Ili mjeseca s krajolikom poput Zemljinog

s planinama, dolinama, oblacima

i jezerima teku�eg metana ili etana,

poput Titana, najve�eg Saturnovog mjeseca.

Ako je �ivot ikada bio mogu�,

ili je to realnost na nekom od
udaljenih svjetova na�eg Sun�evog sustava,

s vrlo surovim i razli�itim
uvjetima od onih na Zemlji,

to bi moglo zna�iti da je �ivot mogu�

i na bilo kojem udaljenom
svijetu u svemirskom prostranstvu.

Druga geneza unutar istog sun�evog sustava

ukazuje na to da je
nastanak �ivota vjerojatan doga�aj.

Dogodi li se dvaput
u istom sun�evom sustavu,

vjerojatno se doga�a posvuda u svemiru.

Znanstvenici danas tra�e planete

daleko izvan granica
na�eg Sun�evog sustava,

gdje bismo u bliskoj
budu�nosti mogli otkriti �ivot.

Zahvaljuju�i NASA-inom svemirskom
teleskopu Kepler lansiranom 2009.,

znamo da samo u na�oj galaksiji

postoje milijarde egzoplaneta
poput Zemlje koji kru�e oko zvijezda.

Obzirom na prostranstvo svemira
s vi�e od 100 milijardi galaksija,

te�ko je zamisliti da negdje

ne postoji planet poput
Zemlje na kojem ima �ivota.

Osim ako se ne�to doista
neobi�no nije dogodilo na Zemlji,

�ivot se razvio na tisu�ama
milijuna planeta samo u na�oj galaksiji.

Ako nije rije� o �udu,
onda ga ima posvuda. To je bit svega.

Posljednjih smo godina,
zahvaljuju�i Kepleru,

utvrdili postojanje desetaka egzoplaneta
poput Zemlje na kojima je mogu� �ivot,

pa �ak i inteligentni oblici
�ivota koji �ekaju da ih otkrijemo.

Ne znamo ho�e li se �ivot otkriti

najprije na nekom od mjeseca
ili planeta u na�em Sun�evom sustavu,

ili na nekom egzoplanetu poput Zemlje.

Ali ono �to znamo je to
da nismo nikada bili bli�e

rje�avanju jedne od
najve�ih zagonetki prirode:

ima li �ivota u svemiru.

Ima li �ivota izvan Zemlje?

�ovje�anstvo se od
davnina pita to pitanje,

ali odgovora jo� nema.

�ini se da smo bli�e
rje�avanju tog misterija.

U nedavnim istra�ivanjima otkriveni su
planeti izvan na�eg Sun�evog sustava

za koje se vjeruje
da su u mnogo�emu sli�ni Zemlji.

Da se mogu odvesti svemirskim brodom
na neki planet otkriven pomo�u Keplera,

bio bi to planet Kepler-186F.

Jedan je od najmanjih.
Ima odgovaraju�u temperaturu�

ZNANSTVENIK NA MISIJI KEPLER

�da na povr�ini mo�e
postojati teku�a voda.

To je prvi planet veli�ine Zemlje za koji
je utvr�eno da kru�i oko udaljene zvijezde

u nastanjivoj zoni gdje se teku�a
voda mo�e nakupljati na povr�ini planeta.

Otkri�e Keplera-186F potvr�uje
postojanje planeta veli�ine Zemlje

u nastanjivim zonama drugih zvijezda

i nagovije�ta da smo va�an korak
bli�e otkrivanju svijeta sli�nog Zemlji.

Kepler-186F obi�e
svoju zvijezdu za 130 dana

i dobiva tre�inu energije
koju Zemlja dobiva od Sunca,

�ime se nalazi na granici nastanjive zone.

Da mo�ete boraviti
na povr�ini Keplera-186F,

svjetlost njegove zvijezde u podne
bila bi kao svjetlost na�eg Sunca

otprilike sat vremena
prije sumraka na Zemlji.

Danas, kad uzmemo u obzir sve �to znamo

o nastanku �ivota na ovom planetu,

navodi nas na razmi�ljanje�

PREDSJEDNICA BERNARD M. OLIVER ZA SETI

�da isto �to se dogodilo ovdje
moglo se dogoditi i negdje drugdje.

Tako da je �ivot izvan
ovog planeta sasvim vjerojatan

kad uzmemo u obzir znanstvene
�injenice koje danas znamo.

Sada znamo da u na�em Sun�evom
sustavu postoje �etiri va�na kandidata

na kojima je mogu� �ivot, a to su:

Mars,

Jupiterov mjesec Europa

te Saturnovi mjeseci Titan

i Enkelad.

Na svakom od njih mo�emo prona�i
sva tri klju�na sastojka za �ivot:

organske spojeve, teku�inu
i izvor energije.

Na Marsu voda postoji u obliku
leda na polovima i ispod povr�ine.

RAVNATELJICA CENTRA CARL SAGAN

Ali s vremena na vrijeme, tijekom
prolje�a i ljeta, te�e po povr�ini.

Iako jo� uvijek nema dokaza
da na Marsu postoji oblik �ivota,

znanstvenici smatraju da bi se
mogao vrlo uskoro prona�i.

Na Jupiterovom mjesecu Europi mo�e se
prona�i dva od tih klju�nih sastojaka.

Znamo da na Europi ima vode.
Na povr�ini se nalazi ledena kora.

GLAVNI ISTRA�IVA�, CENTAR CARL SAGAN

Tu ledenu koru promatrali smo
pomo�u svemirske letjelice Voyager,

ali i letjelice Galilean devedesetih.

Ispod tajanstvene ledene kore
debljine 10 do 30 kilometara

koja prekriva si�u�an mjesec,

trebao bi biti ocean teku�ine koji bi
mogao biti dubok oko 100 kilometara.

Saturnovi mjeseci Titan i Enkelad

posljednjih su godina u sredi�tu
pa�nje kad je rije� o tra�enju �ivota.

Titan je jedini mjesec u Sun�evom
sustavu za koji se zna da ima atmosferu.

VI�I ZNANSTVENI ISTRA�IVA�

To je ujedno i jedino mjesto,
osim Zemlje, �ija je atmosfera

sa�injena primarno od du�ika.

Na taj su na�in Titan
i Zemlja usko povezani.

Titan je �udesan svijet.

ZNANSTVENI ISTRA�IVA�
ODJEL ZA ZNANOST O SVEMIRU I ASTROLOGIJU

To je takoreku� naj�udnije
mjesto u Sun�evom sustavu

jer je to zapravo, osim Zemlje,
jedino mjesto za koje znamo

da na svojoj povr�ini
ima velike povr�ine teku�ine.

Ali te povr�ine teku�ine nisu voda.
To su teku�i metan i teku�i etan.

Titan je jedino mjesto u na�em
Sun�evom sustavu, osim Zemlje,

koji na povr�ini ima stabilne teku�ine.

Ali na -180 stupnjeva Celzija
ta teku�ina ne mo�e biti voda.

Znamo da postoje jezera ispunjena
vrlo ohla�enim teku�im metanom i etanom.

Posljednjih je godina Enkelad,
si�u�an mjesec koji kru�i oko Saturna,

postao jedan od
temeljnih ciljeva egzobiologije.

Enkelad je malen, ledeni
mjesec vrlo sli�an Europi

jer ima debelu ledenu koru
ispod koje se nalazi ocean.

Znamo da veliki mlazovi �estica leda
erumpiraju nekoliko kilometara u svemir.

Enkelad je jedno od
najzanimljivijih mjesta u Sun�evom sustavu

zbog postojanja te aktivnosti,

aktivnosti nalik gejzirima.

Kad postoji aktivnost nalik gejzirima,
ljudi o�ekuju da ima teku�e vode.

Nedavno su u tim mlazovima

otkrivene neke osnovne
kemijske sastavnice �ivota.

Tako da smo sigurni da na Enkeladu
za nastanak �ivota postoji idealna trojka:

teku�ina, organski spojevi
i izvor energije.

Ali ako �ivot mo�e nastati
na tim udaljenim i surovim svjetovima,

za�to ne bi mogao nastati
na bilo kojem drugom planetu

daleko izvan granica
na�eg Sun�evog sustava?

Druga geneza unutar istog sun�evog sustava

ukazuje na to da je
nastanak �ivota vjerojatan doga�aj.

Dogodi li se dvaput
u istom sun�evom sustavu,

vjerojatno se doga�a posvuda u svemiru.

Ako smo uspjeli prona�i �ivot na drugom
mjestu unutar na�eg Sun�evog sustava,

a usto mo�emo re�i da se razvio neovisno�

VODITELJ ODJELA ZA ASTRONOMIJU
I ASTROFIZIKU CENTRA CARL SAGAN

�tada tvrdimo da se unutar istog
zvjezdanog sustava �ivot razvio dvaput.

Iz toga mo�emo zaklju�iti
da se �ivot razvija vrlo jednostavno.

Generaciju ranije ve� je sama ideja
o planetu koji kru�i oko udaljene zvijezde

bila u domeni znanstvene fantastike.

Tako da je sama pomisao da bi
na takvom planetu mogao postojati �ivot

bila jednostavno nezamisliva.

�tovi�e, prvi egzoplaneti
otkriveni su tek 1992.

Te su godine dva
egzoplaneta, super-Zemlje,

otkrivena oko Pulsara PSR 1257+12

na udaljenosti od 2300 svjetlosnih godina.

Objava o tome �okirala je
u to vrijeme znanstvenu zajednicu

jer je to bio prvi vi�eplanetarni
ekstrasolarni sustav ikada otkriven.

Postoje li uvjeti za �ivot
na nekoj od tih super-Zemlji?

Na�alost, pulsar se kao zvijezda
uvelike razlikuje od Sunca.

Zapravo, rije� je o mrtvoj zvijezdi

nastaloj kad su neke od najve�ih
zvijezda eksplodirale kao supernove.

Pulsar je to �to ostane nakon
�to eksplodira doista golema zvijezda.

ZNANSTVENIK NA MISIJI KEPLER

Imate ne�to �to je korak
od toga da postane crna rupa.

Iako je to bilo doista uzbudljivo
otkri�e, te�ko je bilo re�i �to zna�i

jer se pulsari uvelike
razlikuju od obi�nih zvijezda.

To se mo�da na prvi pogled ne �ini kao
dobro mjesto za tra�iti nastanjivi planet.

Iskreno, supernove su
prili�no apokalipti�ni doga�aji

koje lako mogu raznijeti
sve zlosretne planete

u orbiti oko zvijezde koja eksplodira.

Taj udaljeni svijet obasuo bi

smrtonosni koktel rendgenskih
zraka i nabijenih �estica

koje emitira zvijezda tako
slabo primjetna na vidljivom svjetlu

da bi jedva bacila sjenu
na povr�inu ovog svijeta.

Stoga su izgledi da �ivot nastane
u tako neobi�nom i neprijateljskom

okru�enju slabi.

Me�utim, istinska va�nost
ovog otkri�a bila je to

�to je prvi put ikada potvr�eno postojanje

planetarnih sustava izvan granica

na�eg Sun�evog sustava.

Ako smo prona�li ve� dva egzoplaneta,
za�to ih ne bi moglo biti jo�?

�ekali smo jo� tri godine na otkri�e
egzoplaneta koji kru�i oko zvijezde

poput Sunca, �to je bilo puno va�nije,
jer bi uvjeti na takvom planetu

potencijalno bili sli�ni onima na nekom
od planeta u na�em Sun�evom sustavu.

Dana 6. listopada 1995. u �asopisu Nature

objavljeno je otkri�e o prvom
planetu koji kru�i oko zvijezde

nalik Suncu.

Ta zvijeza nalik Suncu bio je
51 Pegasi udaljen 51 svjetlosnu godinu,

a egzoplanet je bio golemi planet.

Prvi egzoplanet otkriven oko zvijezde
nalik na�oj nazvan je 51 Pegasi b.

Bio je vrlo neobi�an i vrlo velik.
Imao je masu ve�u od Jupitera.

I jako kratko kru�i oko zvijezde.

Jedna godina na ovom planetu zavr�i
za �etiri dana, vrlo kratko razdoblje.

To otkri�e bila je prekretnica
u potrazi za egzoplanetima.

Otada su prona�eni mnogi novi.

Me�utim, ono �to je uvelike
promijenilo potragu za egzoplanetima

bio je NASA-in svemirski teleskop Kepler.

Prije lansiranja Keplera,

znali smo za stotine planeta
u sustavima oko drugih zvijezda.

ZNANSTVENICA NA MISIJI KEPLER

Danas znamo za tisu�e.

I zato je Kepler bio
tako revolucionarna novina.

Kepler je bio svemirski teleskop

posebno dizajniran za istra�ivanje
na�eg podru�ja galaksije Mlije�na staza

kako bi otkrio stotine planeta
veli�ine Zemlje i manjih

u ili blizu nastanjive
zone njihovih zvijezda

te utvrdio dio od stotina
milijardi zvijezda u na�oj galaksiji

koje takvi planeti mogu imati.

Stvar je jako jednostavna.
Svatko to mo�e razumjeti.

To je gledanje u jednu
to�ku na nebu bez treptanja.

VODITELJ ISTRA�IVANJA U INSTITUTU SETI

Promatranje 150 000 zvijezda
i pra�enje intenziteta sjaja.

Ne�to poput svjetlomjera fotoaparata.

Ponekad �e ugledati
ovu zvijezdu ovdje, naprimjer.

Bit �e ne�to slabije sjajna,
djeli� postotka slabije nekoliko sati,

a zatim �e opet postati sjajnija.

To se doga�a kad ispred
te zvijezde pro�e planet.

Sa 100 otkrivenih planeta pomo�u
Keplera do�li smo na vi�e od tisu�u

i to onih koji su potvr�eni.

Postoji jo� oko 3000 do 4000
za koje imamo �vrste dokaze,

ali ih jo� uvijek
ne smatramo potvr�enim planetima.

Kepler je u lovu na planete.

Otkrio je doslovno tisu�e
planeta ili kandidata za planete.

To je stroj za pronala�enje planeta.

Prvi put ikada, 2011.,

Kepler je znanstvenicima
osigurao popis zvijezda Mlije�ne staze

kako bismo mogli izra�unati
koliko ih je u Mlije�noj stazi

koje bi mogle imati planet poput na�eg.

Oko milijardu.

Mo�da je milijun, mo�da milijardu,
a mo�da 100 milijardi planeta

u galaksiji Mlije�na staza
na kojima je mogu� �ivot.

Vrsta planeta na kojem bi
pre�ivio �ivot poput ovog na Zemlji.

Koliko je od njih stvorilo
svoju vlastitu vrstu �ivota?

Na to pitanje jo� nemamo odgovor

jer ovisi o tome koliko je
te�ko da �ivot nastane.

Ne zna�i da �e �ivot nastati
samo zato jer ti svjetovi postoje.

No, s druge strane,

ti su planeti svi sa�injeni
od istih stvari kao i Zemlja.

Stoga ponavljam, ako se nije ne�to vrlo
neobi�no dogodilo ovdje i nigdje drugdje,

tragova �ivota bit �e posvuda.

Samo �etiri godine nakon
lansiranja u travnju 2013.,

�lanovi tima Kepler izvijestili su o
jednom od svojih najve�ih otkri�a.

Prvi put ikada otkrivena su
dva egzoplaneta vrlo sli�na Zemlji:

Kepler-62e i Kepler-62f.

To je otkri�e izazvalo odu�evljenje

jer je zna�ilo potvrdu
postojanja planeta nalik Zemlji

na kojima je mogu� �ivot.

Svaki od tih planeta ima
radijus 1,6 i 1,4 ve�i od Zemlje

i kru�i oko Keplera-62,
naran�astog patuljka,

u njegovoj nastanjivoj zoni.

Istra�ivanje ra�unalnim modelima
pokazalo je da su Kepler-62e i Kepler-62f

ve�im dijelom, a mo�da
i potpuno, prekriveni vodom.

Kepler-62e vjerojatno
ima vrlo obla�no nebo

te je toplo i vla�no
sve do polarnih podru�ja.

Kepler-62f trebao bi biti hladniji,
ali svejedno pogodan za razvoj �ivota.

Na�alost, nalaze se na velikoj
udaljenosti od 1200 svjetlosnih godina

u zvije��u Lira.

Zahvaljuju�i Keplerovoj misiji,

danas znamo da postoje deseci
milijardi planeta koji kru�e oko zvijezda

samo u na�oj galaksiji, Mlije�noj stazi,

a znamo da diljem svemira
postoje milijarde galaksija.

Ako se na jednom planetu pojavio
�ivot u samo jednom planetarnom sustavu,

a postoje barem jo� �etiri kandidata,

izgledi da se u svemiru prona�e
planet na kojem je mogu� �ivot

trebali bi biti vrlo veliki.

Ali Kepler nam nije otkrio samo
postojanje planeta poput Zemlje,

ve� nam je omogu�io
nevjerojatne podatke o svemiru,

kao �to je potvrda o
postojanju planeta koji kru�e oko,

ne samo jedne, ve� dvije zvijezde,
kao �to je to planet Kepler-16b.

Taj planet bio je Keplerovo prvo otkri�e
planeta koji kru�i oko dvije zvijezde.

Nazivamo ih planetima
u binarnom zvjezdanom sustavu.

Stoga je jedno od
najuzbudljivijih Keplerovih otkri�a

bilo to da smo mogli prona�i
planete koji kru�e oko dvije zvijezde.

Prvi takav bio je Kepler-16b.

Kepler-16b mnogima je omiljeni
planet koji je Kepler otkrio.

Istovremeno kru�i ne oko
jedne, ve� oko dvije zvijezde.

To je bilo ne�to za �to se
predvi�alo da ne postoji.

Okru�enje s dvije zvijezde
istovremeno bila je znanstvena fantastika.

Ali svemir je neobi�niji no
�to su znanstvenici mogli zamisliti.

Ispostavilo se da je tako ne�to mogu�e.

Od 1992. otkriveno je
vi�e od 2000 egzoplaneta.

Zahvaljuju�i svemirskim teleskopima
koje se planira lansirati u budu�nosti,

o�ekuje se da bi broj opa�enih egzoplaneta

znatno trebao porasti
u nadolaze�im godinama.

Bez obzira �to je otkriven tek djeli�

od svih tih milijardi egzoplaneta
za koje smatramo da postoje,

kako mo�emo znati na
koliko je od njih mogu� �ivot?

U astronomiji i astrobiologiji,

podru�je oko zvijezde u kojem bi
planet s dovoljno atmosferskog tlaka

mogao na povr�ini odr�ati teku�u vodu,

poznat je pod nazivom nastanjiva zona.

Nastanjiva zona je na�in
razmi�ljanja o ispravnom na�inu

tra�enja planeta poput na�eg.

Zemlja je o�ito u nastanjivoj zoni

na�eg Sun�evog sustava.

Potencijalno nastanjivi planet
odnosi se na terestri�ki planet

s uvjetima koji se mogu
pribli�no usporediti s onima na Zemlji

�to zna�i da je
potencijalno pogodan za �ivot.

Postoji savr�eno mjesto, podru�je
na kojem nije ni prevru�e ni prehladno.

To nazivamo nastanjivom,
a nekad i Zlatokosinom zonom.

Ako u takvom podru�ju postoji
planet, dovoljno malen i stjenovit

i ima vodu, ta je voda
vjerojatno u teku�em stanju.

Dakle, to bi bilo dobro mjesto za tra�iti.

Astronomi su u studenom 2013. izvijestili,
temeljem podataka s Keplerove misije,

da bi moglo postojati �ak
40 milijardi planeta veli�ine Zemlje

koji kru�e u nastanjivim
zonama zvijezda nalik Suncu

i crvenih patuljaka i to samo
u na�oj galaksiji, Mlije�noj stazi.

Od toga je mogu�e da 11 milijardi
kru�i oko zvijezda nalik Suncu.

Tih 11 milijardi egzoplaneta koji
kru�e oko zvijezde nalik na�em Suncu,

doista predstavljaju veliki broj
svjetova potencijalno nalik Zemlji.

Me�utim, danas znamo da su
zvijezde vrlo razli�ite od Sunca

pravo mjesto za tra�iti tragove �ivota.

U svibnju 2016.

ekipa astronoma objavila je prvi put ikada

da su otkrili tri nastanjiva planeta

koji kru�e oko zvijezde posve druga�ije
od na�ih, izuzetno hladnog patuljka.

To je prvi planetarni sustav
otkriven oko takve zvijezde.

Zvijezda nazvana TRAPPIST-1

udaljena je samo 40 svjetlosnih godina

i prili�no je hladnija i crvenija
od Sunca, a jedva da je ve�a od Jupitera.

Zapravo, zvijezde poput ove
vrlo su �este u Mlije�noj stazi

i dugovje�ne su.

Ta tri planeta vrlo su
veli�inom sli�na Zemlji

i mogli bi na svojim
povr�inama imati nastanjiva podru�ja.

Tako da se odgovor na pitanje gdje je
danas u svemiru najbolje tra�iti �ivot

uvelike promijenio.

Do danas, me�u svim od vi�e
od 1000 potvr�enih egzoplaneta,

postoji oko 50 njih
koji su u nastanjivoj zoni

zvijezde oko koje kru�e.

Stoga ih se mo�e potencijalno
smatrati planetima nalik Zemlji,

�to ne podrazumijeva da je
na tim udaljenim svjetovima mogu� �ivot.

Me�utim, je li �ivot mogu�
izvan tih nastanjivih zona?

Otkri�e ugljikovodi�nih jezera
na Saturnovom mjesecu Titanu

dovodi u pitanje pojam uglji�nog �ovinizma

na kojem se temelji
teorija o nastanjivoj zoni.

Otkriveno je postojanje
okru�enja s teku�om vodom

u odsustvu atmosferskog tlaka

i pri temperaturama izvan temperaturnog

raspona nastanjive zone.

To �to je planet izvan nastanjive zone

ne zna�i da na njemu ne mo�e biti �ivota.

Naprimjer, i Saturnov mjesec
Enkelad i Jupiterov Europa

izvan su nastanjive zone
na�eg Sun�evog sustava,

a mogu�e je da podzemni oceani
sadr�e velike koli�ine teku�e vode.

Uzmemo li u obzir mogu�nost

da �ivot mo�e nastati
u tako surovim okru�enjima

koja nisu u nastanjivoj zoni

to upu�uje na to da bismo egzoplanete
trebali tra�iti daleko izvan tih zona.

Stoga su izgledi pronalaska egzoplaneta
s uvjetima pogodnim za razvoj �ivota

daleko ve�i.

Znamo da nije jednostavna zada�a

istra�ivati i analizirati planete i
mjesece na�eg Sun�evog sustava

jer su milijunima
kilometara udaljeni od Zemlje.

Me�utim, egzoplaneti nisu samo
milijunima, ve� mnogo svjetlosnih

godina udaljeni od Zemlje.

Kako astronomi mogu
istra�ivati egzoplanete

ako su udaljeni trilijune kilometara?

Astronomi i astrobiolozi
koriste nekoliko metoda

kako bi otkrili i prou�avali
vrlo daleke, tajanstvene svjetove.

Prije pokretanja misije
Kepler 2009. godine,

najuspje�nija tehnika
za otkrivanje egzoplaneta

bila je spektroskopija s Dopplerovim
u�inkom, to jest metoda radijalne brzine.

Metoda radijalne brzine
temelji se na �injenici

da zvijezda nije posve
nepomi�na kad oko nje kru�i planet.

Planet je znatno manji od svoje zvijezde,

ali i dalje vr�i neznatno gravitacijsko
privla�enje zvijezda dok kru�i.

Kad se, iz na�e perspektive,
planet nalazi iza zvijezde,

on je malo odvla�i od nas.

Kad se nalazi ispred zvijezde,
malo je povla�i prema nama.

To rezultira time da se
zvijezda pomi�e naprijed-natrag.

Astronomi tra�e takvo
pomicanje da bi prona�li planete.

Koriste spektrograf

i sna�ne teleskope da bi prou�ili
svjetlost koja dolazi sa zvijezde.

Spektrograf, poput prizme,

lomi svjetlost sa zvijezde na
sastavne boje i tako nastaje spektar.

Dio svjetlosti zvijezde apsorbira se
dok prolazi kroz atmosferu zvijezde,

a to stvara male, tamne
praznine ili linije u spektru.

Kako nam se zvijezda pribli�ava,

te se linije pomi�u
prema plavom kraju spektra.

Kako se zvijezda udaljava, linije se
pomi�u natrag prema crvenom kraju.

Tako da je spektar najprije
blago pomaknut prema plavoj,

a zatim blago prema crvenoj.

Tako da astronomi
mogu tra�iti planete koji kru�e

tra�e�i te pomake linija spektra zvijezde.

Pomo�u brzine privla�enja
prema nama te koliko je potrebno

da obi�e taj krug,
mo�emo izra�unati masu planeta

ili tijela oko kojeg se vrti.

Ako je masa jako mala, rije� je o planetu.

Ta je metoda vrlo u�inkovita i
pomo�u nje otkriveni su brojni planeti.

Me�utim, tehnika Kepler
temelji se na tranzitu planeta.

Metoda tranzita temelji se na opa�anju

suptilnog pada u sjaju zvijezde,

a to se doga�a kad orbita jednog
od planeta zvijezde prolazi, tranzitira,

ispred te zvijezde.

Razina izgubljenog sjaja
ovisi o veli�ini zvijezde i planeta,

a trajanje tranzita ovisi o

udaljenosti planeta od
zvijezde i njezinoj masi.

Pomo�u svemirskog teleskopa Kepler,

kad promatramo zvijezdu,
ne vidimo izravno planet.

Vidimo samo blagi
pad u ja�ini svjetla zvijezde

kad planet prolazi ispred nje.

Zahvaljuju�i razini pada, mo�emo
shvatiti je li planet velik ili malen.

Kombinacijom tranzitne fotometrije
i metode radijalne brzine

izra�unavamo polumjer planeta,
njegovu masu i gusto�u,

a to su neki od temeljnih parametara

za procjenu potencijala
egzoplaneta kao kandidata nalik Zemlji

te mogu�nosti postojanja �ivota.

Kad doznamo udaljenost
od zvijezde i njezinu temperaturu,

mo�emo procijeniti koja bi temperatura

mogla biti na povr�ini planeta.

Jo� jedan od parametara za analizu
potencijala egzoplaneta da je nalik Zemlji

sastav je njegove atmosfere.

Prou�avanja atmosfere egzoplaneta
mogu se vr�iti pomo�u

metode spektroskopije tijekom
planetarnog tranzita.

Za vrijeme tog tranzita,
svjetlost zvijezde prolazi kroz

rub atmosfere planeta.

Spektralna analiza tog filtriranog svjetla

otkriva strukturu i sastav atmosfere.

Astronomi mogu odrediti
egzoplanete najvi�e nalik Zemlji

otkrivanjem biomarkera,

otisaka oblika �ivota na
atmosferu svog mati�nog planeta.

Naprimjer, molekularni kisik koji udi�emo

rezultira prisutno��u �ivota na Zemlji.

Na�alost, uz pomo� dana�nje tehnologije

izuzetno je te�ko izbliza prou�avati

sastav atmosfere tih udaljenih planeta.

Osnovna prepreka danas je tehnologija.

Trenutno ne raspola�emo
funkcionalnim instrumentima

da bismo to mogli u�inkovito raditi.

No, to je ne�to �to �e se
promijeniti u misijama koje slijede,

kao �to je svemirski teleskop Jack Webb
te ostale misije koje su u tijeku.

Kepler neprestano promatra vi�e od
100 000 zvijezda nalik na�em Suncu

ne bi li otkrio promjene u sjaju
koje su rezultat planetarnih tranzita.

Zahvaljuju�i toj domi�ljatoj tehnici,

Kepler je do danas potvrdio
postojanje vi�e od 1000 egzoplaneta.

Znanstvenici smatraju da ih se jo�
nekoliko desetaka mo�e proglasiti takvima.

Budu�i da su mogu�nosti
pronalaska egzoplaneta nalik Zemlji

znatno ve�e u nastanjivoj
zoni njegovog planetarnog sustava,

potraga za planetima
usredoto�ila se na ta podru�ja.

Jedno od prvih
otkri�a bio je 70 Virginis b,

egzoplanet udaljen otprilike
60 svjetlosnih godina

u zvije��u Djevice.

Planet 70 Virginis b
nalazio se to�no u sredini

nastanjive zone svog planetarnog sustava.

Tako da se pretpostavljalo
da nije ni prevru� ni prehladan.

Na�alost, daljnja istra�ivanja
potvrdila su da je taj udaljeni svijet

plinoviti div s iznimno
visokim temperaturama,

pa je isklju�ena mogu�nost
da ima teku�e vode, a time i �ivota.

Ranija otkri�a nisu ulijevala nadu
da je mogu�e prona�i planet nalik Zemlji,

ali to je bio samo po�etak.

Godine 1998., otkri�e
u zvijezdi Gliese 876,

crvenom patuljku u zvije��u Vodenjaka,

na udaljenosti od 15
svjetlosnih godina od Zemlje,

doista je ohrabrilo astronome.

Plinoviti div otkriven
u njezinoj nastanjivoj zoni,

Gliese 876 b.

Tri godine kasnije otkriven je
jo� jedan bli�i plinoviti div:

Gliese 876 c.

Znamo da �ivot kakav poznajemo

nije mogu� na plinovitim
divovima kao �to su Jupiter ili Saturn.

Ali ono �to je bilo doista
iznena�uju�e je to da su oba egzoplaneta

mogla imati nastanjive mjesece koji
kru�e oko njih, ba� kao Jupiter i Saturn.

Bio je to jedan od prvih
planeta otkrivenih u nastanjivoj zoni.

Postoje teorije da,
ako u blizini ima mjesec,

taj bi mjesec trebao biti stjenovit i
odgovaraju�e temperature za teku�u vodu.

Za�to na nijednom od tih
hipotetskih mjeseca oko Gliese 876 b i c

nije mogu� �ivot, kao �to se
nadamo da jest na Jupiterovom Europi

ili Saturnovim mjesecima,
Titanu i Enkeladu?

To je uzbudljivo mjesto o kojem treba
razmisliti i potra�iti ga u budu�nosti.

Nakon otkri�a ovih egzoplaneta
s mjesecima potencijalno nalik Zemljinom,

otkriveno je nekoliko sli�nih
egzoplaneta oko kojih kru�e mjeseci.

Mo�da je na nekom od tih dalekih mjeseca

u pro�losti nastao �ivot,
mo�da postoji u sada�njosti

ili bi se mogao pojaviti u budu�nosti.

Nakon svih tih ranih otkri�a,

po�eli smo se pribli�avati glavnom cilju,
prona�i svijet najvi�e nalik Zemlji.

Zemljin dvojnik, koji jo� nazivamo i
Zemljin blizanac ili planet nalik Zemlji,

planet je ili mjesec
s uvjetima u okru�enju

sli�nim onima kakvi
vladaju na planetu Zemlji.

Ako je �ivot na Zemlji mogao
nastati prije nekoliko milijuna godina,

a tra�imo li egzoplanete
sli�ne na�em planetu,

izgledi da prona�emo
nastanjive planete vrtoglavo rastu.

Nedavna otkri�a uklju�uju planete

za koje se vjeruje da su
u mnogo�emu sli�ni Zemlji

i imaju relativno visoke
indekse sli�nosti Zemlji.

Veli�inu se �esto smatra va�nim �imbenikom

jer su ve�i izgledi da su planeti
veli�ine Zemlje po prirodi terestri�ki

te imaju mogu�nost
odr�avanja atmosfere nalik Zemljinoj.

Sa stajali�ta Keplera,
planet je nalik Zemlji

ako je dovoljno malen
da je vjerojatno stjenovit,

ako nije plinoviti div
poput Jupitera ili Saturna.

No, sama veli�ina nije dovoljna,
posebice kad je rije� o nastanjivosti,

jer se pored nas nalazi
planet vrlo sli�ne veli�ine i mase:

Venera, na kojoj je gotovo
nemogu�e da nastane �ivot.

Potrebno je uzeti u obzir druge kriterije,

poput povr�inske gravitacije
ili veli�ine i vrste zvijezde.

Planet je nalik Zemlji ako je

na odgovaraju�oj udaljenosti od
zvijezde da je u nastanjivoj zoni,

ako nije preblizu jer je tad
prevru�e pa ispari sva voda

te ako nije prehladno jer bi se,
ako i ima vode, ona zaledila.

Da smo u mogu�nosti ispitati
sve te parametre egzoplaneta,

mogli bismo utvrditi je li
ili nije rije� o Zemljinom blizancu.

Stoga, kad ka�emo da je nalik
Zemlji za Kepler, mislimo samo na to

da je dovoljno malen da smatramo
kako je dovoljno �vrst za stajanje.

Ali to ne zna�i
da ima atmosferu ili ocean.

�esto se tvrdi da Zemljin
blizanac mora biti terestri�ki.

To jest da mora imati povr�inu

sa�injenu od materijala
sli�nih Zemljinima.

Zaklju�ak bi bio da
ekstrasolarni planeti ili mjeseci

u sredi�tu svoje nastanjive zone,

takozvanoj Zlatokosinoj zoni,

s odr�ivom atmosferom,

mogu imati oceane i oblake
s vodom nalik onima na Zemlji.

Osim povr�inske vode,
istinski Zemljin dvojnik

trebao bi imati i oceane i jezera
te podru�ja na kojima nema vode.

Smatramo da je voda nu�na,

a sve ostalo �ega se mo�ete
sjetiti, a da je va�no za �ivot,

nije potrebno svim
oblicima �ivota na Zemlji.

Postoje oblici �ivota koji
�ive bez Sun�eve svjetlosti i kisika.

Ima i onih koji pre�ivljavaju
duboko ispod leda na Antarktici.

Na�alost, uz sada�nju tehnologiju

ne mo�emo to�no procijeniti
ve�inu parametara, poput temperature,

sastava atmosfere ili
povr�inu egzoplaneta.

Me�utim, budu�i da smo ve�
otkrili stotine egzoplaneta,

ne mo�emo se ne zapitati je li
istinski Zemljin dvojnik ve� otkriven.

Astronomi iz tima Kepler

18. travnja 2013. objavili su otkri�e

koje je pobudilo velika o�ekivanja.

Prvi put ikada otkrivena su
dva egzoplaneta vrlo nalik Zemlji.

Bili su to Kepler-62e�

i Kepler-62f.

Kru�e oko Keplera-62, naran�astog
patuljka u njegovoj nastanjivoj zoni.

Odmah su postali savr�eni kandidati za
postojanje izvanzemaljskog oblika �ivota.

Istra�ivanje ra�unalnim modelima
pokazalo je da su Kepler-62e

i Kepler-62f ve�im dijelom,
a mo�da i potpuno, prekriveni vodom.

Kepler-62e vjerojatno
ima vrlo obla�no nebo

te je toplo i vla�no
sve do polarnih podru�ja.

Kepler-62f trebao bi biti hladniji,
ali svejedno pogodan za razvoj �ivota.

Na�alost, nalaze se na velikoj
udaljenosti od 1200 svjetlosnih godina

u zvije��u Lira.

Nedugo zatim otkriven je
egzoplanet �ak jo� sli�niji Zemlji:

Kepler-186f.

To je otkri�e bilo izuzetno va�no

jer je to bio prvi stjenoviti planet
otkriven u nastanjivoj zoni svog sustava.

Udaljen je od Zemlje
492 svjetlosne godine.

Kepler-186f moj je mo�da
najdra�i planet iz misije Kepler.

To je maleni planet. Nekih je
10 do 20 % ve�i od Zemlje.

Temeljem svega �to znamo o planetima,
gotovo sigurno je stjenovit

i na odgovaraju�oj je
udaljenosti od mati�ne zvijezde,

ako su atmosfera
i efekt staklenika u redu,

da bi na povr�ini mogao imati teku�u vodu.

Nakon tog otkri�a, pojavilo se
jo� nekoliko kandidata nalik Zemlji,

poput Keplera-438b,

Keplera-442b

ili Keplera-440b.

Svi su oni bili sli�ni na�em planetu,

ali nijedan od njih nije
bio istinski Zemljin blizanac.

Sve se promijenilo 23. srpnja 2015.

Tog je dana NASA-in znanstveni
tim svemirskog teleskopa Kepler

�okirao znanstvenu zajednicu
nevjerojatnim otkri�em.

Otkriven je planet
dotad najvi�e nalik Zemlji.

Nazvali su ga Kepler-452b.

Po �emu se razlikovao od ranijih
kandidata za Zemljinog dvojnika?

Kepler-452b prvi je
naizgled stjenoviti planet

koji kru�i oko zvijezde
vrste G poput na�eg Sunca.

To je planet u nastanjivoj zoni

oko zvijezde koja kao
da je klon na�eg Sunca.

Nakon tog otkri�a, Zemlja je
malo manje usamljena u svemiru.

Kepler-452b kru�i oko svoje zvijezde

otprilike iste temperature kao Sunce,
10 % sjajnije i 20 % ve�e,

a kru�i na udaljenosti od zvijezde
samo 5 % ve�oj od one Zemljine.

Godina na ovom planetu
traje 385 dana na Zemlji,

�to zna�i da je samo
20 dana dulja od Zemljine.

Ono �to �ini sve ne�to manje uzbudljivim

jest pitanje mo�e li biti
nastanjiv obzirom na veli�inu.

Pretpostavljamo da je
oko 60 % ve�i od Zemlje.

Najmanji je to Zemljin dvojnik

ikada otkriven u nastanjivoj zoni
zvijezde vrste G poput na�eg Sunca.

Prija�nja istra�ivanja planeta
super-Zemlji kao 452b

upu�uju na to da ovaj planet
ima dobre izglede da bude stjenovit.

Ako je rije� o stjenovitom svijetu,
imao bi masu pet puta ve�u od Zemlje,

�to bi zna�ilo da povr�inska
gravitacija iznosi otprilike dva grama,

a to zna�i da bi na�a te�ina
na njegovoj povr�ini bila dvostruka.

Kepler-452b mogao bi imati gustu,
obla�nu atmosferu i vulkansku aktivnost.

Ono �to je jo� zanimljivije od toga
da se Kepler-452 pona�a poput Zemlje je

�injenica da je taj svijet
proveo oko �est milijardi godina

u nastanjivoj zoni svoje zvijezde.

To je prili�no dugo da se negdje
pojavi �ivot na njegovoj povr�ini

ili njegovim oceanima
ako postoje uvjeti za �ivot.

Kepler-452b je oko milijardu
i pol godina stariji od Zemlje.

Da je veli�ine Zemlje, planet
i njegova sjajna zvijezda koja stari

mogli bi biti u to�ki evolucije

da teku�a voda brzo isparava s povr�ine.

No, zbog ve�e mase,
astronomi vjeruju da Kepler-452b

mo�e zadr�ati teku�u vodu
jo� nekih 500 milijuna godina.

Zasad je to jedini
poznati svijet u sustavu

koji je udaljen nekih 1400
svjetlosnih godina u zvije��u Labud.

Jasno, ne�emo u bliskoj
budu�nosti oti�i tamo,

ali je fascinantno zamisliti da
u udaljenim prostranstvima svemira

mo�da ve� postoji
svijet uvelike nalik na�em.

Ako taj Zemljin blizanac postoji,
za�to ih ne bi bilo jo� na tisu�e?

Manje od godinu dana
nakon �udesnog otkri�a Keplera-452b,

u svibnju 2016., novo je
otkri�e �okiralo znanstvenu zajednicu.

Astronomi su pomo�u teleskopa
Europskog ju�nog opservatorija u �ileu

otkrili tri planeta oko
patuljka prigu�enog sjaja

samo 40 svjetlosnih godina
udaljenog od Zemlje u zvije��u Vodenjak.

Ti bi svjetovi mogli
biti najbolji ciljevi dosad

otkriveni u traganju za
�ivotom igdje u svemiru.

Koristili su teleskop TRAPPIST za pra�enje

razine sjaja izuzetno hladnog
patuljka u zvije��u Vodenjak,

koji su nazvali TRAPPIST-1.

TRAPPIST-1 znatno je hladniji i crveniji
od Sunca te neznatno ve�i od Jupitera.

Zvijezde poput te �esta
su pojava u Mlije�noj stazi

i vrlo su dugovje�ne.

Bio je to prvi put da su oko
neke od njih otkriveni planeti.

Tri planeta veli�inom
su vrlo sli�na Zemlji

i mogli bi imati nastanjiva
podru�ja na svojim povr�inama.

Ono �to je doista uzbudljivo je to
da su ovo prvi planeti nalik Zemlji

pogodni za otkrivanje �ivota.

Izuzetno hladni patuljici jedina su
mjesta na kojima je mogu�e otkriti

�ivot na egzoplanetu veli�ine
Zemlje koriste�i dana�nju tehnologiju.

Svjetlost mnogo sjajnije zvijezde
kao �to je naprimjer Sunce,

onemogu�ila bi klju�na mjerenja
atmosfera planeta kandidata.

Sljede�i je korak
izvr�iti pomnija promatranja

koriste�i teleskope nove generacije,

kao �to je onaj ESO-ov
Europski iznimno veliki teleskop

i svemirski teleskop James Webb.

To �e astronomima omogu�iti
prou�avanje atmosfera takvih planeta

i tra�enje molekula koje su
vezane uz biolo�ku aktivnost,

kao �to su ozon, metan i voda.

Iako jo� nema dokaza o postojanju �ivota

na ijednom od tih egzoplaneta
koje smo do sada otkrili,

pa ni na onima najvi�e nalik
Zemlji kao �to je Kepler-452b,

ne mo�emo se ne zapitati je li se
neki od tih potencijalnih oblika �ivota

koji je mogao nastati tamo, razvio ili
�e se razviti u inteligentan oblik �ivota.

Ako je neki od tih dalekih svjetova
nastao prije nekoliko milijardi godina,

kao i Zemlja, i razvio se
u nastanjivi planet, tada su

organski spojevi imali dovoljno vremena
pomije�ati se i razviti u oblik �ivota.

Mo�da su se neki od tih oblika
razvili u slo�enije oblike �ivota,

a neki od tih slo�enijih oblika

mogli su se razviti u
inteligentna bi�a sa svije��u.

Zahvaljuju�i istra�ivanju misije Kepler,

poznato je da samo u na�oj
galaksiji, Mlije�noj stazi,

mo�e biti na milijune Zemljinih dvojnika,

a diljem svemira
postoji milijarde galaksija.

Stoga su izgledi mnogo ve�i
no �to smo ikada mogli zamisliti.

Iz tog razloga znanost intenzivno
tra�i inteligentan oblik �ivota.

Institut SETI u Kaliforniji
danas je vode�a institucija na svijetu

posve�ena potrazi
za izvanzemaljskom inteligencijom.

Naziv SETI kratica je od
Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom.

Ta potraga temelji se na
kori�tenju radioteleskopa.

Radioteleskopi primaju radijske valove.

Budu�i da ne mo�emo svemirskim letjelicama
oti�i u svemir potra�iti taj oblik �ivota,

ono �to tra�imo radijski su signali.

Tra�imo signal koji se nalazi
na jednoj to�ki radijskog pojasa.

Ba� kao kad u svom
automobilu slu�ate radioprijamnik.

Tra�ite po pojasu i posvuda �ujete �um.

A onda na jednoj to�ki prona�ete postaju.

U redu. To je signal koji
odnekud emitira oda�ilja�.

To nije prirodni �um.

To nije poput kvazara, pulsara,
galaksija niti vru�i ili hladni plin.

Sve to proizvodi radijski �um,
ali daleko izvan vrijednosti pojasa.

Mi tra�imo signale koji su
to�no na jednoj to�ki pojasa.

Naravno, izvor signala mora biti na nebu.

To su kriteriji koje koristimo,

iako ne znamo �to zna�e,
da barem znamo da su tamo negdje,

da su u eteru.

Na�alost, do danas nismo primili signal

koji se doista mo�e pripisati
izvanzemaljskoj inteligenciji.

U narednim godinama, NASA i ESA,
Europska svemirska agencija,

planiraju lansirati nekoliko
svemirskih teleskopa

koji �e zasigurno pomo�i
razotkriti zagonetku �ivota

izvan granica na�eg Sun�evog sustava.

Najambiciozniji me�u njima je
svemirski teleskop James Webb.

Taj projekt predstavlja
me�unarodnu suradnju izme�u NASA-e,

ESA-e i Kanadske svemirske agencije CSA.

Bit �e to glavni
opservatorij sljede�eg desetlje�a

kojim �e se koristiti
tisu�e astronoma diljem svijeta.

Prou�avat �e svaku fazu
u povijesti na�eg svemira,

po�ev�i od prvog
bljeska nakon velikog praska

preko formiranja sun�evih sustava na
kojima je mogu� �ivot, kao �to je Zemlja,

do evolucije na�eg Sun�evog sustava.

Taj novi teleskop,
triput mo�niji od Hubblea,

mo�i �e analizirati svjetlost zvijezde

koja prolazi atmosferom
najbli�ih svjetova nalik Zemlji,

i tra�iti jasne znakove samog �ivota,

kao �to je naprimjer
otkrivanje plinova u atmosferi

obi�no vezanih uz �ivotne procese,

a to su kisik, metan,
ugljikov dioksid ili du�ik.

Svemirski teleskop James Webb
pomo�i �e nam shvatiti

kakve su atmosfere
planeta u razli�itim uvjetima.

Bit �e to doista uzbudljivo.

U planu je jo� jedna misija, CHEOPS.

CHEOPS je kratica za
istra�ivanje satelita egzoplaneta.

To je misija ESA-e posve�ena
tra�enju egzoplanetarnih tranzita

pomo�u izuzetno precizne fotometrije

sjajnih zvijezda za koje se
ve� zna da su okru�ene planetima.

Zahvaljuju�i svim tim
novim svemirskim teleskopima

koje se planira
lansirati u narednim godinama,

sigurni smo da je
otkri�e nastanjivog egzoplaneta

i bilo kakvih nepromjenjivih
biomarkera samo pitanje vremena.

Prona�emo li ikada dokaz
o postojanju bilo kakvog oblika �ivota

na nekom od milijardi egzoplaneta

za koje znamo da postoje
u vidljivom svemiru,

bit �e to bez sumnje �okantno.

Prona�emo li �ivot
negdje u sun�evom sustavu

i uspijemo li, naprimjer,
izvr�iti genetsku analizu

kako bismo utvrdili
razlikuje li se od onog na Zemlji,

bit �e to revolucionarno otkri�e.

Dana�nji bi nara�taj mogao svjedo�iti

otkri�u koje bi zasigurno
predstavljalo prekretnicu

u povijesti �ovje�anstva:

otkri�e �ivota u svemiru.

Prijevod titlova: Tvrtko �tuka