Would you like to inspect the original subtitles? These are the user uploaded subtitles that are being translated:
1
00:00:04,120 --> 00:00:05,520
Život.
2
00:00:05,600 --> 00:00:09,040
Nevjerojatna,
savršena kombinacija elemenata
3
00:00:09,120 --> 00:00:12,400
koja je u stanju
stvoriti živu tvar.
4
00:00:12,480 --> 00:00:15,840
Možda najveća misterija prirode.
5
00:00:19,920 --> 00:00:24,480
Je li život nevjerojatan fenomen,
isključivo na našem planetu?
6
00:00:28,080 --> 00:00:33,000
Posljednjih godina došli smo
do nekoliko nevjerojatnih otkrića
7
00:00:33,080 --> 00:00:36,960
koja sugeriraju da su uvjeti u
našem Sunčevom sustavu za život
8
00:00:37,040 --> 00:00:40,400
mogao biti rašireniji nego
što se ikada moglo zamisliti.
9
00:00:41,640 --> 00:00:45,160
Nedavne misije
otkrivaju čudne svjetove.
10
00:00:45,240 --> 00:00:47,680
Mjeseci koji bi
mogli imati ogromne
11
00:00:47,760 --> 00:00:50,480
oceane skrivene
ispod milja leda.
12
00:00:50,560 --> 00:00:54,600
Kao Europa,
koja kruži oko divovskog Jupitera.
13
00:00:55,680 --> 00:00:59,640
Mjesta gdje mlazovi
izbijaju stotinama milja u
14
00:00:59,720 --> 00:01:03,560
svemir, poput Enceladusa,
malenog Saturnovog mjeseca.
15
00:01:05,280 --> 00:01:08,880
Ili mjeseci s krajolikom vrlo
sličnim Zemlji, s planinama,
16
00:01:08,960 --> 00:01:14,520
dolinama, oblacima i jezerima
tekućeg metana ili etana,
17
00:01:14,600 --> 00:01:18,440
poput Titana, najvećeg Saturnovog mjeseca.
18
00:01:21,720 --> 00:01:25,440
Ako je život ikada bio moguć
ili je sada činjenica u bilo
19
00:01:25,520 --> 00:01:29,320
kojem od tih udaljenih svjetova
u našem Sunčevom sustavu,
20
00:01:29,400 --> 00:01:32,320
s vrlo teškim i različitim
uvjetima od Zemlje,
21
00:01:34,040 --> 00:01:37,080
to bi moglo značiti da
bi život mogao biti moguć
22
00:01:37,160 --> 00:01:39,600
u bilo kojem drugom
udaljenom svijetu u svemiru.
23
00:01:41,960 --> 00:01:44,480
Druga geneza unutar istog
solarnog sustava implicira
24
00:01:44,560 --> 00:01:48,080
da je podrijetlo života
vjerojatan događaj.
25
00:01:48,160 --> 00:01:50,000
Ako se dogodi dvaput u
istom solarnom sustavu,
26
00:01:50,080 --> 00:01:52,320
vjerojatno se događa
posvuda u svemiru.
27
00:01:53,240 --> 00:01:55,680
Sada znanstvenici
traže planete daleko
28
00:01:55,760 --> 00:01:58,560
izvan granica našeg
sunčevog sustava,
29
00:01:58,640 --> 00:02:01,760
gdje bismo mogli otkriti
život u bliskoj budućnosti.
30
00:02:03,800 --> 00:02:09,160
Zahvaljujući NASA-inom
svemirskom teleskopu Kepler,
31
00:02:09,240 --> 00:02:12,120
lansiranom 2009.,
znamo da samo u našoj galaksiji,
32
00:02:12,200 --> 00:02:15,440
postoje milijarde
egzoplaneta nalik
33
00:02:15,520 --> 00:02:17,360
Zemlji koji kruže
oko svojih zvijezda.
34
00:02:18,480 --> 00:02:20,840
S obzirom na golemost svemira,
35
00:02:20,920 --> 00:02:24,280
s više od sto
milijardi galaksija,
36
00:02:24,360 --> 00:02:27,280
teško je zamisliti da
negdje ne postoji planet
37
00:02:27,360 --> 00:02:31,520
sličan Zemlji koji
može sadržavati život.
38
00:02:34,440 --> 00:02:37,080
Osim ako se ovdje na
Zemlji nije dogodilo nešto vrlo
39
00:02:37,160 --> 00:02:41,400
neobično, onda se život razvio
na tisućama milijuna planeta
40
00:02:41,480 --> 00:02:43,000
samo u našoj galaksiji, zar ne?
41
00:02:43,560 --> 00:02:46,720
Ako nije čudo, onda je posvuda.
42
00:02:46,800 --> 00:02:48,320
To je suština.
43
00:02:49,680 --> 00:02:52,080
Posljednjih godina,
zahvaljujući Kepleru,
44
00:02:52,160 --> 00:02:56,080
potvrdili smo desetke
egzoplaneta sličnih Zemlji
45
00:02:56,160 --> 00:02:58,040
koje bi mogle kriti život,
pa čak i
46
00:02:58,120 --> 00:03:02,400
inteligentan život koji
čeka da bude otkriven.
47
00:03:04,240 --> 00:03:07,080
Ne znamo hoće li se otkriće
života prvo dogoditi na jednom
48
00:03:07,160 --> 00:03:10,720
od ovih mjeseca ili planeta
u našem Sunčevom sustavu
49
00:03:11,400 --> 00:03:14,160
ili na egzoplanetu sličnom Zemlji.
50
00:03:14,960 --> 00:03:19,200
Ali ono što znamo je da
smo bliže nego ikad otkrivanju
51
00:03:19,280 --> 00:03:21,840
jedna od najvećih misterija prirode:
52
00:03:21,920 --> 00:03:25,040
ima li života u svemiru.
53
00:03:32,840 --> 00:03:35,040
Ima li života izvan Zemlje?
54
00:03:37,400 --> 00:03:41,200
Čovječanstvo si je
oduvijek postavljalo
55
00:03:41,280 --> 00:03:44,240
ovo pitanje,
ali odgovor još nije pronađen.
56
00:03:49,720 --> 00:03:53,520
Čini se da smo bliže
rješenju ove misterije.
57
00:03:54,960 --> 00:03:59,560
Nedavna otkrića otkrila su
planete izvan našeg sunčevog
58
00:03:59,640 --> 00:04:03,120
sustava za koje se vjeruje da
su na mnogo načina slični Zemlji.
59
00:04:05,240 --> 00:04:10,240
Kad bih se morao voziti svemirskim brodom do
jednog planeta koji smo pronašli Keplerom,
60
00:04:10,320 --> 00:04:12,880
onaj na koji bih ja
išao je Kepler-186f.
61
00:04:12,960 --> 00:04:14,520
Jedan je od najmanjih.
62
00:04:14,600 --> 00:04:16,640
Uh, na pravoj je temperaturi,
hm, da bi tekuća
63
00:04:16,720 --> 00:04:20,279
voda mogla postojati
na njegovoj površini.
64
00:04:22,560 --> 00:04:27,600
Kepler-186f je prvi potvrđeni
planet veličine Zemlje
65
00:04:27,680 --> 00:04:30,600
kružiti oko daleke zvijezde
u nastanjivoj zoni gdje bi
66
00:04:30,680 --> 00:04:34,360
se tekuća voda mogla
nakupljati na površini planeta.
67
00:04:37,560 --> 00:04:43,240
Otkriće Kepler-186f potvrđuje
postojanje planeta veličine Zemlje
68
00:04:43,320 --> 00:04:45,280
u nastanjivim zonama
drugih zvijezda
69
00:04:45,360 --> 00:04:47,880
i signalizira
značajan korak bliže
70
00:04:47,960 --> 00:04:50,680
pronaći svijet sličan Zemlji.
71
00:04:53,760 --> 00:04:58,840
Kepler-186f obiđe svoju
zvijezdu jednom svakih 130 dana
72
00:04:58,920 --> 00:05:02,680
i prima jednu trećinu energije
koju Zemlja prima od sunca,
73
00:05:02,760 --> 00:05:06,040
postavljajući ga blizu
vanjskog ruba nastanjive zone.
74
00:05:08,280 --> 00:05:11,760
Kad biste mogli stajati
na površini Keplera-186f,
75
00:05:11,840 --> 00:05:14,520
sjaj njegove
zvijezde noću u podne
76
00:05:14,600 --> 00:05:17,040
izgledao bi sjajno
kao što je naše sunce
77
00:05:17,120 --> 00:05:19,760
oko sat vremena prije
zalaska sunca na Zemlji.
78
00:05:23,840 --> 00:05:28,600
Danas, kada pogledamo što znamo
79
00:05:28,680 --> 00:05:31,480
o podrijetlu života
na ovoj planeti,
80
00:05:31,560 --> 00:05:33,960
to nas navodi na
pomisao da su se
81
00:05:34,040 --> 00:05:36,880
iste stvari koje su
se ovdje dogodile
82
00:05:36,960 --> 00:05:39,440
moglo se dogoditi
negdje drugdje,
83
00:05:39,520 --> 00:05:42,440
pa tako i život
izvan ove planete
84
00:05:42,520 --> 00:05:47,800
prilično je prihvatljivo u smislu
znanosti koju danas poznajemo.
85
00:05:48,720 --> 00:05:52,920
Sada znamo da u
našem solarnom sustavu
86
00:05:53,000 --> 00:05:54,560
postoje četiri važna
kandidata za život.
87
00:05:55,200 --> 00:05:56,480
Mars.
88
00:05:59,240 --> 00:06:01,320
Jupiterov mjesec Europa.
89
00:06:02,800 --> 00:06:07,360
I Saturnovi mjeseci Titan i Enceladus.
90
00:06:08,840 --> 00:06:13,760
Na svakom od njih možemo pronaći
sva tri ključna sastojka za život:
91
00:06:13,840 --> 00:06:18,200
organski spojevi,
tekućina i izvor energije.
92
00:06:22,640 --> 00:06:25,120
Na Marsu postoji voda u obliku
93
00:06:25,200 --> 00:06:28,960
leda na polovima
i ispod površine,
94
00:06:29,040 --> 00:06:31,360
ali također teče s
vremena na vrijeme
95
00:06:31,440 --> 00:06:35,080
na površini tijekom
proljeća i ljeta.
96
00:06:36,720 --> 00:06:40,680
Iako još nema dokaza o postojanju
bilo kakvog oblika života na
97
00:06:40,760 --> 00:06:43,680
Marsu, znanstvenici misle da bi
on uskoro mogao biti pronađen.
98
00:06:46,720 --> 00:06:48,480
Na Jupiterovu mjesecu
Europi također se
99
00:06:48,560 --> 00:06:51,720
mogu pronaći dva od
tih ključnih sastojaka.
100
00:06:53,880 --> 00:06:55,760
Znamo da na Europi ima vode.
101
00:06:55,840 --> 00:06:59,080
Na površini Europe
imamo ledenu koru.
102
00:07:00,320 --> 00:07:03,840
Ova ledena kora promatrana je
pomoću svemirske letjelice Voyager
103
00:07:03,920 --> 00:07:07,760
ali i kanadske
svemirske letjelice '90-ih.
104
00:07:08,440 --> 00:07:13,200
Ispod jezive vodeno-ledene
kore debljine 10 do 30 kilometara
105
00:07:13,280 --> 00:07:15,080
koji prekriva ovaj
maleni mjesec,
106
00:07:15,160 --> 00:07:17,360
trebao bi postojati
tekući ocean,
107
00:07:17,440 --> 00:07:20,600
koja može biti duboka oko 100 kilometara.
108
00:07:26,560 --> 00:07:30,160
Saturnovi mjeseci Titan i Enceladus
109
00:07:30,240 --> 00:07:33,440
postali su prva mjesta
prioriteta u potrazi za životom
110
00:07:33,520 --> 00:07:35,200
posljednjih godina.
111
00:07:36,760 --> 00:07:40,680
Titan je jedini mjesec u Sunčevom
sustavu za koji se zna da ima atmosferu.
112
00:07:40,760 --> 00:07:43,120
To je također jedino
mjesto u Sunčevom sustavu
113
00:07:43,200 --> 00:07:46,160
koje ima atmosferu sačinjenu
prvenstveno od dušika,
114
00:07:46,240 --> 00:07:47,720
osim Zemlje, pa su Titan i
115
00:07:47,800 --> 00:07:52,080
Zemlja na taj način
usko povezani.
116
00:07:52,160 --> 00:07:55,040
Titan je fascinantan svijet.
117
00:07:55,120 --> 00:07:59,440
To je najstranije mjesto
u Sunčevom sustavu,
118
00:07:59,520 --> 00:08:01,880
da tako kažemo, jer ono,
zapravo, osim Zemlje,
119
00:08:01,960 --> 00:08:03,480
je jedino mjesto za koje znamo
120
00:08:03,560 --> 00:08:06,640
da ima mora
tekućine na površini,
121
00:08:06,720 --> 00:08:08,296
ali ta mora nisu napravljena od vode,
ona su
122
00:08:08,320 --> 00:08:10,920
napravljena od tekućeg
metana i tekućeg etana.
123
00:08:12,640 --> 00:08:16,280
Titan je jedino mjesto u
Sunčevom sustavu izvan
124
00:08:16,360 --> 00:08:19,480
Zemlje gdje postoje
stabilna površinska tekućina,
125
00:08:19,560 --> 00:08:22,640
ali na minus 180°C,
126
00:08:22,720 --> 00:08:24,680
ova tekućina ne može biti voda.
127
00:08:24,760 --> 00:08:26,320
Znamo da postoje jezera
128
00:08:26,400 --> 00:08:30,560
ispunjen super-ohlađenim
tekućim metanom i etanom.
129
00:08:31,560 --> 00:08:36,200
Posljednjih godina Enceladus,
sićušni mjesec koji kruži oko
130
00:08:36,280 --> 00:08:40,640
Saturna, postao je jedan od
glavnih ciljeva egzobiologije.
131
00:08:42,240 --> 00:08:46,560
Enceladus je mali,
ledeni mjesec, prilično sličan
132
00:08:46,640 --> 00:08:50,840
Europi jer ima debelu
ledenu koru i ocean ispod.
133
00:08:53,680 --> 00:08:56,160
Znamo da golemi mlazovi vodenog
134
00:08:56,240 --> 00:08:58,920
leda izbijaju nekoliko
milja u svemir.
135
00:09:00,040 --> 00:09:04,160
Enceladus je jedno od
najzanimljivijih mjesta u
136
00:09:04,240 --> 00:09:07,480
Sunčevom sustavu zbog
prisutnosti ove aktivnosti,
137
00:09:07,560 --> 00:09:09,800
ova aktivnost nalik na gejzir.
138
00:09:10,480 --> 00:09:14,560
Ako imamo aktivnost sličnu gejziru,
ljudi očekuju vodu, tekuću vodu.
139
00:09:17,200 --> 00:09:19,080
Nedavno su u tim
mlaznicama otkriveni neki od
140
00:09:19,160 --> 00:09:23,040
osnovnih kemijskih
sastavnih dijelova života,
141
00:09:23,120 --> 00:09:26,160
tako da možemo
biti sigurni da na
142
00:09:26,240 --> 00:09:28,840
Enceladusu imamo
trifektu za život:
143
00:09:28,920 --> 00:09:33,320
tekućina,
organski spojevi i izvor energije.
144
00:09:39,720 --> 00:09:44,800
Ali ako se život mogao pojaviti u
bilo kojem od tih udaljenih i surovih
145
00:09:44,880 --> 00:09:47,680
svjetova, zašto ne bi mogao
nastati i na bilo kojem drugom planetu
146
00:09:47,760 --> 00:09:50,440
daleko izvan granica
našeg sunčevog sustava?
147
00:09:51,520 --> 00:09:54,200
Druga geneza unutar istog
solarnog sustava implicira
148
00:09:54,280 --> 00:09:57,760
da je podrijetlo života
vjerojatan događaj.
149
00:09:57,840 --> 00:09:59,800
Ako se dogodi dvaput u
istom solarnom sustavu,
150
00:09:59,880 --> 00:10:02,320
vjerojatno se događa
posvuda u svemiru.
151
00:10:03,320 --> 00:10:06,840
Kad bismo uspjeli
pronaći život unutar
152
00:10:06,920 --> 00:10:08,296
našeg sunčevog sustava
na drugom mjestu,
153
00:10:08,320 --> 00:10:11,920
i nadalje moći
reći da se razvilo,
154
00:10:12,000 --> 00:10:13,840
znate, neovisno,
155
00:10:13,920 --> 00:10:18,680
onda kažete da je
unutar istog zvjezdanog
156
00:10:18,760 --> 00:10:20,840
sustava život
evoluirao dva puta.
157
00:10:20,920 --> 00:10:24,400
A zaključak iz toga je
da život nastaje vrlo lako.
158
00:10:26,960 --> 00:10:28,560
Prije jedne generacije,
samo ideja o
159
00:10:28,640 --> 00:10:32,360
planetu koji kruži
oko daleke zvijezde
160
00:10:32,440 --> 00:10:35,200
još uvijek bio u domeni
znanstvene fantastike.
161
00:10:37,840 --> 00:10:42,080
Dakle,
pomisliti na mogućnost života na takvom
162
00:10:42,160 --> 00:10:44,280
planetu bilo je
jednostavno nezamislivo.
163
00:10:46,080 --> 00:10:51,680
Zapravo,
prvi egzoplanete otkriveni su tek 1992.
164
00:10:53,440 --> 00:10:57,160
Iste godine pronađena su
dva egzoplaneta super-Zemlje
165
00:10:57,240 --> 00:11:00,920
oko pulsara PSR 1257+12
166
00:11:01,000 --> 00:11:06,040
na udaljenoj udaljenosti
od 2300 svjetlosnih godina.
167
00:11:06,600 --> 00:11:10,200
Ova objava šokirala je
tadašnju znanstvenu zajednicu,
168
00:11:10,280 --> 00:11:15,440
jer je to bio prvi višeplanetni
ekstrasolarni sustav ikada otkriven.
169
00:11:16,480 --> 00:11:19,720
Može li bilo koja od ovih
super-Zemlja sadržavati život?
170
00:11:22,240 --> 00:11:25,800
Nažalost, pulsar je vrlo
171
00:11:25,880 --> 00:11:27,200
različita vrsta
zvijezde od Sunca.
172
00:11:28,960 --> 00:11:31,360
Zapravo,
to je mrtva zvijezda nastala
173
00:11:31,440 --> 00:11:34,040
kada su neke od
najvećih zvijezda u svemiru
174
00:11:34,120 --> 00:11:36,600
eksplodirali kao supernove.
175
00:11:38,200 --> 00:11:40,760
Pulsar,
koji je ono što ostane nakon zvijezde,
176
00:11:40,840 --> 00:11:42,720
stvarno masivne zvijezde,
eksplodira,
177
00:11:42,800 --> 00:11:45,560
onda imate ovu stvar koja
je na korak od crne rupe.
178
00:11:45,640 --> 00:11:47,600
Iako je ovo bilo stvarno uzbudljivo,
179
00:11:47,680 --> 00:11:49,096
bilo je teško reći što
to znači jer su pulsari
180
00:11:49,120 --> 00:11:52,000
toliko različiti od
normalnih zvijezda.
181
00:11:52,080 --> 00:11:54,960
Ovo se isprva možda
neće činiti kao dobra
182
00:11:55,040 --> 00:11:56,800
mjesta za traženje
nastanjivih planeta.
183
00:11:57,720 --> 00:12:01,680
Supernove su, iskreno,
prilično apokaliptični događaji
184
00:12:01,760 --> 00:12:05,520
koji bi lako ispario
sve zlosretne planete
185
00:12:05,600 --> 00:12:07,960
u orbiti oko zvijezde koja eksplodira.
186
00:12:09,520 --> 00:12:13,120
Taj daleki svijet bio bi
okupan u smrtonosnom koktelu
187
00:12:13,200 --> 00:12:15,760
X-zraka i nabijenih čestica
188
00:12:15,840 --> 00:12:18,760
koju emitira zvijezda tako
slaba u vidljivom svjetlu
189
00:12:18,840 --> 00:12:22,840
da bi jedva bacila sjenu
na površinu ovog svijeta.
190
00:12:22,920 --> 00:12:24,960
Dakle,
šanse za pojavu života u tako čudnom
191
00:12:25,040 --> 00:12:28,920
i neprijateljskom
okruženju bile bi male.
192
00:12:31,360 --> 00:12:34,400
Međutim,
prava važnost ovog otkrića
193
00:12:34,480 --> 00:12:36,080
bila je u tome što
je po prvi put ikada,
194
00:12:36,160 --> 00:12:40,400
potvrđeno je postojanje
planetarnih sustava
195
00:12:40,480 --> 00:12:41,920
izvan granica našeg
sunčevog sustava.
196
00:12:45,120 --> 00:12:50,120
Ako smo tamo pronašli dva egzoplaneta,
zašto ih ne bi moglo biti mnogo više?
197
00:12:53,440 --> 00:12:56,880
Morali smo čekati još
tri godine da pronađemo
198
00:12:56,960 --> 00:12:58,880
egzoplanet koji kruži
oko zvijezde nalik Suncu,
199
00:12:58,960 --> 00:13:02,600
što je bilo daleko važnije,
jer bi uvjeti takvog planeta bili
200
00:13:02,680 --> 00:13:06,760
potencijalno slični bilo kojem
od planeta u Sunčevom sustavu.
201
00:13:07,960 --> 00:13:12,520
6. listopada 1995.
Bila je objava otkrića
202
00:13:12,600 --> 00:13:17,280
prvog planeta koji kruži oko zvijezde
nalik suncu u časopisu Nature.
203
00:13:17,360 --> 00:13:23,880
Ta je zvijezda bila 51 Pegasi, zvijezda
nalik suncu udaljena 51 svjetlosnu godinu,
204
00:13:23,960 --> 00:13:27,360
a egzoplanet je bio divovski planet.
205
00:13:28,000 --> 00:13:30,960
Prvi egzoplanet pronađen oko
206
00:13:31,040 --> 00:13:33,160
zvijezde poput naše
zvao se 51 Pegasi b.
207
00:13:33,240 --> 00:13:35,160
Vrlo je neobično.
To je vrlo velik planet.
208
00:13:35,240 --> 00:13:37,520
Veći je od Jupitera,
masivniji je od Jupitera.
209
00:13:37,600 --> 00:13:40,840
I nalazi se na vrlo kratkoj orbiti.
Obilazi svoju zvijezdu.
210
00:13:40,920 --> 00:13:43,720
Jedna godina na ovoj
planeti traje četiri dana.
211
00:13:43,800 --> 00:13:45,760
To je vrlo kratko vrijeme.
212
00:13:47,560 --> 00:13:49,880
To je otkriće
označilo prekretnicu
213
00:13:49,960 --> 00:13:51,960
u potrazi za egzoplanetima.
214
00:13:54,520 --> 00:13:58,200
Od tog trenutka
pronađeno je mnogo novih.
215
00:14:06,640 --> 00:14:12,720
Ipak, ono što je radikalno
revolucioniralo potragu za
216
00:14:12,800 --> 00:14:15,960
egzoplanetima bio je NASA-in
svemirski teleskop Kepler.
217
00:14:18,200 --> 00:14:19,920
Prije nego što je Kepler lansiran,
postojale
218
00:14:20,000 --> 00:14:23,840
su stotine planeta
za koje smo znali
219
00:14:23,920 --> 00:14:25,720
u sustavima oko drugih zvijezda,
220
00:14:25,800 --> 00:14:27,680
a sada znamo za tisuće.
221
00:14:27,760 --> 00:14:30,520
I zato je Kepler bio
tako revolucionaran.
222
00:14:31,880 --> 00:14:34,000
Kepler je bio svemirski
teleskop posebno dizajniran
223
00:14:34,080 --> 00:14:37,680
za istraživanje našeg
područja galaksije Mliječni put
224
00:14:37,760 --> 00:14:41,120
otkriti stotine planeta
veličine Zemlje i manjih
225
00:14:41,200 --> 00:14:44,560
u ili blizu nastanjive zone
226
00:14:44,640 --> 00:14:45,920
svojih zvijezda i odredite udio
227
00:14:46,000 --> 00:14:49,040
od stotina milijardi
zvijezda u našoj galaksiji
228
00:14:49,120 --> 00:14:50,840
koje bi mogle imati takve planete.
229
00:14:52,560 --> 00:14:54,720
Djeluje vrlo jednostavno.
Svatko ovo može razumjeti.
230
00:14:54,800 --> 00:14:58,600
Samo gleda u jednu točku na nebu,
cijelo vrijeme, nikad ne trepne.
231
00:14:58,680 --> 00:15:03,080
I gleda 150.000 zvijezda,
i samo prati koliko su sjajne.
232
00:15:03,160 --> 00:15:05,720
Nešto kao svjetlomjer kamere, zapravo.
233
00:15:05,800 --> 00:15:09,360
I povremeno će
vidjeti... ovu zvijezdu
234
00:15:09,440 --> 00:15:10,776
ovdje, na primjer,
postat će malo slabija,
235
00:15:10,800 --> 00:15:14,200
vrlo djelić postotka prigušenije,
na nekoliko
236
00:15:14,280 --> 00:15:15,616
sati,
a onda će ponovno postati svijetlo.
237
00:15:15,640 --> 00:15:19,440
Pa, to se događa ako planet
prođe ispred te zvijezde.
238
00:15:20,320 --> 00:15:23,920
Prešli smo put od pronalaženja
stotinu planeta do preko
239
00:15:24,000 --> 00:15:25,456
tisuću planeta s Keplerom,
onih koji su potvrđeni.
240
00:15:25,480 --> 00:15:29,760
Postoji još oko 3000 ili
4000 za koje imamo jake
241
00:15:29,840 --> 00:15:32,280
dokaze, ali još ne bismo
razmatrali potvrđene planete.
242
00:15:33,840 --> 00:15:36,080
Kepler je u potrazi za planetima.
243
00:15:36,160 --> 00:15:40,920
Kepler je pronašao doslovno
tisuće planeta ili kandidata za planete.
244
00:15:41,000 --> 00:15:43,720
To je… to je stroj za pronalaženje planeta.
245
00:15:45,960 --> 00:15:49,080
Prvi put u povijesti 2011.
246
00:15:49,160 --> 00:15:52,880
Kepler je znanstvenicima
omogućio popis Mliječnog puta, kako
247
00:15:52,960 --> 00:15:56,120
bismo mogli izračunati koliko
zvijezda ima na Mliječnom putu
248
00:15:56,200 --> 00:15:58,440
mogli imati planet poput našeg.
249
00:15:58,520 --> 00:16:00,200
Oko milijardu.
250
00:16:03,920 --> 00:16:05,736
Možda postoji milijun,
možda postoji milijarda, možda
251
00:16:05,760 --> 00:16:09,280
postoji sto milijardi planeta
u galaksiji Mliječni put
252
00:16:09,360 --> 00:16:10,656
koje bi mogle podržavati život,
vrstu planeta
253
00:16:10,680 --> 00:16:13,840
na kojima bi zemaljski
život mogao preživjeti.
254
00:16:13,920 --> 00:16:16,560
Koliko njih je
zakuhalo vlastiti život?
255
00:16:16,640 --> 00:16:18,840
A mi ne znamo odgovor na to,
u redu?
256
00:16:18,920 --> 00:16:21,680
Jer to ovisi o tome koliko
je teško započeti život.
257
00:16:21,760 --> 00:16:24,560
Samo zato što ti dajem sve ove,
znaš, ove svjetove
258
00:16:24,640 --> 00:16:28,320
ne znači da će život započeti,
ali, s druge strane,
259
00:16:28,400 --> 00:16:32,200
svi su ti planeti napravljeni
od iste stvari kao i Zemlja.
260
00:16:32,280 --> 00:16:36,920
Dakle, opet, osim ako se
nešto vrlo neobično nije dogodilo
261
00:16:37,000 --> 00:16:39,480
ovdje i nigdje drugdje,
biologije će biti posvuda.
262
00:16:45,760 --> 00:16:48,000
Samo četiri godine
nakon lansiranja,
263
00:16:48,080 --> 00:16:50,440
u travnju 2013.
264
00:16:50,520 --> 00:16:54,480
Tim Keplera izvijestio je o jednom
od svojih prvih velikih trijumfa.
265
00:16:54,560 --> 00:16:58,800
Otkriće po prvi put u povijesti
266
00:16:58,880 --> 00:17:00,680
dvaju egzoplaneta
vrlo sličnih Zemlji.
267
00:17:00,760 --> 00:17:04,480
Kepler-62e i Kepler-62f.
268
00:17:06,240 --> 00:17:09,119
Ovo otkriće izazvalo je veliki entuzijazam,
jer je
269
00:17:09,200 --> 00:17:12,440
impliciralo potvrdu postojanja
planeta sličnih Zemlji,
270
00:17:12,520 --> 00:17:14,800
gdje bi život mogao biti moguć.
271
00:17:16,480 --> 00:17:22,400
Svaki od ovih planeta ima
radijus 1,6 i 1,4 puta veći od Zemlje
272
00:17:22,480 --> 00:17:26,520
i kruži oko Keplera-62,
narančaste patuljaste zvijezde,
273
00:17:26,599 --> 00:17:29,240
u svojoj okozvjezdanoj naseljivoj zoni.
274
00:17:31,320 --> 00:17:37,080
Studija modeliranja također je
zaključila da Kepler-62e i Kepler-62f
275
00:17:37,160 --> 00:17:42,080
vjerojatno su većinom,
možda potpuno, prekriveni vodom.
276
00:17:42,160 --> 00:17:45,920
Kepler-62e vjerojatno ima vrlo oblačno nebo
277
00:17:46,000 --> 00:17:49,040
a topla je i vlažna sve
do polarnih krajeva.
278
00:17:49,800 --> 00:17:52,200
Kepler-62f bi bio hladniji,
279
00:17:52,280 --> 00:17:55,160
ali još uvijek potencijalno
životno prijateljski.
280
00:17:58,800 --> 00:18:03,960
Nažalost, oni su na velikoj
udaljenosti od 1200 svjetlosnih godina
281
00:18:04,040 --> 00:18:05,960
u zviježđu Lire.
282
00:18:08,360 --> 00:18:10,040
Zahvaljujući misiji Kepler,
sada znamo da
283
00:18:10,120 --> 00:18:14,400
oko zvijezda kruže
deseci milijardi planeta
284
00:18:14,480 --> 00:18:17,640
samo u našoj galaksiji,
Mliječnoj stazi, a znamo
285
00:18:17,720 --> 00:18:21,560
da postoje milijarde
galaksija diljem svemira.
286
00:18:21,640 --> 00:18:24,920
Dakle, ako je,
u samo jednom planetarnom sustavu
287
00:18:25,000 --> 00:18:26,720
poput našeg,
život nastao na jednom planetu,
288
00:18:26,800 --> 00:18:29,360
a postoje još najmanje četiri kandidata,
vjerojatnost
289
00:18:29,440 --> 00:18:34,000
pronalaska planeta u svemiru
koji bi mogao biti utočište života
290
00:18:34,080 --> 00:18:35,600
trebao biti vrlo visok.
291
00:18:42,960 --> 00:18:44,800
Ali Kepler je za
nas otkrio ne samo
292
00:18:44,880 --> 00:18:47,760
postojanje planeta
sličnih Zemlji,
293
00:18:47,840 --> 00:18:52,080
ali također nam je pružio
nevjerojatne podatke
294
00:18:52,160 --> 00:18:55,120
o svemiru,
kao što je potvrda postojanja planeta
295
00:18:55,200 --> 00:18:59,160
koje kruže oko ne samo
jedne već dvije zvijezde,
296
00:18:59,240 --> 00:19:01,280
poput Keplera-16b.
297
00:19:02,000 --> 00:19:05,080
Ovaj planet bio je Keplerovo
prvo otkriće planeta koji kruži
298
00:19:05,160 --> 00:19:10,080
oko dvije zvijezde,
što je poznato kao cirkumbinarni planet.
299
00:19:11,360 --> 00:19:15,120
Dakle, jedno od najuzbudljivijih
otkrića Keplera bilo je da
300
00:19:15,200 --> 00:19:19,520
smo zapravo uspjeli pronaći
planete oko binarnih zvijezda,
301
00:19:19,600 --> 00:19:23,080
a prvi koji je pronađen
bio je Kepler-16b.
302
00:19:24,360 --> 00:19:26,960
Kepler-16b mnogima
je omiljeni planet
303
00:19:27,040 --> 00:19:28,560
koji je otkriven s Keplerom.
304
00:19:28,640 --> 00:19:32,480
Uh, kruži oko ne jedne nego
dvije zvijezde u isto vrijeme.
305
00:19:34,960 --> 00:19:37,280
To je bilo nešto za što se
predviđalo da neće postojati.
306
00:19:37,360 --> 00:19:41,560
Zalazak dvije zvijezde u isto vrijeme
bila je samo znanstvena fantastika.
307
00:19:41,640 --> 00:19:44,400
Ali svemir je čudniji od
onoga što znanstvenici mogu
308
00:19:44,480 --> 00:19:46,680
zamisliti,
a pokazalo se da je takva stvar istinita.
309
00:19:51,560 --> 00:19:53,120
Od 1992. godine otkriveno
310
00:19:53,200 --> 00:19:56,520
je više od 2000 egzoplaneta.
311
00:19:58,760 --> 00:20:02,720
Zahvaljujući budućim misijama
svemirskih teleskopa planiranim za
312
00:20:02,800 --> 00:20:06,920
lansiranje, očekuje se da će se broj
promatranih egzoplaneta znatno povećati
313
00:20:07,000 --> 00:20:08,640
u narednim godinama.
314
00:20:11,680 --> 00:20:13,960
Unatoč tome što smo
otkrili samo mali dio svih tih
315
00:20:14,040 --> 00:20:17,960
milijardi egzoplaneta za
koje mislimo da postoje,
316
00:20:18,040 --> 00:20:21,560
kako bismo mogli znati koliko
njih može sadržavati život?
317
00:20:25,920 --> 00:20:28,440
U astronomiji i astrobiologiji,
područje oko zvijezde
318
00:20:28,520 --> 00:20:32,880
gdje je planet s dovoljnim
atmosferskim tlakom
319
00:20:32,960 --> 00:20:35,480
može zadržati tekuću
vodu na svojoj površini
320
00:20:35,560 --> 00:20:39,280
poznata je kao
okozvjezdana nastanjiva zona.
321
00:20:39,360 --> 00:20:41,400
Naseljiva zona je mjesto,
322
00:20:41,480 --> 00:20:43,960
to je neka vrsta
načina razmišljanja o
323
00:20:44,040 --> 00:20:45,960
pravom putu traženja
planeta poput našeg.
324
00:20:46,960 --> 00:20:50,320
Zemlja se očito
nalazi u okozvjezdanoj
325
00:20:50,400 --> 00:20:51,960
nastanjivoj zoni našeg
Sunčevog sustava.
326
00:20:53,680 --> 00:20:57,600
Potencijalno nastanjiv planet
podrazumijeva zemaljski
327
00:20:57,680 --> 00:21:00,680
planet s uvjetima približno
usporedivim s onima na Zemlji,
328
00:21:00,760 --> 00:21:04,040
a time i potencijalno povoljni za život.
329
00:21:04,120 --> 00:21:05,640
Postoji slatko mjesto, područje
330
00:21:05,720 --> 00:21:08,760
gdje nije ni prevruće
ni prehladno,
331
00:21:08,840 --> 00:21:10,480
a mi to zovemo nastanjiva zona,
332
00:21:10,560 --> 00:21:13,040
ili neki ljudi to zovu
zona Zlatokose.
333
00:21:14,080 --> 00:21:17,120
Ako imate planet u tom području,
ako je malen, ako je dovoljno stjenovit,
334
00:21:17,200 --> 00:21:20,480
i ima vode, ta bi voda bila u
tekućem stanju, više nego vjerojatno,
335
00:21:20,560 --> 00:21:22,520
pa bi to bilo dobro
mjesto za tražiti.
336
00:21:27,200 --> 00:21:31,560
U studenom 2013.
Astronomi su izvijestili,
337
00:21:31,640 --> 00:21:34,160
na temelju podataka
svemirske misije Kepler,
338
00:21:34,240 --> 00:21:39,200
da bi moglo postojati čak 40
milijardi planeta veličine Zemlje
339
00:21:39,280 --> 00:21:44,160
kružeći u nastanjivim
zonama zvijezda sličnih suncu i
340
00:21:44,240 --> 00:21:47,280
crvenih patuljaka,
upravo u našoj galaksiji, Mliječnoj stazi,
341
00:21:47,360 --> 00:21:51,520
11 milijardi od kojih možda
kruži oko zvijezda sličnih Suncu.
342
00:21:54,720 --> 00:21:59,240
Tih 11 milijardi egzoplaneta koji
kruže oko zvijezda poput našeg
343
00:21:59,320 --> 00:22:04,040
Sunca zapravo su ogroman broj
potencijalnih svjetova sličnih Zemlji.
344
00:22:05,480 --> 00:22:09,840
Međutim, sada znamo da se
zvijezde jako razlikuju od našeg sunca
345
00:22:09,920 --> 00:22:12,760
može biti dobro mjesto za traženje života.
346
00:22:15,640 --> 00:22:20,760
U svibnju 2016.,
tim astronoma objavio je,
347
00:22:20,840 --> 00:22:22,520
po prvi put u povijesti,
348
00:22:22,600 --> 00:22:26,480
pronalazak triju nastanjivih
planeta koji kruže oko zvijezde
349
00:22:26,560 --> 00:22:30,680
potpuno različite od naše,
ultrahladne patuljaste zvijezde.
350
00:22:32,480 --> 00:22:37,160
To je prvi planetarni sustav
pronađen oko ovakve zvijezde.
351
00:22:37,240 --> 00:22:40,360
Zvijezda, nazvana Trapist-1,
352
00:22:40,440 --> 00:22:42,880
udaljen je samo 40 svjetlosnih godina
353
00:22:42,960 --> 00:22:45,360
i mnogo je hladnije i crvenije
354
00:22:45,440 --> 00:22:47,880
od sunca i jedva
veće od Jupitera.
355
00:22:49,880 --> 00:22:53,840
Zapravo, zvijezde poput ove
vrlo su česte u Mliječnoj stazi,
356
00:22:53,920 --> 00:22:56,000
i vrlo su dugovječni.
357
00:22:57,680 --> 00:23:01,040
Tri planeta vrlo su slične
veličine Zemlji i na svojim
358
00:23:01,120 --> 00:23:04,560
površinama mogu imati
područja pogodna za život.
359
00:23:04,640 --> 00:23:07,600
Dakle,
odgovor na pitanje koje je najbolje
360
00:23:07,680 --> 00:23:09,520
mjesto u svemiru
danas je pronaći život
361
00:23:09,600 --> 00:23:11,600
radikalno se promijenio.
362
00:23:15,720 --> 00:23:20,080
Do danas, među svih više od
1000 potvrđenih egzoplaneta,
363
00:23:21,080 --> 00:23:22,760
ima ih oko 50 u
364
00:23:22,840 --> 00:23:25,000
nastanjivoj zoni oko zvijezda
365
00:23:25,080 --> 00:23:26,920
zvijezde oko koje kruže.
366
00:23:27,920 --> 00:23:32,440
I stoga bi se potencijalno
mogli smatrati planetima sličnim
367
00:23:32,520 --> 00:23:36,320
Zemlji, što ne znači da ti daleki
svjetovi mogu sadržavati život.
368
00:23:37,480 --> 00:23:42,800
Međutim, može li život biti
moguć izvan tih nastanjivih zona?
369
00:23:45,720 --> 00:23:49,520
Otkriće jezera ugljikovodika
na Saturnovom mjesecu Titanu
370
00:23:49,600 --> 00:23:52,840
je počeo dovoditi u pitanje
ugljični šovinizam koji
371
00:23:52,920 --> 00:23:56,480
podupire teoriju o
naseljivoj zoni oko zvijezda.
372
00:23:58,880 --> 00:24:01,960
Utvrđeno je da okoliši
s tekućom vodom
373
00:24:02,040 --> 00:24:04,320
postoje u odsutnosti
atmosferskog tlaka
374
00:24:04,400 --> 00:24:06,280
i na temperaturama
izvan temperaturnog
375
00:24:06,360 --> 00:24:09,560
raspona nastanjive
zone oko zvijezda.
376
00:24:11,160 --> 00:24:13,600
Samo zato što je planet
izvan nastanjive zone
377
00:24:13,680 --> 00:24:15,840
ne znači da na njemu
ne bi moglo biti života.
378
00:24:15,920 --> 00:24:18,760
Na primjer, Saturnov mjesec
379
00:24:18,840 --> 00:24:20,440
Enceladus i Jupiterova Europa,
380
00:24:20,520 --> 00:24:23,960
obje izvan nastanjive zone
našeg sunčevog sustava,
381
00:24:24,040 --> 00:24:26,840
mogu sadržavati velike
količine tekuće vode
382
00:24:26,920 --> 00:24:28,800
u podzemnim oceanima.
383
00:24:31,800 --> 00:24:34,960
Ako razmatramo
mogućnost da bi se život
384
00:24:35,040 --> 00:24:36,800
mogao pojaviti u tako
surovom okruženju,
385
00:24:36,880 --> 00:24:39,720
koji nisu u nastanjivoj zoni oko zvijezda,
to
386
00:24:39,800 --> 00:24:42,680
implicira da bismo
trebali tražiti egzoplanete
387
00:24:42,760 --> 00:24:44,560
daleko izvan tih zona.
388
00:24:45,880 --> 00:24:48,240
Dakle,
šanse za pronalazak egzoplaneta
389
00:24:48,320 --> 00:24:52,200
s uvjetima za život
mnogo su veće.
390
00:24:57,160 --> 00:24:59,160
Znamo da nije lak zadatak
proučavati i analizirati
391
00:24:59,240 --> 00:25:03,200
planete i mjesece
našeg Sunčevog sustava,
392
00:25:03,280 --> 00:25:06,840
budući da su milijunima
kilometara udaljeni od Zemlje.
393
00:25:08,600 --> 00:25:12,600
Međutim, egzoplanete nisu
udaljene samo milijunima kilometara
394
00:25:12,680 --> 00:25:16,200
ali mnogo svjetlosnih
godina daleko od Zemlje.
395
00:25:16,280 --> 00:25:19,640
Kako astronomi mogu
proučavati egzoplanete
396
00:25:19,720 --> 00:25:22,760
ako su bilijunima
kilometara daleko?
397
00:25:25,960 --> 00:25:30,120
Postoji nekoliko metoda
koje koriste astronomi
398
00:25:30,200 --> 00:25:31,816
i astrobiolozi za
otkrivanje i proučavanje
399
00:25:31,840 --> 00:25:35,120
te krajnje daleke,
tajanstvene svjetove.
400
00:25:38,680 --> 00:25:42,320
Prije lansiranja
misije Kepler 2009.,
401
00:25:42,400 --> 00:25:45,720
najuspješnija tehnika
za otkrivanje egzoplaneta
402
00:25:45,800 --> 00:25:47,720
bila je Dopplerova spektroskopija,
također
403
00:25:47,800 --> 00:25:50,800
poznata kao metoda
radijalne brzine.
404
00:25:52,080 --> 00:25:54,680
Metoda radijalne brzine
oslanja se na činjenicu
405
00:25:54,760 --> 00:25:57,560
da zvijezda ne ostaje
potpuno nepomična
406
00:25:57,640 --> 00:25:59,880
kada oko njega kruži planet.
407
00:25:59,960 --> 00:26:02,800
Planet je puno manji
od svoje zvijezde,
408
00:26:02,880 --> 00:26:05,960
ali još uvijek ima
malu gravitacijsku silu
409
00:26:06,040 --> 00:26:08,760
ili povucite zvijezdu dok kruži.
410
00:26:09,520 --> 00:26:12,800
Kada je planet iza zvijezde,
s naše točke
411
00:26:12,880 --> 00:26:15,520
gledišta,
on povlači zvijezdu malo dalje od nas.
412
00:26:16,720 --> 00:26:20,440
Kada je ispred,
lagano vuče zvijezdu prema nama.
413
00:26:20,520 --> 00:26:23,920
To uzrokuje da se zvijezda
njiše naprijed-natrag.
414
00:26:24,000 --> 00:26:27,400
Astronomi traže ovo kolebanje
kako bi pronašli planete.
415
00:26:29,360 --> 00:26:33,480
Oni koriste nešto što se zove
spektrograf i moćne teleskope
416
00:26:33,560 --> 00:26:36,360
za ispitivanje svjetlosti
koja dolazi od zvijezda.
417
00:26:36,440 --> 00:26:40,360
Spektrograf, poput prizme,
dijeli svjetlost od
418
00:26:40,440 --> 00:26:43,560
zvijezde na sastavne boje,
stvarajući spektar.
419
00:26:43,640 --> 00:26:45,400
Dio zvjezdane
svjetlosti se apsorbira
420
00:26:45,480 --> 00:26:48,080
dok prolazi kroz
zvjezdanu atmosferu,
421
00:26:48,160 --> 00:26:52,760
a to proizvodi male tamne
praznine ili linije u spektru.
422
00:26:54,840 --> 00:26:56,920
Kako nam se zvijezda približava,
te se
423
00:26:57,000 --> 00:27:00,280
linije pomiču prema
plavom dijelu spektra.
424
00:27:00,360 --> 00:27:03,320
Kako se zvijezda udaljava,
linije se
425
00:27:03,400 --> 00:27:05,400
pomiču natrag prema
crvenom kraju spektra.
426
00:27:05,480 --> 00:27:09,200
Dakle,
spektar izgleda prvo blago pomaknut
427
00:27:09,280 --> 00:27:11,880
u plavo,
a zatim blago pomaknut u crveno.
428
00:27:12,640 --> 00:27:15,760
Stoga astronomi mogu
tražiti planete u orbiti
429
00:27:15,840 --> 00:27:19,360
tražeći ova kretanja
linija naprijed-natrag
430
00:27:19,440 --> 00:27:21,120
u spektru zvijezde.
431
00:27:22,200 --> 00:27:24,400
Od brzine kojom se
vuče prema vama i koliko
432
00:27:24,480 --> 00:27:26,440
mu je vremena potrebno
da obiđe taj krug,
433
00:27:26,520 --> 00:27:27,920
možete izračunati masu planeta
434
00:27:28,000 --> 00:27:30,640
ili prateće stvari
koja ga vuče okolo.
435
00:27:30,720 --> 00:27:33,280
Ako je ta masa vrlo mala,
stvar je planet.
436
00:27:33,920 --> 00:27:35,400
Ta je metoda bila vrlo uspješna.
437
00:27:35,480 --> 00:27:38,160
Pronašao je većinu
planeta koji su rano otkriveni.
438
00:27:39,520 --> 00:27:43,760
Međutim, Keplerova tehnika
temeljila se na tranzitu planeta.
439
00:27:43,840 --> 00:27:46,680
Metoda tranzita
temelji se na opažanju
440
00:27:46,760 --> 00:27:49,760
malog pada sjaja
zvijezde koji se događa
441
00:27:49,840 --> 00:27:53,200
kada prođe orbita jednog
od planeta zvijezde,
442
00:27:53,280 --> 00:27:56,120
"tranzita", ispred zvijezde.
443
00:27:56,200 --> 00:28:00,920
Količina izgubljene svjetlosti
ovisi o veličini zvijezde i planeta,
444
00:28:01,000 --> 00:28:05,440
a trajanje tranzita ovisi o
udaljenosti planeta od zvijezde
445
00:28:05,520 --> 00:28:07,800
i masu zvijezde.
446
00:28:07,880 --> 00:28:11,080
Sa svemirskim teleskopom Kepler,
kada
447
00:28:11,160 --> 00:28:12,816
gledamo zvijezdu,
ne vidimo planet izravno.
448
00:28:12,840 --> 00:28:15,720
Sve što vidimo
je mali pad u sjaju
449
00:28:15,800 --> 00:28:18,160
zvijezde kada planet
prođe ispred nje.
450
00:28:18,240 --> 00:28:20,800
Iz veličine urona izračunavamo
relativnu veličinu planeta.
451
00:28:20,880 --> 00:28:22,880
Je li to veliki planet ili mali planet?
452
00:28:24,160 --> 00:28:26,560
Kombinacija
tranzitne fotometrije
453
00:28:26,640 --> 00:28:28,360
i Dopplerove velocimetrije
454
00:28:28,440 --> 00:28:31,760
otkriva planetarni radijus,
masu i gustoću,
455
00:28:31,840 --> 00:28:33,800
koji su neki od
glavnih parametara
456
00:28:33,880 --> 00:28:36,680
procijeniti potencijal
egzoplanete kao
457
00:28:36,760 --> 00:28:40,720
kandidata nalik na Zemlju,
i tako utočiti život.
458
00:28:43,720 --> 00:28:45,400
Jednom kada znaš
udaljenost od zvijezde,
459
00:28:45,480 --> 00:28:46,960
znaš koliko je zvijezda vruća,
460
00:28:47,040 --> 00:28:51,000
možete procijeniti kakva bi bila
461
00:28:51,080 --> 00:28:52,440
temperatura na površini planeta.
462
00:28:52,520 --> 00:28:54,000
Još jedan od
glavnih parametara za
463
00:28:54,080 --> 00:28:57,400
analizu Zemljinog
potencijala egzoplaneta
464
00:28:57,480 --> 00:28:59,640
je njegov atmosferski sastav.
465
00:29:01,320 --> 00:29:04,400
Atmosferske studije
egzoplaneta mogu se izvesti
466
00:29:04,480 --> 00:29:07,480
spektroskopijom tijekom
planetarnog tranzita.
467
00:29:09,000 --> 00:29:11,320
Tijekom tranzita,
zvjezdana svjetlost
468
00:29:11,400 --> 00:29:14,440
prolazi kroz
atmosferski rub planeta.
469
00:29:14,520 --> 00:29:17,320
Spektralna analiza
ove filtrirane svjetlosti
470
00:29:17,400 --> 00:29:20,480
otkriva strukturu i
sastav atmosfere.
471
00:29:23,600 --> 00:29:27,360
Astronomi bi mogli
identificirati egzoplanete
472
00:29:27,440 --> 00:29:30,720
najsličnije Zemlji otkrivanjem biomarkera,
koji su otisci
473
00:29:30,800 --> 00:29:34,240
koju životni oblici imaju na
atmosferi svog planeta domaćina.
474
00:29:35,440 --> 00:29:39,000
Na primjer,
molekularni kisik koji udišemo
475
00:29:39,080 --> 00:29:41,960
rezultat je prisutnosti
života na Zemlji.
476
00:29:42,960 --> 00:29:45,720
Nažalost,
uz suvremenu tehnologiju,
477
00:29:45,800 --> 00:29:48,360
izuzetno je teško
pobliže proučavati
478
00:29:48,440 --> 00:29:51,640
atmosferski sastav
tih udaljenih planeta.
479
00:29:51,720 --> 00:29:54,720
Glavna stvar koja nas priječi
u tome sada je tehnologija.
480
00:29:54,800 --> 00:29:59,240
Trenutno nemamo tehnologiju,
znate, funkcionalne
481
00:29:59,320 --> 00:30:02,120
instrumente da bismo
to mogli učiniti učinkovito.
482
00:30:02,200 --> 00:30:05,240
Ali to je nešto što će se promijeniti
s drugim misijama u planu,
483
00:30:05,320 --> 00:30:10,160
poput svemirskog teleskopa Jack
Webb i drugih misija koje se odvijaju.
484
00:30:11,400 --> 00:30:16,440
Kepler kontinuirano prati više
od 100 000 zvijezda sličnih našem
485
00:30:16,520 --> 00:30:20,320
Suncu radi promjena svjetline
uzrokovanih planetarnim tranzitima.
486
00:30:20,400 --> 00:30:23,040
Zahvaljujući ovoj genijalnoj tehnici,
487
00:30:23,120 --> 00:30:28,360
Kepler je do danas potvrdio
više od 1000 egzoplaneta.
488
00:30:29,080 --> 00:30:31,560
Znanstvenici smatraju
da ih se nekoliko
489
00:30:31,640 --> 00:30:34,080
desetaka može
označiti kao Zemaljski.
490
00:30:38,880 --> 00:30:42,520
S obzirom na to da su
mogućnosti pronalaska egzoplaneta
491
00:30:42,600 --> 00:30:45,160
nalik Zemlji puno veće u
okolini zvijezda naseljivoj zoni
492
00:30:45,240 --> 00:30:46,880
svog planetarnog sustava,
493
00:30:46,960 --> 00:30:51,400
lov na planete tada se
počeo fokusirati na ta područja.
494
00:30:54,840 --> 00:30:59,320
Jedno od prvih otkrića
bilo je 70 Virginis b,
495
00:30:59,400 --> 00:31:04,120
egzoplanet udaljen
otprilike 60 svjetlosnih godina
496
00:31:04,200 --> 00:31:06,200
u sazviježđu Djevice.
497
00:31:06,840 --> 00:31:11,080
70 Virginis b bila je
smještena točno u sredini
498
00:31:11,160 --> 00:31:14,400
okozvjezdane nastanjive
zone svog planetarnog sustava,
499
00:31:14,480 --> 00:31:17,960
tako da nije trebalo biti
ni prevruće ni prehladno.
500
00:31:20,440 --> 00:31:24,520
Nažalost, daljnja su
istraživanja izvijestila da je ovaj
501
00:31:24,600 --> 00:31:27,800
udaljeni svijet bio plinoviti div
s vrlo visokim temperaturama,
502
00:31:27,880 --> 00:31:31,080
što je isključilo
svaki potencijal
503
00:31:31,160 --> 00:31:33,120
za tekuću vodu, a time i život.
504
00:31:37,360 --> 00:31:42,000
Rani nalazi bili su obeshrabrujući u
smislu otkrivanja Zemljinog analoga.
505
00:31:43,240 --> 00:31:45,200
Ali ovo je bio tek početak.
506
00:31:48,640 --> 00:31:55,120
Godine 1998. otkriveno
je otkriće zvijezde Gliese
507
00:31:55,200 --> 00:31:58,880
876, crvenog patuljka
smještenog u zviježđu Vodenjaka
508
00:31:58,960 --> 00:32:02,120
na udaljenosti od 15
svjetlosnih godina od Zemlje,
509
00:32:02,200 --> 00:32:04,440
stvarno ohrabrio astronome.
510
00:32:09,280 --> 00:32:13,000
Plinoviti div otkriven je
u svojoj nastanjivoj zoni.
511
00:32:13,080 --> 00:32:15,240
Gliese 876 b.
512
00:32:21,080 --> 00:32:26,040
Tri godine kasnije pronađen je
još jedan plinoviti div bliži ovom.
513
00:32:26,120 --> 00:32:28,320
Gliese 876 c.
514
00:32:30,960 --> 00:32:32,976
Znamo da život kakav
poznajemo nije moguć na plinovitim
515
00:32:33,000 --> 00:32:37,360
divovskim planetima kao
što su Jupiter ili Saturn.
516
00:32:38,960 --> 00:32:41,960
Ali veliko iznenađenje bilo
je to što oba egzoplaneta
517
00:32:42,040 --> 00:32:45,000
možda imaju nastanjive
mjesece koji kruže oko njih,
518
00:32:45,080 --> 00:32:47,200
kao što to imaju Jupiter i Saturn.
519
00:32:48,160 --> 00:32:51,200
Ovo je bio jedan od prvih
planeta koji je otkriven u nastanjivoj
520
00:32:51,280 --> 00:32:53,800
zoni, a ljudi su teoretizirali da,
ako ima mjesec oko sebe,
521
00:32:53,880 --> 00:32:55,216
mjesec bi bio kamenit
i mjesec bi imao
522
00:32:55,240 --> 00:32:58,000
pravu temperaturu
da ima tekuću vodu.
523
00:32:58,840 --> 00:33:01,240
Zašto nijedan od ovih
hipotetskih mjeseca oko
524
00:33:01,320 --> 00:33:05,520
Gliese 876 b i c ne bi
mogao sadržavati život,
525
00:33:05,600 --> 00:33:07,960
kao što se nadamo
Jupiterov mjesec Europa
526
00:33:08,040 --> 00:33:11,760
ili Saturnovi mjeseci
Titan i Enceladus?
527
00:33:14,120 --> 00:33:17,480
Dakle, to je uzbudljivo mjesto za
razmišljanje i možda za traženje u budućnosti.
528
00:33:19,000 --> 00:33:21,200
Nakon otkrića ovih egzoplaneta s
529
00:33:21,280 --> 00:33:23,440
potencijalnim
mjesecima sličnim Zemlji,
530
00:33:23,520 --> 00:33:28,080
otkriveno je nekoliko sličnih egzoplaneta
sa mjesecima koji kruže oko njih.
531
00:33:28,720 --> 00:33:32,840
Možda je na bilo kojem od tih
udaljenih mjeseca život nastao u prošlosti,
532
00:33:32,920 --> 00:33:36,640
ili postoji u sadašnjosti,
ili bi se mogao pojaviti u budućnosti.
533
00:33:39,680 --> 00:33:44,680
Nakon svih ovih ranih otkrića,
počeli smo se približavati
534
00:33:44,760 --> 00:33:48,080
glavnom cilju,
pronaći svijet najsličniji Zemlji.
535
00:33:49,280 --> 00:33:52,760
Analog Zemlje,
također poznat kao
536
00:33:52,840 --> 00:33:54,440
Zemlja blizanac ili
planet sličan Zemlji,
537
00:33:54,480 --> 00:33:57,520
je planet ili mjesec s okolišnim
538
00:33:57,600 --> 00:33:59,880
uvjetima sličnim
onima na planeti Zemlji.
539
00:34:04,000 --> 00:34:07,520
Kad bi život mogao nastati na
Zemlji prije više milijuna godina
540
00:34:07,600 --> 00:34:10,639
a ako tražimo egzoplanete
slične našem planetu, šanse
541
00:34:10,719 --> 00:34:14,600
za pronalazak nastanjivih
planeta vrtoglavo rastu.
542
00:34:17,280 --> 00:34:19,639
Nedavna otkrića otkrila
su planete za koje se
543
00:34:19,719 --> 00:34:23,080
vjeruje da su na mnogo
načina slični Zemlji,
544
00:34:23,159 --> 00:34:26,639
s relativno visokim indeksom
sličnosti sa Zemljom.
545
00:34:29,400 --> 00:34:32,600
Veličina se često smatra značajnim
faktorom, budući da se smatra
546
00:34:32,679 --> 00:34:37,560
da su planeti veličine Zemlje
vjerojatnije zemaljske prirode
547
00:34:37,639 --> 00:34:41,239
i biti u stanju zadržati
atmosferu sličnu Zemljinoj.
548
00:34:51,960 --> 00:34:54,199
S Keplerove točke gledišta,
planet je sličan Zemlji
549
00:34:54,280 --> 00:34:56,135
ako je dovoljno malen
da je vjerojatno stjenoviti,
550
00:34:56,159 --> 00:34:58,560
nije plinoviti div poput
Jupitera ili Saturna.
551
00:34:59,560 --> 00:35:02,080
Ali sama veličina je loša mjera,
552
00:35:02,160 --> 00:35:04,680
posebno u smislu nastanjivosti,
553
00:35:04,760 --> 00:35:09,560
jer pored nas postoji planet
vrlo slične veličine i mase,
554
00:35:09,640 --> 00:35:13,760
Venera,
gdje je gotovo nemoguće nastati život.
555
00:35:19,680 --> 00:35:22,200
Postoje i drugi kriteriji koje
treba uzeti u obzir, poput
556
00:35:22,280 --> 00:35:25,720
površinske gravitacije
ili veličine i tipa zvijezde.
557
00:35:26,880 --> 00:35:29,920
Planet je sličan Zemlji ako je
na odgovarajućoj udaljenosti od
558
00:35:30,000 --> 00:35:33,280
zvijezde, da je u nastanjivoj zoni,
da nije preblizu, da je prevruće
559
00:35:33,360 --> 00:35:35,480
i sva voda koju bi imao je prokuhala,
i to ne toliko
560
00:35:35,560 --> 00:35:38,920
hladna da bi se, da je imalo vode,
sva smrznula u led.
561
00:35:40,240 --> 00:35:44,320
Ako uspijemo ispitati sve
ove parametre egzoplaneta,
562
00:35:44,400 --> 00:35:48,720
mogli bismo znati je li to
prava Zemlja blizanka ili nije.
563
00:35:49,600 --> 00:35:53,000
Dakle, kada kažemo Zemaljski za Kepler,
obično samo mislimo
564
00:35:53,080 --> 00:35:56,520
da je dovoljno malen da
mislimo da je dovoljno čvrst
565
00:35:56,600 --> 00:35:58,840
da biste mogli stajati na njemu,
ali to ne
566
00:35:58,920 --> 00:36:02,080
znači da ima atmosferu
ili da ima ocean.
567
00:36:03,520 --> 00:36:07,560
Također se često navodi
da Zemljin analog mora biti
568
00:36:07,640 --> 00:36:10,360
zemaljski,
odnosno da treba imati planetarnu površinu
569
00:36:10,440 --> 00:36:13,520
sastavljen od materijala sličnih Zemljinim.
570
00:36:15,080 --> 00:36:19,440
Zaključak bi bio da
ekstrasolarni planeti ili mjeseci
571
00:36:19,520 --> 00:36:22,360
u središtu njegove
okozvjezdane nastanjive zone,
572
00:36:22,440 --> 00:36:24,880
takozvani položaj Zlatokose,
573
00:36:24,960 --> 00:36:26,960
sa značajnom atmosferom,
može posjedovati
574
00:36:27,040 --> 00:36:31,440
oceane i vodene oblake
poput onih na Zemlji.
575
00:36:33,000 --> 00:36:36,200
Osim površinske vode,
pravi analog Zemlji
576
00:36:36,280 --> 00:36:39,080
zahtijevao bi mješavinu
oceana ili jezera
577
00:36:39,160 --> 00:36:41,200
i područja koja nisu pokrivena vodom.
578
00:36:43,520 --> 00:36:45,640
Vjerujemo da je voda neophodna,
ali gotovo sve
579
00:36:45,720 --> 00:36:49,080
ostalo o čemu razmišljate,
a što je važno za život,
580
00:36:49,160 --> 00:36:52,520
uh, izgleda da postoji život
na Zemlji kojem to ne treba.
581
00:36:52,600 --> 00:36:54,416
Postoji život koji preživljava
bez sunčeve svjetlosti.
582
00:36:54,440 --> 00:36:56,120
Postoji život koji
preživljava bez kisika.
583
00:36:56,200 --> 00:36:59,840
Postoji život koji preživljava
duboko ispod leda na Antarktici.
584
00:37:01,120 --> 00:37:03,640
Nažalost,
sa sadašnjom tehnologijom, ne
585
00:37:03,720 --> 00:37:06,720
možemo ispravno
procijeniti većinu parametara,
586
00:37:06,800 --> 00:37:09,640
poput temperature,
587
00:37:09,720 --> 00:37:12,080
sastava atmosfere ili
površine egzoplaneta.
588
00:37:15,720 --> 00:37:20,080
Unatoč tome,
s obzirom na to da smo već otkrili
589
00:37:20,160 --> 00:37:21,616
stotine egzoplaneta,
ne možemo se ne zapitati
590
00:37:21,640 --> 00:37:25,160
ako je pravi Zemljin
analog već otkriven.
591
00:37:35,080 --> 00:37:38,720
18. travnja 2013. astronomi iz
592
00:37:38,800 --> 00:37:41,720
tima Kepler objavili su otkriće
593
00:37:41,800 --> 00:37:44,880
to je stvorilo velika očekivanja.
594
00:37:46,120 --> 00:37:52,320
Po prvi put ikada, pronađene su
dvije egzoplanete vrlo slične Zemlji.
595
00:37:54,000 --> 00:37:56,640
Bili su to Kepler-62e
596
00:37:59,040 --> 00:38:01,760
i Kepler-62f.
597
00:38:04,880 --> 00:38:08,640
I kruži oko Keplera-62,
narančaste patuljaste zvijezde,
598
00:38:08,720 --> 00:38:11,160
u svojoj okozvjezdanoj naseljivoj zoni.
599
00:38:14,040 --> 00:38:19,680
Odmah su postali glavni kandidati
za udomljavanje vanzemaljskog života.
600
00:38:21,040 --> 00:38:26,960
Studija modeliranja također je
zaključila da Kepler-62e i Kepler-62f
601
00:38:27,040 --> 00:38:31,440
vjerojatno su većinom,
možda potpuno, prekriveni vodom.
602
00:38:31,520 --> 00:38:36,320
Kepler-62e vjerojatno ima vrlo
oblačno nebo te je toplo i vlažno
603
00:38:36,400 --> 00:38:38,480
sve do polarnih krajeva.
604
00:38:42,040 --> 00:38:47,200
Kepler-62f bi bio hladniji, ali još
uvijek potencijalno pogodan za život.
605
00:38:47,280 --> 00:38:52,280
Nažalost, oni su na velikoj
udaljenosti od 1200 svjetlosnih godina
606
00:38:52,360 --> 00:38:54,400
u zviježđu Lire.
607
00:39:00,000 --> 00:39:06,080
Ubrzo nakon toga,
otkriven je egzoplanet još sličniji Zemlji,
608
00:39:06,160 --> 00:39:08,560
Kepler-186f.
609
00:39:08,640 --> 00:39:13,400
Ovo otkriće bilo je
prekretnica jer je to bio prvi
610
00:39:13,480 --> 00:39:16,520
stjenoviti planet pronađen u
naseljivoj zoni svog sustava.
611
00:39:16,600 --> 00:39:20,960
Od Zemlje je udaljen 492 svjetlosne godine.
612
00:39:22,400 --> 00:39:25,160
Kepler-186f je vjerojatno
moj omiljeni planet
613
00:39:25,240 --> 00:39:26,920
izaći iz misije Kepler.
614
00:39:27,000 --> 00:39:28,080
To je mali planet.
615
00:39:28,160 --> 00:39:31,200
Možda je 10% do
20% veći od Zemlje.
616
00:39:31,280 --> 00:39:34,600
Na temelju svega što znamo,
gotovo je sigurno da je stjenovita
617
00:39:34,680 --> 00:39:36,936
i na odgovarajućoj je udaljenosti
od svoje matične zvijezde
618
00:39:36,960 --> 00:39:39,760
da bi, ako je atmosfera ispravna,
ako je efekt
619
00:39:39,840 --> 00:39:42,080
staklenika ispravan,
mogla imati tekuću vodu na površini.
620
00:39:43,200 --> 00:39:44,736
Nakon tog otkrića
počelo se pojavljivati
621
00:39:44,760 --> 00:39:48,240
još nekoliko
kandidata sličnih Zemlji.
622
00:39:48,320 --> 00:39:50,920
Kao Kepler-438b,
623
00:39:51,000 --> 00:39:53,040
Kepler-442b,
624
00:39:54,280 --> 00:39:56,960
ili Kepler-440b.
625
00:39:57,040 --> 00:40:00,040
Svi su bili vrlo slični našem planetu,
ali
626
00:40:00,120 --> 00:40:02,880
nijedan od njih nije bio
pravi blizanac Zemlje.
627
00:40:04,800 --> 00:40:10,080
Ali sve se promijenilo 23. srpnja 2015.
628
00:40:10,160 --> 00:40:14,480
Tog dana NASA-in znanstveni
tim svemirskog teleskopa Kepler
629
00:40:14,560 --> 00:40:19,160
šokirao je znanstvenu
zajednicu nevjerojatnim otkrićem.
630
00:40:20,280 --> 00:40:24,080
Otkriven je planet
najsličniji Zemlji ikada.
631
00:40:24,160 --> 00:40:27,200
Ime mu je Kepler-452b.
632
00:40:28,320 --> 00:40:30,040
Po čemu se ovaj
razlikovao od ostalih
633
00:40:30,120 --> 00:40:32,920
prethodnih analognih
kandidata za Zemlju?
634
00:40:34,200 --> 00:40:39,520
Kepler-452b je prvi
naizgled stjenoviti planet
635
00:40:39,600 --> 00:40:43,400
koja kruži oko zvijezde
tipa G poput našeg sunca.
636
00:40:44,440 --> 00:40:46,520
To je planet u
nastanjivoj zoni oko
637
00:40:46,600 --> 00:40:49,160
zvijezde koja je gotovo
klon našeg sunca.
638
00:40:50,800 --> 00:40:53,920
Nakon ovog otkrića,
639
00:40:54,000 --> 00:40:55,640
Zemlja je malo manje
usamljena u svemiru.
640
00:40:59,960 --> 00:41:03,240
Kepler-452b kruži oko svoje zvijezde,
641
00:41:03,320 --> 00:41:05,480
koja je vruća kao naše sunce,
642
00:41:05,560 --> 00:41:08,720
10% svjetlije i 20% veće,
na radijusu
643
00:41:08,800 --> 00:41:13,760
orbite samo 5%
većem od Zemljinog.
644
00:41:13,840 --> 00:41:18,440
Godina na ovom planetu
traje 385 zemaljskih
645
00:41:18,520 --> 00:41:21,240
dana,
samo 20 dana duže od Zemljine.
646
00:41:23,760 --> 00:41:25,440
Ono što ovo čini malo
manje uzbudljivim s
647
00:41:25,520 --> 00:41:28,360
gledišta može li biti
useljiv je njegova veličina.
648
00:41:28,440 --> 00:41:32,320
Naša najbolja
pretpostavka o veličini
649
00:41:32,400 --> 00:41:34,400
je da je oko 60%
veći od naše Zemlje.
650
00:41:35,240 --> 00:41:38,760
To je najmanji analogni
planet Zemlji ikada pronađen
651
00:41:38,840 --> 00:41:42,640
u naseljivoj zoni zvijezde
tipa G poput našeg sunca.
652
00:41:42,720 --> 00:41:47,320
Prethodna istraživanja planeta
veličine super Zemlje poput 452b
653
00:41:47,400 --> 00:41:51,240
sugerira da ovaj ima dobre
šanse da bude kamenit.
654
00:41:53,320 --> 00:41:54,720
Ako je to stjenoviti svijet,
655
00:41:54,800 --> 00:41:57,440
težio bi oko pet Zemljinih masa,
656
00:41:57,520 --> 00:42:00,600
dajući mu površinsku gravitaciju
od otprilike dva grama, što bi
657
00:42:00,680 --> 00:42:04,440
značilo da bi naša težina bila
dvostruko veća na njegovoj površini.
658
00:42:06,680 --> 00:42:10,560
Kepler-452b mogao bi imati gustu,
mutnu atmosferu
659
00:42:10,640 --> 00:42:12,520
i vulkanske aktivnosti.
660
00:42:15,360 --> 00:42:19,640
Još uzbudljivije od držanja
Keplera-452b na Zemlji
661
00:42:19,720 --> 00:42:23,440
je činjenica da je ovaj
svijet proveo oko šest
662
00:42:23,520 --> 00:42:25,800
milijardi godina u nastanjivoj
zoni svoje zvijezde.
663
00:42:26,480 --> 00:42:29,000
To je dosta vremena
da se život pojavi
664
00:42:29,080 --> 00:42:31,840
negdje na njegovoj
površini ili u oceanima
665
00:42:31,920 --> 00:42:34,000
ako postoje uvjeti za život.
666
00:42:35,360 --> 00:42:41,120
Kepler-452b je oko 1,5
milijardi godina stariji od Zemlje.
667
00:42:41,200 --> 00:42:45,720
Da je veličine Zemlje, planet i
njegova starija, svjetlija zvijezda
668
00:42:45,800 --> 00:42:48,000
mogli biti u točki
svoje evolucije u kojoj
669
00:42:48,080 --> 00:42:51,720
bi tekuća voda brzo
isparavala s površine.
670
00:42:53,920 --> 00:42:58,840
Ali zbog njegove veće mase,
astronomi vjeruju da je Kepler-452b
671
00:42:58,920 --> 00:43:04,440
mogao zadržati tekuću vodu
sljedećih 500 milijuna godina.
672
00:43:07,960 --> 00:43:11,320
Do sada je to jedini
poznati svijet u sustavu
673
00:43:11,400 --> 00:43:17,080
koji se nalazi nekih 1400 svjetlosnih
godina daleko u sazviježđu Labuda.
674
00:43:19,360 --> 00:43:22,480
Očito,
nećemo tamo stići u skorije vrijeme,
675
00:43:22,560 --> 00:43:24,280
ali fascinantno je zamisliti
676
00:43:24,360 --> 00:43:27,160
da bi daleko u
dalekom svemiru mogao
677
00:43:27,240 --> 00:43:31,160
već postojati svijet
vrlo sličan našem.
678
00:43:33,320 --> 00:43:38,880
Ako ova Zemlja blizanka postoji,
zašto ne bi postojale tisuće sličnih njoj?
679
00:43:45,120 --> 00:43:50,760
Manje od godinu dana nakon
nevjerojatnog pronalaska Kepler-452b,
680
00:43:50,840 --> 00:43:53,600
svibnja 2016. novo otkriće
681
00:43:53,680 --> 00:43:57,040
šokiralo je
znanstvenu zajednicu.
682
00:43:59,000 --> 00:44:00,960
Astronomi koriste teleskope na
683
00:44:01,040 --> 00:44:03,640
Europskom južnom
opservatoriju u Čileu
684
00:44:03,720 --> 00:44:07,680
otkrio tri planeta oko
mutne patuljaste zvijezde
685
00:44:07,760 --> 00:44:12,480
samo 40 svjetlosnih godina
od Zemlje u zviježđu Vodenjaka.
686
00:44:14,240 --> 00:44:19,040
Ovi svjetovi mogu biti
najbolje do sada pronađene
687
00:44:19,120 --> 00:44:20,840
mete u potrazi za
životom drugdje u svemiru.
688
00:44:21,600 --> 00:44:24,920
Koristili su teleskop
Trappist za praćenje sjaja
689
00:44:25,000 --> 00:44:29,280
ultrahladne patuljaste
zvijezde u zviježđu Vodenjaka,
690
00:44:29,360 --> 00:44:32,080
koji je nazvan Trapist-1.
691
00:44:34,520 --> 00:44:37,720
Trapist-1 je puno
hladniji i crveniji od sunca
692
00:44:37,800 --> 00:44:40,040
i jedva veći od Jupitera.
693
00:44:42,000 --> 00:44:44,920
Ovakve su zvijezde vrlo česte u
694
00:44:45,000 --> 00:44:47,080
Mliječnoj stazi i
jako su dugovječne.
695
00:44:49,200 --> 00:44:53,240
Ovo je bio prvi put da su planeti
pronađeni oko jednog od njih.
696
00:44:54,320 --> 00:44:57,440
Tri planeta vrlo su slične
veličine Zemlji i na svojim
697
00:44:57,520 --> 00:45:00,760
površinama mogu imati
područja pogodna za život.
698
00:45:04,080 --> 00:45:08,200
Ali stvarno uzbudljiv rezultat je
da su ovo prvi planeti slični Zemlji
699
00:45:08,280 --> 00:45:11,120
koji su prikladni
za otkrivanje života.
700
00:45:11,960 --> 00:45:14,680
Ultrahladne patuljaste
zvijezde jedina su mjesta
701
00:45:14,760 --> 00:45:18,160
gdje bi se život mogao otkriti
na egzoplanetu veličine Zemlje
702
00:45:18,240 --> 00:45:20,120
koristeći našu trenutnu tehnologiju.
703
00:45:21,160 --> 00:45:25,680
Svjetlost mnogo svjetlije zvijezde,
poput Sunca,
704
00:45:25,760 --> 00:45:28,240
na primjer,
uništila bi vitalna mjerenja atmosfere
705
00:45:28,320 --> 00:45:30,240
bilo kojeg planeta kandidata.
706
00:45:31,480 --> 00:45:34,960
Sljedeći korak je
detaljnije promatranje
707
00:45:35,040 --> 00:45:37,440
koristeći sljedeću generaciju teleskopa,
kao
708
00:45:37,520 --> 00:45:41,560
što je ESO-ov Europski
ekstremno veliki teleskop
709
00:45:41,640 --> 00:45:44,400
i svemirski teleskop James Webb.
710
00:45:45,360 --> 00:45:49,720
To će omogućiti astronomima
proučavanje atmosfere ovakvih
711
00:45:49,800 --> 00:45:53,440
planeta i traženje molekula
povezanih s biološkom aktivnošću,
712
00:45:53,520 --> 00:45:56,280
poput ozona, metana ili vode.
713
00:45:59,640 --> 00:46:02,720
Iako još nema dokaza
o postojanju života na
714
00:46:02,800 --> 00:46:05,640
svim ovim egzoplanetima
koje smo već pronašli,
715
00:46:05,720 --> 00:46:09,760
čak i kod onih najsličnijih Zemlji,
poput Keplera-452b,
716
00:46:11,760 --> 00:46:15,760
ne možemo a da se ne zapitamo je
li bilo koji od tih potencijalnih oblika
717
00:46:15,840 --> 00:46:19,280
života koji su se tamo mogli
pojaviti mogao, ili će se moći, razviti
718
00:46:19,360 --> 00:46:21,000
u inteligentan život.
719
00:46:24,040 --> 00:46:28,400
Ako je bilo koji od tih krajnje
udaljenih svjetova formiran prije nekoliko
720
00:46:28,480 --> 00:46:31,760
milijardi godina, kao što je to učinila
Zemlja, i postao nastanjiv planet,
721
00:46:31,840 --> 00:46:34,360
onda je organski spoj
imao dovoljno vremena
722
00:46:34,440 --> 00:46:37,680
da se pomiješa i
organizira u žive oblike.
723
00:46:38,400 --> 00:46:41,440
Možda je bilo koji
od tih živih oblika
724
00:46:41,520 --> 00:46:43,600
mogao evoluirati u
složene oblike života,
725
00:46:43,680 --> 00:46:46,080
a neki od tih složenih
oblika života mogli bi
726
00:46:46,160 --> 00:46:50,160
evoluirati u inteligentna
bića sa sviješću.
727
00:46:51,880 --> 00:46:53,800
Zahvaljujući istraživanju misije Kepler,
poznato
728
00:46:53,880 --> 00:46:57,640
je da samo u našoj galaksiji,
Mliječnoj stazi,
729
00:46:57,720 --> 00:47:00,640
možda postoje milijuni Zemljinih analoga,
730
00:47:00,720 --> 00:47:03,800
a postoje milijarde
galaksija diljem svemira.
731
00:47:05,840 --> 00:47:09,920
Dakle, šanse su mnogo veće
nego što smo ikada mogli zamisliti.
732
00:47:12,320 --> 00:47:17,520
Iz tog razloga znanost provodi intenzivnu
potragu za inteligentnim životom.
733
00:47:19,240 --> 00:47:22,400
Institut SETI u
Kaliforniji danas je glavna
734
00:47:22,480 --> 00:47:25,360
svjetska institucija
posvećena potrazi
735
00:47:25,440 --> 00:47:27,600
za izvanzemaljsku inteligenciju.
736
00:47:27,680 --> 00:47:28,960
Ime mu je "SETI",
737
00:47:29,040 --> 00:47:32,880
označava "potragu za
izvanzemaljskom inteligencijom".
738
00:47:34,160 --> 00:47:37,480
Ova pretraga temelji se
na korištenju radioteleskopa.
739
00:47:37,560 --> 00:47:40,240
Radioteleskopi primaju radio valove.
740
00:47:40,320 --> 00:47:44,720
Kako ne možemo ići u svemir
svemirskom letjelicom da pronađemo
741
00:47:44,800 --> 00:47:47,640
taj inteligentni život,
ono što tražimo su radio signali.
742
00:47:48,960 --> 00:47:53,240
Ono što tražimo je signal koji je na
jednom mjestu na radijskom kotačiću.
743
00:47:53,320 --> 00:47:56,640
Baš kao kad slušate radio u svom autu,
znate,
744
00:47:56,720 --> 00:47:59,360
podešavate preko brojčanika,
čujete smetnje posvuda,
745
00:47:59,440 --> 00:48:01,400
a onda na jednom mjestu čujete...
746
00:48:01,480 --> 00:48:02,640
…i tu je stanica.
747
00:48:02,720 --> 00:48:07,120
U redu, to je signal koji
proizvodi odašiljač negdje.
748
00:48:07,200 --> 00:48:09,080
Nije prirodno statično.
749
00:48:09,160 --> 00:48:13,720
Nije poput kvazara ili pulsara ili
galaksija ili vrućeg/hladnog plina.
750
00:48:13,800 --> 00:48:16,440
Sve te stvari u
svemiru stvaraju radio
751
00:48:16,520 --> 00:48:17,816
buku,
ali ona je svuda po brojčaniku.
752
00:48:17,840 --> 00:48:20,400
Pa tražimo signale koji su na
jednom mjestu na brojčaniku,
753
00:48:20,480 --> 00:48:23,600
i, naravno,
izvor signala mora biti gore na nebu.
754
00:48:23,680 --> 00:48:27,040
To su kriteriji koje koristimo da znamo da,
čak i
755
00:48:27,120 --> 00:48:30,560
ako ne znamo što to znači,
barem znamo da su tu,
756
00:48:30,640 --> 00:48:32,560
u eteru su.
757
00:48:34,760 --> 00:48:38,000
Nažalost,
do sada nismo primili signal koji bi se
758
00:48:38,080 --> 00:48:42,000
stvarno mogao pripisati
izvanzemaljskoj inteligenciji.
759
00:48:47,640 --> 00:48:53,560
U nadolazećim godinama NASA i ESA,
Europska svemirska
760
00:48:53,640 --> 00:48:56,440
agencija, planiraju lansirati
nekoliko svemirskih teleskopa
761
00:48:56,520 --> 00:48:59,680
koji će sigurno pomoći
da se otkrije tajna
762
00:48:59,760 --> 00:49:02,120
života izvan granica
našeg Sunčevog sustava.
763
00:49:05,800 --> 00:49:09,320
Najambiciozniji je svemirski
teleskop James Webb.
764
00:49:09,400 --> 00:49:12,360
Ovaj projekt je
međunarodna suradnja između
765
00:49:12,440 --> 00:49:16,920
NASA-e,
ESA-e i Kanadske svemirske agencije, CSA.
766
00:49:19,480 --> 00:49:22,560
Bit će to glavna zvjezdarnica
sljedećeg desetljeća,
767
00:49:22,640 --> 00:49:25,400
koja će služiti tisućama
astronoma diljem svijeta.
768
00:49:25,480 --> 00:49:28,680
Proučavat će svaku fazu
u povijesti našeg svemira,
769
00:49:28,760 --> 00:49:32,160
počevši od prvih svjetlosnih
sjaja nakon velikog praska
770
00:49:32,240 --> 00:49:35,560
do formiranja solarnih
sustava sposobnih za
771
00:49:35,640 --> 00:49:37,296
održavanje života na
planetima poput Zemlje,
772
00:49:37,320 --> 00:49:39,560
na evoluciju našeg Sunčevog sustava.
773
00:49:42,880 --> 00:49:47,120
Ovaj novi teleskop,
tri puta jači od Hubblea, moći će
774
00:49:47,200 --> 00:49:50,160
analizirati svjetlost zvijezda
koja prolazi kroz atmosferu
775
00:49:50,240 --> 00:49:52,600
najbližih svjetova
sličnih Zemlji,
776
00:49:52,680 --> 00:49:56,000
tražeći izdajničke
znakove samog života,
777
00:49:56,080 --> 00:49:59,320
poput, na primjer, otkrivanja plinova
u atmosferi koji su obično povezani
778
00:49:59,400 --> 00:50:04,880
sa životnim procesima,
kao što su kisik, metan, ugljični dioksid,
779
00:50:04,960 --> 00:50:06,360
odnosno dušik.
780
00:50:07,520 --> 00:50:09,680
JWST će nam stvarno
pomoći da shvatimo kakve
781
00:50:09,760 --> 00:50:12,320
su atmosfere planeta
pod različitim uvjetima,
782
00:50:12,400 --> 00:50:14,240
a to će biti stvarno
uzbudljiv rezultat.
783
00:50:15,960 --> 00:50:19,880
Postoji još jedna misija.
Misija CHEOPS.
784
00:50:19,960 --> 00:50:24,760
"CHEOPS" dolazi od
"karakteriziranje satelita egzoplaneta".
785
00:50:26,760 --> 00:50:32,440
Ovo je misija ESA-e, posvećena
potrazi za egzoplanetarnim tranzitima
786
00:50:32,520 --> 00:50:35,440
izvođenjem fotometrije
ultravisoke preciznosti
787
00:50:35,520 --> 00:50:39,680
na sjajnim zvijezdama za koje se
već zna da su domaćini planetima.
788
00:50:43,520 --> 00:50:45,480
Sa svim ovim novim
svemirskim teleskopima
789
00:50:45,560 --> 00:50:48,040
planiranim za lansiranje
u nadolazećim godinama,
790
00:50:48,120 --> 00:50:51,400
sigurni smo da pronalazak
nastanjivog egzoplaneta
791
00:50:52,560 --> 00:50:57,080
a svaki dosljedni biopotpis
bit će samo pitanje vremena.
792
00:51:07,160 --> 00:51:10,200
Ako ikada uspijemo pronaći
dokaz o postojanju bilo kakvog
793
00:51:10,280 --> 00:51:14,640
oblika života među jednim
od tih milijardi egzoplaneta
794
00:51:14,720 --> 00:51:18,080
znamo da su diljem
vidljivog svemira,
795
00:51:18,160 --> 00:51:20,840
to bi nedvojbeno bilo šokantno.
796
00:51:22,160 --> 00:51:25,320
Kad bismo pronašli život negdje
drugdje u Sunčevom sustavu
797
00:51:25,400 --> 00:51:29,200
i mogli smo napraviti,
na primjer, genetsku analizu
798
00:51:29,280 --> 00:51:31,600
kako bismo utvrdili da se
razlikuje od života na Zemlji,
799
00:51:31,680 --> 00:51:34,600
to bi bilo stvarno
potresno otkriće.
800
00:51:36,120 --> 00:51:39,480
Živuća generacija
mogla bi svjedočiti
801
00:51:39,560 --> 00:51:43,680
otkriću koje bi
nedvojbeno bilo prekretnica
802
00:51:43,760 --> 00:51:46,080
u povijesti čovječanstva,
803
00:51:47,320 --> 00:51:51,600
otkriće života u svemiru.
69447
Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.
Afrikaans
Akan
Albanian
Amharic
Arabic
Armenian
Azerbaijani
Basque
Belarusian
Bemba
Bengali
Bihari
Bosnian
Breton
Bulgarian
Cambodian
Catalan
Cebuano
Cherokee
Chichewa
Chinese (Simplified)
Chinese (Traditional)
Corsican
Croatian
Czech
Danish
Dutch
English
Esperanto
Estonian
Faroese
Finnish
Galician
Georgian
German
Greek
Guarani
Haitian Creole
Hausa
Hawaiian
Hebrew
Hmong
Hungarian
Icelandic
Indonesian
Irish
Italian
Japanese
Kazakh
Kinyarwanda
Kirundi
Kongo
Korean
Krio (Sierra Leone)
Kurdish
Kyrgyz
Laothian
Latin
Latvian
Lithuanian
Luganda
Luo
Luxembourgish
Macedonian
Malagasy
Malay
Maltese
Maori
Mauritian Creole
Moldavian
Mongolian
Myanmar (Burmese)
Montenegrin
Nepali
Norwegian
Pashto
Persian
Polish
Portuguese (Portugal)
Quechua
Romanian
Romansh
Russian
Samoan
Scots Gaelic
Serbian
Sesotho
Setswana
Seychellois Creole
Shona
Sindhi
Sinhalese
Slovak
Slovenian
Somali
Spanish
Swedish
Tajik
Thai
Tigrinya
Tonga
Turkish
Turkmen
Ukrainian
Uzbek
Vietnamese
Welsh
Wolof