Original subtitles

Ranije u Hunting Hitler:

1. svibnja 1945. godine, Hitler je mogao sletjeti u San Sebastian, u �panjolskoj.

Ako ste nacist u bijegu, ovo je perfektno mjesto.

Tim je prona�ao komunikacijski centar.

Poruke mogu biti brzo poslane do podmornice, ili zrakoplova.

U Argentini je na� tim utvrdio da se

nekoliko kilometara od nacisti�ke baze u Misiones, aktivno tra�i Hitlera.

Je li va� otac ikada spominjao imena visoko rangiranih nacista?

Bormann. Martin Bormann.

Martin Bormann je bio jedan od najva�nijih ljudi Tre�eg Reicha.

Ovdje se mijenja povijest. Bormann je bio klju� za Hitlerovu sudbinu.

Martin Bormann nas mo�e dovesti korak bli�e do Adolfa Hitlera.

Ljudi ne govore rado o tome, jer imaju puno toga za sakriti.

Tko je to? -To je fotografija Adolfa Hitlera...

u Misiones.

Mo�da imamo fotografiju Adolfa Hitlera nakon rata.

Prijevod: proda

John, sada imamo dva tima, jedan u San Sebastianu,

a drugi istra�uje nacisti�ku bazu u Argentiti.

Biv�i agent CIA-e, Bob Baer i istra�iva� ratnih zlo�ina, Dr. John Cencich,

prate istragu poijeljenu na dva dijela.

Dok europski tim gleda kako je Hitler mogao oti�i iz Njema�ke u San Sebastian,

oni se usredoto�uju na ju�noameri�ki dio istrage.

Tamo je izronio potencijalni dokazni materijal,

u malom gradu u Misiones, u Argentini.

Samo 80 kilometara od nacisti�ke baze u d�ungli.

Istra�iva�ki tim je prona�ao fotografiju,

koja, prema izjavama svjedoka, prikazuje Hitlera, 1961. godine.

Ako je to stvarno slika Hitlera, mora se pisati nova povijest.

To mo�e biti dokaz da je on stvarno uspio do�i u Argentinu.

Ali kod ne�ega takvog meni se uklju�uju alarmne sirene.

Fotografija Hitlera iz 1960-ih godina. Ja sam tu skepti�an.

Bilo bi neodgovorno objaviti to na televiziji,

sve dok se ne mo�e potvrditi autenti�nost fotografije.

Izgleda kao da je Hitler, ali moramo biti oprezni.

Mi snosimo veliku odgovornost kod ovog istra�ivanja.

Problem je u tome �to premalo znamo o toj fotografiji.

To �to �to je fotografija prona�ena u Argentini,

jo� uvijek ne zna�i da je tamo i snimljena.

Na� zadatak je da rije�imo ovu zagonetku.

Naru�io sam forenzi�ku analizu slike,

kojoj pripada i metoda prepoznavanja lica.

Preko 72 sata,

Animetrics Technologies je analizirao fotografiju, koja mo�da prikazuje Hitlera

u Argentini, nakon Drugog svjetskog rata.

Tamo kori�teni softwerski program za prepoznavanje lica,

koriste i mnoge policijske i vojne institucije diljem svijeta.

Oni skenirati fotografije, uspore�uju ih

i dobiju od algoritma postotnu vjerojatnost, da li slika prikazuje isto lice.

Oni �e sada biti informirani o rezultatima.

�to smo nau�ili iz forenzi�ke analize

i od na�ih vlastitih istra�iva�kih napora,

utvrdili smo da slika ne prikazuje Adolfa Hitlera.

Sa tako puno iskustva, koje imam u analizi fotografija,

mogu re�i da ta fotografija ne prikazuje Hitlera u 1960-im godinama.

Het maakt niet uit. We hebben het geanalyseerd en gaan weer verder.

Ali to nema veze, na� posao je ispitati te stvari.

Na�a obaveza je saznati �to se dogodilo. Ni kod CIA-e nije bilo druga�ije.

Mi ne znamo odakle je do�la ta slika,

ali na prvi pogled, stvarno izgleda kao je ostarjeli Hitler.

Mogu razumijeti da su se u malom gradu u Argentini,

�ule te glasine o Hitleru

i da su bili sigurni da slika prikazuje Hitlera.

Ali na�a obaveza je sortirati dobre i lo�e dokaze.

Ok, John, idemo u San Sebastian u �panjolsku.

Bob Baer se opet koncentrira na europska istra�ivanja.

U San Sebastianu, u �panjolskoj, su otkrili dokaze

da su tamo, nakon Drugog svjetskog rata, pobjegli va�ni su nacisti,

uklju�uju�i Hitlerovog uskog povjerenika, koji je tamo sletio zrakoplovom,

u svibnju 1945. godine, jedan dan nakon �to je vi�en sa Hitlerom.

Jedan nacist, koji napu�ta Njema�ku, u svibnju 1945. godine,

ne�e sletjeti u normalnu zra�nu luku, u nadi da to ide dobro.

Njemu je potrebna nacisti�ka mre�a.

Ovdje su imali infrastrukturu, osoblje i komunikacije.

Ako je Hitler jo� �ivio, imao je odgovor na pitanje:

je li San Sebastian dobro mjesto za sletjeti zrakoplovom, odgovor bi bio "da".

Sljede�e pitanje je: "Gdje je onda oti�ao?"

Pretra�imo bazu podataka, mo�da na�emo informacije,

je li Hitler povezan sa San Sebastianom, ili sa �panjolskom.

Hitler, �panjolska, enter.

Ovdje imamo njema�ki dokument.

"Posebna odredba od Heinricha M�llera." To je bio �ef Gestapoa.

"20. travnja 1945. Predmet. F�hrerov poseban izlet u Barcelonu."

"F�hrera �e pratiti vo�a Reicha Bormann."

Tu se ne�to doga�a. -Ovaj dokument je jedinstven.

To je interni njema�ki vojni dokument,

izdan deset dana prije nego �to je Hitler po�inio samoubojstvo.

To je veliko otkri�e. To je va�an dokaz.

�ef Gestapoa planira let

Hitlera i njegovog najbli�eg savjetnika.

Interni dokument je bio odre�en samo za vladu. Dr�an je kao strogo tajni.

U cijelom travnju, radilo se samo na tome, kako da se Hitleru omogu�i bijeg.

Mi smo uvijek govorili da ako Bormann pobjegne iz Berlina

i ako Hitler nije po�inio samoubojstvo, 30. travnja 1945,

oni su vjerojatno bili zajedno.

Ovaj dokument potvr�uje njihovu namjeru.

I to pokazuje da su Hitler i Martin Bormann,

htjeli zajedno pobje�i u Barcelonu.

Da, ali �to je bilo u Barceloni?

Je li to uop�e vjerodostojan cilj?

Pogledajmo kakvi su dokumenti dostupni o Berceloni

i �to je navelo F�hrera na neplanirano putovanje.

To obavezno trebamo.

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje kontaktirajte nas www.SubtitleDB.org

Ja sam znati�eljan o tome, �to su Nijemci ovdje radili.

Povjesni�ar Drugog svjetskog rata James Holland

i ameri�ki vojni specijalac, Mike Simpson sti�u u Barcelonu.

Barcelona ima mnoge prednosti,

mjesto, stanovni�tvo, infrastruktura.

Tim upoznaje Davida Rodrigueza,

lokalnog stru�njaka za nacisti�ke aktivnosti u �panjolskoj,

u Gran Teatro del Liceu, sagra�enog 1847. godine.

Sigurno postoji odre�eni razlog, za�to smo se ovdje sastali?

Franco i njegovi ljudi su izabrali Gran Teatro del Liceu kao sastajali�te,

bogate visoke aristokracije sa puno novca

i Nijemaca, koji su bili �lanovi nacisti�ke stranke.

Nakon rata, u Barceloni je �ivjelo 20.000 Nijemaca. -20.000?

Od tih 20.000 ljudi, njih 500 su bili �pijuni.

20.000 Nijemaca, a oni su znali za najmanje 500,

koji su bili poznati kao nacisti�ki �pijuni.

500? -Mislim da smo na pravom mjestu.

Nacisti su ovdje u Berceloni bili dobro organizirani.

Imali su 500 �pijuna i vode�e naciste. To je puno.

I oni su sigurno ne�to namjeravali.

Pogledaj ovo.

To je impresivno.

�lanovi nacisti�ke stranke su sjedili na najskupljim mjestima.

Kad pogledamo dolje, mo�emo vidjeti gdje su sjedili visoki nacisti.

Prije svega gore, na po�asnim mjestima.

U ovom podru�ju su nacisti bili dobro do�li.

Ovdje je bilo je 20.000 Nijemaca. To je deset puta vi�e nego u San Sebastianu.

Ako je sve to bilo vidljivo, �to je bilo ispod vode?

Ovo je dvorana ogledala. -Uh, ostajem bez daha.

Nevjerojatano. -Spektakularano.

Ovdje se Nijemci nisu morali sakrivati. Nosili su nacisti�ke uniforme sa medaljama.

Je li ovdje u Barceloni bilo posebno visokih nacista?

U dr�avnoj posjeti, tako re�i? -Martin Bormann je bio ovdje.

Bormann je htio izgraditi infrastrukturu,

da za�tititi naciste.

Bormann je planirao infrastrukturu,

da za�tititi nacisti�ke du�nosnike, koji bi bje�ali,

u slu�aju da Njema�ka izgubi rat.

Ove tajne organizacije su podr�avale Hitlerove ljude, financijski i logisti�ki.

Oni su bili spremni snabdjeti Hitlera i njegove ljude la�nim papirima.

Franco je �ak dao ljude iz svoje vlastite stra�e za ovaj zadatak.

Jedno je jasno. Dakle, prije kraja rata,

Bormann je kovao plan za Hitlerov bijeg?

Da.

�to vi�e istra�ujemo, vi�e se obistinjuju na�a predvi�anja.

Bormann je tra�io put za Hitlerov bijeg iz Njema�ke, na sigurno mjesto.

On ka�e da su se 10. kolovoza 1944. godine,

mnogi bogati Nijemci i mnogi nacisti�ki du�nosnici,

sastali pod Bormannovim vodstvom i planirali

osnivanje... -"De spin".

"De spin" na njema�kom doslovno zna�i "Pauk".

To je bila mre�a za bijeg, u �ijem stvaranju su u�estvovali visoki nacisti�ki du�nosnici.

Oko toga su se �irile mnoge glasine.

Neke stvari mi polako postaju jasne.

To se sve sla�e jedno sa drugim.

Na� tim je utvrdio da je Martin Bormann,

u Barceloni, kontaktirao ljude, koji su radili na tajnom organiziranju

"Pauka". To je paukova mre�a.

Bob i John rekapituliraju najnovije rezultate iz �panjolske.

Jedan tajni dokument izvje�tava o Hitlerovom i Bormannovom putovanju u Barcelonu,

nekoliko dana prije nego �to su obadva progla�eni mrtvima.

Mre�a "Pauk" je stvorena za pru�anje podr�ke

nacisti�kim ratnim zlo�incima, koji su htjeli pobje�i.

Zna�ajno je, da je ovaj plan stvoren prije nego �to je rat zavr�io.

"Pauk" je trebao organizirati najva�niji od svih "Pacovskih kanala".

On je stvorio infrastrukturu, za podr�ku visoko rangiranih nacista.

Ali koliko daleko je dosezala ta mre�a?

Idemo pogledati. Tra�imo pojam "The Spider".

U ovom dokumentu CIA pi�e.

Eichmann je imao bliski kontakt sa tajnom grupom "The Spider".

On je financirao tajnu grupu vlastitim dionicama

i pla�ao me�unarodna putovanja ratnih zlo�inaca.

Eichmann je novi dio slagalice.

Adolf Eichmann je bio bliski suradnik Hitlera i organizator holokausta.

Tijekom rata, Eichmann je organizirao masovne transporte �idova,

u koncentracijske logore diljem Europe.

1950. godine, pobjegao je u Buenos Aires, u Argentinu,

gdje je �ivio skromno i radio za Mercedes-Benz, pod imenom Ricardo Klement.

1960. godine ga je zarobio Mossad i osudio na smrt.

Ako netko poput Eichmanna, jednog od najtra�enijih ljudi na svijetu,

mo�e pobje�i preko mre�e "The Spider",

onda bismo mogli pretpostaviti da �e mre�a

svakako pomo�i Hitleru u bijegu.

Svatko zna da je Eichmann �ivio u Buenos Airesu.

Prema jednom dokumentu, Eichmann je �ivio u skloni�tu

u sjevernoj Argentini, u pokrajini Tucum�n, prije nego �to je oti�ao u Buenos Aires.

Tucum�n.

To je vrlo zaba�eno podru�je.

Ako ide� kroz ta zaba�ena podru�ja, onda si u Misiones.

Mogu�e je da je Tucum�n bilo samo privremeno skloni�te,

dok baza u Misiones nije bila dovr�ena.

Kompleks u Misiones je kompliciran. Trebalo je vremena i novca za izgradnju.

On nije mogao �ekati dovr�enje Misionesa, tako da je oti�ao u Tucuman.

Moramo poslati tim u Tucuman.

Ako je tamo bilo skloni�te, mo�da postoje dokazi.

�to prije, to bolje.

Mi smo 2.200 kilometara udaljeni od Buenos Airesa, na sjeverozapadu Argentine.

To je nevjerojatno izolirano.

Istra�iva�ki novinar, Gerrard Williams i specijalac ameri�ke vojske, Tim Kennedy,

pronalaze put kroz krivudave ceste sjeverne Argentine.

Eichmann je �ivio u Argentini cijelo desetlje�e, prije nego �to je uhi�en.

Ovdje je �ivio kao Ricardo Klement.

Eichmann nije mogao sam izabrati ovaj dio Argentine.

Njega je morala poslati mre�a "The Spider".

Postoji li uto�i�te, gdje su izbjeglice bili smje�teni, prije nego �to su selili dalje?

To moramo istra�iti. -Pribli�avamo se.

Njihova kontakt osoba, Rune, je prona�ao ku�u, gdje se Eichmann mo�da skrivao.

Tu je to.

To je neugodno mjesto.

Ho�emo li pogledati je li netko tu?

Pogledajmo malo unutra.

Zaklju�ano je, nema nikoga.

Ekipa ne mo�e u�i u potencijalno skloni�te.

Oni se obra�aji susjedu Franciscu Valdezu.

Jeste li znali obitelj, koja je ovdje �ivjela 1950-ih godina?

Tada je ovamo do�ao jedan Nijemac.

Jedan Nijemac? -On je ovdje radio.

On je bio sa svojom obitelji. -Ovdje je �ivio sa svojom obitelji.

Sje�ate li se imena obitelji?

Klement.

Adolf Eichmann. -Za�to je on bio ovdje?

Ovdje se uselila jedna firma, a kasnije je do�ao Klement.

Tko ga je posalo ovamo? -Kako se zove firma?

Capri. -Govori li ti to ne�to?

To je njema�ka firma sa argentinskim osobljem.

Oni su u�estvovali u izgradnji infrastrukture.

U Argentini? -Da.

Capri je bio u vlasni�tvu biv�eg SS kapetana.

Ne mo�e� biti biv�i SS �ovjek. Ti pripada� SS-u, sve dok ne umre�.

Oni su gradili infrastrukture u cijelom svijetu, ba� kao i nacisti.

�to je Capri ovdje radio? -Oni su gradili tunele.

On je rekao: "Oni su gradili tunele".

Oni su kopali kroz planinu. -Kopali su kroz planinu.

Kopali su tunele kroz planinu? -Da, to�no.

Adolf Eichmann je kopao tunele kroz planinu? �to se ovdje doga�a?

Postoje li jo� ti tuneli? -Da.

Tu je velika dolina. Nakon prelaska rijeke, oni su iza vas.

Eichmann je kopao tunele u planinama sjeverozapadne Argentine.

Ako je Hitler do�ao ovamo i koristio ku�u kao skrovi�te,

trebao je vi�e ruta za bijeg.

Pogledaj ove planine. Lijep pogled. -Da, u svakom slu�aju.

Tuneli mogu biti putevi za bijeg. To �emo ispitati kao sljede�e.

Ta stvar sa Barcelonom izgleda dobro. Imamo dokumente da je

Bormann bio uklju�en u mre�u "Pauk".

Dok ekipa istra�uje Eichmannovo skrovi�te u Tucumanu u Argentini,

Bob i John diskutiraju o �panjolskom dijelu dio istrage.

Jedan nacisti�ki dokument spominje tajno putovanje Hitlera

i Martina Bormanna u Barcelonu,

samo nekoliko dana prije nego �to se vjerovalo da su obadva umrli.

U Barceloni nisu bili prisutni samo njema�ki iseljenici,

nego �itava nacisti�ka infrastruktura.

To je mogao biti Hitlerov mogu�i cilj. Ali gdje je on to�no htio u Barceloni?

On nije mogao jednostavno �eteti ulicama.

Moramo prona�i skrovi�ta i rute

i infrastrukturu, koja bi ponudila podr�ku ratnim zlo�incima u bijegu.

Potra�imo vi�e odgovaraju�ih informacija u bazi podataka.

Tu smo.

To je MI6 dokument, od 22. listopada 1950. godine.

"Bormann je bez sumnje, mozak iza mre�e pauk."

"Zovu ga ironi�no 'Siva eminancija', zbog njegove mona�ke odje�e",

"koju je nosio u skrovi�tu, u jednom �panjolskom samostanu."

Dokazano je da je Vatikan pomogao naciste.

Dakle, to je sasvim mogu�e.

Nakon Drugog svjetskog rata postojala je mre�a za bijeg u �panjolsku,

zvana "pacovski kanali", kako bi nacisti pobjegli iz Europe.

Prema dokumentu ameri�ke ambasade, iz 1947. godine,

pacovske kanale je aktivno podupirala katoli�ka crkva,

izdavanjem la�nih dokumenata i osiguravanjem skloni�ta.

Pitanje je koji je to manastir. Oko Barcelone postoje stotine.

Koji bi on izabrao?

Vidjet �emo mo�emo li na�i odgovore.

Pogledaj ovo, to je od ministarstva pravosu�a Zapadne Njema�ke.

Tu pi�e: "Martin Bormann �ivi u benediktinskom samostanu"

"Montserrat u Barceloni, gdje je ostao uz suglasnost Vatikana".

John, ako pogleda� ovdje. Ovdje je Barcelona,

direktno na obali, a ovdje iznad je Montserrat.

Montserrat je udaljen oko 40 kilometara od Barcelone.

To je stvarno u brdima. Moramo saznati da li je Montserrat,

a posebno ovaj samostan, imao bilo kakve veze sa nacistima.

Pitanje broj dva je: "Mogu li ga dobro sakriti?"

Ako mogu, to bi bilo mjesto gdje se mogao osje�ati sigurno i dobro.

Sla�em se. Sljede�i cilj je Montserrat.

Krajolik je prelijep. -Predivan.

James Holland i Mike Simpson su na putu prema manastiru,

smje�ten u planinama, sat vremena vo�nje od Barcelone.

Ovo je nevjerojatno. Upravo smo iza�li iz kaosa Barcelone.

Na putu do sam vidio strate�ke prednosti.

Postoji samo jedna cesta za dolazak. To je lako kontrolirati.

Kakav pogled.

To je nevjerojatno lijepo.

Samostan je bio nevjerojatan. Prekrasne planine s neobi�nim stijenama.

Budu�i da benediktinski samostan le�i skriven iza stijena,

nacisti�ki zlo�inac bi na�ao zaba�eno i dobro za�ti�eno mjesto.

Nema boljeg mjesta.

Dobar dan. Moje ime je Mike.

Susre�u Hilari Raguera, povjesni�ara samostana.

O�e, mi smo zainteresirani za razdoblje oko Drugog svjetskog rata.

1940. godine, Montserrat je posjetio Himmler.

Kako molim? -Himmler. Himmler je bio jedan od najvi�ih nacista.

On je bio �ef SS-a. On je bio vrlo va�an.

Za�to bi on do�ao ovamo?

Najvi�e su ga interesirale planine.

Himmler je rekao jednom redovniku: "�elimo vidjeti planine, one nas interesiraju."

�to je tako zanimljivo u planinama?

Prema legendi, planine su �uplje, imaju bezbrojne pe�ine i nude dobro skrovi�te.

Pe�ine su ovdje jako va�ne...

Oprostite, rekli ste pe�ine? -Pe�ine.

Ovdje postoje pe�ine? -Da, veliki sustav pe�ina.

Sa puno prostora? -Da.

Velike pe�ine? -Vrlo velike.

Prije nego �to bi nacisti koristili ovaj kompleks,

oni bi ispitali okolinu, da bi procjenili korisnost mjesta.

To obi�no obavljaju ni�i slu�benici.

Ali ovamo je do�ao Himmler osobno. To pokazuje da je ovo mjesto bilo va�no.

Mi smo tu. -Da, tu smo.

Pogledaj ovo. -To je vrlo veliko.

Kad je rekao veliko, on je mislio vrlo veliko.

Ako su nakon rata odre�eno vrijeme sakrivali u �panjolskoj,

ve� sam manastir bi bio idealno mjesto.

A ove pe�ine su dodatni bonus.

Ovdje je idealno mjesto za nekoga sakriti.

Ne postoji bolji zaklon od ovoga,

da bi se sakrilo od neprijateljskih o�iju i u�iju.

To je ono �to �eli�. A ove pe�ine ti to daju.

Za vrijeme toga u Tucamanu...

Rekao je da je negdje ovdje.

Tim Kennedy istra�uje okolinu Eichmannovog navodnog skrovi�ta.

Tamo, prema glasinama, postoje tuneli, koji su povezani sa mre�om "Pauk".

Ta organizacija bi trebala podr�ati bijeg nacisti�kih ratnih zlo�inaca,

kao �to je navedeno u objavljenom CIA dokumentu.

Kad sam �uo da su nacisti iskopali tunele,

morao sam odmah misliti o putevima bijega iz skloni�ta.

Moram u�i u te tunele i vidjeti �to su oni ovdje namjeravali.

Dok Tim tra�i tunele u planinama...

Prona�li smo klju�.

Mi smo unutra. -Hvala.

... Gerrard Williams ulazi u Eichmannovo skrovi�te.

Mi stojimo u kuhinji �ovjeka, koji je po�inio masovno ubojstvo,

od gotovo 11 milijuna ljudi. On je ovdje kuhao svoju jutarnju kavu.

To je neugodno, iako je ovdje �ivio samo nekoliko godina.

Ko�a mi se je�i. Ne, ne�u du�e ostati ovdje.

Stari je rekao da tunel po�inje u dolini.

Gdje je to?

Vidim ne�to.

Ovdje bi moglo biti.

Ovdje imamo jedan tunel.

Nemam pojma �to me unutra o�ekuje.

To mo�e biti vrlo opasno,

jer u tunelima mogu biti mjehuri�i otrovnog plina.

Ali moram znati gdje to vodi. Donio sam masku za lice

i dovoljno zraka za u�i unutra i iza�i van.

Ja �u i�i naprijed. Ti ostani iza mene.

Ovdje imamo niz soba. Od njih vode razli�iti tuneli.

�to imamo ovdje... Ovdje imamo raskr��e...

Ovdje mo�ete vidjeti prolaze...

Ovo je prolaz. To je planirano i onda sagra�eno.

To je gra�eno specijalno za prolaz ljudi. To je veliki sustav tunela.

Na oko 200 metara od ulaza u tunel,

Tim je na�ao raskr��e, od kojeg se odvajaju tri ciljano postavljena odvoda.

Ova vrsta tunela koji idu ravno u planinu,

zahtijevaju vrijeme, novac i puno pomo�nika.

Ako su ovi tuneli izgra�eni za bijeg, onda su dobro postavljeni.

Sad smo oko 300 metara od raskr��a

i oko 400-500 metara od ulaza, ali jo� uvijek ne vidim izlaz.

Naprijed vidim svijetlo.

Izgleda da se ru�i. Moramo se vratiti. Ne mo�emo dalje.

Ovo po�inje zaudarati.

Ne �elim i�i dalje.

Po ovom zraku je bolje staviti masku.

Ovaj sustav tunela je vrlo kompleksan.

Ako slijedi� bjegunca i on u�e u ovaj tunel...

To je opasno.

Ova prostorija ovdje zavr�ava.

Neki tuneli se brzo su�avaju. Drugi su slijepe ulice.

Ako ne zna� put, mo�e� se nepovratno izgubiti.

Pazi kako kora�a�. Polako.

To ide ravno dolje, ali ovdje je otvor.

Imamo ulaz kod Eichmannove ku�e, a izlaz na drugoj strani planine.

Nalazi se u blizini vode. To je tunel za bijeg.

Tra�io sam dokaze o infrastrukturi, a na�ao sam ovo.

Poslali smo na� tim u Tucum�n, da tra�e mogu�e Eichmannovo skloni�te.

Oni su na�li ku�u

i otkrili da je Eichmann radio za firmu, koja se zove Capri.

Oni su kopali tunele u planini. Taj tunel smo na�li.

�to su na�li na drugoj strani? Otvor koji vodi prema dolje,

zavr�ava direktno u jednoj rijeci. To je definitivno planirano kao put za bijeg.

Prona�li smo tunel u Tucumanu. Tu se moglo nestati u podzemlje.

Jasno je da je Eichmann htio izgraditi put za bijeg.

Dok se Misiones nalazio u izgradnji,

Tucum�n bi bio savr�eno skrovi�te za Hitlera.

Vra�amo se u Barcelonu.

Bob i John diskutiraju o istra�ivanju oko Barcelone.

Mo�ete se sakriti u planinama, u pe�inama, u samostanu.

Himmler je bio u samostanu. On je to znao. Oni su bili nacisti.

Krenimo od toga da je Barcelona dobra prva polazna to�ka,

ali da bi stvarno pobjegao Hitler je morao van iz �panjolske i dalje za Ju�nu Ameriku.

Koje je najlogi�nije polazno mjesto iz �panjolske?

Na to mjesto se moramo koncentrirati.

Da, sla�em se. Ve� smo pogledali Vigo. To je jedna mogu�nost.

U Vigo dolazi ogroman broj podmornica,

za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i nakon njega.

Ali bi bilo opasno, osloniti se samo na jedno mjesto.

Zamisli da se pojavi ameri�ki razara� ispred obala Viga.

Garantirano je bilo vi�e od jedne rute.

Moraju postojati alternative za hitne slu�ajeve.

Ne mo�ete se osloniti samo na jedan izlaz.

Morate imati drugi, tre�i, �etvrti izlaz.

Morate uvijek biti spremni za prepad.

Onda bi Vigo bio plan A ili B, a gdje su bili planovi C i D?

Moramo pogledati na dokumenate, da li postoje druge podmorni�ke baze

i koje su od njih kori�tene u svibnju 1945. godine.

Podmornica, �panjolska.

Ovdje imamo ne�to. Dokument od argentinske obavje�tajne slu�be.

Vidimo da je Ludwig Freude, agent Tre�eg Reicha,

naveo sljede�e: "7. velja�e 1945. godine, jedna podmornica je otplovila u Argentinu",

"sa hrpom novca za ponovnu izgradnju nacisti�kog carstva".

"Ona je otplovila iz Cadiza u �panjolskoj."

Ovdje se radi o novcu, ali u toj podmornici su mogli biti i ljudi.

Da, �to se odigralo u zaljevu Cadiz?

On ne le�i na Mediteranu, nego ima slobodan put za Atlanski ocean.

To je jedini drugi izlaz.

Pitanje je da li je tamo bila podmorni�ka baza.

Ako prona�emo jednu, to bi me jako obradovalo. -Mene tako�er.

Pogledaj sve te bunkere, Mike. Nevjerojatno puno.

U �panjolskoj provinciji Cadiz...

Nevjerojatno.

...James Holland i Mike Simpson, se sastaju sa povijesni�arom Alfonsom Escuardom.

Imati ni�u razinu tla, vi ne znate koliko je to va�no.

To je pomorski �vor.

Imate potpunu kontrolu nad pristupom Sredozemnom moru.

Ono �to �elim znati je, koliki je bio utjecaj nacista na tom podru�ju.

Luka Cadiz bila je vrlo va�na za podr�ku njema�ke mornarice.

Iz nje su podmornice bile snabdjevane zalihama.

Stvarno? -Da.

Na ovoj slici vidimo siluetu podmornice u luci Cadiz.

Nevjerojatno. -To je lijepo.

Imamo fotografski dokaz da su njema�ke podmornice le�ale u luci Cadiz.

Hitler je odavde mogao izgraditi mre�u u cijelom regionu,

koja snabdjeva podmornice sa zalihama.

Moramo na�i ta druga mjesta i saznati kako su bila kori�tena.

Znate li neko mjesto, koje bi moglo slu�iti kao tajna baza za podmornice?

Ne. -Ne, on ne zna.

Znate li nekoga tko zna vi�e o podmorskom poslovanju u regiji?

Liana Romero.

U okolini �ivi jedna dama po imenu Liana Romero.

Njezina majka je radila s Nijemcima. �ivi tu u blizini.

To zvu�i obe�avaju�e. Moramo poku�ati s njom razgovarati.

To bi moglo biti ovdje.

U Cadizu u �panjolskoj, James Holland i Mike Simpson, slijede argentinski dokument,

prema kojem su njema�ke podmornice plovile iz Cadiza u Argentinu,

u posljednjim mjesecima rata.

Njema�ke podmornice su operirale u tom podru�ju, ali ne znamo to�no gdje.

Mi smo u pravom podru�ju, ali moramo znati to�no gdje.

U potrazi za mjestom u Cadizu, gdje se Hitler mogao ukrcati na podmornicu,

tim dolazi u ku�u Liane Romera,

�ija je majka navodno imala dobre odnose sa Nijemcima na ovom podru�ju.

�uli smo da je va�a majka radila zanimljve stvari ovdje tijekom Drugog svjetskog rata.

Da, to je to�no. Ona je radila za Nijemce.

Ona je pobjegla iz Rusije, kada je imala 10 godina.

Ona je daklebila Ruskinja? -Da.

Jedan prijatelj ju je nagovorio da se pridru�i Abwehru.

Mislila je: "Onda mogu pomo�i u borbi protiv Sovjeta i komunizma."

Ona se pridru�ila Abwehru, njema�koj obavje�tajnoj slu�bi.

Koje godine je to bilo? -1941. godine.

�to je to�no va�a majka radila za naciste?

Ona je �pijunirala uglavnom u podru�ju Gibraltara.

Moja majka je informirala o brodovima, koji su tamo bili usidreni.

Je li va�a majka sa�uvala neke stvari iz tog vremena, kad je bila agent?

Je li sa�uvala dokumente, bilje�nice, ili ne�to drugo,

�to bi mogli pogledati? -Imam nekoliko stvari.

Njena majka je radila upravo u to vrijeme, koje nas zanima.

Ali mi trebamo mjesto gdje bi se mo�da netko poput Hitlera mogao ukrcati.

To je va�a majka? -Da, Clarissa.

Bila je lijepa �ena. -Zvali su je "Kraljica srca".

To je bio njezin pseudonim, pretpostavljam? -Da.

A to je njena kamera. -Da, ona je tako mala.

To je Minox kamera. -Dobro je znam.

Minox je njema�ka firma. Ona je vrlo dobra, ne samo za snimanje dokumenata,

nego i za udaljene objekte, kao �to su brodovi, itd.

To je u stvari prva �pijunska kamera.

Vidio sam je samo u muzeju.

Zamislite kakve pri�e su povezane sa ovim komadom metala.

Ovdje je najve�e blago.

Smijem li? -Da. Ona ga je koristila.

James, ovo je jedna Astra 400, jedan 9 milimetarski pi�tolj.

On je bio napravljen u 1930-im i 1940-im godinama u �panjolskoj.

Ali, za�udo, ve�ina su bili izvezeni.

A gdje su bili izvezeni? U Njema�ku.

Bio je omiljeni pi�tolj Luftwaffea.

Sve se fantasti�no uklapa zajedno.

Upravo to oru�je su tada koristili �pijuni.

I to daje vjerodostojnost �injenici, da je Lianina majka bila nacisti�ki �pijun.

Liana, je li va�a majka poznala nekoga,

tko je imao kontakt sa visoko rangiranim nacistima?

Da, Luis Gurruchaga. On je bio lije�nik u Dachau i Auschwitzu.

On je bio lije�nik u koncentracionim logorima? On je bio Nijemac?

Da, on je bio Nijemac, ali se predstavljao kao �panjolski lije�nik u San Sebastianu.

Znate li je li on pomogao Nijemcima da bje�e, ili ne ste �uli glasine o tome?

Na�alost, ne.

James i ja tra�imo mjesto, gdje podmornice mogu operirati.

Znate li ne�to o tome? -Postoji jedan hotel, Reina Cristina.

Reina Cristina? -Reina Cristina.

To je mjesto gdje su obi�no usidrene podmornice u ovom podru�ju.

Postoji li jo�? -Da, mo�ete pogledati.

To je bilo sastajali�te �pijuna.

Mi smo ovdje u Cadizu da prona�emo mjesto,

gdje se Hitler mo�da mogao ukrcati u podmornicu.

Sada imamo hotel pun �pijuna. To moramo istra�iti.

Sljede�i put u Hunting Hitler:

Jasno je za�to je ovdje bilo toliko �pijuna.

Postoji li tajni put za bijeg iz hotela?

Da, postoji takvo mjesto. -Gdje to vodi?

Ovo nisam o�ekivao.

Sastanak je bio apsolutno tajni, sa Peronom.

Ako su Hitler i Bormann stvarno planirali �etvrti Reich,

onda im je bila potrebna ovakva tvornica streljiva.

�etvrti Reich je o�ito bio planiran.

Sada trebamo mozak i glavno sjedi�te �etvrtog Reicha.

Pogledaj ovo.

Ako su ovdje proizvodili eksploziv, nisu o�istili nakon �to su zaustavljeni.

Analiziram testnu karticu eksploziva...

Podr�i nas i postanite VIP �lan ukloniti sve oglase www.SubtitleDB.org