Afrikaans
Akan
Albanian
Amharic
Arabic
Armenian
Azerbaijani
Basque
Belarusian
Bemba
Bihari
Bosnian
Breton
Bulgarian
Cambodian
Catalan
Cebuano
Cherokee
Chichewa
Chinese (Simplified)
Chinese (Traditional)
Corsican
Croatian
Czech
Danish
Dutch
English
Esperanto
Estonian
Ewe
Faroese
Filipino
Finnish
Frisian
Ga
Galician
Georgian
German
Greek
Guarani
Gujarati
Haitian Creole
Hausa
Hawaiian
Hebrew
Hindi
Hmong
Hungarian
Icelandic
Igbo
Indonesian
Interlingua
Irish
Italian
Japanese
Javanese
Kannada
Kazakh
Kinyarwanda
Kirundi
Kongo
Korean
Krio (Sierra Leone)
Kurdish
Kurdish (Soranî)
Kyrgyz
Laothian
Latin
Latvian
Lingala
Lithuanian
Lozi
Luganda
Luo
Luxembourgish
Macedonian
Malagasy
Malay
Malayalam
Maltese
Maori
Marathi
Mauritian Creole
Moldavian
Mongolian
Myanmar (Burmese)
Montenegrin
Nepali
Nigerian Pidgin
Northern Sotho
Norwegian
Norwegian (Nynorsk)
Occitan
Oriya
Oromo
Pashto
Persian
Polish
Portuguese (Brazil)
Portuguese (Portugal)
Punjabi
Quechua
Romanian
Romansh
Runyakitara
Russian
Samoan
Scots Gaelic
Serbian
Serbo-Croatian
Sesotho
Setswana
Seychellois Creole
Shona
Sindhi
Sinhalese
Slovak
Slovenian
Somali
Spanish
Spanish (Latin American)
Sundanese
Swahili
Swedish
Tajik
Tamil
Tatar
Telugu
Thai
Tigrinya
Tonga
Tshiluba
Tumbuka
Turkish
Turkmen
Twi
Uighur
Ukrainian
Urdu
Uzbek
Vietnamese
Welsh
Wolof
Xhosa
Yiddish
Yoruba
Zulu
Zovem se Bear Grylls.
Slu�io sam u Britanskim Specijalnim jedinicama,
penjao sam se na Mount Everest
i pre�ao sam zale�eni Arkti�ki Okean.
Sada sam na Islandu. Zemlji velikih lednika i vulkana.
Ba� je vetrovito ovde.
Svake godine potrebno je spasiti 1000 turista.
Pokaza�u vam ve�tine potrebne da se pre�ivi ovde.
Pole�em iz prestonice Islanda, Reykjavika...
na jugozapadnoj obali, gde ve�ina od 300,000 Islan�ana �ivi.
Ovo ostrvo le�i na arkti�kom krugu (polarnik - 67 stepeni SG�)...
izme�u SAD-a i Evrope.
Sli�ne je veli�ine kao i Srbija (102.000km2),
ali ima samo jedan put, koji prati ostrvsku liniju oko celog ostrva.
Ve�i deo dr�ave je pusta zale�ena zemlja.
Ovo mesto ima �udnu lepotu.
Ali ni�ta ne opra�ta tamo dole.
Prvobitni naseljenici Islanda bili su Vikinzi,
koji su do�li iz Norve�ke, pre vi�e od 1.000 godina.
Oni su znali kako da pre�ive u ovom surovom klimatu.
Ljudi dolaze ovde da iskuse jedinstvenu geolo�ku gra�u.
Naziva se zemljom vatre i leda.
Vatra, jer ima najvi�e aktivnih vulkana na svetu.
I led, jer je vi�e od 3200km2 prekriveno lednicima.
U proseku, 3 �oveka dnevno je spaseno...
sa ledenih lednika i velikih vulkanskih platoa.
Lednici su ba� ispod mene...
i oni su jedna od najte�ih mesta da se pre�ive,
i zato �u ovde zapo�eti svoje putovanje.
Sve �to imam su no�, �uturica i kremen.
Filmska ekipa �e me pratiti.
Nalazim se na visini od 1300m, na ledniku, na jednoj od najvi�ih i najhladnijih ta�aka Islanda.
Ovo mesto je potpuno prazno.
Usred smo zime i temperatura -10 stepeni C.
Ali za nekoliko sati bi�e smrtonosnih -40.
Poku�avam da vratim ose�aj rukama.
Cilj mi je da se spustim u toplije podru�je u blizini obale.
Tamo imam najvi�e �ansi da prona�em drum koji �e me vratiti u Reykjavik, na jugozapadu.
Najlak�i na�in da se odredi smer severa i juga,
je da se koristi �asovnik i sunce kada se na severnoj hemisferi.
Potrebno je usmeriti kazaljku koja pokazuje sate prema suncu.
Tri su sata poslepodne. Usmeravam ka suncu,
na pola puta izme�u toga i 12h je jug.
Ja idem na jugozapad. Zato idem tamo.
Po�to je Island usred Atlantika...
vreme se menja veoma brzo.
Oluja mo�e da nai�e doslovno za nekoliko minuta.
Kada sam sleteo bilo je sun�ano...
ali sada, sam usred me�ave.
Jedna od najve�ih opasnosti na ovim lednicima i pod ovim uslovima je...
hipotermija.
Mo�e da se pojavi veoma brzo. Samo mali pad temperature za par stepeni...
mo�e da uti�e na va�e telo.
Po�e�ete da drh�ete, uspori�e vam se govor i misli�ete veoma te�ko.
Imao sam ranije hipotermiju i veoma je zastra�uju�a.
Bez skloni�ta mogu da pre�ivim samo par sati,
u ovakvim uslovima.
Ba� kao �to je brzo do�la, tako je oluja i oti�la,
i daje mi kratku �ansu da odredim orijentire.
Primetio sam ovde ledenu pe�inu.
Poslu�i�e ...
... da imam takvu takvu za�titu.
Ali problem je visina,
i ne znam kako da se spustim dole.
Visina je 20m.
I ako se preopterete ivice mogu da se lako obru�e.
Mo�da najbolji na�in da se spustim preko ove sne�ne planine...
je da to uradim pa�ljivo. Vidite li taj pad?
I ako padnem bi�e nezgodno.
Morate da budete veoma pa�ljivi ako nemate krampone na cipelama...
ili konopac i sekiru.
Treba da budete sigurni za svaku rupu u koju stavljate nogu.
Idem tamo.
Pre�ao sam najgore. Sada �u samo da se spustim u pe�inu.
Voli ovo.
Mnogo je ve�a nego �to sam mislio, pogledajte.
U stvari ovo nije pe�ina.
Ovo je tunel. Ima izlaz pozadi.
Ovi tuneli se stvaraju kada otopljena voda u�e u lednik,
a voda je toplija od leda,
stvara tunele ispod lednika.
A kada se pro�ire izgledaju ovako.
Ne bi trebali da se zadr�avamo ovde... du�e vreme.
Pogledajte, plavi led.
To je stariji led i kao takav je najopasniji,
jer lak�e puca.
Plavi led je �vrst poput �elika. Ali je sli�an i staklu.
Lednici se stalno kre�u,
zato su odroni �esti.
Ako sledimo ovo,
mo�ete da vidite pukotinu.
Zamislite �ta bi se dogodilo da to padne na vas.
Pro�le godine, alpinista je bio u sli�noj pe�ini.
Kada se 150 tona obru�ilo.
Nije imao �ansi da pre�ivi.
Mislio sam da �e biti dobro za skloni�te.
Ali nije. Pona�a se kao vazdu�ni tunel.
Moram da smislim ne�to drugo i brzo iza�em odavde.
Kako po�inje da se smrkava, oluja se ponovo pribli�ava.
Imam par minuta, pre nego �to do�e do mene.
Moramo da se kre�emo. Moramo da se izgubimo odavde.
Temperatura je ve� -30.
Nemam skloni�te, a oluja se pogor�ava.
Imam samo pola sata do mraka.
Nalazim se na ledniku, na Islandu.
Me�ava se pribli�ava, a no� pada.
I potrebno mi je skloni�te i to brzo.
Temperatura je -30 a vetar duva brzinom od 80km/h...
�to sni�ava temperaturu.
Vetar ne mora da mi nu�no bude neprijatelj, ve� mo�e da radi za mene.
�ta se de�ava kada duva preko padina,
pogledajte...
... stvara smetove na padinama...
suprotno od smera. I to mogu da iskoristim ako iskopam sneg
i napravim pe�inu u snegu.
Pre nekoliko godina, voza� snegomobila...
odvojio se od prijatelja, tokom me�ave.
Uspeo je da pre�ivi 48 sati pre nego �to je spasen,
za�titio se od vetra tako �to je iskopao pe�inu u snegu.
Ovo je mnogo komplikovanije kada se nema lopata.
Ali sneg je mekan i lako izlazi napolje,
u ovakvim blokovima, sa�uva�u ih da zatvorim ulaz.
Radim polako.
Ako dozvolim da mi znoj zaledi telo,
hipotermija �e se pojaviti dva puta br�e.
Za�titio sam se od vetra.
I bilo mi je potrebno... dobrih 20 minuta,
da iskopam ovo malo snega.
Ali sada, moram da iskopam malu rupu ovde.
Zato �to hladan vazduh ide na dole.
Ne �elim da hladan vazduh bude oko mene.
Umesto toga, �elim da ide dole u ne�to �to se zove ''hladan izvor''.
Sada �elim da zablokiram ulaz.
Poku�avam da potpuno zatvorim ulaz...
da ne bi vetar ulazio. Ali to mo�e biti smrtonosno.
Stavio sam blokove ovde gore.
I ovo �e o�vrstnuti. Ostavi�u rupu za ventilaciju...
veli�ine �ake.
Vetar duva jako. Ovo �e me dobro pokriti.
Ali moram da neprestamo stavljam �aku u rupu...
da se o�uva rupa. U suprotnom, ovde mo�emo da se ugu�imo.
Piju�i vodu, �uvate telo toplim.
Jesti sneg je izazovno,
ali to mo�e jo� vi�e da mi ohladi telo.
Zato �u polako da otopim sneg, tokom no�i...
toplotom mog tela.
3 su sata izjutra.
Ali po�injem da se brinem jer mi ruke i stopala...
po�inju da trnu.
I ovo postaje prava mentalna borba...
... nastavljam da ih trljam i trljam i ne odustajem.
Samo jo� jedna no� bez sna.
Jutro je. I najve�i prioritet mi je...
... da si�em sa ovog lednika.
Ne smem da rizikujem da me ovde uhvati jo� jedna oluja.
Definitivno je manje vetrovito nego ju�e.
Ali je i dalje vetrovito...
ali zapravo, mogu da vidim sunce �to je dobar znak.
Ali na Islandu, sunce zalazi na istoku i ne zalazi na zapadu.
Vi�e su to jugoistok i jugozapad.
Dakle, tamo je jugoistok... sunce je upravo iza�lo......
... �to zna�i da je jugozapad tamo i tamo kre�em.
Lednici su puni ovih udubljenja.
Koja mogu da budu opasna.
Sav ovaj sneg zove se ''truli sneg''
�to zna�i da je pao, nagomilao se, otopio se i ponovo zaledio.
Stvorila se kora koja je dobra za hodanje.
Ako zarijem stopala u njega i napravim rupe u njemu.
Ali opasnost u lednicima su pukotine.
Kada ulgedamo pukotine, obi�no ih prekriva tanak sloj snega,
koji zovemo "sne�ni most''.
Mo�emo da tamo kako se obru�io i zato su tako opasne.
Ne znate na �emu ste...
i ne znate �ta je ispod.
Mogu da budu dubine preko 30m,
u obliku uskih cilindara.
Zato moram da budem vrlo pa�ljiv kada stupim na ove padine.
Ako upadnete u pukotinu, nemogu�e je iza�i iz njih.
Bez �anse da iza�ete, �eka vas spora smrt.
I ovo je zavr�etak lednika.
Uduvek sam mislio da su lednici �iva �udovi�ta.
Kre�u se, menjaju smer, rastu...
... i �esto su ljuti.
Ali na dobrom sam putu.
Nalazim se na visini od 1.000m i temperatura je malo iznad 0 stepeni.
Kona�no, otvara se lak�i put ka jugozapadu.
Ali odjednom, pojavljuje se duboka reka koja mi blokira put.
Sva ta voda je so�nica od otopljenog lednika.
Bi�e ledeno hladna.
Ali moram da se potrudim da nastavim ovim smerom...
jer moram da idem na jugozapad.
Uradio bih sve samo da se ne na�em dole.
Moram da smislim na�in da je pre�em.
Ali mo�da postoji re�enje na drugoj strani reke.
Mo�e da se vidi para koja izlazi iz onih padina na onoj strani.
A to zna�i geotermalni baseni sa vrelom vodom.
Zato ako sko�im u ovu ledenu vodu, rizik je koji mogu da prihvatim.
Ali rizik je veliki.
Potopljen u ledenu vodu, uz hladan vetar,
imam manje od 20 minuta da se domognem onih vrelih basena...
pre nego �to se onesvestim.
Ne mogu da se veram o stene, tako da nemam izbora nego da sko�im.
Ali je dovoljno duboko.
Voda je kristalno porovidna i mogu da vidim sve do dna.
Ali je visoko. Ovo je skok od oko 10m...
i znam da je ta ledni�ka voda ledena.
�im upadnem unutra, bi�e cajtnut
izme�u hipotermije i dolaska do onih basena.
Nalazim se na Islandu i idem na jugozapad...
kao ne�emu �to bi trebao da bude grad i moj spas.
Ali duboka ledni�ka reka mi blokira put.
Jedina opcija mi je da sko�im.
Hladna voda izazvala mi je u telu �ok.
Tako�e brzo gubim toplotu...
i to me slabi svake sekunde.
Imam oko 15 minuta da vratim telesnu temperaturu...
u normalu.
Jedina nada mi je da se domognem geotermalnih basena.
Ali su udaljeni 1,6km.
Ba� je hladno.
Ruke i noge su mi oduzete.
Znam da moram da nastavim da se kre�em...
dok ne stignem do tih basena.
Vazduh mi doslovno zamrzava telo.
Moram da po�nem da tr�im. Veoma mi je hladno.
U slu�ajevima ekstremne hladno�e, telo mi �titi mozak i srce...
oduzimaju�i krv rukama i nogama.
I to ote�ava tr�anje.
Vreo basen.
Ali pogledajte ...
Vidite? Mehuri�i...
voda klju�a i nema �anse...
... da u�em unutra.
Ose�am da mi se ruke i noge gase.
Ponestaje mi vremena.
Moram brzo da mislim.
Vidite li ovu vodu? Isti�e iz onog blatnjavog basena.
Sada prepre�ujem tok...
da bih stvorio manji basen u koji mogu da u�em.
OK, to je podno�ljiva temperatura.
Moram da u�em brzo. I ako brzo ne skinem ovu mokru ode�u...
telo �e mi pogoditi �ok.
Sa ovim vetrom, o�ekujem da �e se osu�iti za par sati.
Ali tokom tog vremena ...
... mogu da le�im u ovom toplom basenu,
ne smrzavaju�i se.
Blagoslovljeni da su vulkani
Neverovatno je... pogledajte taj sneg oko mene...
pre 3 minuta bio sam na pragu hipotermije,
a sada ose�am se kao kod ku�e.
Samo malo blatnjaviji.
Posle zagrevanja, ode�a mi se osu�ila,
vreme je da krenem.
Island ima mnog Geotermalnih regiona...
i 90% ku�a se zagreva od prirodn1h t0pl1h 1zv0r4.
Voda poti�e od podzemnih reka koje zagreva magma.
Moram da budem pa�ljiv gde stajem...
jer ima mekog tla,
gde blato zapravo klju�a.
Svake godine, nekoliko turista koji se zaglave ovde...
�estoko se opeku.
Na�in da se testira tlo je da se ne�no stane,
i pritiskajte �izmom da vidite da li je blato mekano ili nije.
Tresnite lagano, jer mo�e da bude �uplje.
To zna�i da je to kora sa klju�alim blatom ispod.
Mo�ete ovde da vidite?
Evo rupe koja ide skroz do dole.
A ako stanem na rupu, verovatno �u propasti.
Zaobilazimo ovaj deo.
A ovo je ba� nezgodno mesto. Baseni su sa obe strane.
Temperature ovde su oko 4 stepena C.
Zato, ovde moraju da rastu jestive biljke i mahovina.
Jo� od vremena Vikinga ovce su lutale ovuda slobodne
koriste�i ovu vegetaciju za ispa�u.
To je tako�e i moja hrana.
Sve ovo ovde, pogledajte.
Vidite? Ovo je "losova mahovina''.
Dobor je za mene �to sam je na�ao. Mogu da ka�em da je losova mahovina...
jer je bela i li�i na gran�ice.
U stvari, li�i na losove rogove.
Ali ovo mo�ete da jedete.
Nema neku energetsku vrednost, ali �e mi...
napuniit stomak i zavarati glad.
Ovo su Vikinzi koristili za to.
Opstanak ima veze sa iskori�tavanjem svih mogu�nosti.
i uskoro �u izvu�i premiju.
Ovo je pravi pronalazak.
Verovatno je pala sa litice, zaglavila se i uginula.
Ve�inu ovaca na Islandu, zimi, zatvore unutra...
ali neke od njih zalutaju.
I ova je jedna od njih. Nije dugo mrtva.
Jer i dalje ima o�i �to zna�i da je ...
pre nekoliko dana.
Dobra stvar u pogledu Islanda je �to je ovde tako hladno...
i meso traje mnogo du�e.
Pogledajte ovo izvanredno meso.
Kada ovo skinem, po�injem da se�em...
... i odvajam meso od ko�e.
Odvoji�u i malo sala za put.
Salo se treba sa�uvati kad god je mogu�e.
Ulje se mo�e koristiti u mnogim situacijama opstanka,
kao hrana ili za vatru.
Islan�ani jedu skoro sve od ovce.
Po�ev od testisa, srca, d�igerice, �ak i o�i.
Izvadi�u ovo oko.
Ov�ije o�i su izuzetno hranljive.
Imaju puno proteni i bogate su vitaminima A i D.
Obi�no o�i prvo istrule.
Ali pri ovom hladnom vremenu i dalje su dobra.
Stavi�u ih u geotermalni basen.
Skuva�u tamo i meso jer voda klju�a...
i sve �e se ovo pojesti.
Mogao bih da pojedem sirovo meso. Ali se te�e vari,
i mogu da vam oduzmu energiju.
Zato ispecite meso kad god mo�ete.
Vidite kao voda klju�a.
Sve �to treba da uradim je da skinem pertle,
i napravim malu alku ovde,
ovako ...
... probu�i�u meso,
provla�im kroz njega ...
... i samo jo� ovo.
Provu�i�u kroz alku ...
... i ovo je spremno da ide u klju�alu vodu.
I pogledajte, ve� je braonkasto.
Eto koliko je vrela ova voda.
I dok se meso kuva na jednom kraju pertle,
drugi kraj �u probosti kroz oko.
Mogu da se jedu sirova.
Samo �u da ga bu�nem unutra ba bih eliminisao bakterije.
Kratko kuvanje u klju�aloj vodi ...
... ivo oko mo�e da se jede.
Nebesko.
Kao da �va�em gumu ispunjenu hladnim lepkom.
10 minuta kuvanja i moje glavno jelo bi�e gotovo.
Da vidimo da li je gotovo.
Bolje nego meso iz restorana,
skuvano u vulkanskoj klju�aloj vodi.
Sa punim stomakom, vreme je da ponovo krenem.
Ve� ose�am kako se vetar menja.
Islan�ani imaju izreku: "Ako vam se ne svi�a vreme,
sa�ekajte 5 minuta i posta�e mnogo gore.''
Nalazim se usred divljine, na Islandu.
Idem na jugozapad, u Reykjavik,
ali treba da pre�em veliku ledenu reku.
Stigla je jo� jedna oluja sa brzinom vetra od 80km/h...
a temperatura se spustila na -15 stepeni.
Ovde ba� duva. Ali moram da pre�em ovu reku,
nekako.
Nije naju�i deo deo, ali je zato najpli�i,
i to mo�e da mi bude prednost. Vidite ono kamenje...
koje stvara barijeru, mogu da ska�em sa jednog na drugi...
i iza�em. Ali ova voda je ledena,
pogotovo pri ovom vetru.
Zato �u se pobrinuti da moja ode�a,
pogotovo gornja, ostane suva.
Mokra ode�a pri ovim uslovima je smrtonosna.
Zato �u je staviti vodonepropusnu vetrovku.
Okre�em se uzvodno kada sam u�ao u vodu.
Lak�e je tako odr�ati ravnote�u. Ne smem da sozvolim da se ovde okliznem.
Pro�ao sam. I sva ova ode�a zapravo,
je ostala iznena�uju�e suva.
Kako se ka�e u vojsci ...
... Ako se �alimo na hlano�u onda nas primorajte da uradimo ovo.
Uradite 10 puta ovako i ponovo ste topli.
Ok, nastavljam.
Posle 50 minuta, oluja je nestala...
brzo kao �to se pojavila.
Zapazio sam �umu u daljini.
Na Islandu, neplodno zemlji�te, vetar i temperature...
ograni�avaju razvoj drve�a i prore�uju ih.
Ali kada ih na�ete, odli�na su za...
pravljenje skloni�ta i �ivot u divljini.
Pogledajte, perje tarmagana.
Vidite? Sve ovo.
Li�i na travu. Ali to je njihovo.
Neka vrsta zimskog paperja...
koja pru�a kamufla�u sa okolnim snegom.
To je dobra vest za mene. Ako ih ima u okolini...
mogao bih da uhvatim jednog.
Tarmagan je poznat pod imenom ''sne�na koka''...
zbog zimskog paperja...
i hrane se vo�em i semenkama sa drve�a.
Ovo sam tra�io.
Staza kojom su sne�ne koke mo�da pro�le.
SAmo treba da iskoristim svoje pertle,
Veza�u jednostavan �vor,
koji ima malu alku.
Veza�u drugi kraj za drvo.
a alku �u da ...
... postavim vode. Ideja je ...
da kada sne�na koka nai�e, pro�e kroz alku i zaglavi se.
Postavi�u nekoliko zamki i nadam se da �e jedna uloviti ne�to.
Slede�i prioritet mi je da na�em skloni�te i nalo�im vatru.
Napravi�u tradicionalno skloni�te Vikinga.
Sada pravim lep du�ek.
Zatim �u da napravim zidove od kamenja, u obliku kov�ega....
da zarobim toplotu unutra.
Jedan zid je vi�i tako da mogu da stavim preko grane.
A ove grane kao da imaju prirodan luk...
tako da �u da ih stavim na vrh.
Ima dovoljno mesta da legnem...
i stavi�u mahovinu preko.
Trebal bi da je vodootporna.
Sada mi treba ogrev za lepu i toplu vatru.
Ima dosta zakr�ljalog drve�a ovde, a ovo tra�im.
Mo�e da se ka�e da je kru�ka jer ima srebrne grane...
u ovom delu godine, tj. zimi. Li��e je opalo.
Ali li��e i tra�im, koje ispod.
Poslu�i�e mi da zapalim vatru.
Bi�e mi potreban tovar drveta za mi bude toplu tokom no�i.
Napravi�u zid od kamenja da bih je za�titio,
i nastavi�u da lo�im.
Po prvi pu, otkad sam se spustio na onaj lednik...
mogu da osetim tople ruke.
To je dobro!
Ima dovoljno mesta ...
da Bear dobro odspava.
Nadam se da ne�e da pada ki�a.
U svakom slu�aju... potreban mi je odmor.
Dosa, odupro sam se svemu na Islandu.
Mo�da �e me smrtonosni lavi�ni tuneli dokusuriti.
Ovo je postalo u�asno te�e.
Proveo sam hladnu no� u mom vikin�kom skloni�tu.
Sino� sam postavio zamke...
i nadam se da mi se posre�ilo.
Najzad je sunce iza�lo.
Ba� je bilo vetrovito sino�.
Najve�i deo no�i sam proveo poku�avaju�i da odr�im vatru...
jer je drvo br�e sagorevalo nego �to sam mislio.
Stavi�u ovo i idem da proverim klopke.
Sino� sam postavio klopke sne�nim kokama.
Jer sam naleteo na njihovo paperje.
Ne, ni�ta.
Ni�ta u ovoj.
Nije iznena�enje.
Iskustvo mi govori da ako ho�e� ne�to da ulovi�...
mora� da postavi� dosta zamki.
Opstanak ima veze sa mngo poku�aja...
i imanjem energije da se rade ovakve stvari...
�ak i kada ste umorni i ne �elite vi�e da puku�avate.
Ali zamki broj 2, posre�ilo mi se.
Ovo je prva sne�na koka koju sam ikada ulovio.
Ve� sam ulovio jarebicu, ali nikada sne�nu koku.
Ovo je zaista dobra vest.
Odne�u je u logor.
Ne moram da je o�urim. Postoji br�i na�in.
Odse�i�i glavu i krila i skinu�u ko�u sa grudi.
Ako povu�em ovako, ko�a �e otpasti.
A onda �u da zavu�em ruke unutra i izvaditi utrobu...
... kroz ovo ... ... sve je skinuto.
Jedva �ekam da je pojedem.
Sne�na koka je popularno Bo�i�no jelo na Islandu.
Ali ja ne�u toliko da �ekam. Ova �e biti gotova za 15 minuta.
Pogledajte to crno meso.
Ima jak ukus.
Ali je dobro zbog energije i kalorija.
A trebaju mi obe stvari.
I dalje idem ka jugozapadu.
Ne zadugo sti�em do vulkanskog platoa,
koji pokriva 10% teritorije Islanda.
Nastao je vulkanskim erupcijama...
kada se lava ohladila konsoliduje se,
i mo�e biti opasno da se pre�e.
Ovaj plato je prekiven mahovinom.
I tu�e da prela�enje bude vrlo sporo.
Tako�e moram da pazim...
jer jee te�ko da se vdi na �emu mahovina raste.
Ima li rupa ili pukotina u steni.
Mo�e lako da se izvrne �lanak ovde.
Pogledajte ovo.
Ovo su rupe. O tome govorim.
Poslednja vulnanska erupcija je bila 2004.
Ali ovaj vulkanski plato je prastar. I preko 7.000 godina.
I imaju posebno mesto u Islandskom folkloru.
Posotjanje trolova i patuljaka je ukorenjeno u Islandskoj kulturi.
Ka�u, da 50% Islan�ana i dalje danas veruje u postojanje patuljaka i trolova.
Veruje se da �ive u stenama i da su neki dobri...
dok su ostali zli.
Nadam se da me dobri posmatraju ovde.
Ovaj vulkanski plato je pun pe�ina.
U stvari, ovo je jedan stari lavi�ni tunel.
Ovuda je nekada tekla vrela lava...
I posle nje evo �ta ostane:
ovakvi tuneli.
Ono �to me sada brine po�to sam napustio lednike,
je da na�em pija�u vodu. Islandski naziv za ovaj plato...
... u prevodu zna�i ''bez vode.''
Najve�a �ansa da je na�em je ovde,
ako na�em neke odlive sve�e vode.
Pre nego �to uop�te pomislim da u�em ovde,
moram da napravim nekakvu baklju.
Ni�ta se ne vidi.
Mogu da napravim baklju od grana i sala koje sam sa�uvao od mrtve ovce.
Skloni�u se ovde od vetra.
Voda u pe�ini izfiltrirana je kroz stene.
Zato je mngo �istija od spolja�njeg snega...
koji mo�e da bude pun bakterija.
Sada mi treba tkanina sa moje majice.
I imam ne�to sala.
Obmotam ovo ... ovako ...
... ova tkanina �e dr�ati salo.
Upali�u je vatrom i gore�e veoma dobro.
Poku�a�u da je upalim.
Ok, idemo.
Moram da budem veoma pa�ljiv jer je sve ovo lompljivo...
i o�tro.
Zato su mi potrebne rukavice.
Island ima u proseku 33 zemljotresa dnevno.
I svaki od njih mo�e obru�iti ovaj tunel.
Moram da budem brz.
Ono �to tra�im je dobar izvor vode.
Plafon se sve vi�e i vi�e spu�ta.
Eto za�to.
Pogledajte?
Ceo plafon se obru�io.
Ovo nije dobar trenutak da se baklja ugasi.
Da padne imao bih ozbiljan problem.
Pogledajte ovo �to se obru�ilo.
I zato su ova mesta tako opasna.
Ho�u da prona�em vodu i izgubim se odavde �to je pre mogu�e.
Nalazim se u lavi�nom tunelu na Islandu, tra�e�i vodu.
Ali mi se baklja ubrzano gasi.
Ne�to malo vode curi kroz stenu ovde.
Dobra je za pi�e.
Da, najbolje �to mogu na�i ovde.
Dobra je!
Sada imam punu �uturicu.
Da iza�emo iz ovog lavi�nog tunela pre nego �to se vatra ugasi.
Ostatak puta ne �elim da budem bez svetla.
I pogledajte, ugasila se.
Primoram sam da pe�a�im poslednjih 200m...
... u mraku.
Ali kona�no uspevam da iza�em iz tunela.
Na kraju sam vulkanskog platoa.
Ali potrebna mi je sva mogu�a energija...
da pre�em gole ravnice ispred mene.
�im pre�em zna�ajan deo puta ...
po�inje vetar brzine od 80km/h.
Vetar se pojavio odjednom ...
pre pola sata. �ini napredovanje ...
... skoro nemogu�im.
Ovo je ba� vetrovito ...
Mora da duva preko 90km/h.
I �ta radi...
... nanosi vam pesak u lice.
Poku�avam da se oduprem vetru ...
ali vidite koliko je jak.
Skloni�u se ovde.
Ovo je rupa...
u vulkanskom pesku.
Pru�a mi �ansu da se sklonim od vetra.
Samo sam 60cm u dubinu,
I ve� mogu sebe da �ujem.
Vetar fiju�e iznad moje glave.
Sre�a je da sam ovo na�ao.
Mogu ovde da sa�ekam ...
... da vidim da li �e se vetar smiriti.
Iskoristi�u priliku da sednem i odmorim se.
Ali ovakve oluje mogu da traju sedmicama.
Zato, samo primoran da nastavim.
Nalazim se na ne�mu �to Islan�ani nazivaju "sandur''.
Nalazi se 160km od obale i mo�e biti opasno.
Cela oblast je pusto� od crnog peska.
I ot je opasna kombinacija peska i vode.
U pro�losti gutao je ljude i konje.
Ne�to je ukleto na ovom mestu.
Na�in da se ovo pro�e je da krenete ka uzvi�enju...
i pazite se opasnih udubljenja.
Ako nai�ete na njih vratite se i na�ite uzvi�enje.
U suprotnom mogu da se na�em u �ivom pesku.
U pro�losti Islandski mornari nisu znali za opasnosti...
crnog peska i mnogo ih je poginulo.
Ne znam da li vidite na horizontu, iznad crnog peska...
neke pilone. Te�ko se vide od sunca...
ali to su elektri�ne bandere...
i nadam se da sa druge strane je put.
Nema sumnje to je obalski autoput...
i odavde mogu da uhvatim prevoz do Reykjavika.
I ovo je kraj mog putovanja.
Svakako zima na Islandu ...
... zemlje leda i vatre ...
... pokazala mi je kao Majka Priroda mo�e da bude okrutna.
Bilo je jakih vetrova, veoma niskih temperatura...
koje su me odvele do granica izdr�ljivosti
Prevod i obrada: chavezporodin@rocketmail.com
Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.