Original subtitles

Dokumenti FBI, o�evici, izjave. Sve upu�uje u ovom pravcu.

Veliko pitanje je da li je ovdje do�la podmornica

i na obalu iskrcala najve�eg zlotvora u novije vrijeme.

Moramo to da utvrdimo.

2014. godine objavljeno je 700 strana tajnih dokumenata FBI

koji otkrivaju da je vlada SAD tragala za Adolfom Hitlerom

godinama poslije njegove navodne smrti.

U dokumentima ima na tisu�e tragova.

Izvje�taji, jedan za drugim.

Aktivno su ga tra�ili.

Bob Baer, veteran CIA sa 21 godinom iskustva

otvorio je istragu poslije 70 godina i istra�uje smrt Adolfa Hitlera.

Svjedoci su mrtvi, nikakvih dokaza nema.

Ovo je najve�a tajna 20. stolje�a.

Uz do skora tajna dokumenta i najsuvremeniju tehnologiju,

Bob je okupio tim najuglednijih stru�njaka

i zapo�eo me�unarodnu istragu. -Ne�emo zaklju�ivati napamet.

�elim jednom za svagda da utvrdim �ta je bilo s Hitlerom.

Po meni nema dovoljno dokaza

da mo�emo da ka�emo da je Hitler umro u bunkeru 30. travnja 1945.

Vjerovali smo da je tako bilo, ali nema nikakvih dokaza.

Baer i John Cencich su zaklju�ili da je Hitler mogao da la�ira smrt,

pobjegne i stigne u Argentinu tri i po mjeseca kasnije.

Ovo otvara novi pravac njihove istrage.

Moramo da obi�emo uska grla.

Uska grla su mjesta koja ljudi koji bje�e sa mjesta zlo�ina

moraju da pro�u da bi se izvukli.

Ako osumnji�eni nije pro�ao tu to�ku, istraga tu prestaje.

Opet, ako bjegunac pro�e kroz ta uska grla,

mora da ostavi neke dokaze.

Moramo dobro da ispitamo dvije lokacije.

Prvo, kako je iza�ao iz Nema�ke?

Drugo, kako je mogao da u�e u Argentinu?

Ne mo�emo da u�emo u trag svakom njegovom koraku.

Zasad. Moramo da utvrdimo kako je mogao da napusti Njema�ku.

Morao je da se provu�e kroz iglene u�i.

Crvena armija je okru�ivala Berlin. Morao je da pro�e Ruse.

Sije�anj 1945. nacisti�ka Njema�ka bila je na rubu poraza.

Sovjeti su stigli do Berlina i Hitler se sklonio u bunker.

Njema�ka vojska je o�ajni�ki branila grad,

i kona�no se predala 2. svibnja, dva dana po Hitlerovom samoubojstvu.

Lenny mora da istra�i mogu�e puteve bijega iz bunkera.

Mora da vidi kako je Hitler mogao da pobjegne iz grada.

BERLIN, NjEMA�KA

Lenny Depole, jedan od najvje�tijih lovaca na bjegunce

i biv�i zapovjednik Saveznih �erifa nastavlja istragu u Berlinu.

Kad jurim bjegunca �elim da u�em u njegov um,

da znam �ta misli i �ta naredno planira.

Najva�nije je da ispitamo Berlin.

Da li je Hitler napustio grad i kako. Sjest �u ovdje. -Dobro.

Lenny odlazi kod Sashe Kyla, poznavaoca Berlina u Drugom ratu.

Sasha ima va�ne dokumente iz Hitlerovih posljednjih dana.

Kako je napustio Berlin kad je pobjegao iz bunkera?

Imao je tri mogu�nosti. Brod, vlak i avion. -Dobro.

Brod? Rusi su bili sa obje strane. -Ne, ne bi uspio.

Vlak su opet mogli da ga�aju savezni�ki avioni.

I to je bilo suvi�e rizi�no i otpada.

Najbolja varijanta je bila probni pilot Hanna Raich.

Hanna Raich je prva �ena probni pilot.

Ispitivala je prototipove mla�njaka i helikoptera i bila bliska Hitleru.

28. travnja 1945. Hana je izvela Roberta Rittera fon Graimma,

komandanta Luftwaffea, iz grada pod Ruskom kontrolom

samo dva dana prije nego �to se Hitler navodno ubio.

Ona je uspjela i Hitler je shvatio da i on ima izgleda. -Da.

Uradio bih pretragu tvoje baze podataka.

Sasha ima zapisnike stotina sati ispitivanja ljudi bliskih Hitleru

koja je vodio M. Musmano, sudac na procesu u Nurnbergu.

O�evidaca nema i ovo je najve�a �ansa.

Ubaci ove klju�ne rije�i. Bijeg, planovi, let, avion.

Ukrsti sve sa Berlinom. -Pretra�uje.

Imamo pogodak. Da vidimo.

Dobro. Da vidimo.

Za�to je pukovnik Olms o�ekivao da �e jednom oti�i avionom?

U avionu �e biti Hitler i Himmler.

Znam njegove planove, znam kako misli.

To je dobar uvid u Hitlerovu li�nost. Imao je velike planove.

Dvije godine prije kraja rata oni su planirali bijeg.

Mogu da vidim sljede�i rezultat? -Da.

Ovo je re�eno na sastanku 20. travnja, na Hitlerov ro�endan.

Fuhrer se slo�io da ide na jug.

Hitler se posljednji put pojavio u javnosti 20. travnja 1945.

deset dana prije nego �to se navodno ubio.

Da vidim sljede�i. -Dobro.

Da vidimo. Nacisti�ki admiral Karl fon Puttkamer.

Napustili su Berlin rano ujutru 21. travnja. Dan poslije ro�endana.

Poleteo sam sa Stakena, ostali sa Tempelhofa.

Osam do deset aviona.

Hitler je posljednji put vi�en u javnosti 20. travnja 1945.

Dan kasnije je sa Tempelhofa uzletjelo vi�e aviona.

To je dokaz da su nacisti bje�ali pred kraj rata.

Imamo li planove leta tih aviona?

Mo�e� li da ih na�e�? -Pokazat �u ti. -Daj da vidim.

Sasha tra�i planove leta aviona koji su uzletjeli 21. travnja,

dan po�to je Hitler posljednji put vi�en.

Dakle, u�urbano su ukrcali prtljagu, 16 putnika i pet �lanova posade.

Ovo je zanimljivo.

U prvi avion je ukrcana Hitlerova osobna imovina. -�ta?

Za�to bi Hitler ukrcao svoju imovinu ako sam nije u avionu?

Ili ako ne�e oti�i kasnije. �ta znamo o Tempelhofu?

Vidi� li ovo? To je aerodrom Tempelhof.

Dobro. Gde su bili Rusi 21. travnja?

Aerodrom je 21. travnja bio slobodan.

Rizik je svakim danom bio... -Sve ve�i. -Tako je.

U velja�i 1945. Hitler je oko grada postavio protutenkovsku obranu

u posljednjem poku�aju da zaustavi sovjetske trupe.

Tako su nacisti mogli da brane Berlin nekoliko mjeseci.

Tempelhof se nalazio unutar linija obrane

i Sovjeti su uspjeli da ga zauzmu tek 28. travnja 1945.

�etiri dana kasnije Berlin se predao.

Je li iz bunkera mogao da stigne na aerodrom?

Bunker je ovdje. -Dobro.

Ovdje je Tempelhof. Najkra�i put je kroz tunel podzemne.

To svakako vrijedi pogledati.

Ako je Hitler stigao do Tempelhofa i 21. travnja se ukrcao u avion

mogao je da pobjegne daleko. Moram to da ispitam.

Lenny odli�no napreduje.

Utvrdio je masovni bijeg iz Berlina 21. trvnja. Avionima.

To je bilo dan poslije Hitlerovog pojavljivanja u javnosti.

Veteran CIA Bob Baer i istra�itelj ratnih zlo�ina John Cencich

razmatraju podatke iz Berlina gdje istra�uju klju�no pitanje.

Da li je Hitler mogao da pobjegne iz Nema�ke?

Vrijeme se uklapa. Mogao je da pobjegne 21. travnja.

Za mene je to jasan i presudan dokaz.

Ali s druge strane, kako je stigao u Argentinu?

To su tisu�e kilometara koje nije mogao da pre�e odjednom.

Morao je da mjenja prevozna sredstva i da se zaustavlja.

Pogledaj ovaj izvje�taj FBI.

Izvor tvrdi da je pomogao �estorici zvani�nika Argentine da kriju Hitlera

po�to je tamo stigao podmornicom. Pi�e da su podmornice

izronile kod poluotoka Valdez na ju�noj obali Argentine.

Spominju dolazak podmornice. Tako bih i ja pobjegao.

Tad nisu mogli da prate podmornice.

Zaroni� duboko i pre�e� Atlantik.

Kada su se nacisti predali 5. svibnja 1945. godine

podmornicama je nare�eno da idu u najbli�u luku.

Ve�ina kapetana je poslu�ala, ali 46 podmornica je nestalo.

Tri mjeseca kasnije, dve su se predale kraj obala Argentine.

Moramo da utvrdimo koliki je domet podmornice. -Oko 14.500 km.

Bez uzimanja goriva? Koliko je Argentina daleko? -Oko 12.000 km.

Godinama sam pomagao ljudima da pobjegnu, znam kako se to radi.

Atlantik je bio pun podmornica.

Hitler je mogao da ode podmornicom u Argentinu. Ja bih tako uradio.

Sada nam preostaje jedino

da po�aljemo tim na poluotok Valdez.

POLUOTOK VALDEZ

Moramo da osmotrimo teren i vidimo da li je to mogu�e. -Da.

Lovac na naciste Stevan Rambam, ameri�ki specijalac Tim Keneddy

i novinar Gerard Wiliams odlaze na mjesto pristanka podmornice.

Ako �elite da odete daleko od svega i svih,

ovo bi bilo savr�eno uto�i�te.

Ovo je zaista zgodno mjesto.

Ko �e ga ovdje tra�iti? Ko mo�e da ga tra�i?

Poslije �etiri sata vo�nje tim sti�e na poluotok Valdez,

na to�no mjesto koje FBI navodi u svom dokumentu.

Svega mi! Pogledajte ovo. -Tu je i svjetionik.

Promatra�nica. Nevjerovatno. Ovo je najvi�a to�ka na poluotoku.

U dolasku sam mislio da idemo u divljinu.

A onda smo ugledali svjetionik.

Mo�da ovdje zaista ne�ega ima.

Dokument navodi ovu to�ku, ovo je odrednica.

Va�na to�ka za one koji dolaze sa pu�ine.

Star je. Mo�da je bio ovdje 1945.

Ovo je va�na to�ka za sve koji dolaze iz ju�nog Atlantika.

Ovdje sigurno odavno postoji svjetionik.

1945. nisu imali suvremene ure�aje za navigaciju.

Zato je bilo va�no imati vidljivu odrednicu za iskrcavanje.

Bit �emo sistemati�ni. Da li je podmornica mogla da se iskrca?

Time, ho�e� da ispitamo pla�u? -Svakako. -Hajdemo.

Tim tra�i mjesto gdje je podmornica mogla da izroni.

Koliko vidim, ovdje zaklona nema. Nisu imali gdje da se sakriju.

Vidim kilometre unaokolo.

Ali imam osje�aj i da svako mo�e da vidi mene. Ja sam plijen.

U�asan osje�aj. Ne �elim da budem plijen ve� grabljivica.

Kamenje popu�ta poda mnom.

Ne bih ovdje iskrcao specijalce. -Da.

Jo� manje 56-godi�njeg Hitlera. -Da. Bio je i bolestan.

Drugo, zamisli da se ovdje iskrca�. I �ta dalje?

Popne� se na ovo brdo, i?

Do�e� ovdje i ni�ega nema do duboko u unutra�njosti.

Nije dovoljno da je ovdje stigao ve� gdje je oti�ao dalje.

Hitler nije bio John Wayne.

Ne sjeda na konja i odlazi u suton.

Ovdje nema puteva, nema ni�ega.

Nema hrane i vode.

Ne�emo na�i potrebne informacije u svim izvje�tajima FBI.

Mislim da smo ovdje zavr�ili. -Sla�em se. -Da.

Moramo da promjenimo pristup.

Izdangubili smo na poluotoku.

Sumnjam da je bilo vi�e mjesta za pristanak podmornica. -Da.

Idemo tamo gdje je bilo pristalica,

gde su mogli da se sklone.

Istra�itelji to u �ali zovu metoda crne rupe.

Crnu rupu ne vidi�, ali vidi� aktivnost zvijezda oko nje.

Tako smo na�li Bin Ladena.

Mi smo ulazili u trag njegovim financijama i kontaktima.

Su�avali smo krug i sveli ga na jednu osobu.

Bjegunac ne mo�e sam, mora imati vezu sa nekim.

Zato tra�ite poznate suradnike.

Ko u toj grupi ljudi mo�e da poma�e osobi koja se krije?

Treba da vidimo ko je mogao da krije Hitlera od iskrcavanja,

i pomogne mu da nestane u Argentini.

To �emo najbolje uraditi uz analizu veza.

Tim za to koristi poseban vojni softver.

Program skenira stotine strana dokumenata FBI

i podvla�i zanimljive osobe u podru�ju Valdeza,

na osnovu �estih kontakata i veze sa Hitlerom.

Veza je ja�a ako je osoba povezana i sa drugima. -Hajde.

Vidi kako izbacuje rezultate.

Daje imena i povezanost, datume. Evo klju�nih imena.

U dokumentima FBI se spominje njema�ka kompanija Lausen

Trgovali su vunom i propangirali nacizam u ju�noj Argentini.

Poslije zavr�etka rata, nacisti su najlak�e nestajali u Argentini.

Lausen je mogao da im osigura pouzdanu infrastrukturu.

Svi su �lanovi partije zakleti na odanost Hitleru.

Mogu da pomognu da on nestane.

Zna� li da li je Lausen imao zgrade u oblasti?

Lausen ima imanja �irom zemlje,

ali uglavnom je skoncentrirana u San Antoniju Oeste.

Ju�e smo bili ovdje na Valdezu a San Antonio je ovdje.

Na drugoj strani zaljeva. -Da.

San Antonio je na�a sljede�a stanica. -Idemo.

Ispitat �e San Antonio Oeste.

Lenny u isto vrijeme istra�uje u Berlinu.

Bob Baer i John Cencich razmatraju rezultate dva toka istrage

dok tim u Argentini tra�i gdje je pristala njema�ka podmornica.

Treba da vidimo kako je mogao da ode sa Tempelhofa.

Sada istra�uju kako je Hitler mogao da napusti Berlin travnja 1945.

Lenny odli�no napreduje.

Saznao je da je vi�e aviona napustilo Berlin 21. travnja.

Mogu�e je da je Hitler pobjegao iz bunkera i Berlina.

�injenica je da su ti avioni uzletjeli sa aerodroma.

Sad treba da utvrdimo da li je Hitler mogao da do�e do Tempelhofa.

Nastavit �emo istragu na obje lokacije.

LENNY DEPOLE, BIV�I ZAPOVEDNIK SAVEZNIH �ERIFA

Lenny DePole i Sasha Kyle odlaze u berlinsko podzemlje

i prate mogu�i Hitlerov put od bunkera do Tempelhofa.

Vidi� tunel? -Da.

Dug je 400 metara i vodi do aerodroma Tempelhof.

I�li su tunelima do aerodroma. -Tako je.

Sovjetske trupe su ru�ile grad iz zraka,

ali metro je ostao netaknut.

150 km tunela pretvoreno je u ratno oru�e,

put kojim se njema�ka vojska slobodno prebacivala.

Sada je ovdje trasa linije U6 koja ide direktno do Tempelhofa.

Sada put traje 10 minuta. 1945. putovalo se i �etiri sata.

Da, 1945. godine put su morali da prije�u pje�ice.

Trebalo je da prije�e 4 km preko kamenja i �ina.

Bjegunac �e u�initi sve da ostane zaklonjen.

Tako je postupio i Adolf Hitler.

Bio je rije�en da pobjegne i u�inio bi sve da to ostvari.

Ovdje silazimo. -Dobro.

Lenny i Sasha put zavr�avaju na stanici najbli�oj Tempelhofu.

Gdje je aerodrom? -Pogledaj.

Ovo je najkra�i put do zgrade.

Ima nekoliko stotina metara? -Da.

Pokazao mi je gdje je ulaz.

Nisam znao da je ulaz na aerodrom toliko udaljen od stanice metroa.

Mislio sam da je iz tunela iza�ao nedaleko od ulaza. Nije tako.

Kao istra�itelj, ne vjerujem da je iza�ao na povr�inu.

Dugo bi bio izlo�en.

Misli� da bi Hitler pje�a�io tunelom dovdje,

iza�ao i pretr�ao ovih 300 metara? -Jeste rizi�no.

Tra�io bi da prokopaju tunel od metroa do aerodroma.

Bjegunac je izuzetno ranjiv �im promoli glavu.

Hitlera je tra�ila ruska vojska.

Iako je bio o�ajnik, ne vjerujem da je riskirao da ga vide.

Bolje je ostati pod zemljom. -Ima li ovdje drugih tunela?

Na�li smo mapu koja ih direktno povezuje.

�u�kalo se da je Tempelhof povezan sa linijom U6.

Tunel nisu na�li ali na�li su mapu.

Mapa govori da je tunel planiran ali nije izgra�en. Koliko mi znamo.

Hajde, idemo pje�ice.

Lenny i Sasha �e na aerodromu potra�iti nacisti�ke tunele.

Moram da utvrdim ima li tunela od ulaza u metro do aerodroma.

Mora da postoji tunel. Hajde da vidimo.

Kriti�no je ime Lausen u dosijeima FBI.

Imena je na tisu�e, ali ovo je naj�e��e. Pogledaj.

Baer i Cencich istra�uju Hitlerovu smrt

i mogu�nost da je uspio da pobjegne u Ju�nu Ameriku.

Istraga u Berlinu se nastavlja

a tim u Argentini ispituje povezanost imena

i otkriva klju�ni trag. Heralda Lausena.

�ta znamo o Lausenu? -Njema�ka kompanija koja trguje vunom

i najva�niji je zagovornik nacizma u ju�noj Argentini.

Dakle, govorimo o nacisti�koj paravan firmi u Argentini.

Trguju vunom... Imaju kamione i infrastrukturu.

Imaju radnike. Mogli su da prihvate i negdje sklone Adolfa Hitlera.

Ako se iskrcao u Valdezu, Hitleru je trebala cijela infrastruktura.

Trebali su mu novac i za�tita. Gdje ima dima ima i vatre.

Izve�taj FBI navodi poluotok Valdez.

Analiza povezanosti upu�uje na San Antonio Oeste.

�elimo da utvrdimo da li je Hitler do�ao u San Antonio Oeste.

Ima li dokumenata, pri�a?

Lausen je imao sve �to je Hitleru moglo da zatreba.

Ali to je samo na papiru. Po�aljimo tim u San Antonio

da poku�a da potvrdi informaciju na licu mjesta.

Sla�em se. -U�inimo tako.

Tim sti�e u San Antonio

i Gerard Williams odlazi u pomorsku arhivu.

Tim Keneddy na obali tra�i gdje je podmornica mogla da izroni.

Steven Rambam istra�uje vezu sa Lausenom.

Treba vidjeti da li je Lausen mogao Hitleru da osigura skrovi�te.

Vidjet �emo da li je to imalo vjerovatno. Ne spominji Hitlera...

Steven se raspituje uz pomo� prevoditelja.

Ovdje je ku�a Lausenovih. -Zna za ku�u, u blizini je.

Ubrzo saznaju za ku�u koja je pripadala obitelji Lausen.

Pitaj ga da li neko ovdje �ivi. -Netko tu �ivi?

Ne izgleda tako, ali vrata su nova.

Sumnja, ali vidi da su vrata nova.

Dobar dan!

Pogledaj. To je mramor. Ovo je bila prava vila.

Vjerovatno najljep�a ku�a u �itavom San Antoniju.

Sad moram bolje da zavirim. Pokucat �emo na vrata.

Hajde da poku�amo ovdje. -Dobar dan.

Zna li ne�to o ovoj ku�i? Ka�u da je pripadala Lausenovima.

Lausen se bavio svim i sva�im.

Podigli su ovu ku�u i drugu na uglu.

Lausen je sve financirao.

U ku�i u sredini bila je banka.

Lausenova banka? -Zvala se Banco Nacion.

Nije se zvala Banka Lausen.

Zvani�no nije pripadala porodici Lausen. -Razumijem.

Ipak... -On je vukao sve konce. Dobro.

Lausen je klju�na li�nost.

Imao je banku. Mogao je da u�ini sve �to po�eli.

Ako je Hitler pobjegao ovamo,

trebao mu je novac, skrovi�te, sigurnost.

Trebao mu je Lausen.

Sa�ekaj, moramo da prekinemo. Ko je ovaj �ovek?

Ne, ne, slu�ajte...

Gospodin je �uo da ste u gradu i da tra�ite Njemce. I...

Znate li ne�to o Njemcima ovdje u vrijeme Drugog rata? -Da.

Govorili su da je u staroj luci San Antonija

bila njema�ka podmornica. -Njema�ka podmornica?

Niotkuda se pojavio stariji gospodin. Pri�ao nam je

da nam ka�e za podmornicu i uputi na ljude.

Ko zna �ta �emo otkriti! -Jedan �ovjek odavde, ronilac.

Ronilac je. Zaronio je da na�e podmornicu?

On ovdje �ivi? -Da, ovdje �ivi. -Odli�no. Hajde da ga na�emo.

Rekao nam je za Tonija Bruscetu.

Zna sve o aktivnostima Njemaca u ovom podru�ju.

Posrednik je oti�ao da zamoli Tonija da razgovara sa timom,

a Steve odlazi da �uje �ta je Gerard otkrio u lokalnoj arhivi.

Obalna stra�a i policija su du� obale vidjeli mno�tvo podmornica.

Ho�u da razjasnim.

Njema�ka se predala i 2. svibnja

admiral Denic javlja svim brodovima na moru,

i podmornicama, da je rat zavr�en.

Izgubili smo rat, predajte se.

Ve�ina kapetana je poslu�ala. -Dobro.

Ali po zavr�etku rata nije se znalo �ta je sa 46 njema�kih podmornica.

Nisu imali razloga da do�u u Argentinu.

Mogli su da se predaju u �panjolskoj ili Portugalu, bli�e ku�i.

Sigurno su imali neki zadatak.

Ali ne strate�ki, ni�ta nisu napali.

Imali su zadatak da prevezu Hitlera na jug.

Jedan dokument u pomorskoj arhivi daje snagu ovoj teoriji.

Pro�itao sam dosije o Mendozi u zaljevu.

Tri mjeseca poslije rata argentinski bojni brod

nai�ao je u argentinskim vodama na njema�ku podmornicu.

Tri �lana posade su jasno vidjela. Podmornica je izronila i zaronila.

Ga�ali su podmornicu.

�ta je bilo s podmornicom? -Ne znaju.

Imamo vi�enja, pristalice.

Sve informacije i dokumenti upu�uju na ovo mjesto.

Da sam kapetan podmornice koji dovodi bjegunca u Argentinu

svakako bih ga doveo ovdje.

Lenny DePole i Sasha Kyle u Berlinu

prona�li su izjave o odlasku nacisti�kih aviona sa Tempelhofa

dan po�to je Hitler posljednji put vi�en.

Lako bi stigli tunelima podzemne do aerodroma.

Tim je otkrio i da je Hitler imao podzemne tunele

kojima bi stigao do aerodroma.

Gdje je aerodrom? -Pogledaj.

Izlaz iz podzemne je veoma blizu ulaza u aerodromsku zgradu.

Pri�alo se da su bili direktno povezani.

Odlaze na aerodrom da utvrde da li je taj tunel ikad izgra�en.

Ovo je aerodrom Tempelhof.

Zavr�en je 1937. i bio je druga najve�a zgrada na svijetu.

Zaista je ogromna.

Zgrada je podignuta kao izdvojen, nezavisan kompleks.

Kasnije, kada su pravili planove za Hitlerov bijeg,

izgradili su tunel od Tempelhofa do stanice podzemne �eleznice.

Stotine prostorija.

Tempelhof je bio dio Hitlerove zami�ljene svjetske prijestonice.

Tempelhof je bio klju�an za vojnu strategiju.

Iz fabrike aviona ispod zgrade avioni su odlazili pravo u borbu.

Bio je posljednje upori�te nacista

i u ruke Sovjeta je pao tek 28. travnja 1945.

Hitler je 7 dana ranije posljednji put vi�en.

Aerodrom je zatvoren, ali ostalo je �est katova tunela i bunkera.

Sada smo u sredi�tu aerodroma.

Zanima me tunel do metroa.

Do�li smo do kraja.

Ne izgleda dobro. Idemo nazad.

Sa�ekaj da uzmem kompas.

Mi smo sjeverno? -Stanica je sjeverozapadno.

Vlak je na sjeveru-sjeverozapadu? -Da. -To je ovamo.

Ovuda treba da idemo.

Stani. �ta je ovo?

Vidi! �ovjek mo�e da se provu�e.

Tunel je uzak ali mo�e. Ako puza.

Na dnu podzemnog kompleksa

nalaze zatvoren prolaz koji li�i na nekada�nji tunel.

Daj mi GPS da vidim koordinate.

Dobro, da ih upamtimo.

Sad idemo gore

da vidimo gdje je ova to�ka u odnosu na stanicu metroa.

I da li postoji mogu�nost da je ovaj tunel vodio do nje.

To je ovdje.

Mi smo bili na ovoj to�ki 6 m ispod zemlje.

Za�to bi se tunel ovdje zavr�io? -Stanica je 50 m dalje.

Jasno mi je. Hitler nije na pre�ac odlu�io da pobjegne.

Mora da postoji prolaz do stanice podzemne �eleznice.

U lu�kom gradi�u San Antonio Oeste u Argentini...

Gdje je to? -Ovamo. -Dobro.

Po�to su prona�li zapis o njema�koj podmornici u oblasti,

Steven, Gerard i prevoditelj odlaze kod Tonija Bruscete

koji desetlje�ima roni u ovim vodama.

Imate li malo vremena? -Svakako. U�ite. -Hvala.

Toni �e nam dati vjerodostojne i pouzdane informacije.

Vjeruje da je ovdje bilo podmornica?

Vjerujete li da su podmornice stigle ovdje? -Da.

Da li misli da su podmornicama stigli va�ni Njemci?

Da. -Ima li dokaze za to?

Gospo�a Paesani je pogledala iz svoje kuhinje

i vidjela obris podmornice.

Sa kuhinjskog prozora je vidjela podmornicu u Caleti de los Loros.

Za vrijeme ili poslije rata? -Poslije rata.

�ta se dogodilo sa podmornicom? �ta on misli?

Iskrcali su ljude i morali su negdje da ostave podmornicu.

Nisu imali gdje da se vrate. Izgubili su rat.

Potopili su je. -Da. -Dobro.

Do�li smo da prona�emo mjesta mogu�eg iskrcavanja.

Ali nismo o�ekivali da �emo saznati

da kraj obale mo�da postoji potopljena njema�ka podmornica.

Da li je neko poku�ao da na�e tu podmornicu?

Prva ekspedicija Mornarice, prva prava potraga,

bila je 1997. godine. Toni je u�estvovao.

On je zvani�no tra�io podmornicu. -Da.

Argentinska mornarica je vjerovala da potopljena podmornica postoji

i preduzela je veoma skupu potragu.

Da li je zadovoljan potragom u kojoj je u�estvovao?

Nije bilo dovoljno vremena za potragu.

Zbog lo�eg vremena? -Da.

Sada imamo to�nu lokaciju u blizini.

Caleta de los Lores, Zaljev papagaja.

Ovo rijetko ka�em. Zaista imamo opipljive informacije.

Vjerujete li da je Hitler bio na jednoj od podmornica? -Da.

Zna�i, vjeruje da je ovdje bilo jakih Hitlerovih pristalica

koji su mogli da ga prime ako se ovdje iskrcao,

pomognu mu i prebace ga na sigurniju lokaciju?

Da, do�ekali bi ga kao kralja. -Do�ekali bi ga kao kralja.

Imamo �ansu da doka�emo da je Hitler do�ao u Argentinu.

Zavr�it �emo najva�niji dio istrage.

Do�ekali bi ga kao kralja...

Dobro napredujemo na obje lokacije. U Berlinu smo na pola puta.

Argentina, drugo usko grlo.

Prate�i informaciju iz dokumenata FBI

da je Hitler do�ao u Argentinu podmornicom,

odbacili su nepristupa�ni Valdez gdje nije bilo pristalica nacista.

Potraga se preselila po njihovom saznanju za Lausena.

Znamo da je Lausen nezvani�no dr�ao banku u San Antoniju.

Izgleda da je to bio paravan.

Argentinski bojni brod je 1945. otvorio vatru na podmornicu.

A 1997. godine su tra�ili potopljenu njema�ku podmornicu.

To su pouzdani izvori.

Imamo nova podru�ja na koja upu�uju informacije.

Caleta de los Loros.

To je uvala sjeverno od poluotoka Valdez.

Savr�eno je mogu�e da su ovdje do�li podmornicom,

iskrcali Hitlera i potopili podmornicu dalje od obale.

Hajde da istra�imo. Vidjet �emo �ta �emo otkriti.

Istra�it �emo iz zraka. Treba nam dron.

Treba nam dron za izvi�anje.

Fotografirat �e obalu.

Mo�da �e nas ti podaci dovesti bli�e dokazu

da je Hitler stigao podmornicom u Caletu de los Loros.

To je pravo mjesto. Poslat �emo dron. -Hajde.

CALETA DE LOS LOROS

Ovdje su nas doveli dokumenti FBI.

Ako na�emo opipljiv dokaz, potvrdit �emo teoriju

da je Hitler do�ao ovdje.

Tim �e upravljati najsuvremenijim dronom

koji pravi desetine tisu�a fotografija visoke rezolucije.

Po zavr�enom letu kompjuter �e slike spojiti

i dati precizan 3D model podru�ja.

Ovaj dio obale je veoma upe�atljiv.

Za�ti�en je od lo�eg vremena, vjetrova i velikih valova.

Ovo je savr�eno mjesto da podmornica izroni.

Mogli su da bace sidro

i svog putnika prebace na obalu �amcem.

Da vidimo �ta imamo.

Ove uvale bi bile idealne.

Pristupa�ne su i zaklonjene od pogleda.

Primje�ujem nekoliko anomalija.

�ta je ovo?

Ovo moram da provjerim.

Savr�en crni krug, izgleda kao rupa u sred ni�ega.

Vrlo, vrlo zanimljivo. Ovo �u morati da ispitam.

�ovje�e! Mislim da ovdje ne�eg ima.

Sveca mu!

Stani, stani!

Na�li smo bunar u sred pustare.

Nema nikakvog smisla. Ovo je nevjerovatno.

Gledat �e te u Lovu na Hitlera...

Zaustavi. �ta je ovo?

Ovdje ne�eg ima. -Sigurni ste? -Potpuno.

Adolf Hitler je navodno pobjegao prije 70 godina.

Ja sam mu za petama. -Na�imo podmornicu.

Ako ovdje ne�ega ima mi �emo ga na�i.

Idemo zajedno. Pusti.

Ne�to smo na�li... -Da! Ovo je djelo ljudskih ruku.

Nema �anse! Je li to svastika?

Nemogu�e!