All language subtitles for Autobiografia lui Nicolae Ceausescu (2010)

af Afrikaans
ak Akan
sq Albanian
am Amharic
ar Arabic
hy Armenian
az Azerbaijani
eu Basque
be Belarusian
bem Bemba
bn Bengali
bh Bihari
bs Bosnian
br Breton
bg Bulgarian
km Cambodian
ca Catalan
ceb Cebuano
chr Cherokee
ny Chichewa
zh-CN Chinese (Simplified)
zh-TW Chinese (Traditional)
co Corsican
hr Croatian
da Danish
en English Download
eo Esperanto
et Estonian
ee Ewe
fo Faroese
tl Filipino
fi Finnish
fr French Download
fy Frisian
gaa Ga
gl Galician
ka Georgian
de German
el Greek
gn Guarani
gu Gujarati
ht Haitian Creole
ha Hausa
haw Hawaiian
iw Hebrew
hi Hindi
hmn Hmong
hu Hungarian
is Icelandic
ig Igbo
id Indonesian
ia Interlingua
ga Irish
it Italian
ja Japanese
jw Javanese
kn Kannada
kk Kazakh
rw Kinyarwanda
rn Kirundi
kg Kongo
ko Korean
kri Krio (Sierra Leone)
ku Kurdish
ckb Kurdish (Soranî)
ky Kyrgyz
lo Laothian
la Latin
lv Latvian
ln Lingala
lt Lithuanian
loz Lozi
lg Luganda
ach Luo
lb Luxembourgish
mk Macedonian
mg Malagasy
ms Malay
ml Malayalam
mt Maltese
mi Maori
mr Marathi
mfe Mauritian Creole
mo Moldavian
mn Mongolian
my Myanmar (Burmese)
sr-ME Montenegrin
ne Nepali
pcm Nigerian Pidgin
nso Northern Sotho
no Norwegian
nn Norwegian (Nynorsk)
oc Occitan
or Oriya
om Oromo
ps Pashto
fa Persian
pl Polish
pt-BR Portuguese (Brazil) Download
pt Portuguese (Portugal)
pa Punjabi
qu Quechua
ro Romanian
rm Romansh
nyn Runyakitara
ru Russian
sm Samoan
gd Scots Gaelic
sr Serbian
sh Serbo-Croatian
st Sesotho
tn Setswana
crs Seychellois Creole
sn Shona
sd Sindhi
si Sinhalese
sk Slovak
sl Slovenian
so Somali
es Spanish
es-419 Spanish (Latin American)
su Sundanese
sw Swahili
sv Swedish
tg Tajik
ta Tamil
tt Tatar
te Telugu
th Thai
ti Tigrinya
to Tonga
lua Tshiluba
tum Tumbuka
tr Turkish Download
tk Turkmen
tw Twi
ug Uighur
uk Ukrainian
ur Urdu
uz Uzbek
vi Vietnamese
cy Welsh
wo Wolof
xh Xhosa
yi Yiddish
yo Yoruba
zu Zulu

Original subtitles

-= www.SubtitleDB.org =-

Jeste li �uli?

Jeste li �uli optu�be protiv vas?

Odgovara�u jedino pred Velikom narodnom skup�tinom.

Kakva god da je ova va�a maskarada, ne dozvoljavam...

Va�a maskarada je trajala 25 godina.

Ono va�e je bila maskarada, doveli ste zemlju do ivice propasti.

Ne pristajem na ovo. Ne priznajem ovaj sud.

Sve ovde izre�eno je fal�... - Fal�? - Provokacija...

Jeste "fal�"! Na�e vo�e su bile fal�!

Imamo 3,5 milona stanova.

Deset hiljada fabrika.

"Nisam kriv po ovoj optu�nici." - Ne! Nisam to rekao!

Nisam dao nikakvu izjavu! - "Nisam kriv po ovoj optu�nici."

Nema izjave. Nismo ni�ta rekli!

Niste. Tako �emo i zapisati.

Bez izjave!

Ne�u dati nikakvu... Ne�u vi�e ni re�i izgovoriti.

Osim pred Narodnom skup�tinom!

U redu, "Nisam kriv po ovoj optu�nici."

Molim vas, tako napi�ite. - Mogu da ka�u �to god �ele.

Ni�ta ne�u re�i. - Da.

Situacija nam je poznata.

Zemlja je u katastrofalnoj situaciji, i nismo jedini koji tako misle.

Svakom po�tenom gra�aninu je...

ve� prekipelo...

do 22. decembra 1998.

Ko je odobrio genocid u Temi�varu?

Georgi Georgiju De�...

...iz Narodne Republike Rumunije.

Drug Nikolae �au�esku ima re�.

�uva�emo uspomenu na tebe, dragi dru�e Georgiju.

Ti si oja�ao jedinstvo i snagu Partije,

okupljaju�i narod oko Partije i Centralnog komiteta.

Mi �emo utrostru�iti napore

i samopregorno �emo raditi

na nepokolebljivom ostvarivanju generalne linije na�e Partije.

Posveti�emo svoje �ivote sre�i naroda

podi�u�i na�u domovinu do najvi�ih vrhova socijalizma i komunizma.

Bori�emo se sa jo� ve�om odlu�no��u za trijumf mira,

prijateljstvo me�u narodima,

i jedinstvo me�u komunisti�kim pokretima i radnicima �irom sveta.

Zbogom, voljeni dru�e i prijatelju.

ZAHVALJUJEMO SE PARTIJI IZ DUBINE NA�IH SRCA

ZA NA�E SRE�NO DETINJSTVO

�IVEO 1. MAJ

U cilju velikog progresa

radi�emo u ime 4. kongresa!

Slavni Centralni komitet,

ponos i dika na�eg grada!

U ime Centralnog komiteta

saop�tavam Kongresu slede�e:

Radni�ka partija Rumunije

ubudu�e �e se zvati Komunisti�ka partija Rumunije.

Teku�i kongres �e biti numerisan

kao 9. kongres Komunisti�ka partija Rumunije.

Ima li druga�ijih mi�ljenja od ovog predloga, drugovi?

Nema. Da glasamo, onda.

Ko je za to da se ime na�e Partije promeni

u Komunisti�ka partija Rumunije, neka digne ruku.

Hvala. Da li je neko protiv? Ima li uzdr�anih?

Kongres je jednoglasno odlu�io

da se promeni ime Radni�ke partije Rumunije

u Komunisti�ka partija Rumunije!

SLAVA KOMUNISTI�KOJ PARTIJI RUMUNIJE

Na� narod,

koji slobodan i u potpunosti upravlja svojom sudbinom,

svesno gradi svoju istoriju,

posveti�e svoju snagu i mogu�nosti

velikom cilju

ispunjenja programa koji je usvojen na 9. kongresu na�e Partije,

dalje ubrzavaju�i

stremljenje na�e zemlje

ka svetlom nebu komunizma.

Drugovi delegati, Velika narodna skup�tina

ispunjavaju�i ovom sednicom svoju ulogu Ustavotvorne skup�tine,

ima istorijsku misiju usvajanja osnovnog zakona na�e zemlje:

Ustava Socijalisti�ke Republike Rumunije.

Osvr�u�i se na sada�nju etapu razvoja na�eg dru�tva,

nacrt Ustava

koji je podnet Velikoj Narodnoj skup�tini

posve�en je revolucionarnom pomaku

rumunskog naroda od oslobo�enja pre 21 godine,

i kona�noj pobedi socijalizma u Rumuniji!

# U svemu lepom, ja vidim samo tebe

# Kad si sa mnom Ti sre�i daje� ime

# U svakoj pesmi koja je Ikada procvala i donela plod

# I u svemu oko mene

# U �ilibaru zore koja se ra�a

# I u ve�ernjem safiru

# Du�o, ti si sve �to vidim

# Vreme je povuklo u svoj divni ples

# �ao mi je �to nemam devet �ivota

# Ali i da ih nekim �udom imam

# Znam da ne bih mogao da te zaboravim

# Jer u svemu lepom ja vidim samo tebe...

�elim vam sve najbolje u Novoj 1966. godini!

Evropa je kontinent

gde su po�ela dva svetska rata

koja su pogodila svet u prvoj polovini ovog stole�a.

Zbog toga je od najve�e va�nosti

obezbediti evropsku bezbednost.

Nedavni sastanak u Bukure�tu

Politi�kog savetodavnog komiteta

�lanica Var�avskog pakta

ocenio je, na osnovu detaljne analize

postoje�e situacije na na�em kontinentu,

da su se stekli uslovi da se preduzme druga�iji pristup

problemu evropske bezbednosti.

Isti�u�i neophodnost prihvatanja

istorijske realnosti na na�em kontinentu,

proiza�le uz Drugog svetskog rata

i postojanje dve nema�ke dr�ave,

socijalisti�ke zemlje podvla�e

da okvir evropske bezbednosti

mora da uklju�i i nema�ko pitanje,

uklju�uju�i i pitanje ponovnog ujedinjenja Nema�ke.

Bukure�tanska deklaracija

tako�e predvi�a niz mera

koje treba da smanje vojne tenzije u Evropi

me�u kojima i ukidanje agresivnog NATO bloka,

kao i Var�avskog ugovora.

Povla�enjem ameri�ke vojske

i drugih neevropskih trupa na na�em kontinentu,

i svih stranih trupa

unutar dr�avnih granica.

DAN �ETVE 1966.

POGODITE MEDVEDA

# Ovo je ljubav,

# Prvi put pevam o njoj

# I nikad je ne�u zaboraviti

# Ne ne ne ne

# Danas sam sre�na

# Danas sam zaljubljena

# I nikad to zaboraviti ne�u

# Ne ne ne ne

# Ljubav do�e kad joj se najmanje nada�

# Sna�no te pogodi u srce

# I ose�a� kao da �e ti srce buknuti u plamenu

# Od �e�nje koja te obuzme...

VOLJENE VO�E PARTIJE, DOBRODO�LI U BUKURE�T

Jesi li ti kralj Mir�ea? - Jesam!

Zahtevam da se pokori�,

ili �u sve va�e zlato pretvoriti u ilova�u.

Makar do�li u osvajanje, i �ta god nameravate da u�inite,

ja vam nudim svoju miroljubivu dobrodo�licu.

Vojnici, sudbina ove bitke donela nam je pobedu,

rumunska pravda je krunisana, mo�emo je s ponosom nositi!

�IVELA KPR!

�IVELA KOMUNISTI�KA PARTIJA RUMUNIJE

�IVELA KOMUNISTI�KA PARTIJA RUMUNIJE

Gospodine predsedni�e, uvereni smo

da va�a poseta Rumuniji

predstavlja kamen temeljac

u razvoju budu�e rumunsko-francuske saradnje.

Na kontinentu uglavnom naseljenom romanskim,

germanskim i slovenskim narodima,

mi Francuzi smo od samog po�etka

bili za�titnici Zapada, a vi ste "la Romania"!

�to je najva�nije,

Rumuni i Francuzi,

mi �elimo da budemo svoji,

to jest, kao �to re�e Eminesku,

mi �elimo nacionalne dr�ave,

a ne kosmopolitske.

Generalni sekretar Komunisti�ke partije �ehoslova�ke ima re�.

Drug Aleksandar Dub�ek.

Predstavnici Socijalisti�ke Republike Rumunije

i Socijalisti�ke Republike �ehoslova�ke

potpisali su sporazum o prijateljstvu i uzajamnoj pomo�i.

Ka�u da je prijateljstvo stvar srca.

Verujem da ni na koji na�in ne umanjujem ovo najhumanije ose�anje

ako dodam da je, tako�e, i stvar mudrosti,

a kada se to ti�e odnosa me�u narodima,

onda je i stvar velike odgovornosti.

Molimo vas da prenesete rumunskom narodu

na�u najiskreniju zahvalnost na prijateljstvu,

simpatijama i me�unarodnoj podr�ci koju nam pru�ate.

Mi �emo to srda�no uzvratiti.

�elim jo� jednom

da vam se zahvalim na dobrodo�lici

i cve�u koje sam primio.

Drug Nikolae �au�esku ima re�.

Dragi drugovi i prijatelji,

kao �to dobro znate, rumunski narod je pozdravio,

od po�etka, s punim razumevanjem

i simpatijama, opse�ne aktivnosti

radnog naroda �ehoslova�ke,

pod vo�stvom Komunisti�ke partije,

na novom putu uobli�enom na Januarskom plenumu.

Moja uverenja su osna�ena na�im sastankom...

va�im nasmejanim pogledima,

va�om toplom dobrodo�licom

Prvom sekretaru Centralnog komiteta partije,

koji �vrsto vodi svoj narod

ka ispunjenju programa Partije.

�elimo vam svaki uspeh

u va�im naporima ka multilateralnom razvoju

socijalisti�ke �ehoslova�ke

i koristimo ovu priliku da vas uverimo

u bratsku solidarnost i podr�ku

rumunskih komunista i celog rumunskog naroda.

PRIJATELJ SE U NEVOLJI POZNAJE

Molim vas, govorite sporo zbog prevo�enja.

Izvolite.

Kako predvi�ate i kako vi vidite

ideolo�ku saradnju me�u komunisti�kim partijama,

i �ta Komunisti�ka partija Rumunije

smatra neophodnim da bi se marksisti�ka filozofija

u hodu prilagodila okolnostima atomskog doba?

Saradnja me�u komunisti�kim partijama

mora po�eti od nau�nih saznanja

koja se odnose na razvoj ljudskog dru�tva,

od analize socijalisti�kog �ivota

kroz prizmu dijalekti�kog i istorijskog materijalizma,

koji je temelj marksisti�ko-lenjinisti�ke filozofije.

Verujem da sam ovim odgovorio

i na pitanje �ta treba u�initi u budu�nosti.

Imam dva pitanja za druga �au�eskua,

i jedno za druga Maneskua.

Koja je razlika izme�u Bukure�tanske deklaracije o evropskoj bezbednosti

i Deklaracije iz Karlovih Vari?

Imate obe, pa ih pro�itajte i izvucite svoje zaklju�ke.

Gledaju�i kako su Socijalisti�ka Republika Rumunija

i Komunisti�ka partija Rumunije

jedina dr�ava i partija

u dobrim odnosima sa svim zemljama i partijama,

uklju�uju�i i Komunisti�ku partiju Kine, bez ikakvih razmimoila�enja,

pitanje je, kako Komunisti�ka partija Rumunije mo�e...

�ta �ini i kako to uspeva?

Tu nema tajne, znate.

Komunisti�ka partija Rumunije polazi od premise

da me�u komunistima mora da bude saradnje,

da jedna partija ne sme da se me�a u poslove druge partije,

a tamo gde na�a stanovi�ta divergiraju,

problemi se moraju prodiskutovati u duhu drugarstva,

zajedni�kom akcijom,

�to �e nas dovesti do zajedni�kih zaklju�aka.

Pitanje za druga Maneskua,

kao predstavnika socijalisti�kih zemalja u Ujedinjenim nacijama...

Kakva je situacija sa socijalisti�kim zemljama

i �ta o�ekujete od njihovih aktivnosti u okviru UN?

Kao prvo, ne volim da teoreti�em

o polo�aju koji imam u toj organizaciji.

Me�utim, samo da znate,

priznajem da bih voleo da ste ovo pitanje

uputili �efu na�e delegacije.

Ipak, po�to imam odobrenje da odgovorim,

moram re�i da je polo�aj socijalisti�kih zemalja

u Ujedinjenim nacijama dobar,

i da je, generalno, socijalizam

potvrdio svoj kapacitet da neizostavno u�estvuje

u razmatranju i re�avanju, pod opravdanim okolnostima,

svakog me�unarodnog problema.

U sredu je sovjetski list

Krasnaja Zvezda,

objavio �lanak poljskog generala,

Baranovskog,

koji izra�ava svoju zabrinutost

zbog konsolidacije antisocijalisti�kih snaga u �ehoslova�koj,

i nudi svoju podr�ku

�ehoslova�koj partiji, narodu i vladi.

U novinarskim krugovima, ovo stanovi�te vidimo

kao nameru ili �elju

da se izvr�i vojna intervencija u �ehoslova�koj.

Zar ne bi bolje bilo da se razjasni u okviru Var�avskog ugovora,

kada je ta�no potrebno

pru�iti vojnu pomo� drugoj zemlji?

Ugovor je vrlo jasan po tom pitanju.

Nema potrebe za dodatnim poja�njenjima.

On je stvoren da obezbedi podr�ku od spolja�njeg napada

neke imperijalisti�ke zemlje na neku zemlju �lanicu Ugovora.

Invazija pet socijalisti�kih zemalja na �ehoslova�ku

velika je gre�ka

i ozbiljna je pretnja

miru u Evropi

i sudbini socijalizma u svetu.

MI SMO UZ NAROD �EHOSLOVA�KE

Nema opravdanja

i nema razloga da se prihvati,

ni jednog trenutka,

�ak ni pomisao

o vojnoj intervenciji

zbog unutra�njih stvari na srodnu socijalisti�ku dr�avu.

Stvar

izbora

puta izgradnje socijalizma

izbor je svake partije,

svake dr�ave, svakog naroda.

Niko

ne sme da zahteva,

da savetuje,

da usmerava

na�in na koji se gradi socijalizam.

Moramo, odsad pa doveka,

prekinuti sa me�anjem

u stvari drugih dr�ava, drugih partija!

Ka�u da se opasnost od kontrarevolucije

nadvila nad �ehoslova�kom.

Sutra �e, verovatno, prona�i ljude

koji �e tvrditi da je i na� skup

pokazao kontrarevolucionarne tendencije.

Moramo odgovoriti jednom za svagda,

da rumunski narod

nikome ne�e dopustiti

da kro�i u na�u zemlju!

�au�esku, �au�esku...

Dobro!

�ivelo rumunsko-ameri�ko prijateljstvo!

FABRIKA AUTOMOBILA

SELO NACIONALNI PRVAK 1969.

MI �TITIMO �IVOTINJE I RIBE

ONI PRIPADAJU NARODU

�IVEO 23. AVGUST

DAN OSLOBO�ENJA NA�E ZEMLJE OD FA�ISTI�KE OKUPACIJE

# Ne pla�i, du�o

# Zaboravi sve

# Ne pla�i, du�o

# Ne vredi plakati

# Zapamti, u �ivotu

# Osmeh �e oterati suze

# Zaboravi svoj bol

# Ne budi tu�an

# Ne pla�i, du�o...

DOBRODO�LI

Mere koje smo preduzeli

na polju ideologije,

kulture i obrazovanja,

sigurno �e biti putokaz

u premo��avanju praznina u toj oblasti,

u pobolj�anju ideolo�kih aktivnosti

koje treba da doprinesu

transformaciji komunisti�ke svesti

u ogromnu revolucionarnu snagu na�eg dru�tva.

Pozori�te pripada narodu, isto kao i uzorane njive i fabrike.

Plodove mo�e da bere samo ve�ina koja ih �eli,

plodovi treba da odgovaraju ukusu i potrebama ve�ine,

a ne nepredvidivom ukusu i kapricu

pozori�ta i manjine.

Socijalisti�ki teatar mo�e biti jedino teatar socijalisti�kog dru�tva,

sveta samo jedne vere,

samo jedne otad�bine,

jednog ideala lepote, dobrote i istine,

komunisti�kog ideala.

To je jasno i glasno objasnio

drug �au�esku u govoru od 9. juna.

To ka�u Partija i dr�ava preko njega.

U poslednje vreme su, mo�da,

oni koji rade istra�ivanja

postali suvi�e zatvoreni u svojim laboratorijama i kancelarijama,

oni �itaju mnogo, i previ�e,

ali su ipak, odvojeni od svakodnevnog �ivota,

postali sterilni.

Neodlo�no je, onda,

da bi se do�lo do nau�nih informacija,

dodati duboko razumevanje,

da mi doprinosimo, kroz na�e aktivnosti,

konstruktivnom radu,

prakti�nom radu.

To je jedan od glavnih zahteva.

Uveren sam da je za nas pisce imperativ

da radimo ono �to se tra�i da radimo,

sa ube�enjem i hrabro,

i iznad svega, otvoreni prema istini

koja mora da obitava u svakom progresivnom delu.

U bliskoj budu�nosti,

u transportnim i proizvodnim preduze�ima,

u na�im dr�avnim poljoprivrednim preduze�ima

za mehanizaciju poljoprivrede,

kao i u istra�iva�kim i razvojnim institutima,

�elimo da imamo specijalizovane odbore

i komisije

pridodate

Radni�kim savetima,

tako�e pod upravom

partijskih struktura u okviru tih organizacija.

Tako �emo imati radni�ke kontrolne odbore,

komisije za organizaciju proizvodnje i rada,

komisije za �tednju

i proizvodno poslovodstvo,

komisije za mehanizaciju i automatizaciju proizvodnje,

komisije za kontrolu kvaliteta,

i u organizacijama uklju�enim u izvoz,

komisije za izvoz i u uvoz.

Tako�e, u organizacijama koje imaju

razvojne i investicione planove,

komisije za razvojna i investiciona pitanja.

Radni�ki komiteti i saveti �e,

u punoj saglasnosti sa lokalnim partijskim strukturama,

organizovati, po potrebi, i druge komisije.

To bismo trebali da postignemo tim takozvanim kombajnima.

Oni bi trebalo da �anju...

Materijal bi bio �istiji u kontaktu sa zemljom...

Trebalo bi da imamo dve varijante, i obe treba iza da pakuju bale.

To bi nam mnogo pomoglo, dru�e generalni sekretare,

mogli bismo da sejemo, dok �anjemo kukuruz. - Naravno.

Dakle, mogli bismo da koristimo ovu vrstu idealne ma�ine.

To mo�e da se uradi, samo nam treba malo vremena da razmislimo.

Treba to da razmotrimo u duhu ekonomije.

Po meni, nije nemogu�e. - Naravno!

Za izbor predsednika na�e Republike,

prvog predsednika

Socijalisti�ke Republike Rumunije

predla�em Velikoj narodnoj skup�tini,

ispred Centralnog komiteta Komunisti�ke partije Rumunije

i Nacionalnog saveta Fronta socijalisti�kog jedinstva

kandidaturu �oveka

koji je toliko mnogo dao svojoj zemlji i narodu,

ljudskoj civilizaciji i miru,

generalnog sekretara na�e Partije, druga Nikolaja �au�eskua.

U ovom sve�anom trenutku va�e inauguracije

na visoki polo�aj

predsednika Socijalisti�ke Republike Rumunije

i vrhovnog komandanta oru�anih snaga,

u ime Velike narodne skup�tine

molim vas, primite ovaj simbol dostojanstva i ugleda

dr�avne vlasti,

suverene vlasti rumunskog naroda,

i njegove volje da razvija slobodu i nezavisnost

na putu socijalizma i komunizma.

Dru�e predsedni�e, pozivam vas da polo�ite zakletvu u skladu sa Ustavom.

Narod Sjedinjenih Dr�ava

je po�astvovan �to mo�e da ugosti

velikog lidera jedne velike zemlje.

Veliko mi je zadovoljstvo da, kao predsednik,

imam priliku da se konsultujem

sa nacionalnim i me�unarodnim liderom

kakav je na� dana�nji gost.

Njegov uticaj kao rumunskog vo�e

�irom me�unarodne zajednice

je izuzetan.

Preuzeto sa www.titlovi.com

-= www.SubtitleDB.org =-

Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.