All language subtitles for One.Strange.Rock.S01E07.Terraform.720p.HDTV.x264-DHD

Sigurno da smo
sretni sa planetom Zemljom.

Plavo nebo,
talasasta brda, voda svugdje.

Mislim, ovo mjesto je divno.

Ali na� dom
nije iza�ao kao gotov iz kutije.

Zemlja je trebala puno dorade,

i trebalo je puno rada
da se izgradi ovaj raj.

Skoro �etiri
milijarde godina renoviranja.

Neke male, neke velike,

da u�inimo ovu ku�u domom.

Kada odete sa planete,

shvatite da je
�ivot onaj koji dr�i �eki�.

Osam astronauta sa preko
1.000 dana provedenih u svemiru

nam mo�e re�i
kako im je to "biti gore"

pomoglo da istinski razumiju
ono �to se de�ava ovdje dole.

Stvorenja na Zemlji ne
samo da �ive i umiru.

Oni u stvari
mijenjaju svijet oko njih.

Raznolikost �ivota se
mo�e vidjeti svugdje,

od koralnih grebenova
do planinskih vrhova.

Boje �ivota sijaju.

Mo�ete osjetiti �ivot koji je tamo

dok ga posmatrate iznad.

Kada pogledate na planetu, shvatite
da ju je �ivot formirao na taj na�in.

Zemlja, nebo, rijeke, stijene,

sve je oblikovano �ivotom.

Ali �ivot ne stvara samo.

On tako�e ima mo� da uni�ti.

Tako da ova pri�a nije
samo �udna, strahovita je.

TERAFORMIRANJE

Njujork siti.

Dom za skoro devet miliona ljudi,

i ovog �ovjeka.

Astronaut Majk Masimino.

Preko puta mosta u 59.-oj, gdje je to?
-Kvins.

Da, ali kako se zove?
Koji dio Kvinsa je to?

Long Ajland siti.
-Na to sam mislio.

Da, Long Ajland siti je
preko puta te ulice.

Gdje si prvobitno �ivio?
-Prvobitno sam do�ao iz Njujorka,

i onda sam �ivio u
Hjustonu, Teksas, 22 godine.

Imao sam �est godina kada je
Apolo 11 sletio na Mjesec.

Orao, imamo te sad.
Dobro izgleda. Prijem.

Nastavite sa spu�tanjem.

U redu, motori su uga�eni.
-Orao, razumili smo. -Orao je sletio.

Vjerovatno kad sam imao 8 ili 9,
shvatio

sam da nisam neustra�ivi test pilot

kao Nil Amstrong.
Bio sam pomalo pla�ljivo dijete.

Nisam volio visine. Jo� ne
volim visine. Nisam volio i�i brzo.

Pa sam smatrao da ovo mo�da
nije najbolji posao za mene.

Ali njujor�ani
se ne predaju tako lako.

Nakon godina napornog treninga,

Majk je stigao u svemir.

Tamo gore su se
njegovi strahovi istopili.

U redu. Izgleda dobro.
-Izlazim vani.

Majk, dobar si.

Moja druga �etnja,
stvari su i�le dosta dobro,

i imao sam nekoliko trenutaka.

Gledao sam planetu i...

Ovo je nevjerovatno.

Po�eo sam biti pomalo emocionalan.

I samo �ista ljepota toga,

i po�eo sam da pla�em,
osjetio sam suze koje struje,

i pomislio sam, "Ovakav je
sigurno pogled iz raja".

Da mo�ete oti�i u raj i
pogledati na planetu,

mora da je ovakav pogled iz raja.

Onda sam pomislio, "Ne, nije tako.

Jo� je ljep�e od toga.

Raj mora ovako izgledati'.

Osje�ao sam se kao da gledam u raj.

Zemlja je vrsta Rajskog vrta,

ali da je Majk bio u orbiti nekada,

on ne bi gledao u raj.

Gledao bi pravo u pakao.

Sva ta vatra i sumpor
su imali svoju ulogu.

Unutar na�e planete
je istopljena stijena,

koja se mu�ka i okre�e.

To zna�i da se sve na
povr�ini pomjera i klizi.

Zemljino vatreno srce
pokre�e neke velike promjene.

To su neke dobre vijesti

za eksperta za dinosauruse
Omara Medinu Ramireza.

Nema potrebe da
kopa dole u prljav�tinu,

samo se treba uspraviti i pogledati.

40 cm, ovo su otisci
Tiranosaurusa, nema sumnje.

Da, Tiranosaurus.

Nije te�ko zamisliti
ove velike dinosauruse.

Kal Ork je jednom bio
slatkovodno jezero.

Vidite tu ogromnu silu koja je jednom
horizontalno tlo okrenula vertikalno.

Snaga planete mo�e uzeti dno jezera

i okrenuti ga u liticu.

Ali ove formacije stijena i
�itav kontinent na kojima su

mo�da ne bi ni bilo ovdje

bez vrlo �udnog oblika �ivota.

Dijelom alge, dijelom gljive,

rastu u najte�im uslovima,

i izvor su hrane

za irvase Djeda Mraza.

Premje�tamo irvase dvaput godi�nje.

Premje�tamo ih jer oni treba da jedu.

Irvasi nam daju sve �to
nam treba da pre�ivimo.

To je veoma te�ak posao i
na kraju jedva spavate.

Irvasi jedu li�ajeve.

Namiri�u ih kroz snijeg.

Li�ajevi su vrlo dragocjeni za mene,
dragocjeniji od zlata ili srebra.

Da nemamo li�ajeve,

onda ne bi ovdje
imali irvase ili mene!

Li�ajevi su prili�no kul forma �ivota.

Postoje skoro
svugdje na povr�ini Zemlje.

Oko 8 % na�e planete je
pokriveno sa ovom stvari,

a oni mogu promijeniti
formacije, formacije stijena,

samo svojim prisustvom.

Dok li�ajevi rastu,
njihova gljivi�na vlakna

fizi�ki razbijaju stijene.

Koliko god �udno da zvu�i,

ovaj proces �e na kraju
pomo�i stvaranju novog zemlji�ta.

Kroz hiljade godina,

li�ajevi i ostali oblici
zemaljskog �ivota su lomili stijene.

Ovo stvara ogromnu
koli�inu mikroskopskih �estica.

Kada neke od ovih �estica
budu odnesene u okeane,

one ve�u sa sebe vodu.

Tokom vremena, ova zarobljena
voda prodire dublje unutar Zemlje,

gdje poma�e da se stijene
magme tope i da lak�e teku.

Na kraju, ovo vodi do
vi�e vulkanskih erupcija

nazad na povr�ini.

Ali nevjerovatno je
kako sva ova lava

zna�i da se formira novo
zemlji�te �to ina�e ne bi bilo mogu�e.

�ivot poma�e da se stvori zemlji�te.

Pretpostavka je, bez �ivota

Zemlja ne bi
imala sedam kontinenata.

Bilo bi dovoljno zemlje samo za jedan

koji bi plovio u sred
jako velikog okeana.

�ivot je pomogao da se
stvori zemlja po kojoj hodamo.

Ali to nije bilo preko no�i.

Kada ste u svemiru, imate
druga�ije poimanje o vremenu,

u pore�enju sa
onim koje imamo na Zemlji.

Ono �to vidite su promjene na Zemlji

koje su se odvijale ponekad
milionima godina, ili �ak du�e.

Mislim da je �ivot,
u kojoj god formi je,

bez obzira je li jednostavna
forma kao li�aj ili �ivotinja

ili jo� komplikovanije
forme kao �to smo mi,

koju god da �ivotnu formu uzme,

da �e promijeniti na�u planetu.

Mo�e samo potrajati
neko vrijeme da to uradi.

Iz perspektive svemirske stanice,

iznenada mo�ete vidjeti
�itavu istoriju svijeta.

To mijenja na�
fundamentalni osje�aj vremena.

Va�u osnovnu
percepciju o starosti svijeta,

i �ak iako sam znao da je
svijet star 4,5 milijarde godina,

nikad nisam
osje�ao �ta to zna�i.

�ivotu je trebalo miljarde godine
da pretvori neplodnu stijenu

u svijet koji poznajemo.

Ali stvari nisu i�le
samo sve bolje i bolje,

ponekad bi krenule pogre�no.

Pogre�no,
kao skoro-kraj-svijeta-pogre�no.

Ja sam lud za tropskih ostrvima.

Odmah sa aviona idem na pla�u.

Kul morski povjetarac i
pijesak izme�u prstiju.

Ali upitajte se ovo:

sav taj pijesak tamo dole?

Ve�ina dolazi sa pogre�ne strane ribe.

Idemo prema koralnom grebenu.

Spustit �emo se pet metara,

i istra�it �emo tamo.

Na�i �ete papagajke na
grebenovima kroz tropski pojas.

Vidite ih aktivne na grebenovima,

kako se stalno hrane tvrdim koralima.

Nevjerovatna stvar je da mo�ete
�uti ovo drobljenje, �um krckanja.

to vam daje osje�aj �ivota na grebenu.

Nakon �to papagajke pojedu koral,

one ga izlu�uju kao pijesak.

Tokom jedne godine,

jedna riba pojede dovoljno korala

da izbaci tonu pijeska, bukvalno.

Ima u�asno puno riba ovdje.

Isti pje��ani materijal

koji nalazite u papagajkama

mo�e se na�i i na samim ostrvima.

Na nekim ostrvima,

pijesak iz papagajki �ini
oko 70% ukupnog pijeska.

Papagajke su apsolutno klju�ne

u izgradnji ovih ostrva.

Ali �ivot nije zavr�io.

Ribe formiraju svije�e pla�e,

a onda jo� �ivota sti�e.

I odmah,

instant rajsko ostrvo.

Dok letite iznad,
vidite male plave prstenove

u vodi ispod vas.

Tu je duboko
plavetnilo okeana oko njih,

i onda sve razne nijanse
plavog koje su mogu�e

dok voda postaje sve pli�a i pli�a.

Ono �to je intrigantno
misliti je da su �ivi organizmi

dole kreirali tako lijepu vizuru

koja je vidljiva i iz svemira.

Nekako je nevjerovatno
�ta mala stvorenja mogu.

Da grupa malih riba
mo�e izgraditi ostrvo

samo obavljaju�i
njihovu dnevnu rutinu.

To je prili�an uticaj.

Papagajke nisu zaposlene
na razvoju morskih odmarali�ta.

Mislim, one samo grickaju.

Ova ostrva su tu
samo sretnim slu�ajem.

Ali sretni slu�ajevi �ivota
ne zavr�e uvijek tako dobro.

Prije tri milijarde godina,

bakterija u okeanima rane Zemlje

je proizvela nusproizvod - kiseonik,

koji je transformisao na� svijet.

Ali kada je ovaj slu�ajno
proizvedeni gas ispunio atmosferu,

smanjio je nivoe metana
koji je dizao temperaturu,

i ohladio je planetu.

Zemlja se po�ela smrzavati,

od polova pa sve do ekvatora.

Smrznula se kao
velika snje�na grudva.

Stvari nisu izgledale dobro
za nas milijardama godina,

ali zahvaljuju�i planetinoj vodi,

posre�ilo nam se.

Led je plovio po vodi,

a ispod njega je
bila neka vrsta uto�i�ta.

�ivot se uspio odr�ati
tamo dole, ispod leda,

milionima godina

dok na kraju vulkani na
planeti nisu spasili stvar.

Mislimo da kada su oni
po�eli izbacivati ugljen dioksid,

planeta je po�ela da se zagrijava.

Led se otopio,
a �ivot na Zemlji je zbilja poletio.

�ivot je umalo ubio sebe

kada je po�eo
petljati sa atmosferom.

Ali je pre�ivio

i pustio svoje korijenje na tlu.

Bi�a koja su se pojavila,

�udna i predivna i nova,

pomogla su da se
izgradi na� moderni svijet.

Ali ne na na�in na
koji bi mo�da o�ekivali.

Oni ne hodaju, ne mogu vidjeti,

jedva da se mogu micati,

ali biljke su
skoro nezaustavljive.

Dajte im dovoljno vremena i one
su kona�ni transformatori Zemlje.

Ni�ta nije trajno,

ni ljudi, ni zemlji�te, ni hram.

Graditelji hrama su bili veoma mo�ni,

ali priroda je jo� mo�nija.

Sve ovo korijenje
raste okolo ili �ak kroz stijene.

Ono mijenja i uni�tava stijenu.

Korijenje prodire kroz
stijenu kao usporeni kopa�i.

Ali oni ne samo da uni�tavaju.

Te biljke?

One oblikuju kretanje rijeke.

Biljke imaju veliki uticaj na Zemlju.

Dok biljke rastu, njihovo
korijenje se �iri i prepli�e.

Poma�e da se zemlji�ta dr�i
zajedno, kao vrsta �ivog ljepila.

Korijenje biljki
�ini korita rijeka �vr��im,

pa umjesto da se �iri izvan,

biljke uzrokuju
da se rijeke produbljivaju,

a onda po�inju da
vijugaju i vra�aju se nazad.

Rijeke i formacije
zemlji�ta se izdvajaju.

Kao da je neko nacrtao
drve�e na povr�ini planete.

Ove vijugave rijeke su
postale klju�ni habitat

za sve vrste �ivih bi�a,

uklju�uju�i nas.

Pogledate dole na
Zemlju i vidite rijeku Nil.

Kolijevku civilizacije, Tigris-Eufrat.
Jangce rijeku u Kini.

I steknete po�tovanje prema istoriji

kada je �ovje�anstvo
postalo civilizovano.

Na�li smo neke
od na�ih najve�ih gradova

u krivinama rijeka.

Biljke poma�u da rijeke krivadaju.

Jednom kad smo se smjestili,
po�eli smo da gradimo.

Ciglu po ciglu i stijenu po stijenu.

�ivot nam je dao
savr�ene parcele za gradnju,

ali nam je dao i vi�e od toga.

Sve te stijene sa kojima smo gradili?

Neke od njih su bile �ive.

Budi veoma pa�ljiva
sa stijenama ovdje.

Nisu ba� jake.

Da.
-Gledam te.

Moj Bo�e.
-Dobar posao.

Posebno obra�am pa�nju na pejza�

sa geolo�ke ta�ke gledi�ta.

Ima� li kakvu opremu?
-Barem dobro dr�i.

O�ito, moj prvi fokus je stijena.

Ova stijena nije
napravljena od otopljene lave.

Napravljena je od ljuski i kostiju.

Slojevi i slojevi �ivota
koji su umrli i potonuli

i bili kompresovani u stijenu.

Kre�njak.

Kre�njak nije naj�vr��a stijena.
-Budi pa�ljiva.

Uvijek postoji mogu�nost da �e
stijena iznad vas pasti.

Mislim da mogu nastaviti
da se penjem preko dimnjaka,

�to je malo lak�e.
-U redu.

Kada do�ete na ovaj mali vrh

gdje niko nije bio ranije,

to je o�igledno
ne�to veoma posebno.

Dobar posao! Odli�no!
-Uspjeli smo!

Kre�njak je mekan jer
je napravljen od �koljki.

To ga �ini te�kim za penjanje,

ali lakim za rezanje i
pravljenje spomenika.

Na mjestima mo�ete
vidjeti te morske �koljke

u zidovima spomenika.

Mogu li vam pomo�i? -Kako ste?
-Odli�no. �elite kartu?

Idu�i voz za Bronksvil.
-Za Bronkskvil. U redu, Bronksvil.

Centralna stanica, mo�ete
vidjeti taj predivni kre�njak

u terminalu oblika
katedrale od koga je napravljen.

Mo�ete vidjeti
dokaze malih fosila u stijeni.

Idu�i put kada budete �ekali voz na
Centralnoj stanici pogledajte stijene,

i vidjet �ete ostatke
�ivotinja koje su

�ivjele na Zemlji prije mnogo godina.

Nije u pitanju samo
gra�evinski materijal.

Skoro sve za �ta mislimo da je
napravljeno od ljudske ruke,

je imalo pomo� u
stvaranju od drugih oblika �ivota.

Katran u cesti.

Vlakna u va�oj odje�i.

Politura u va�oj zubnoj pasti.

Sve te stvari su
napravljene od organizama

koji su umrli
milionima godina ranije.

Da nije bilo tih
praistorijskih stvorenja,

mi bi se borili da
uklju�imo i svijetlo,

a kamoli da
sagradimo svemirsku stanicu.

Napredovali smo uz
malu pomo� na�ih prijatelja.

Ali to nije glatka plovidba.

Zato jer uspjeh
nosi sopstvene probleme.

�ivot oblikuje
Zemlju milijarde godina.

Sada je na nas red.

Mo�da smo novi ovdje,

ali se promjene koje
�inimo lako primjete.

Lete�i preko
Zemlje tokom dana,

ne mo�ete vidjeti
zgrade ili kretanje ili ljude.

Izgleda skoro nepomi�no i tiho,

skoro kao slika
koju posmatrate.

Kada prolazite iznad no�u,

onda je vau, znate,
planeta izgleda �iva.

Svemir izgleda veoma
magi�no mjesto no�u.

Mo�ete vidjeti gdje ljudi �ive,
mo�ete vidjeti gdje

civilizacija postoji,
jer vidite njihova svijetla.

Ako vidite
jedan od ovih gradova,

svemir vam daje
razli�itu perspektivu o tome.

No�u, vidite obrazac svijetla i

pomislite "�ovje�anstvo"
kad to vidite.

O�igledno je ljudsko djelo,

jer vidite te ravne linije svijetla,

ili krugove gradskih svijetala,

gdje su gradovi u obliku krugova.

Pogled na planetu no�u iz svemira

dozvoljava da vidite
otisak postojanja �ovje�anstva.

Gradska svijetla po no�i,
putevi, autoputevi, domovi,

vidite sve od toga.

U�ini da se zapitate koliko
je mo�no ljudsko prisustvo.

Ra�irili smo se nadugo i na�iroko
preko ovog starog kamena,

dodaju�i �itav
novi sloj povr�ini planete.

Ali nismo sve ove
stvari napravili ni iz �ega.

Mermer iz Karere je tra�en
svugdje u svijetu. Za�to?

Zbog njegove granulacije i �vrsto�e.

Materijal iz Karere ide u
interijere i eksterijere

zgrada, ku�a, kancelarija, svega!

Franko Baratini poma�e da se izvade

neki od najljep�ih
prirodnih resursa na planeti,

ali ovo je opasan posao.

Moj otac me je nau�io da
prije svega volim planinu

ali da istovremeno dobro pazim

Mermer se kopa
ovdje od Rimskog carstva.

Radi se sa vje�tinom i ljubavlju.
Ali znate �ta?

Salon nije jedino mjesto

gdje vidite taj sjajni bijeli kamen.

Svijetli bijeli mermer u Italiji,
mo�ete to vidjeti.

Izgleda kao da postoji
snje�ni pojas u

vrijeme godine kada
nema nikakvog snijega.

Ali izgleda kao snijeg,

jer je to bijeli mermer
koji se kopa iz Zemlje.

I nije u pitanju samo mermer.

Kada letite iznad Zemlje,
vidite mnogo raznih primjera

toga kako na�a �elja za
prirodnim resursima

mijenja planetu,

i ne uvijek na dobar na�in.

Postoje mjesta na planeti,

kada letite iznad njih,

vidite te ogromne prostore zemlji�ta

gdje se rudario ugalj ili
se su rudarili minerali,

i to ostavlja mrlje
na povr�ini planete.

Jezivo je s vremena na
vrijeme vidjeti ne�to od ovoga.

O�iljci i ogrebotine
na povr�ini Zemlje

su jedna stvar,

ali �teta koju
vidimo je prava �teta.

Od svih promjena
koje �inimo Zemlji,

mislim da su promjene atmosfere

ono �to bi nas
trebalo najvi�e brinuti.

One su ono �to nas mo�e
voditi do nekih ozbiljnih problema.

Mo�ete pogledati �ta se
zbivalo u pro�losti planete

da vidite koliko lo�e mo�e krenuti.

Na�a planeta se uvijek mijenjala.

Mijenjala se tokom milijardi godina.

Mi smo samo zadnja
forma �ivota koja to �ini ovdje.

Postoji velika razlika
izme�u nekada i sada,

a mi �inimo te promjene,
ali smo svjesni onoga �to se de�ava,

i imamo mozak u na�im
glavama koji nam omogu�ava da

poku�amo razumjeti ono
�to se de�ava i kontrolisati to.

Mi transformi�emo
na�u planetu svakog dana.

Ali je vrlo mogu�e da je
mo�emo povrijediti tako mnogo

da ne mo�emo vi�e �ivjeti ovdje.

�ta ako to uradimo?

�ta �e se desiti ako
�ovje�anstvo nestane?

�ivot je stvorio
najzna�ajniju planetu

u solarnom sistemu.

Ali nema garancija

da �e ljudi uvijek
biti tu da bi to cijenili.

Stvar je u tome,
Zemlja �e se nastaviti vrtiti,

�ivot �e nastaviti da �ivi.

Astronauti kao Majk to
mogu vidjeti jasno kao dan.

Bilo je to jednom kad
sam bio na spejs �atlu,

i mi smo i�li iz tame u svijetlo.

Mogao sam osjetiti
toplotu dolaze�eg Sunca.

Kada sam pogledao Zemlju,
tamo je bila linija koja se kretala,

i misao koja mi je
pro�la kroz glavu je bila,

"Sunce �e do�i sutra."

Kosmi�ki ples na�e
planete koja ide oko Sunca

dok se istovremeno
okre�e oko sebe,

to se de�ava
milijarde godina.

To �e se de�avati jo� dugo
nakon �to nas ne bude vi�e.

Zemlja nas ne treba.

Ni �ivot.

I ako ljudi to ne �ine,
�ivot �e nastaviti da mijenja stvari.

�ak i stvari koje
smo ostavili za sobom.

Ovo je Ha�ima ostrvo i tu sam ro�en.

Minoru Kino�ita je
oti�ao odavde sa 13 godina.

Ovo je prvi put
da se vra�a nakon 50 godina.

Koja je bila?

To je ta, ovdje!

To je bila moja soba.
Ja sam ku�i!

Osje�am se tako nostalgi�no!

Kod ku�e sam, zbilja sam kod ku�e!

Da, to je definitivno ta.

Ha�ima ostrvo je nekad bilo

najgu��e naseljeno
mjesto na Zemlji.

Ljudi su dolazili
ovamo da kopaju ugalj.

Kada ga je nestalo, svi su oti�li.

Mjesto je napu�teno
prakti�no preko no�i.

40 godina kasnije, �ivot
po�inje da uzima Ha�imu nazad.

Vjerovao sam da se betonske
zgrade nikad ne�e raspasti.

Ipak sam vidio sopstvenim o�ima

da se zgrade mogu sru�iti.

Ako bi �ovje�anstvo izumrlo,

ve�ina onoga �to
smo stvorili bi se raspala.

�ivot bi ga razbio i transformisao.

Povratio bi ga i remodelirao ga.

Na�e zgrade bi se raspale,

na�e kule bi pale,

na�a svijetla bi se ugasila.

Ali bi Zemlja izdr�ala.

Ne toliko druga�ija od
one koju smo zatekli.

Velika, plava lopta

koju je �ivot pretvorio u dom.

Kako si?
Hot dog sa senfom, molim.

Mislim da se koncept
onoga �to smatram domom

mijenjao tokom godina.

U redu. Hvala mnogo. Vidimo se.

Kada sam bio mali,

moj dom je bio moj dom na
Long Ajlandu i Frenklin skveru,

i u mom bloku koji ga je okru�ivao.

To je bio moj svijet, mislim.

Oti�i u svemir i vidjeti
gdje mi �ivimo odozgo

a onda se okrenem i
pogledam ostatak univerzuma,

mislim da sada smatram mojim
domom Zemlju, i da je ona moj dom.

Mo�da �ivim u jednom njenom dijelu,

ali sada mislim o
planeti Zemlji kao mom domu.

To je na� dom.

Uselili smo se na naseljenu planetu,

i za kratko vrijeme koliko
smo ovdje, izmijenili smo je.

Ali mi nismo glavni graditelj.

Mi smo samo pomjerali namje�taj okolo.

�ivot je postojao na ovoj
planeti milijardama godina

prije nego smo mi zakucali na vrata.

�ivot je pretvorio
neuljudnu stijenu u raj.

Raj prema kome trebamo
biti pa�ljivi da ga zadr�imo.

�ivot je transformisao ovu planetu,

ali mi nismo jedini kamen tamo vani.

Idu�i put...

Imamo li kom�ije?

prevod i obrada
dragans