All language subtitles for One.Strange.Rock.S01E05.Survival.720p.HDTV.x264-DHD

Svake jeseni treba
pograbiti mrtvo li��e.

Neizbje�no je,
od �elija do zvijezda,

sve umire na kraju.

Tako prosto stvari funkcioni�u.

Ali evo u �emu je stvar, na� �udni
kamen mo�e tako�e biti smrtonosan.

Kada iz svemira gledate
dole na Zemlju i ka�ete "Vau,

kakvo je to lijepo mjesto
dole, ta plava kugla u daljini".

Ali da vam ka�em
ne�to, to je srdita planeta.

Skloni smo misliti o Zemlji
kao o na�oj �ivotnoj

podr�ci, ali ona nije tamo
uop�te da nas podr�ava

Kada pogledate dole,
to je mjesto koje je

nasilno, koje je prelijepo,
ludo, �estoko.

Majka Priroda je serijski ubica.
Nema boljeg.

8 astronauta sa preko
hiljadu dana provedenih u svemiru,

nam mo�e re�i kako
im je to "biti gore"

pomoglo da shvate �ta
se de�ava ovdje dole.

Mislimo da poznajemo
svoj dom, ali tu je tajna,

mi ne bismo bili ovdje
bez masovnog samoubistva,

fatalnih strasti i
doga�aja tako devastiraju�ih

da nam izumiranje
dinosaurusa izgleda kao �ajanka.

Zemlja je mo�da naj�udnije
mjesto u �itavom univerzumu.

OPSTANAK

Mislim da svaki astronaut
shvata da je odlazak u

svemir podvig velikog rizika
i da im je �ivot u pitanju.

Shvatio sam ovo
vi�e od ve�ine kada sam

proveo 5 mjeseci
�ive�i u drugom svijetu,

ruskoj svemirskoj stanici Mir gdje je
pre�ivljavanje bilo svakodnevna borba.

Ho�u da vas
povedem u obilazak "Mir"-a.

Ja sam naravno D�on Linenger.

Misija na Mir-u EO-22 je ispala da
je mojih najdu�ih 5 mjeseci �ivota

Nazad na Zemlji ponekad mogu zatvoriti
o�i i mogu se vratiti tamo.

Otvorite vrata �atla,
za Delta P manje dva.

Otvorili smo vrata 13 godina stare
stanice Mir i bilo je kao da sam si�ao

u podrum moje bake.

Napunjeno sa
zaostalom opremom, sme�em.

Bio sam zbilja �okiran.

Ve�inu vremena smo provodili samo
nastoje�i da odr�imo tu stvar da radi.

Kada ste gore
poku�avaju�i koristiti svoje

ograni�ene resurse
da ostanete �ivi, na kraju

me je pogodilo kao, instinkt za

pre�ivljavanjem je
mo�na sila unutar svakog od nas.

Bio sam oko mjesec na
Mir-u kada sam �uo

taj glavni alarm
da se upalio, zatrubio,

alarmni panel se
upalio kao Bo�i�na jelka

upozorenja na
nizak napon, na vatru,

sve je blje�tilo, svijetla za dim.

Pogledao sam dole niz modul

i iz kanistera kiseonika

izbijao je veliki plamen sa

bakljama du�ine oko metar,

varnice su letjele na njihovim
krajevima, varnice su letjele svuda.

Nikad nisam vidio da
se dim tako ra�irio

kao na toj svemirskoj
stanici pa nakon 30

sekundi, nisam mogao
vidjeti prste ispred lica.

Odlu�io sam da bi bilo
bolje da uzmem kiseonik

dok mogu,
i jedva sam sa perifernim

vidom kona�no na�ao masku.

Udahnuo sam i nisam dobio ni�ta.

Ljudi pri�aju o
tom tunelu smrti, o 60 sekundi

mog �ivota
koji pro�u, slika za slikom.

Prvo sam pomislio na moju
porodicu, kako ih ne�u vi�e vidjeti.

Moj sin je bio beba i samo
sam povikao "Zbogom D�one",

"�ao mi je �to te napu�tam".

U tom trenutku sam se nekako

pomirio da �u izgubiti svoj �ivot.

U sred tog dima i plamena, ne�to
se promijenilo unutar mene.

Rekao sam sebi
"D�eri, treba� pro�i kroz ovo".

Onda sam samo vrisnuo "Savladat �u ovu
vatru, vidjet �u ponovo mog sina.

D�eri, mora� pre�ivjeti".

Stupio sam u akciju.

Protivpo�arni aparat, drugi
aparat, tre�i aparat.

Nekako smo uspjeli da
stavimo vatru pod kontrolu.

To je znate instinkt, pre�ivljavanje.

Koliko god se borili da
pre�ivimo, to nije samo starost,

nesre�a ili povreda
koja vas mo�e odnijeti.

Zemlja mo�e biti smrtonosna.

Te�ko je vjerovati, ali desilo se
5 masovnih izumiranja na planeti

i 99,9 posto svih �ivih bi�a
koja su ikad �ivjela su nestala.

Prije 252 miliona godina Zemlja je
iznenada postala toksi�na za �ivot.

Davno prije dinosaurusa,
skoro 96 posto

vrsta u svijetu je brzo izumrlo.

Poznato je kao "Veliko izumiranje".

Veliko izumiranje je podcijenjeno.
Pokrenulo se kada je grupa

supervulkana eruptirala.

Zemlja se isu�ila.

A okeani su postali kiseli.

Skoro sav biljni �ivot je nestao

i svaka �uma na planeti je umrla.

Zemlja se pretvorila u najve�u
scenu masovnog ubistva u istoriji.

Sve �to �ivi danas
duguje svoj �ivot

pre�ivjelim iz Velikog izumiranja.

Svi smo nasljednici onih
koji su se provukli tada.

Danas pretra�ujemo oblast
praistorijske poplave za dokazima

bi�a koja su bila na
korak u evoluciji prema sisarima.

Na�ao sam ne�to.

Svuda po ovoj oblasti otkrili smo
drevne tunele koji su bili prirodno

ispunjeni a onda
su se pretvorili u stijenu.

Nije pro�lo mnogo i
po�eli smo nalaziti

fosilne kosti i na kraju
smo na�li kompletne

skelete i ti skeleti je ispalo da
su od sisarima sli�nih reptila zvanih

trinaksodoni.

Dobar na�in da sebi
predstavite trinaksodona je da

pomislite na merkata (vrsta mungosa),
ali bez krzna.

i koji pola�e jaja kao reptili ali

najva�nija sli�nost sa merkatom je,

�ivi u podzemlju kopaju�i
svojim velikim kand�ama.

Pre�ivljavaju �ive�i
ispod zemlje da bi

izdr�ali vrelinu dana i hladno�u no�i.

Jedan od lijepih nalaza koje smo na�li
ovdje su dva mlada trinaksodona

sklup�ana skupa glavu uz glavu.

Dijele tjelesnu topolotu
koju su donijeli sa povr�ine dole

�to sugeri�e da su
po�eli da reguli�u

temperaturu na
svom razvojnom putu

da postanu toplokrvni
i naravno pravi sisari.

Mo�ete vidjeti da nije bilo
stvorenja kao �to je trinaksodon,

koja su pre�ivjela Masovno izumiranje,
ljudi mo�da nikad ne bi evoluirali.

Na�i pretci nisu bili
ni najve�i ni najgori,

samo je ispalo
da su spavali u zemlji.

Na sre�u, to je bilo
najsigurnije mjesto da se boravi.

Nikad ne zna� ko �e dobiti.

Kroz istoriju �ivota
na Zemlji, vrste su

nastajale i
nestajale ponovo i ponovo.

A Zemlja sada blista sa �ivotom,
ne mo�ete ute�i od �ivota

na Zemlji, iskopate kilometar u
stijenu, i tamo ima �ivih stvari,

odete do najtoplijeg izvora u centru

okeana gdje klju�aju�a
stvar �iklja

u svijet i imamo
farmu �ivota tamo dole.

Raznolikost �ivih stvari na Zemlji
osigurava da �e se �ivot nastaviti,

bez obzira �ta Zemlja baci na njega,
bez obzira koje udarce primi,

nema veze �to
neke vrste ne�e uspjeti,

postoje neke druge
koje �e na�i na�in da pre�ive.

Dobra je stvar da
�ivot dolazi u raznim

pakovanjima,
ali raznolikost dolazi od

raznolikosti a raznolikost dolazi od
onoga �to nau�nici nazivaju "seks".

Ako ste klon,
ne treba vam partner.

Ako �elite djecu,
samo se iskopirajte, lako.

Ali klonovi imaju problem, ako je
svaka individua ista, jedna bolest,

jedna katastrofa ih mo�e sve
obrisati, pa trebate malo promije�ati.

Ovo je MUSA,
podvodni muzej umjetnosti.

Skulpture postaju
dom za koralne vrste.

Ove �ivotinje su
nevjerovatne, mogu napraviti

sebi identi�ne klonove
da se ra�ire preko grebena

ali tako�e �tite sami sebe protiv

promjene uslova
imaju�i seks, na �udan na�in.

Jednom godi�nje,
oko vremena punog mjeseca,

korali osloba�aju jaja i
spermu u ogromnim koli�inama.

Kad jaja po�nu da plutaju,
osje�aj je kao da si u Mlije�nom putu.

Jaja se spajaju sa �elijama
sperme iz drugih korala.

Istovremenim parenjem

pove�avaju svoje
�anse da izmije�aju gene

da stvore vi�e raznovrsnosti
u narednoj generaciji korala.

Tako je ve�ina ovih
grebenskih korala pre�ivjela

u uvijek promjenjivom
okeanu 250 miliona godina.

Uzmete 2 individue i pomije�ate njihov
DNK i stvorit �ete razli�ito bi�e,

druga�iju �ivotinju
nego originalni par.

Znate da je svako dijete ili potomak
razli�it od roditelja i to obezbje�uje

pre�ivljavanje vrste.

Gledam moju sopstvenu porodicu,
moju djecu, o moj Bo�e,

potpuno su razli�ita ljudska
bi�a i nadam se bolja od mene.

Seks.

Mo�da to svi radite
zbog zabave, ali ja

sam u tome zbog
pre�ivljavanja vrste.

Klju�no je izmije�ati genski bazen i
�ivot se jako trudi da uradi to.

Larve vodenih cvijetova podsje�aju
me na nau�no-fantasti�ni film.

�ive i rastu u blatu godinu dana,
�ekaju�i na prave uslove da se pojave.

Jednom kada larve postanu zrele,
moraju da otplivaju do povr�ine vode.

Ako to ne urade dovoljno brzo,
bit �e pojedene od riba.

Ono �to se tada de�ava je
naj�udniji �ivotni ciklus na Zemlji.

To je kao da se riba
pretvara u pticu za samo 1 dan.

Odrasli ne mogu jesti, nemaju
usta, nemaju digestivni sistem.

Za odrasle vodene cvijetove
sve je u vezi seksa.

Imaju svega 24 sata da
na�u partnera i onda umiru.

�udno, njihovo parenje se �esto
poklapa sa proslavom 4. jula.

Mu�jaci u roju lete gore i dole,
onda �enke

lete od ovih
mu�jaka i koji god mu�jak

je dovoljno brz da je uhvati
je onaj koji dobija partnera.

Kad se zavr�i parenje,
mu�jaci su zavr�ili.

�enke nalaze vodu i pola�u

jaja i onda i one umiru.

�ive svega 24 sata.

Nevjerovatna je du�ina koja
�ivotu treba da se reprodukuje.

Jednom kad se seks pojavio,
nije vi�e bilo dovoljno pre�ivjeti,

morate privu�i partnera
i onda je �ivot na

Zemlji nau�io da se obu�e
da bi impresionirao.

Seksualna reprodukcija je
u�inila Zemlju prelijepom.

To je jedan od najve�ih evolucionih
alata za kompleksni �ivot na Zemlji.

A bez seksualne reprodukcije, �ivot ne
bi imao raznolikost koja je potrebna,

koja je apsolutno
potrebna za pre�ivljavanje

na ovoj veoma
zahtjevnoj planeti.

Mo�da nam se svi�a, mo�da je potrebno,

ali to dolazi sa cijenom.

Jedina sigurna stvar u
�ivotu je da �ete umrijeti.

Ako vas i ne pogodi
asteroid ili pojede

medvjed, odr�avanje
ne�ega tako komplikovanog

kao �to je ljudsko bi�e,
zahtijeva mnogo brige.

Kao ljekar, fasciniran sam �itavim

ljudskim tijelom i kako funkcioni�e.

Ljudsko bi�e je nevjerovatno,
to je oko 37 biliona �elija.

Vi�e nego zvijezda u galaksiji.

Sjede�i danas ovdje
nisam isti onaj koji

je bio u svemiru,
moje �elije se mijenjaju,

stotine i hiljade �elija
na dan otpadaju sa mene.

I kada me pogledate, to nije
ista ruka koju sam imao u svemiru.

Upravo sada postoje stotine miliona
�elija koje umiru u va�em tijelu.

I va�e tijelo mora da ih zamijeni i to

je na�in na koji mo�emo ostati �ivi.

Ve�ina ovog uni�tavanja
se de�ava unutar

na�eg tijela, ali vani na na�oj ko�i

to zapravo vidimo,
vi�e je vidljivo.

To je bezopasna stvar
ovdje dole na tlu, ali u svemiru

je potpuno druga stvar.

U mikrogravitaciji, sve pluta.

Va�a stara ko�a �e plutati u svemiru.

Jednom sedmi�no �istimo ku�u.

Cijelu subotu.

Idemo okolo sa usisava�em i
�istimo svu staru ko�u koja se skuplja

na svima povr�inama filtera po brodu.

Ako povu�ete �arapu, dosta
ko�e, mrtve ko�e, �e letjeti okolo.

Ne samo da ne�to ostane u va�oj
�arapi, ve� to postaje plutaju�i oblak

otpale mrtve ko�e i zbilja dobra
ideja je da skidate �arape

pored ulaza za vazduh i
okrenute glavu i onda uzmete usisava�

i usisate va�u vlastitu nogu.

Ali sat uvijek kuca.

�elije se mogu popraviti
odre�en broj puta prije nego otka�u.

Svaki put kad se
�elija replicira, male

gre�ke nastaju zajedno
i sa drugim o�te�enjima

tokom vremena se �teta nakuplja.

Kada se dovoljno gre�aka
akumulira, to je kraj �ivota.

Zato umiremo.

Stvaranje novog bi�a mo�e
biti lak�e nego popravka starog.

To je najbolji na�in
da va�i geni opstanu.

Znaju�i to, ne �ini
da je lak�e kada kraj do�e.

Na�a majka nas je voljela,
nikad se nije naljutila na nas.

Mi cijenimo ljubav na�ih
roditelja i �elimo da je uzvratimo.

Ovako ih se prisje�amo.

Vjerujemo da su jo� sa nama.

Oni nas i dalje vole.

Postali su kao vjetar.

Zbilja vam treba smrt da bi imali

ovaj kompleksni svijet koji imamo.

To je neka vrsta arbitra.
Ako postoji smrt ima� novi �ivot

na njenom mjestu i vjerovatno
pobolj�ani oblik tog �ivota.

Prili�no impresivna vatra.
-Da.

Nestvarno je.

U redu. Misija Alfa,

vratite se nazad,
imate vatru iza te linije.

�uje� li te pucnjeve?
Vjerovatno ima municije u toj �upi.

Dr�i se dalje od toga.

Svaki vatrogasac po�tuje vatru,

ima strah od vatre.

Kada po�nete da se borite
protiv vatre, vi ste blizu nje.

Taj zvuk, nadmo�an je.

Ne mo�ete vidjeti dobro,
o�i vam gore, plu�a vam gore.

Nije je briga �ta spaljuje,
vegetaciju, imovinu ljudi.

Izuzetno je nemilosrdna.

Vatra ubija, ali
morate shvatiti da postoji

osje�aj zdravlja koji
dolazi od vatre nakon toga.

Spaljuje mrtvo drve�e
i mrtvo na zemlji

i omogu�ava da
nove stvari narastu.

To je dio prirode i
onoga �to ona �ini.

Smrt je neophodni
dio �ivotnog ciklusa.

Majka Priroda ubija
da bi regenerisala �ivot.

Smrt je ono �to omogu�ava
priliku da se nove forme

�ivota pojave.

Smrt-�ivot, smrt-�ivot, smrt-�ivot
i to poma�e da se odr�e

i poprave stvari na ovoj planeti.

Priroda nas sve uzima na kraju,
ali to ne radi kako bi bila surova,

ve� se osloba�anjem od
starog pravi mjesto za novo.

Na planeti Zemlji, smrt nije kraj, ovo

nije rasipan svijet, mrtvi hrane �ive.

KAM�ATKA
Isto�na Rusija

Svi znamo da je to put u jednom smjeru
kada lososi krenu u mrije�tenje.

Niko to ne zna bolje
od stanovnika Kam�atke.

Svake godine da bi obilje�ili
povratak riba, odr�avaju

ples da proslave vezu
izme�u �ivota, seksa i smrti.

To je takmi�enje u izdr�ljivosti.

Kao i lososi, oni ple�u dok ne padnu.

Kad se lososi mrijeste,
to izgleda kao poseban ples.

Kada ple�em, imitiram pokrete
ribljih peraja sa mojim rukama.

Lososi savla�uju mnoge prepreke da
stignu na mjesto njihovog ro�enja.

Plesni maraton je kao �itav �ivot.

Ple�emo do potpunog iscrpljenja.

Postavili smo rekord pro�le godine,
16 sati i 45 minuta.

Migracija lososa je
ciklus �ivota i smrti.

Nakon �to se izmrijeste,
lososi idu da umru na miru.

Medvjedi i ribari dobijaju nagradu,
ali nisu jedini koji se goste mrtvima.

Zemlja samo �eka da padnete
mrtvi da vas mo�e reciklirati

i iskoristiti sve va�e dijelove u
nekom drugom obliku �ivota.

Losos je pun elementa koji je
esencijalan za �ivot, a to je azot.

Lososi uginu, a drve�e
koristi azot kao vrstu �ubriva,

tijelo raspadaju�e
�ivotinje koriste biljke.

Drve�e uzima azot i ono cvijeta.

Ti elementi su sada dio ekosistema i
poma�u ostalim dijelovima ekosistema.

Bez lososa, ne bi imali �ume.

Sve profitira od ove gozbe azota.

�ive stvari na Zemlji su me�uzavisne
jedna od druge i prepletene su.

Mislim da kao astronaut koji gleda na
Zemlju, razumije� da je ovaj svijet

povezan, shvatite da je
ovo jedan pakleni sistem tamo dole

i imate strahopo�tovanje prema tome.

Mislili smo da je svijet ravan.

Volimo da mislimo o
stvarima pravolinijski,

ra�anje, �ivot, smrt, ta�ka.

Ali to nije ba� kako
stvari funkcioni�u,

trebate uzeti tu liniju i
zakriviti je u kru�nicu,

ra�anje, �ivot, smrt, ra�anje, �ivot,
smrt, pa �ta nam to zna�i?

Tata je umro prije nego �to
sam oti�ao u svemir, ali re�i �u vam,

bio sam gore na toj
Mir stanici i mogao

sam osjetiti tatino prisustvo tamo.

Skoro sam ga
mogao vidjeti kraji�kom oka.

Skoro sam se bojao da pogledam jer sam
mislio ako pogledam on ne�e biti tamo,

ali ne gledav�i, samo osjetiv�i
prisustvo, nekako mi je govorio,

da je ponosan,
da mu je drago da sam uspio.

To je bila neka vrsta
psiholo�ke podr�ke za

mene tamo gore i imao sam
njegovo prisustvo gore,

4 ili 5 puta pored
mene kada sam ga trebao,

to je ne�to na �ta
sam se mogao osloniti.

Vrijeme mog oca na
ovoj zemlji je do�lo

do kraja, ali nalazim
utjehu u saznanju

da on i dalje �ivi, jer na ovom

�udnom kamenu ni�ta zbilja ne nestaje.

On je zauvijek dio
predivnog obrasca �ivota.

Mi budisti vjerujemo
da je �ivot duga nit

koja nas povezuje sa
pro�lim generacijama.

Svako zrno pijeska je va�no u
gradnji ne�ega veoma lijepog.

Pje��ana Mandala
predstavlja ovu ideju.

To je isto i za svakog od nas.

Svako od nas je napravljen od
mnogo zrna na�ih predaka.

Potrebna je vje�nost
da se stvori svako od nas

a ipak je na� �ivotni vijek kratak.

Ti si samo mrlja u dugoj
vremenskoj liniji �ivota na zemlji.

Mi ne razmi�ljamo o
nizu doga�aja koji

su se morali desiti da bi
mi postojali danas.

Od pre�ivjelih ovih
masovnih izumiranja,

do ciklusa smrti koji
odr�avaju na�u planetu tako

�ivom danas,
milion migriraju�ih lososa,

milijardu vodenih cvijetova
koji se pare na nebu,

mije�aju gene i sve te
kombinacije i permutacije.

Ipak su se sve te razli�ite
stvari morale uplesti

zajedno, svi ti slu�ajni
susreti su se morali desiti.

Na�i stari su do�li iz Stare Zemlje
(Evrope), sve se to moralo desiti.

U �ivotu mog oca,
on je morao pre�ivjeti

II svjetski rat,
njegov najbolji prijatelj D�eri

nije pre�ivio, zato sam ja D�eri,
po njegovom najboljem prijatelju.

Ako pogledate u istorijske knjige,
nema ni�ta posebno o mom ocu,

on ne�e biti tamo,
ali je uticao na moj

�ivot i on je bio neko ko
mi je uvijek govorio

da mogu biti �to god
�elim i "ako radi�

naporno i u�i� naporno, na primjer,

D�eri, mo�e� biti
astronaut jednog dana",

i ako pomislite na sve te
stvari koje su morale

da se dese da se stvori bi�e po
imenu D�eri Linenger u tom trenutku,

koji je onda postao astronaut,

lete�i iznad planete
brzinom 28.000 km/h,

�ivotni san.

To je nevjerovatno.

Morao sam sresti svoju �enu,
sreli smo se

na poslu jednog dana,
da li bi D�on, D�ef

Henri i Grejs postojali bez tog

slu�ajnog sastanka,
bez na�eg susreta

u pravo vrijeme, na pravom
mjestu, u predivnoj ljetnoj no�i?

Osje�am da sam zavr�io
moj posao, moja porodica

je odrasla sada
i ponosan sam na njih

i ako se preselim, u drugi �ivot,
nekako mi je u redu u ovom trenutku.

Ni�ta nije vje�no.

Sve je prolazno.

Prolaznost je ono �to
�ini na� �ivot tako posebnim

jer je kra�i �ivot mnogo vredniji.

Osje�am da �u i dalje
nastaviti kroz svoju djecu.

Nadam se da �e nekad,
postaje emocionalno ovdje, nekada �e,

moji sinovi i moja
k�erka da se oslone na

ne�to �to je njihov otac
uradio za njih, znate,

kako sam uticao na njih.

Mi smo tu protiv svih izgleda, znate,

na�e samo postojanje
na Zemlji je protiv

svih izgleda i to smo
u�inili predno��u.

Maksimalno smo iskoristili.

Idu�i put,
trebamo li pobje�i sa ovog

�udnog kamena i �ta �e se
desiti ako to uradimo?

prevod i obrada
dragans