All language subtitles for One.Strange.Rock.S01E04.Genesis.720p.HDTV.x264-DHD

Kada sam bio mali,

baka mi je dala stari kompas.

Htjela je da znam kuda idem.

Ja sam uvijek bio vi�e
zainteresovan za to odakle smo do�li.

Mislim, znao sam da je ona
bila iz Pistburga, ali prije toga,

njena baka i baka njene bake,

odakle su one do�le?

Vratimo li se dovoljno daleko
i svi, svako �ivo bi�e,

svi smo stigli
sa istog mjesta,

iz trenutka kada je
mrtva stijena postala �ivot.

Samo nekoliko nas su
mogli vidjeti kako je samo

�ivot izvanredan.

Paljenje i polijetanje.

Osam astronauta,

sa preko 1.000
provedenih dana u svemiru,

nam mo�e re�i kako
im je to "biti gore" pomoglo

da istinski razumiju ono
�to se de�ava ovamo dole.

Pogledao sam dole i
mogao sam vidjeti odakle smo do�li.

Taj �ivi, di�u�i balon
�ivota u crnilu svemira.

Te�ko je zamisliti
da bi bilo gdje drugo sve

moglo tako pasti na
jedno mjesto tako magi�no.

Tako smo naviknuti na
�ivot da po�nemo misliti o �ivotu

kao o ne�emu
jednostavnom i lakom za nastajanje.

Nije.

Mo�da nikad ne�emo znati
ta�no kako je �ivot nastao,

ali znamo da je to bilo �udno varivo.

Crtica magi�ne te�nosti...

Posipanje zvjezdane pra�ine...

I pucketanje energije.

Mije�ani zajedno u velikom
kotlu da u�ine na�u stijenu �ivom.

GENEZA

Mej D�emison vidi �ivot
druga�ije od ve�ine nas.

Ne samo
jer je ona astronaut.

Na moj znak, tri, dva , jedan...

U redu Mej, razumjeli smo.

Ona je tako�e i doktor.

Provela je svoj
�ivot prou�avaju�i �ivot.

Hjuston sada upravlja.

Hjuston, Endavur
ide u okretanje.

Primljeno, okretanje Endavura.

U dobu kada sam
tr�ao okolo pi�u�i rime

u Filadelfiji, ona je razmi�ljala o
najve�im pitanjima o �ivotu.

Kao dijete sam bila
fascinirana pitanjem, ko sam ja?

�ta sam ja?

Sje�am se da smo se
vozili od �ikaga do

Alabame i da smo stali
pored puta i pogledala sam gore

i tamo je bilo
nevjerovatno zvijezdano nebo.

�itav svemir je bio veoma magi�an.

30 godina kasnije, imam
posebno mjesto za zvijezde.

Kad sam bila u svemiru, osje�ala
sam nevjerovatnu vezu sa

ostatkom univerzuma.

I to je istina.

Mi smo stvoreni od
zvjezdanog materijala.

Ugljenik, azot, kiseonik,

elementi koji su klju�ne
komponente za na�e tijelo su bili

zapravo stvoreni od
zvijezda koje su eksplodirale.

Zvjezdana pra�ina
razbacana �irom univerzuma

zgrudvala se u stijene da
formira planete kao �to je na�a.

Velike misterija Geneze je kako je
zvjezdana pra�ina postala �ivot.

Vi, ja, pas, svi smo mi
stvoreni od mrtve pra�ine

koja gradi planet.

Samo je druga�ije pomije�ana.

Velika misterija je,
�ta je mikser?

Le�ugila je vjerovatno jedno od

najte�ih mjesta za
posjetiti na Zemlji.

Kada ste u dubini Le�ugile vi ste vi�e
od 300 metara ispod zemlje.

Le�ugila pe�ina je skoro 240
kilometara duga �to je �ini jednom

od najkompleksnijih
lavirinta pe�ina na svijetu.

Staza je ovdje dole.

Prili�no je veliki pad u ovu sobu.

Imam ga.

To je nevjerovatno. Apsolutno.

Ve�ina ovih formacija je stara
par stotina hiljada godina.

Bolje da ne diramo ni�ta.

Da, idemo kroz ovo,
a da ne diramo ni�ta.

Mislili bi da su te
mra�ne pe�ine bez �ivota.

Ovdje nema
energije Sunca,

ali zidovi pe�ine
nisu mrtvi kao �to se �ine.

Ako stavite specijalne nao�are,

vidjet �ete kaleidoskop
mikroorganizama,

koji �ive u pe�inama.

Milijarde bakterija na
svakoj povr�ini koju pogledate.

Le�ugila je
odsje�ena od povr�ine.

Ali postoji ne�to �to je iznad
svega esencijalno za �ivot.

Voda.

Treba 10.000 godina vodi da do�e sa

povr�ine u jezero.

Odstranimo li vodu iz
jedna�ine i imat �ete

pe�inu bez bakterija.

Voda je potrebna za �ivot
kakav znamo ovdje na Zemlji.

Jedna od va�nih stvari koju nau�i� u

medicini je da se bakterija
sastoji od samo jedne �elije.

�elije su bazi�ne jedinice �ivota.

Sitni mjehuri�i ili
mebrane su napunjeni sa vodom.

Plutaju�i po ovom rastvoru,
imamo sastojke �ivota.

Da, sve zavisi od vode.

A kada sam pogledala na
na�u planetu iz svemira,

bila sam zapanjena
koliko mnogo vode ima.

To je definitivno plava planeta.

Te vodene povr�ine
su ogromne po Zemlji.

Vi ste iznad okeana, okeana, okeana,

a kada do�ete iznad kontinenta kao
Afrika, a Afrika je veliki kontinent,

u samo par minuta nestane i

vi ste ponovo iznad okeana.

Gledate li Deltu Nila iz svemira,

mo�ete vidjeti koliko je va�na voda,

jer sve uzdu� Nila je
ova tanka predivna

zelena traka �ivota.

Ta H2O je magi�na,
pa kada tra�ite �ivot,

klju�no je na�i vodu.

Mo�emo du�e pre�ivjeti
bez hrane nego bez vode.

Hrana nam daje energiju.
�ta nam voda daje?

Izgleda da je stara
dobra H2O univerzalni

�ampion u jednoj
klju�noj stvari.

AN�EOSKI VODOPADI
Venecuela

Do�li smo ovdje na An�eoske vodopade
da se penjemo na veliki ispust.

Jedan je od najve�ih u svijetu.

Osje�ate se kao da letite
kada visite na tom zidu.

Zvuk vodopada je kao stalna oluja.

Penjanje na An�eoske
vodopade je vrlo opasno.

Ho�u da nastavime.
-Ho�e� da preuzme� vodstvo?

Da. Naravno.

Kada je stijena vi�e izlo�ena vodi,

stijena se mrvi.

Vrlo je pjeskovito,
pa �u staviti za�titu ovdje.

Mora� biti vrlo pa�ljiv ovdje.

Sa druge strane,

tamo gdje nema uop�te vode,

mo�ete vidjeti
potpuno druga�iju stijenu.

Ekstremno je te�ko.

Ho�e� li se popeti?
-Da, poku�at �u.

Kada pogledate pejza� odozgo,

mo�ete vidjeti kako je
voda ru�ilac na svom putu.

Ona rastvara stijene.

Ona ostavlja stvari u
svom toku, milionima godina,

kao ova nevjerovatna
ostrva na nebu.

Voda ima specijalne osobine.

Znate da ista voda koju
pijemo mo�e rastvoriti skoro sve.

Mo�e rastvoriti i stijene vremenom.

�to zna�i da mnogo
razli�itih molekula mo�e biti

pomije�ano zajedno.

Dolazi do interakcije me�u
njima i stvara se ne�to novo.

To je ono �to �ini
Zemlju tako posebnom.

Sa svom tom vodom koju imamo,

na�a planeta li�i na
ogromni hemijski laboratorij.

Voda uzima zvijezdanu pra�inu,

lomi je i mu�ka.

Ali �ivot ne�e samo tako
isplivati jer ste promu�kali

neku blatnjavu pra�inu.

Ako �elite da
skuhate supu �ivota,

morat �ete je malo za�initi.

Ako �elite pretvoriti
zvjezdanu pra�inu u �ivot,

ima malo vi�e od
toga, samo dodajte vodu.

Recept je vi�e od
skupa sastojaka.

Tako�e vam ka�e
kako da ih sastavite zajedno.

Zamislite pun lonac
svih ovih sastojaka,

ubacite ih unutra,
ali ako ubacite celer,

paradajz i biber, ne�ete dobiti

�pageti sos ako ne
dodate malo toplote.

Mnogi od mojih prijatelja
misle da je ovo

veoma opasan posao i da to
ne bih trebao raditi.

Obi�no po�injem dan sa dozom kofeina,

ali Liu Kunu njegov posao daje
sve razbu�ivanje koje mu treba.

�ak i na sun�anom danu
postoji �ansa za grmljavinu.

Poziva se Fu, poziva se Fu.
priprema se oluja.

Budi pa�ljiv tamo gore.
-Ho�u.

Li ide na vrh da provjeri gromobran.

Testira da se uvjeri da provodi
elektricitet prema uzemljenju.

Ako je gromobran
neispravan, munja mo�e

pro�i kroz zgradu i
uzrokovati po�ar.

Grmljavina je veoma mo�na.

Vi i ja mo�da vidimo
grmljavinu par puta godi�nje,

ali Zemlja stalno pucketa energijom.

Da to vidite, morate se
popeti iznad nebodera.

Gledaju�i iz svemira,
Zemlja je dinami�na.

Puna je energije.

Sje�am se da sam gledala
ove velike bljeskove

svijetlosti koji su
dolazili kroz oblake.

Grmljavina se prosto �iri bukvalno

hiljadama kilometara
preko povr�ine Zemlje.

Izgleda kao
nervni sistem koji se �iri

preko planete.

One su spektakularne.

Skoro izgleda kao da
komuniciraju me�usobno.

Ima oko 100
udara munje u sekundi.

To je osam miliona na dan.

Na po�etku �ivota na�e
planete, prije mlijarda godina,

bilo je �ak i vi�e isijane energije.

To je ono �to je �ivotu bilo potrebno.

Energija.

Prvi eksperiment koji je
ovo otkrio, osvojio

me je kao dijete.

Odrasla sam u �ikagu i dva
nau�nika iz mog rodnog grada

Juri i Miler su uzeli
komponente za koje su vjerovali

da su bili
atmosfera primitivne Zemlje.

Onda su ih podvrgli
elektri�nim pra�njenjima.

Uspjeli su da
stvore organske molekule.

Osnovne gradive blokove �ivota.

Pomisao da energija mo�e
u�initi da be�ivotna stvar

mo�e o�ivjeti je uzbudljiva
za mene kao i sam �ivot.

Mislim, vau.

Sada imamo puno vi�e
znanja o ranoj Zemlji.

Prije milijarde godina
postojalo je mnogo vi�e izvora

energije nego �to je samo grmljavina.

Meteori su padali sa neba.

Postojale su vulkanske erupcije.

Super-plime su uzburkavale mora.

Zemlja je bila puno nasilnije mjesto,
bogatije energijom.

Veoma �ivotno, zar ne?

Puno stvari se de�avalo.

Ali iz ovog be�ivotnog sistema,

tokom dugog perioda
vremena, zapravo smo dobili �ivot.

Jedan od najboljih kandidata
odakle je �ivot po�eo je

mjesto gdje smo mislili
da ni�ta ne mo�e pre�ivjeti.

Duboko na dnu okeana,

desilo se ne�to vrlo misteriozno.

Pojavile su se pukotine u
Zemljinoj kori tamo dole.

Vrela voda i gasovi su iza�li.

Hidrotermalni izvori.

Hemikalije, energija, voda.

Sve na jednom mjestu.

Neki �ak i danas
kuhaju organske molekule,

gradive blokove �ivota.

Zato mnogi nau�nici
vjeruju da je neko mjesto kao

ovo ono gdje je �ivot zapo�eo.

Dakle predak svih nas,
sve do kraja,

je ispaljen iz dimnjaka na dnu okeana.

Ali to ne bi bilo ni�ta
osim toplog mulja da tamo

nije bio jedan poseban
element u toj zvjezdanoj pra�ini.

Svemir pru�a nevjerovatnu
platformu za prou�avanje

�ivota kao �to je evoluirao na Zemlji.

Fascinantno je misliti
da smo mi tu sada,

jer se prava kombinacija
zvjezdane pra�ine,

energije i vode na�la zajedno.

I to ne bilo koja zvjezdana pra�ina.

Kada pogledate �ivot u
njegovom najosnovnijem obliku,

na�i �ete da postoji
jedan element koji djeluje kao

ki�ma i dr�i sve zajedno.

Vidite koliko je va�an za

�ivot kada se sretnete sa smr�u.

Za hinduse sa Balija,

smrt je dio �ivotnog ciklusa.

Nije kraj.

Na svim �lanovima porodice je

da se pobrinu da duh
umrlog ode na pravo mjesto.

Moje ime je Deva Gede Aditja Pratama.

Imam 10 godina.

Bio sam veoma blizak sa
mojom divnom bakom.

Prikupio sam njene kosti za kremaciju.

Spaljuju tijela da vrate elemente

univerzuma nazad
njihovom izvoru.

Cilj?
Da pretvore tijelo u pepeo.

Nadam se da je moja baka
sretna jer je tako puno ljudi do�lo.

Kada spalimo ne�to
�to je jednom bilo �ivo,

i istjeramo svu vodu,
ono �to se pojavljuje u plamenu je

esencijalni dio zvjezdane
pra�ine koji �ini �ivot mogu�im.

Ta spaljena crna stvar je ugljenik.

Sve u na�em tijelu
ima ugljenik u sebi.

od na�ih kostiju do na�ih
mi�i�a i do nervnih receptopa.

Mo�da je te�ko za shvatiti �ta
�ini ugljenik tako zna�ajnim za �ivot,

ali se ispostavlja da je
ugljenik najva�niji gradivni blok.

Mo�e se povezati sa drugim
elementima na skoro beskona�no

mnogo na�ina da generi�e sve
razli�ite molekule potrebne za

stvaranje �ive �elije.

Ugljenik je kao najkul Lego
kocka koju mo�ete zamisliti.

Moja djeca su voljela tu stvar,

ali da je ugljenik
bio jedan od kockica,

oko nje bi se uvijek tukli,

zato jer od nje mo�e� napraviti

�ta god �eli�.

Uzmimo ne�to sa puno ugljenika u sebi.

Pau�ina.

Pau�ina je tanja od kose,
ja�a od �elika,

rastegljiva,
elasti�na i ljepljiva kao guma.

Svi ovi kvaliteti
zavise samo od toga kako

je ugljenik
sastavljen sa ostalim stvarima.

Vi�estranost ugljenika
omogu�ava konstrukciju

�udesnog molekula koji je
unutar svake �ive �elije.

DNK.

Na�a DNK je jedna od
najkomplikovanijih

molekula u �itavom univerzumu.

Milijarde atoma ugljenika kombinovanih
da pomognu da se dr�e skupa,

a ova prelijepa zapletena formacija
je kao organski super kompjuter.

Sadr�i uputstvo za �ivot.

I svaki aspekt i
svaki detalj koji �ini tebe.

I ne samo nas ljude.

DNK je su�tina skoro svake
�ive �elije koja je ikad postojala.

A ne mo�ete je
napraviti bez ugljenika.

Samo malo,
ne�to se ne uklapa, u redu.

Nisam nau�nik, ali odrastaju�i,

sam napravio dosta instant
rezanaca i re�i �u vam jednu stvar,

ako uzmete kesicu
sa za�inima i bacite je u

pliva�ki bazen, ne�ete
dobiti lijepu �olju rezanaca sa mesom.

Pa kako �ete napraviti
DNK usred beskrajnog okeana?

Uzmete prstohvat zvijezde, malo vode,

uklju�ite grijanje i BANG!

Sretan ro�endan �ivote.

Ne ba�.

I dalje ne�to nedostaje u receptu.

Kotao u kome �ete to sve kuhati.

Sve �ivo treba da se
dr�i zajedno i za�ti�eno.

To je ta�no ako si lanac DNK,

ili astronaut.

Svemirska stanica je na
neki na�in kao �elija.

To je mjehur �ivota.

Zaista imate osje�aj da ste zatvoreni,

znate, samo par
centimetara ispred mojih o�iju

je vakum svemira,
i da sam tamo vani,

bio bih gotov za 10 sekundi.

Unutra imamo sve sastojke i

sisteme da nas odr�e �ivima.

Isto je za �ive �elije.

Samo na mikroskopskom nivou.

Voda je kriti�ni rastvara� za �ivot.

Ali ako ima previ�e vode,

rastvor mo�e biti razbla�en,

i molekule �ivota nikad
ne�e udariti jedna u drugu.

Tako da nam treba ne�to da ih zadr�i.

Pomislite na mjehure koje pu�emo.

Oni okru�uju d�epove zraka.

I zadr�avaju zrak u njima.

Postoji ne�to sli�no �to
okru�uje sve �ive �elije.

Membrane.

Sveti gral za mene je da na�em
kako su prve membrane formirane.

Mogle su se formirati u vrelom izvoru,

u ledenom bazenu
ispod ledenog pokriva�a.

To je velika misterija.

Do�la sam na Island jer je to
fantasti�na prirodna laboratorija.

Ovdje Lijan, dolazim.

Idem sjeverno, na 460 metara
visine sam i idem pravcem 71.

Vani pada snijeg.
Bit �u tamo za sat. Prijem.

Danas na Islandu vidite
vulkane ispod ledenih kapa.

Tako�e vidite vrele izvore.

Klju�aju�e bazene gdje je
�ivot mogao tako�e po�eti.

�ak i u najvrelijim okolinama,

ako uzmete uzorak i
analizirate njegov DNK,

na�i �ete �ivot tamo.

Na ranoj Zemlji mo�ete zamisliti
ove klju�aju�e blatne bazene,

gdje voda rastvara
stijene i pravi glinu.

Dok gasovi izlaze, formiraju
membrane koje onda pucaju.

Zamislite da ove
membrane ne pucaju i da zapravo

konzerviraju u maloj,
vrlo maloj skali,

A onda ako umije�ate
organske molekule unutra,

iznenada imate
organske molekule unutar

membrane kako formiraju �eliju.

Bez membrana
bi mi bili planet pokriven

razbla�enim okeanom
gradivih blokova �ivota.

Ali sa membranama,

kona�no je do�ao na�in da se svi
ovi gradivi blokovi dr�e zajedno.

Vjerujem da je postojalo jako
puno prilika da se �ivot pojavi.

Mo�da bi imali druge tipove
�ivotnih formi koje su do�le i pro�le,

ali nisu se odr�ale, ta�no?

Nisu se srele i odr�ale.

Ali je jedna od njih uspjela.

Nazivamo je "LUCA",
�to je skra�enica za

Zadnji Univerzalni Zajedni�ki Predak,

za sav �ivot ovdje na Zemlji.

LUCA je mogla �tititi sebe sa
membranom i reprodukovati se.

Sve se skupilo na
pravi na�in da kreira

prvu �ivu �eliju,
sa DNK u njenom srcu.

Ubrzamo li milijarde godina,

na�i �emo da sav dana�nji
�ivot koristi istu bazi�nu hemiju.

Ovo ukazuje na
jednu stvar, da je sve

poteklo od te
prve primitivne �elije.

U redu, moja baka je bila sitna.

Ali LUCA, taj
pra, pra, pra puta gazilion

baka svih nas,
ona je bila manja od ta�ke.

Koliko znamo,
ta �elija je bila jedinstvena i

jedini izvor svog �ivota.

Dobro, barem na Zemlji.

Ako provjerite bilo gdje u

univerzumu, na�i �emo iste
sastojke da skuhamo �ivot.

Oni nisu egzoti�ni,
oni su gra�a.

Naravno da je njihovo
ispravno mije�anje te�ko,

ali univerzum je ogroman.

Zna�i li to da je tamo negdje
velika topla cijev koja isporu�uje

�ivot negdje drugo tamo?

To je ono �to grupa
istra�iva�a poku�ava da sazna.

Potraga za stranim
�ivotnim formama, ne van planete,

ve� upravo ovdje,
u neispitanim dijelovima.

Postoji strani svijet
upravo ispod na�ih noga.

Dok se spu�tate u ovo crnilo,

nemate osje�aj
da ste vi�e na ovoj planeti.

Povr�ina, �ujete li?
-Da, �ujemo.

Imam 4200 psi
na svakoj strani

i na 32% azota sam.
-Razumio.

Mo�e biti potpuno dezorijentiraju�e.

Okrenete se okolo,
i kuda je gore,

kuda je naprijed,
kuda je nazad.

Ove podvodne pe�ine su jedni od
zadnjih neispitanih dijelova

na�e planete zbog
opasnosti silaska dole u njih.

Keni, imamo malo su�enje ovdje.

U redu, sa�ekaj Keni.

�ovje�e, ovo je malo u�e
nego �to sam mislio da �e biti.

Ispusti sav tvoj gas iz VC-a,
u�ini se manjim �to je vi�e

mogu�e. -Sa�ekaj, samo sekundu,
samo da provu�em ovaj tank.

Keni, ova je tijesna �ovje�e.

Pomalo kao mlin.

Skoro sam tamo.

U redu, uspio sam.

Keni, vidi ovo �ovje�e.

Kao da se spu�tamo na drugu planetu.

Izgleda kao prstenovi Saturna.

To crveno je pigmentacija u
�elijama milijardi bakterija.

Mo�e� zamisliti
ve�inu primordijalnih

najjednostavnijih
grudvica �ivota kao �to

su ovi koji �ive u
ovom nezemaljskom

okru�enju na krajnjim
granicama univerzuma.

Moja �elja je da razumijem kako
je �ivot po�eo na zemlji tako�e

dospio do zvijezda,
jer sastojci za

�ivot vjerovatno postoje
na mnogim mjestima.

U na�em solarnom sistemu, u na�oj
galaksiji i u na�em univerzumu,

zvjezdana pra�ina,
voda

i energija.

Na�li smo vodu na razli�itim
mjesecima koji okru�uju

neke od planeta u
na�em solarnom sistemu.

Ledeni mjeseci Jupitera i
Saturna imaju okeane te�ne vode

ispod leda.

Enceladus je vodeni svijet,

ali sa vrelim stjenovitim jezgrom i
sa perjanicama vode koja prskaju

u svemir.

Tako da mo�da ima primitivnog
�ivota na Saturnovom mjesecu sada.

Uvijek sam se pitala, ho�emo li
na�i �ivot na drugim planetama?

Ho�emo li na�i �ivot
izvan solarnog sistema?

Dok tra�imo izvan Zemlje i
istra�ujemo ostale stijene,

vjerujem da �emo
vjerovatno na�i jednostavni �ivot.

Izgledat �e druga�ije,
bit �e druga�iji, ali na�a stijena,

na�a planeta je va�na za nas.

Posebna je i
jedinstvena jer je na� dom.

Ovdje smo evoluirali.

Pomislite na taj osjetljivi
trenutak, prije milijarde godina,

kad smo vi i ja i svi mi po�eli.

Mali trag �ivota
suspendovan u rastvorenoj vodi.

Obe�anje svega �to je �ivo ili je ikad

�ivjelo u na�em svijetu.

To je trenutak kad se
ni�ta pretvorilo u ne�to.

Ta pra�ina je zaiskrila �ivotom.

Trenutak kad je jedna stijena u
udaljenom uglu univerzuma postala

�udna na najljep�i na�in.

Geneza je svijetla strana �ivota.

Idu�i put, tamna sijenka �ivota...

Smrt.

prevod i obrada
dragans